KERAMIKA I NJEN UDIO U TRGOVINSKOM PROMETU 
JUŽNE PANONIJE U RIMSKO CARSKO DOBA
B R A N K A V I K I C - B E L A N Č I Ć 
Arheološki muzej, Zagreb
Iako su k eram ičk i proizvodi po p riro d i svoje m aterije lom ljivi, ipak su 
tran sp o rtiran i, često i na vrlo velike udaljenosti, m orskim , rječnim i kopne­
nim putevim a. Iz poznatih radioničkih centara Italije, G alije, G erm anije, 
G rčke i bliskog Istoka, odašiljana je roba u gotovo sve provincije carstva, te 
su čas jed n i a čas drugi veliki cen tri im ali za izvjesno v rijem e prioritet, 
odnosno m onopol n a tržištu. Osim ove m edjunarodne trgovine, postojala je 
i razm jena izm edju keram ičkih središta pojedinih provincija te m edju re ­
gionalnim i lokalnim lončarijam a. Ovo živo k retan je keram ičke robe u v je­
tovala je ne sam o n jen a bogata prim jena u svakidašnjem životu, nego i rela­
tiv n a jeftinoća u poredbi sa proizvodim a iz plem enitog m etala (zlato, srebro), 
bronce, kosti, stak la i dr. M edjutim , sve keram ičke v rste nisu im ale pod­
jednaki udio u trgovinskom prom etu. Dok su pojedini a rtik li bili vrlo tr a ­
ženi u cijelom antičkom svijetu (sigilata, barbotina, svjetiljk e i dr.) drugi 
su bili samo od regionalnog ili lokalnog interesa (urne sa prozorom). Isto 
tako nisu n i m ajstorske radionice i tvornice razvile podjednaki eksport. 
N eke su podm irivale potrebe samo uže ili šire okolice, reg ije jedne ili više 
obližnjih provincija, dok su druge razvile ekspanzivni eksport do u n aju d a­
ljenije dijelove rim skog carstva. Tu pojavu najbolje ilu strira ju italski kera- 
m ičari, koji su proizvodili tzv. firm a svjetiljke, od kojih su neki vrlo malo 
izvozili van Italije, a drugi kao npr. Fortis, preplavili svojim produktim a 
gotovo sva trž išta rim skog im perija.
D inam ika keram ičkog prom eta b ila je uslovljena političko ekonom skim 
zbivanjim a. U razdobljim a m ira i p ro sp eriteta keram ička trgovina je evala, 
odlikujući se intenzitetom i ekspanzivnošću, dok je u doba nem ira i ratova 
dolazilo do zastoja i opadanja prom eta, zbog nesigurnosti i p riv red n ih kriza.
U prvo v rijem e carstva, kopneni su putevi odigrali zn atn u ulogu u raz­
voju trgovine, ali su ubrzo rječni i m orski putevi stupili u p rv i plan, je r su 
bili p rik lad n iji za tran sp o rt k rh k e robe kao što je keram ika, te sigurno je fti­
n iji i brži.
D unav i R ajn a a za naše područje Sava i D rava bile su najvažnije vo­
dene a rte rije ,1 kojim a su cirk u lirali keram ički p ro d u k ti izm edju zapadnih 
i istočnih provincija, a med juniorskim saobraćajem odvijala se je razm jena
1 P l i n i j e i S t r a b o g o v o r e o p r o m e t u r i j e k a m a S a v o m , K u p o m , D r a v o m i D u ­
n a v o m . N a t . H i s t . I I I , 2 8 ; V I I , 5, 2.

keram ike bliskog Istoka, m editeranskih zem alja, zapadnih provincija i pri­
obalnog područja naše zemlje.
P rv i jači im puls rim skom keram ičkom prom etu dala je vojska, s kojom 
su pro d irali u novoosvojena područja ne samo gotovi keram ički produkti 
nego i cijeli lončarski uredjaji, te m ajstori keram ičari i trgovci.2
O snivanjem garniziona i logora usko je povezano i organiziranje radio­
nica, koje su neposredno obskrbljavale vojsku potrebnim artiklim a, a kasnije 
i naselja, k o ja su osnivana u bližoj ili daljoj okolici logora ili su postojala od 
ranije. N aravno, da su u postojećim naseljim a već i p rije dolaska Rim ljana, 
dom aći lončari podm irivali potrebe lokalnog tržišta, a njihova djelatnost nije 
prestala n i kasnije, je r je bolje odgovarala ukusu domorodaca. Tako će kroz 
izvjesno vrijem e, osobito u 1. st. im port i vojna keram ička produkcija igrati 
n ajvažniju ulogu, da od 2. st. razvojem gradova i njihovim prosperitetom , 
sve više dolaze do izražaja civilne radionice. One djelom ično im itiraju uve­
zenu robu, ali stvaraju i izvjestan kom prom is izm edju novih tekovina i sta­
rih tradicija. O snivanjem cijelog niza dom aćih radionica, počinje razvoj 
regionalne trgovine i razm jene izm edju pojedinih keram ičkih središta. Ona 
će donekle ko n k u rirati m edjunarodnoj trgovini, ali je neće nikad isključiti, 
osobito u pogledu luksuznije robe i proizvoda tzv. m ale um jetnosti (sitna 
plastika, reljefi, aplike i dr.).
N ajran iji im port u južnoj Panoniji je italski i to aretinske sigilate 
augustova vrem ena, koja je n ad jen a u Sisku i L jubljani, dva njena važna 
i ran a vojna uporišta. Sisačka je ukrašena. To su fragm enti posude sa 
reljefim a m itološkog k arak tera, te sa girlandam a, palm etam a, bukranijem 
i dr.3 (T. 1:1).
Istovrem eni su i proizvodi jedne sjeveroitalske radionice, koja još nije 
sa sigurnošću locirana, a u kojoj je radio veći broj k eram ičara.4 N ajpoznatiji 
je m edju njim a m ajstor ACO. N jegovi om iljeni tipovi su jajolike čaše, fine 
fakture, sa crvenom prevlakom ili bez nje, te sa bogatim ukrasom , izm edju 
kojeg je ponekad napis ili im e keram ičara. Ova radionica je dosta ekspor- 
tira la u G aliju, N orik i P anoniju,5 6 a na našem području su zasad poznata 
kao tržišta L jubljana, Drnovo, Sisak i Osijek. Iz Siska potječu dve čaše, 
koje nose k arak teristik e m ajstora Aco. Jed n a je u k rašen a m otivom mrežice 
u kojoj i oko koje su rozete, palm ete i plam enovi.3 D ruga je djelomično 
p rek rita dužim i kraćim nareckanim trakam a, rasporedjenim u cik cak lini­
jam a, te frizom m alih žrtvenika. P revlaka je svjetlo crvena (T. 1: 2). P ri­
m jerak iz L jubljane je ukrašen viticom bršljana (Nar. muz. inv. 6978), a
2 A . M ó c s y , P a n n o n i a , P a u l y s R . E . S u p l . I X , p . 6 7 8 i 6 7 9 ( c i t i r a l i t e r a t u r u ) .
3 B . V i k i ć - B e l a n č i ć , N e k a o b i l j e ž j a r a n o c a r s k e k e r a m i k e u j u g o z a p a d n o j 
P a n o n i j i . S t a r i n a r 1 3 -1 4 , 1 9 6 2 - 6 3 (1 9 6 5 ) 9 0 , s l. 1.
4 A c o A c a s t u s , S u r u s r o b L . S a r i u s a , B u c c i o r o b N a r b a n u s a , t e A n t j o c h u s . 
P r e m a n a l a z i m a n j i h o v i h p o s u d a u n e k r o p o l a m a u O r n a v a s u i P e r s o n i m o ž e i h s e 
d a t i r a t i u v r i j e m e c a r a A u g u s t a . B i a n c h e t t i , I S e p o l c r i d i O r n a v a s s o . A t t i d e l l a 
S o c . d i A r c h , e B e l l e A r t i . 6 , 2 5 1 , T . 2 2 : 2 0 . U G a l i c i j i , r a d i o n i c e u V i š i j u i S e n t 
R e m i j u ( S t . R e m y e n R o u l e t ) , p r e u z e l e s u p r o t o t i p e iz s j e v e r n e I t a l i j e . J . D e c h e ­
l e t t e , L e s V a s e s C é r a m i q u e s d e l a G a u l e R o m a i n e I (1 9 0 4 ) p . 3 9 .
6 J . D e c h e l e t t e , o . c . 3 1 ; A . S c h o b e r , D i e R c m e r z e i t i n Ö s t e r r e i c h (1 9 5 3 ) p . 
1 7 2 , s i. 1 2 5 ; H . K e n n e r , D i e K l e i n f u n d e r ö m i s c h e r A r t . S o n d e r d r u c k a u s C a r i n t h i a 
I, 1 3 9 , 1 9 4 9 , 2 5 ; 1 4 1 , 1 9 5 1 , 5 4 ; 1 4 3 , 1 9 5 3 , 4 0 i 1 4 4 , 1 9 5 4 . 2 5 .
6 B - V i k i ć - B e l a n č i ć , o . c . 9 0 , s l . 2.

frag m en tiran a čaša iz O sijeka im itira tek stu ru korpe, te im a napis i friz 
arkadica, tip ičan za m ajstora Aco.7
P rem a dekorativnim elem entim a i fak tu ri ovim su čašam a srodne dvoj­
ne šalice sa drškam a, koje su najčešće samo u donjem dijelu ukrašene i to 
rozetam a, palm etam a, girlandam a, reljefnim slovim a i dr. I one potječu 
iz jed n e sjeveroitalske radionice augustova vrem ena. P rim jerci otkriveni 
u L ju b ljan i i Sisku rad su istog keram ičara, jer su oba slične fak tu re i nose 
isti napis — CLEMENS. Slova su identična i u m etn u ta izm edju rozeta 
(L jubljana)8 i dvostrukih palm eta (Sisak). Kod sisačke šalice su obe drške 
oštećene a n a dnu je pačetvorinast pečat, nečitljiv (T. 1: 3).
Od vrem ena T iberija do D om inicijana eksportirana je tzv. padanska 
sigilata iz jed n e radionice (ili više njih) u području rijek e Poa.9 Ova vrsta 
sigilate, k o ja je najviše služila kot stolno posudje, m asovno je zastupljena 
u južnoj P anoniji, osobito u njenom zapadnom dijelu: L jubljana, Drnovo, 
P tuj, Sisak, ali se jav lja i u kaštelim a na lim esu: D alj, Novi Banovci, 
S u rd u k i M itrovica (T. 1: 4, Sisak).
Italiskom im portu druge polovine 1. st. i prv ih decenija 2. st. pripadaju 
plitice i šalice sa ukrasom en barbotine. Vrlo su fine fak tu re i tanke stijenke, 
iz crvene ili sive gline sa firnisom crvene, sm edje ili crne boje, te su u k ra ­
šene ljuspam a, viticam a, listovim a raznog oblika, bobicam a, grančicam a i dr. 
One su bile vrlo om iljeni i traženi artikl, te se ja v lja ju u svim logorim a i 
u rbanim cen trim a od Em one do T aurunum a (T. 2: 5, Sisak). Isto su tako 
radionice, koje su proizvodile te ru nig ru našle unosno tržište na južno- 
panonskom području, tako, da ovu robu nalazim o u L jubljani, Ptuju, Sisku, 
O sijeku, M itroviči, Dalju, Novim Banovcim a, Sotinu, S urduku, Surčinu i dr.
C rveno firn isan a i m arm o riran a keram ika, osobito tan ju ri, vrčevi i 
posude za m ješanje sa izljevkom , im p o rtiran a je u 1. st. i u prvoj polovini 
2. st. iz Italije, dok nisu potrebe tržišta počele podm irivati provincijalne 
radionice, pretežno galske i germ anske, a kasnije i panonske. Obe ke­
ram ičke v rste su vrlo bogato zastupljene u zapadnom dijelu južne P a­
nonije: L ju b ljan a, P tuj, D rnovo, Sisak, Stenjevac (T. 2: 6), no srećemo ih, 
m ada u nešto m anjem broju, i u istočnom dijelu (Osijek, Vinkovci, Lovas) 
(T. 2: 7), M itrovica, Novi Banovci, S urduk i dr.
Do početka 2. st. u glinenim am foram a eksportirano je iz Italije vino 
i ulje, osobito preko A kvileje.1 0 1 1 N ajpoznatiji tv o rn ičari i liferanti su bili
C. L ekanije Baso i K alvija K rispinila, čija aktivnost pada u drugu polo­
vinu 1. st.1 1 Oni su izvozili svoje produkte po Italiji, Istri, N oriku i P a ­
7 I s t i m o t i v s e j a v l j a n a č a š i i z g r o b a u P e r s o n i i n n a č a š i i z P a l a c o l a ( m u z e j 
T o r i n o ) . J . D e c h e l e t t e , o . c . 3 6 , s i. 2 0 i p . 3 7 , s i . 22.
8 Š a l i c a i z E m o n e j e o t k r i v e n a u r a n o c a r s k o j s j e v e r n o j n e k r o p o l i u g r o b u 
6 2 - A g r o t e h n a , a o s i m t o g a s u d v a f r a g m e n t a n a d j e n a u i n s u l i X X X . P r i m j e r a k i z 
S i s c i j e n e m a b l i ž i h p o d a t a k a o o k o l n o s t i m a n a l a z a .
9 W i e s i n g e r p r e t p o s t a v l j a , d a j e r a d i o n i c a b i l a u H a d r i j i ( d a n a š n j a A d r i j a ) . 
Ü b e r b l i c k ü b e r d i e P a d a n i s c h e S i g i l a t a i n L a n d e u s m u s e u m K l a g e n f u r t . C a r i n t h i a I 
1 3 2 , 1 9 4 2 .
10 S t r a b o , V , 1 , 8 ; A . M ó c s y , i b i d .
11 C . L . B a s s o j e b i o k o n z u l 6 4 g o d . U F a z a n i ( I s t r a ) o t k r i v e n a j e n j e g o v a 
t v o r n i c a . C a l v i a C r i s p i n i l l a j e b i l a b o g a t a R i m l j a n k a , v l a s n i c a t v o r n i c e a m f o r a 
( v j e r o j a t n o i o p e k a ) , k o j u s p o m i n j e T a c i t i D i o n a . P r o i z v o d i n j e n e t v o r n i c e s u 
n a d j e n i u T r s t u , P o r e č u i M a g d a l e n s b e r g u , t e P t u j u . A . D e g r a s s i , S c r i t t i v a r i d i 
a n t i c h i t à I I (1 9 6 6 ) 9 6 6 .

noniji.1 5 N a našem području su zasad samo u P tu ju nadjene am fore sa 
njihovim pečatom .1 2 1 3 U ostalom dijelu m edjurječja Save i D rave am fore su 
u većem b ro ju otkrivene u L jub ljan i i Sisku a nešto m anje u Osijeku, Dalju, 
M itroviči, Vinkovcim a, S urduku i Novim Banovcim a (T. 2: 8, Sisak).
Za g radjevne svrhe im p o rtiran a je u južnu P anoniju u 1. st. opeka iz 
Italije, što p o tv rd ju ju prim jerci iz carske tvornice Pansijana, nadjeni u 
Sisku (T. 2: 9). Ova tvornica je b ila aktivna od A ugusta do V espazijana.1 4 1 5 1 6 
M edjutim , kasn ije će na našem području pro rad iti čitav niz ciglana, car­
skih, vojnih, gradskih i privatnih, koje će podm irivati lokalne i regionalne 
potrebe, a čak izvoziti i van granica provincije, tako, da će im port opeke iz 
Italije potpuno prestati.
Svjedoci cvatućeg i ekspanzivnog eksporta iz Italije, osobito sjeverne, 
su glinene svjetiljke, koje su u velikom broju nadjene na tlu južne P a ­
nonije. Već se početkom 1. st. ja v lja ju tzv. volutne svjetiljke, uglatog i 
oblog nosa, flankiranog volutam a, koje su u stvari n ajraširen iji tip svje­
tiljk i nesam o kod nas nego i u ostalim provincijam a carstv a (T. 3: 10, Sisak 
i T. 3: 11, Sisak). O m iljene su i svjetiljke kratkog, oblog nosa. Najm asov- 
nije su eksportirane iz sjeverne Italije firm a svjetiljke, koje su od poslijed- 
n je četvrtine 1. st. i kroz cijelo 2. st. dom inirale i preplavile panonsko 
tržište (T. 3: 12, Sisak). Od m ajstora starije generacije, koji su bili aktivni 
do prv ih decenija 2. st. najveći je izvoz razvio već spom enuti keram ičar 
Fortis, čiji su proizvodi otkriveni i u najudaljenijim provincijam a rim skog 
im perija.1 5 Osim njega su jači eksp o rt u južnu P anoniju ostvarili m ajstori 
A tim etus, Litogenes i Strobilis. Iz m ladje generacije, koja je djelovala u 
2. st. intenzivnije su izvozili k eram ičari — Casius, Cresces, Lucius, Nerius, 
O ctavius i Vibianus.
M ada italsk i eksport keram ike tokom 2. st. slabi je r ga potiskuje galski 
i germ anski, ipak on nije nikad potpuno prekinut, pa su npr. kasnoantičke 
svjetiljke afričkog tipa, stizale u naše krajeve posredstvom Italije.
P u tev i kojim a je dolazila keram ička roba iz Italije u južnu P anoniju 
su b ili dvojaki. U prvo vrijem e je bio važniji tra n sp o rt kopnom jer se je 
odvijao dobrim cestama, osobito m agistralom A quileja—Em ona—Poetovio— 
M ursa ili d rugim krakom preko N eviodunum a— A ndautonije i Siscije. A kvi­
leja je bila najvažniji em porij za keram ičku i drugu robu,1 6 koja je p risti- 
zala iz razn ih krajev a Italije, a onda odašiljana n aručiteljim a i tržištim a 
N orika, Panonije, Podunavlja i d alje na istok u M eziju i Daciju. U toj 
trgovini i tran sp o rtu rječna plovidba Savom i D ravom je sigurno odigrala 
važnu ulogu, je r je prijevoz lako lom ljive keram ike bio sigurniji i pogođ-
1 2 A. Gnirs, Jahrb. der Altertumskunde 4, 1910, 79 i Jahresh. IO A 13, 1910, 
Beibl. 97 i 14, 1911, 35; R. Egger. Die Ausgrabung auf den Magdalensberg. Ca- 
rinthia I, 144, 1954, 60.
13 M. Abramić, Archaeologische Funde aus Pettau. Jahreshefte IO A 17, 1914, 
115; isti, Führer durch Poetovio (1925) 110.
1 4 Ova carska tvornica je izvozila u Istru, rim sku Dalm aciju i Panoniju. J. 
Brunšmid, Arheološke bilješke iz Dalmacije i Panonije. Vjesnik Hrv. arh. druš. 
5, 1901, 116; A. Gnirs, Grabung und Untersuchung in der Polesana. Jahresh. 14, 
1911, 28.
1 5 Bogato je zastupljen u kaštelima germansko-retskog i podunavskog limesa 
zatim u Galiji, Britaniji, Španiji, sjevernoj Africi, Noriku, Panoniji, Rimskoj Dal­
maciji, Meziji i Daciji, te na egejskim otocima.
1 6 Panciera, La vita economica di Aquileia (1957) 21.

niji, a v jero jatn o i m anje skup. K ljučni položaj u Savskom prom etu su 
im ale Em ona i N auportus (Vrhnika), pa su ih stoga akvilejski trgovci vrlo 
rano uklopili u svoju trgovačku m režu, a čak i naselili.1 7 Savske luke kod 
Siska i M itroviče te dravska kod O sijeka odigrale su tak o d jer važnu ulogu 
u trgovinskom prom etu.1 8 M orski p u t je iz Italije vodio n a naše priobalno 
područje, a onda kopnom preko rim ske D alm acije (osobito iz Salone i 
Senije) u ju žn u P anoniju.1 9 Ovaj n ačin je svakako bio kom pliciraniji i 
skuplji, te n ije bio tako intenzivno k o rišten kao tra n sp o rt na m agistralnim 
cestam a.
G alski ek sp o rt u P anoniju je počeo već oko sredine 1. st. ali je n a j­
intenzivniji u 2. st. N ekoliko značajnih radionica je izvozilo keram ičku 
robu u južnu P anoniju, a m edju p rv im a su o bskrbljavale ovo područje 
južnogalske k eram ičke m anufakture.2 0 M edju njim a je sam o radionički cen­
ta r L a G raufesenque ostvario jači izvoz i to od K laudijeva do T rajanova 
vrem ena. P roizvodi m ajstora Coeliusa i M edillusa iz N eronova i Vespazi- 
janova doba, stigli su u V araždinske Toplice, a B elatusa i K vintusa u Osijek 
(T. 3: 13, V ar. Toplice).2 1 Sigilata iz ove n ajznačajnije južnogalske radionice 
nad jen a je još u L jubljani, Sisku i M itroviči. M ontans, ko ji je nešto raniji, 
samo je sporadično izvozio u udaljeno područje M edjurječja Save i Drave, 
pa su zasad njegovi pro d u k ti o tkriveni samo u V araždinskim Toplicam a i 
O sijeku i to iz klaudijevsko-vespazijanskog vrem ena. D ok je p rim jerak iz 
O sijeka gladak, fragm ent iz V araždinskih Toplica nosi reljef gladijatora 
(T. 4: 14). R adionički centar B anassac tak o d jer je vrlo slabo izvozio, te je 
zasad nad jen sam o jedan p rim jerak g latke sigilate u O sijeku iz klaudijevsko- 
vespazijanskog vrem ena.
K rajem 1. st. vodstvo u eksportu preuzim aju srednje galske radionice.2 2 
N jihova sigilata je m asovno prodrla u južnu Panoniju, pa se čini, da je ovo 
područje bilo važno tržište za m ajsto re srednje G alije, osobito iz centra 
Lezoux. K ako je otkriveno najviše sigilata iz III perioda Lezoux, može se 
u trd iti, da je najživ lji izvoz bio u v rijem e od T rajan a do A ntonina. Ova se 
keram ika pretežno jav lja u vojnim logorim a, ali je im a dosta i u civilnim 
naseobinam a. To se vrem enski p o d u d ara sa sistem skom izgradnjom Lim esa 
i urbanizacijom gradova u južnoj Panoniji, koje počinju upravo od doba 
T rajana.
1 7 Epigrafski spomenici govore, da je prvo naselje akvilejskih poduzetnika 
bilo u Nauportu a zatim u Emoni. C IL I I I 3776 i 3777 ; A. Mócsy, o. c. 689.
1 8 A. Mócsy, o. c. 654 (navodi ostalu literaturu).
1 9 Najvažnija je veza izmedju dalmatinske obale i Posavine bila cesta Sa­
lona— Servitium i cesta Senia— Rom ula— Siscia. One su se vezale na magistralu 
Em ona— Siscia— Sirmium. Sergejevski u svojim »Putnim bilješkama iz Glamoča«, 
napominje, da natpisi iz Salone daju podatke o pet raznih cesta, koje su vodile 
prema unutrašnjosti rimske Dalmacije. Glasnik zem. muzeja 44, 1942, 117; E. 
Pašalić, Antikna naselja i rim ske komunikacije u Bosni i Hercegovini (1960) i dr.
2 0 Najvažnije radionice su bile: L a Grafesenque, Montans i Bannasac. J. 
Dechelette, o. c. 64 i 117, Hermet, L a Graufesenque, 1934. — Oxé, Frühgalische 
Reliefkeram ik von Rhein. Materialien zur römisch-germ. Keram ik 6, 1934; E. Vogt, 
Früh Sigillaten in Schweizerischen Landesmuseum, Festschrift Oxé (1938) i dr.
2 1 M. Bulat, Terra sigillata s pečatima u muzeju Slavonije. Osječki zbornik 6, 
1958, 80, br. 37 i 82, br. 60 i 63; B. Vikić-Belančić, o. c. 91, 1.
2 2 Stantfield-Simpson, Central Gaulish Potters (1958); Dechelette, o. c., 171.

S rednjegalskih sigilata, glatkih i ukrašenih nadjeno je u najvećem broju 
u P tuju, Sisku i Osijeku, M itroviči i Novim Banovcim a, a nešto m anje u 
L jubljani, V araždinskim Toplicam a, Jalžabetu (T. 4: 15), Ludbregu, Stenjev- 
cu (T. 4: 16), D alju, Surduku i V inkovcim a (T. 4: 17). To su najčešće zdjele tipa 
D ragendorf 37 sa m edaljonim a, polum edaljonim a, m etopam a ili viticam a, 
u kojim a su mitološke, profane ili životinjske figure, palm ete, lišće akanta 
i dr. Osim toga jav ljaju se plitice tipa 32 i čaše tipa 33, obično glatke, samo 
sa m ajstorskim pečatom. U m anjem su broju zastupljene zdjele ravnih sti- 
jenka, tip a D ragendorf 30. Lijep p rim jerak je nadjen u O sijeku sa m eda­
ljonim a u kojim a su glave P an a (bradatog), a retrogradni pečat pripada 
m ajstoru MERC(ATORM) (T. 15: 18).
M edju pečatim a m ajstora najveći broj je iz Lezouxa. Južnu Panoniju 
kao svoje tržište odabrali su: ADUOCISIO (Osijek), AELIANUS (Ptuj), ALBU- 
CIUS (Osijek), AVENTINUS (Ptuj), CARANTINUS (Osijek), CINNANUS 
(V araždinske Toplice, Osijek), DIVICATUS, DIVIX, DOECEUS, G IPPI (Osi­
jek), MANSUETUS (Ptuj), MERCATOR (Osijek), MUXTULLIM, OSBIMAI, 
PATERCLINUS (Osijek), PATERNUS (Ptuj, Osijek), PRIVATUS (Jalžabet, 
P tuj), REDITUS (Varaždinske Toplice), SEXAMUS (Osijek), SECUNDUS 
(Ptuj, V araždinske Toplice), SEDATUS (Jalžabet), SEVERUS (Ptuj, Osijek) 
i drugi.
Nekako u isto vrijem e tj. od Trajanovog do A ntoninovog razdoblja, raz­
vile su i istočnogalske radionice2 3 eksport u Panoniju, ali on daleko zaostaje 
za srednjegalskim , osobito Lezouxa. Čini se, da je M edjurječje Save i D rave 
najviše o b sk rb ljavala radionica Lavoye, jer su njeni proizvodi nadjeni u ne­
što većem b ro ju u P tu ju i O sijeku i to sa pečatim a m ajstora VITALIS i CIN- 
TUSMUS. To su pretežno ta n ju ri tip a D ragendorf 18/31 i čaše tipa 32 i 33, 
bez ukrasa. O stalu su radionice sam o sporadično izvozile kao npr. La Ma­
deleine u P tu j, V araždinske Toplice, Sisak i Osijek (T. 5: 19, Sisak), H eili­
genberg i B lickw eiler (m ajstor Satto) u V araždinske Toplice i Osijek, Itten- 
w eiler u Osijek, a triersk a radionica u Sisak (T. 5: 20).
Istočnogalski m ajstori kao i oni iz srednje G alije, rado su proizvodili 
sigilate sa ukrasom en barbotine, koji je najčešće vegetabilnog karaktera, 
vitice sa grozdom , srcoliki listovi n a duljoj peteljci, volutno svinuti listići i 
dr. Dva ta n ju rića tipa 36 sa ovakvim ukrasom nad jen a su u Sisku i V araž­
dinskim Toplicam a. P ored vegetabilno-ornam entalnog dekora jav ljaju se i 
likovi životinja, osobito ptica, kako nam pokazuju fragm enti iz Siska i 
Osijeka.
Pored sigilata iz G alije je eksportirano posudje sa apliciranim ukrasom , 
m edju kojim a su om iljene čaše sa antropom ornim oznakam a (T. 5: 21, Sisak). 
Osim toga se izvozila crveno firn isan a i m arm orina keram ika (T. 5: 22 M itro­
vica), crno firnisana (Stenjevac, Novi Banovci), te keram oplastika. M edju 
glinenim figuricam a ističe se zoom orfna posuda u obliku p jetla iz Siska, te 
glavica k o n ja iz Osijeka.
!3 To su radionice: Lavoye, La Madeleine, Luxeuil, Ittenweiler, Blickwei­
ler, Trier i dr. — Barthel, Sigillata Manufakturen in Lavoye. Röm. germ. Koresp. 
Blatt. 2, 1909; Lerat-Jeanin, La Céramique sigillé du Luxeuil (1960); F. Oelmann, 
Sigillata Manufakturen in La Madeleine bei Nancy. Röm. germ. Koresp. Blatt 
5, 1911 itd.

I m ajsto ri glinenih svjetiljki slali su svoje proizvode n a južnopanonsko 
tržište m ada ne u velikom broju. G alske svjetiljke su iz svetle gline, braš- 
njaste fak tu re, sa crvenim ili sm edjim nam azom , te je najom iljeniji oblik 
m ala ovalna sv jetiljk a sa drškom i geom etrijsko ornam entalnim ukrasom ili 
reljefnim slovim a (T. 6: 23, Sisak). M ajstor Coelius, koji je proizvodio firm a 
svjetiljk e eksportirao je svoje proizvode u Emonu.
Im port keram ičkih produkata iz G alije trajao je u južnoj P anoniji do 
sredine 3. st., ali se m u već u drugoj polovini 2. st. ozbiljno konkurirale 
germ anske radionice, koje su bile bliže panonskom tržištu.
P utevi, kojim a je stizala galska roba u naše područje bili su različiti.
Radionice južne G alije su prije svega koristile luku M arseja (Massilia), te 
su m orskim putem otprem ale keram ičke artikle do naše obale i do A kvileje, 
čijim posredstvom je djelom ično stizala roba u južno panonsko područje.2 1 
S rednje galske radionice su više koristile rječne i kopnene puteve. Izgleda 
da je n ajpodesniji bio tran sp o rt rijekom Ronom do R ajne, a zatim Dunavom 
do južne Panonije.
G erm anski eksport u 2. st. postaje sve ozbilniji takm ac galskom na 
južnopanonskom tržištu. N ajak tiv n ije su bile radionice iz R ajncaberna 
(Rheinzabern), koje su izvjesno vrijem e im ale monopol u trgovini Panonije, 
koja je postala jedno od njihovih n ajvažnijih izvoznih područja.2 4 2 5 2 6 R ajnca- 
berška sigilata se ne jav lja samo u logorim a na Lim esu, nego je masovno 
zastupljena i u urbanim centrim a i civilnim naseljim a. Izvoz je trajao do 
sredine 3. st. ali ga je već k rajem 2. st. sve više potiskivala konkurentska 
radionica W estendorf, koja je bila bliže panonskom tržištu. O na je u prvoj 
polovini 3. st. preuzela vodstvo u trgovini sigilatom .
N a te rito riji južne Panonije sigilata iz R ajncaberna je n adjena u većem 
broju i to u: L jubljani, P tu ju , Jalžabetu, V araždinskim Toplicam a, Sisku, 
Osijeku, V inkovcim a, M itroviči, N ovim Banovcim a, Sotinu, S urduku i dr. 
N ajčešće su to zdjele tipa Drag. 30 i 37 s m edaljonim a, polum edaljonim a ili 
m etopam a u kojim a su m itološki, p ro fan i i životinjski likovi, kao na prim jer 
na jednoj zdjeli iz O sijeka n a kojoj su prikazani Venus, zec i pas (T. 6: 24) 
ili iz V inkovaca s figuricam a M arsa, A m ora i dr. (T. 6: 26). Osim toga se vrlo 
često ja v lja ju vitice s listovim a vinove loze i grozdovim a kao npr. na frag­
m entu sigilate iz Jalžabeta (T. 8: 25) ili pak slobodne figure u prostoru, n aj­
češće u pokretu. O m iljene su i g latke sigilate raznog oblika — tan ju ri, plitice, 
čašice itd., zatim zdjele s ovratnikom i posude s ukrasom u tehnici en 
barbotine (Osijek, Sisak, P tu j, V araždinske Toplice i dr.).
V eliki broj rajncaberških m ajsto ra je izabrao ju žn u P anoniju kao 
svoje unosno tržište a osobito COBNERTUS (Osijek, P tuj, V araždinske Topli­
ce) (T. 6: 27, P tuj), CERIALIS (Osijek, Sisak, P tuj), COM ITIALIS (Osijek, 
P tuj), FIRM US (Ptuj, Osijek), REGINUS, PRIVATUS, VERECUNDUS, LU­
TEUS, CATULLUS i dr.
P riliv sigilate iz V estendorfa bio je takodjer dosta jak, ali pretežno u 
istočnom dijelu Panonije. Ova radionica je preuzela obskrbu logora na Du-
2 4 Panciera, o. c. 87; A. Mócsy, o. c. 863.
2 5 F. Fremmersdorf, Rheinische Export nach dem Donauraum. Laurea Aquin- 
cense I. Diss. Pann. II, 10, 1938.
2 6 M. Abramić, Führer durch Poetovio (1925) 96; M. Bulat, o. c.; Vikić-Belan- 
čič, o. c. 94.
33»
515

navskom lim esu, a osobito na sektoru izm edju L auriacum a i Murse.2 7 Na 
našem području su sigilate iz ove radionice najbolje zastupljene u Osijeku, 
kojeg su m ajsto ri — DECCMINUS, RIPANUS, TERTULLUS i VERUS, iza­
b rali kao svoje tržište.2 8 Osim toga se javlja u Novim Banovcim a, Sisku Jal- 
žabetu (T. 7: 28). Sigilate ove radionice pokazuju jaču ovisnost o rajnzaber- 
škim i istočnogalskim , a osobito radionice Lavoye.
Pod neposrednim utjecajem V estendorfa djelovala je radionica sigilate 
u N oriku, zasad još nelocirana, čiji produkt je nadjen u Sisku (T. 7: 29).
Osim sigilata iz P orajnja su eksportirane u južnu P anoniju i druge 
keram ičke v rste kao npr. p ehari sa naborim a crveno firnisani ili sa na- 
bačajem (Griesbew urf), kojih se je našlo u Ljubljani, P tu ju , Sisku, Jalža- 
betu, V araždinskim Toplicama i dr. (T. 7: 30, Sisak) — crno firnisane posude 
(terra nigra), ponekad ukrašene bijelim ornam entom (trierska roba), od 
kojih su n ad jen i zasad prim jerci jedino u M ariboru i P tu ju — pehari i čaše 
sa antropom ornim obilježjim a (Ljubljana, Sisak) — glinene svjetiljke iz 
blijedo žućkaste gline sa nam azom crvene boje i drškom (tipovi sa volutnim 
nosem, firm a svjetiljke i okrugle s kratkim nasad j enim nosem) i dr. U 2. i 
3. st. eksportirane su i glinene figurice, osobito iz radionica u Kolnu, koje 
su često i dom aćim najstorim a služile kao uzorak. N ajom iljenije su plastike, 
koje p rik azu ju V eneru ili V eliku m ajku oplođiteljicu (Magna Mater), zatim 
p o rtretn e glave i poprsja, te životinjske figurice, aplike i reljefi. Poprsje Ve­
nere iz M urse, bez glave, i gornji dio Venere iz Siscije, koja obim rukam a 
p ridržava raspletenu kosu (T. 7: 31), izašle su iz jedne porajnske radionice, 
dok V enera n a postam entu (Mursa) i jedna posve deform irana iz Siscije, su 
proizvod dom aćeg keram ičara, prem a predlošcim a iz kelnskih radionica 
(T. 7: 32, Sisak).2 9 Slično je i sa likovim a M agne M atris iz O sijeka i Surduka. 
Češće se ja v lja ju p ortretne glavice (Osijek, Sisak). L ijep je prim jerak 
p o rtre t žene iz Siska, sa frizurom , koja je visoko podignuta u kukm u iznad 
tjem ena, a sa strane prilju b ljen a uz lice, dok jedro poprsje pokrivaju bogati 
n ab o ri odjeće. F ak tu ra i boja gline, te način prikazivanja, odaju porijeklo iz 
jed n e p orajnske radionice (T. 8: 34). M edju likovim a životinja najčešće je 
prikazan pjetao, te pored im portiranih p rim jeraka kao što je npr. pjetlić 
iz D alja (T. 7: 33) im a i nekoliko domaćih im itacija rad jen ih prem a pred­
lošcim a iz porajnskih radionica (Osijek).
K eram ički proizvodi retskih radionica su dosta rije tk i u južnoj Panoniji, 
te se ja v lja ju samo u zapadnom njenom dijelu. K arakteristični ukras una­
krsno položenih plastičnih n iti nalazi se na jednoj posudi iz rim ske vile u 
Š etarev u kod M aribora (2. st.) te n a većem fragm entu iz L jubljane (insula 
XX X ) i m anjim iz V araždinskih Toplica i Siska.
R ajnski eksport keram ike u južnu P anoniju tra ja o je do u 4. st. ali 
je n ajin ten ziv n iji bio u 2. st. i u prvoj polovini 3. st. On se je pretežno 
odvijao vodenim arterijam a i to n a liniji R ajna—N eckar—D unav ili djelo­
m ično kopnenim , a djelom ično rječnim putecim a.3 0
2 7 Hefner, Die römische Töpferei in Westendorf. Obergermanischen Archiv, 
1803. H. J. Keiner, Zur Sigillata Töpferei von Westendorf. Sonderdruck aus Bayer. 
Vorg. Blätter 26, 1961. K. Kiss, Die Terrasigillata Fabrik aus Westendorf. Arch. 
Ertesitö 7-9, 1946-48 (1948) 48 idr.
2 8 M. Bulat, o. c. 78, 20, 83, br. 67 i 70.
2 9 Sam m lung Niessen-Köln, T. C V III, 3173, 3174 i 3167.
so p Fremmersdorf, o. c. 181.

E ksport keram ike iz M editeranskog područja u Ju žn u Panoniju, bio je 
u poredbi sa izvozom zapadnih radionica znatno slabiji, ali ga se može 
p ra titi od ranocarskog razdoblja.
Već se n a pečatnoj keram ici iz dom aćih radionica, opažuju, m edju 
ostalim i u tjecaji helenističke keram ičke proizvodnje, koji se odražavaju 
na m otivim a vitica, grančica, listića i rozeta. Ova činjenica dozvoljava p re t­
postavku, da su panonski keram ičari, im ali za predloške pored posudja iz 
zapadnih radioničkih centara i p rim jerk e iz grčkog keram ičkog kruga. K e­
ram ika sa pečatanim ukrasom iz Stenj evca, Š čitarjeva, V araždinskih Toplica 
(T. 9: 35), Siska i O sijeka pruža n am uvid u te utjecaje. Ženske p ortretne 
glavice sa frizu ram a k arakterističnim za razdoblje helenizm a kao i karika- 
tu rn e figurice, koje su u m editeranskom krugu tako om iljene, jav ljaju se 
m edju keram oplastikom Južne P anonije i to u Sisku i O sijeku. Jed n a ne- 
groidna p lastik a iz crvene gline, fine fak tu re sa crvenom prevlakom , sličnoj 
onoj n a sigilati, im port je iz istočnih radionica (T. 9: 36, Sisak). A tičke i 
korintske radionice eksportirale su u južnopanonsko područje glinene svje­
tiljk e sa trapezastim i ravno završenim nosem (Ivanyi tip X). N ajveći cvat 
ovih radionica u doba H ad rijan a i A ntonina P ija. N a našem području 
su nadjeni prim jerci iz ovih radionica u L jubljani, P tu ju , D rnovu, Sisku i 
Novim Banovcim a. Dok je lju b ljan sk i p rim jerak (T. 9: 37) potekao iz Ko­
rin ta (1. st.) dotle su svjetiljke iz Siska i Novih Banovaca svjedoci eksporta 
atenskih radionica 3. i 4. st. n. e.3 1 S vjetiljk e iz radionice m ajstora ROMA- 
NESIS, koja je bila aktivna od k ra ja 1. st. do u drugu polovinu 2. st., a 
koje su n ad jen i u Sisku i S urduku, tak o d jer su im port iz m editeranskog 
područja.3 2 (T. 9: 38). Isto je tako iz jedne istočne radionice potekla oveća 
svjetiljk a sa likom orla, raširenih krila, te sa četri usk a nosa, koja je 
nad jen a n a nepoznatom lokalitetu u M eđjurječju Save i D rave (T. 9: 39). 
E gipatski ek sport se može p ra titi n a svjetiljkam a u obliki žabe, od kojih 
je na našem području nad jen svega jedan prim jerak, posve stiliziran. Isto 
tako su svjetiljk e »Afričkog tipa«, koje su k nam a stizale posredstvom Ita ­
lije, proizvod egipatskih keram ičkih radionica (A leksandrija i Abidos). Kod 
nas su dobro zastupljene — u L jubljani, P tu ju , D rnovu, Sisku, Osijeku, 
V inkovcim a i M itroviči (T. 10: 40). S vjetiljke sirsko-palestinskog tip a su 
tak o d jer stigle u Južnu P anoniju (npr. Sisak) iako u vrlo malom broju 
(T. 10: 41).
S jeveroafričke radionice sigilata isto su tako eksportirale u 3. i 4. 
st. svoje proizvode u južn u Panoniju, m ada znatno m anje nego npr. u 
rim sku D alm aciju. N ajom iljeniji su oblici ta n ju ra sa širim , horizontalnim 
rubom , ukrašenim aplikacijam a, od kojih se je našlo nekoliko fragm enata 
u Sisku (T. 10: 42 a i b).
P utevi, kojim je dolazila k eram ička roba iz m editeranskog područja u 
M edjurječje Save, D rave i D unava, bili su različiti. M reža m orskih, kop­
S I Broneer, Corinth IV, II, 1937, T erracotta Lamps, T. 13: 908 ; Kübler, Zum 
Form w andlung in der Spätantiken A ttischen Tonplastic. Jahrbuch des DAI 67, 
1952, 100, 45.
3 2 M ajstor Romanesis potpisuje se grčkim i latinskim slovima. Njegova radio­
nica je mnogo eksportirala, te su m u proizvodi nadjeni u M. Aziji, Africi, na 
otocima Delu, Knidu, na Cipru, a najviše na obalnom pojasu rim ske Dalmacije. 
G. Behrens, F abrike des Lam pen-Töpfers Romanesis in Röm isch-germ anischen 
Z entral M useum. M ainzer Z eitschrift 44/45, 1949-50 (1951) 163—167.

nenih i rječn ih kom unikacija b ila je uspostavljena od n ajran ijih vrem ena, 
kada su B alkanske zem lje stupile u kontakt sa antičkim svijetom ,3 3 te je 
u rim sko carsko doba samo n astav ljen a stara tradicija i praksa. Svakako je 
prom et sa jugoistoka, D unavom i Savom od prvenstvene važnosti za naše 
južnopanonsko područje (grčke rim skodobne svjetiljke iz M itroviče, Novih 
Banovaca, Siska i Ljubljane), ali je vjerojatno m orski i kopneni put preko 
Italije na m agistralu Aquileìa— Sirm iu m takodjer odigrao značajnu ulogu. 
Osim toga mogao je biti korišten i pu t dolinom N eretve (Narona) preko 
Istočne Bosne na Savu, odakle se je dalje razvozila roba bilo rječnim ili 
kopnenim vezam a.
Pored m edjunarodne trgovine, koja je u Panoniji bila najintenzivnija 
u 2. st. i kojoj su M arkom anski rato v i i pustošenja ozbiljno naškodili, po­
stojala je i razm jena keram ičkih proizvoda u n u tar same provincije Panonije, 
kao i izvoz panonske robe van n jen ih granica.
U širim panonskim okvirim a najjači eksport je razvio Akvinkum . On 
je obskrbljavao svojom robom kastele na D unavu (Brigetio, Intercisa itd.) 
a važno izvozno područje m u je bilo M edjurječje Save i D rave sa tržištim a 
u M ursi, Sisciji i Poetoviju. Osim toga je liferovao svoju robu u M eziju i 
D aciju.3 4 Već je n a jran ija vojna radionica Kiscelli, razvila izvoz u naše 
područje, osobito u doba T rajana, pa se npr. posude za tucanje (tzv. Reib- 
schale) s pečatim a ove radionice jav ljaju u Sisku i Osijeku, a prim jerci sa 
reljefnim ukrasom vitica vinove loze i grozdova u P tu ju (fragm enti posuda 
i drški, crveno obojeni). Jedan ulom ak grube fak tu re s ovim m otivom iz 
Siska, m ožda je lokalna im itacija robe iz K iscelli radionice. Civilna radionica 
kod današnje P lin are (Altofen) u kojoj su radili poznati akvinški m ajstori 
Pacatus, Petilius, Fabius i dr. vrlo je mnogo izvozila u južnu Panoniju 
kao i u ostala panonska područja tako, da se npr. P akatovi keram ički p ro ­
izvodi nalaze više van A kvinkum a nego u sjedištu sam e radionice. Ova 
radionica je odigrala značajnu ulogu u vrijem e kad je sve više počeo opadati 
zapadni im port, a vršila je i zn atan utjecaj na sisačku proizvodnju sigilata. 
P akatova sigilata je otkrivena u M ursi (T. 10: 43), Sisciji i Cibalam a, a 
M ursa je b ila svakako najvažnije tržište m ajstora u kojoj je vjerojatno po­
stojala i njegova filijala.3 5 Ovo pogodno m jesto n a rječnim putevim a i čvo­
rište lim esa izabrao je i m ajstor Fabius, te su n a području M urse otkrivene 
njegove sv jetiljk e (T. 10: 44).
I civilna radionica »Schütz«, koja je bila aktivna na prelazu 2. i 3. st. 
tak o d jer je izvozila u Južnu Panoniju, a osim toga i u Daciju. Neki p ri­
m jerci posudica sa crvenim pru g am a i pojasevim a (Surčin, Surduk), te 
fragm enti sa sedefnim odsjevom (Jalžabet) vjerojatno potječu iz ove ra ­
dionice.
Od sredine 3. st. uslijed staln ih upada n ep rijatelja i nem ira, dolazi do 
opadanja p riv red e općenito i do zastoja u vanjskoj trgovini (veliki broj 
depo-novca sprem ljenih za sig u rn ija vrem ena najbolje svjedoci o nesta­
3 3 M. Parović-Pešikan, O k ara k teru grčkog m ateriala na Glasincu i putevim a 
njegovog prodiranja. S tarin ar 11, 1960 (1961) 21.
3 4 B. Kuzsinsky, Das Grosse T öpferviertel in Aquincum . Bud. Regisegei 11, 
1932; K. Póczy, Die Töpferstätte von Aquincum. A cta arch. hung. 7, 1956, 102.
3 5 K. Kiss, Die Zeitfolge der Erzeugnisse des Töpfers Pacatus von Aquincum. 
L aurea A quincenses I. Diss. Pann. II, 10, 1938, 212.

bilnim prilik am a u Panoniji). M edjutim , i pored toga, trgovačke veze iz- 
m edju južnog i sjevernog panonskog područja nisu prestale do u kasno- 
carsko doba. To nam p o tvrdjuju pored ostalog fragm enti keram ike sa 
olovnom ocaklinom (glazurom), ukrašen i gustim urezim a u pojasevim a, iden­
tičnog oblika i fakture, koji su o tk riv en i u kasnoantičkoj vili rustiki u 
Jalžab etu i radionici za ocaklenu k eram ik u u vili u T ä-Fövenypuszta.3 6
N a području Save i D rave, keram ičke su radionice obskrbljavale nesamo 
bliža naselja nego i udaljenija, vršile su m edjusobnu razm jenu artikala, a 
povrem eno su preuzim ale vodstvo n a tržištu. Tako je npr. radionica sigi- 
late u Sisciji izvozila svoje proizvode u M ursu, B urgene, Singidunum j 
A kvinkum , a v an P anonije u donju M eziju (M ađara u B ugarskoj) i N orik 
(V irunum )3 7 (T. 11: 45). R anocarska p ečatana keram ika sa ukrasnim pojase­
vim a listića, kružića i gustih ureza n adjena je u gotovo identičnom tre t­
m anu n a p o d ru čju Siscije i A ndautonije (Sčitarjevo, Stenjevac), koje su 
im ale tjesn e veze. Sisačka ciglana otprem ala je svoju opeku u M itroviču, 
sjev. Bosnu, A kvinkum i D onju M eziju. M ursa je im ala uske trgovačke 
odnose sa Poetovijem , koji je pored Siscije bio najcv atu ćiji grad G ornje 
Panonije. D rava je bila vrlo pogodna prom etna žila, te je om ogućavala brz 
tran sp o rt keram ičke robe. Posude za tucanje sa istim pečatim a (Iustinianus 
u dva reda), svjetiljke od istog m ajsto ra sa ukrasom srcolikog lista na 
dugoj peteljci, identične fak tu re i veličine, otkrivene n a oba lokaliteta, 
jasno govore o toj povezanosti (T. 11: 47). Posude sa drškam a u obliku zmija, 
ukrašene sa pečatanim kružićim a, istovjetne obrade, boje i kvalitete gline 
tak o d jer su n ad jen e na području oba nalazišta a osim toga crno firnisane 
posude, koje im itiraju burence. Isto su tako M ursa i Poetovijo, kako smo 
već spom enuli im ali direktne veze sa A kvinkum om , te je npr. M ursa eks- 
p o rtirala k eram ik u sa m etalnom (olovnom) glazurom sm edje zelenkaste boje: 
patere, svjetiljk e i dr. P riv atn i ciglar Iunius F irm us iz P tu ja otprem ao je 
svoju opeku u M ursu, a osim toga je obskrbljavao bliže područje (Aquae 
Jasae, Jalžabet). D rugi ptu jsk i ciglar, L. O ctavius Secundus, takodjer je 
podm irivao potrebe okolne regije, je r se je njegova opeka koristila kod 
izgradnje te rm a u V araždinskim Toplicam a i vile ru stik e u Jalžabetu (pre­
laz 2. i 3. st.) (T. 11: 48). Poetovijske radionice su bile povezane i sa rađio- 
ničkim centrom u Celeji, je r se na oba lokaliteta jav lja srodna keram ika po 
oblicim a (osobito lonci i jaj olike urne) i ukrasu, iako svaka im a i vlastiti 
rep erto ar ornam enata. Radionice N eviodunum a su tak o d jer razvijale trg o ­
vačke veze zahvaljujući pogodnom položaju na jednom od najvažnijih pu- 
teva i savskoj luci, te su npr. izvozile glinene vodovodne cijevi u Sisciju, 
a v jero jatn o u rn e sa prozorom u A ndautoniju (Zagreb, Samobor).
U istočnom dijelu Južne P anonije su takodjer uočljive veze i razm jena 
izm edju keram ičkih centara. Npr. u S irm iju i Cibalam a ja v lja ju se identični 
oblici i teh n ik e — trb u šaste posudice sa ukrasom lu n u la en barbotine, 
svjetiljke sa m etalnom ocaklinom zelenkasto žućkaste boje ili sm edjasto 
narančaste, vrčevi na užoj nožici sa sličnom ocaklinom (glazurom), cjedila 
i dr. (T. 11: 49). C arska tvornica opeke u M ursi liferovala je svoju robu
3 6 g Thomas, Römische Villen in Pannonien. Budapest (1964) 229, T. 205.
3 7 Z. Nagy, Prodotti di una fabbrica di terra sigillata di Siscia ritrovata in 
Aquincum. Bud. Regisegei 14, 1945, 324; Eine Pannonische te rra sigillata Fabrik. 
Arch. Értesito 42, 1928.

u Cibale i Burgene, a identične figurice u M ursi i T eutoburgiju (Dalj) ta- 
kodjer svjedoče o tjesnim vezam a m edju njim a.
Ovim živim trgovačkim vezam a svakako je pogodovala dobra m reža 
kopnenih i vodenih puteva, koji su om ogućavali brz tran sp o rt keram ičke 
robe. R ječna plovidba Savom i D ravom sigurno je odigrala najvažniju ulogu 
i to u kasno carsko doba, dok je D unav povezivao južno panonsko tržište 
sa sjevernom i sjeveroistočnom Panonijom i njenim važnim keram ičkim 
radionicam a — Akvincum , Intercisa, Brigetio i dr., te sa južnim i jugoistoč­
nim keram ičkim centrim a.
A naliza keram ičkog m aterijala iz pojedinih radioničkih centara i loka­
liteta je pokazala, da je u Južnoj Panoniji keram ička trgovina bila vrlo 
živa i razg ran ata i da je tra ja la kroz nekoliko stoljeća, bez obzira koliki 
je bio n jen intenzitet u pojedinom razdoblju. Tome je svakako pridonijela 
stratešk a i privredna važnost južne Panonije kao tranzitnog područja iz- 
m edju zapadnih i istočno ležečih provincija carstva i graničnog područja 
prem a B arb arik u (Limes) a napose izvanredan položaj uz plovne rijeke i 
m agistralne puteve.
ZUSAMMENFASSUNG
Die K eram ik und ihr A nteil im Handel des südlichen Pannoniens zur Zeit 
des röm ischen Kaiserreichs
W enn auch die K eram ikw aren ihres M aterials wegen zerbrechlich sind, 
w urden sie dennoch auf weite E ntfernungen auf See-, Fluss- und Landwegen 
transportiert. Aus den bekannten keram ischen W erkstätten Italiens, Galliens, Ger- 
maniens, G riechenlands und des N ahen Ostens w urden die W aren in alle P ro­
vinzen des K aiserreiches versandt; es hatten bald die einen, bald die anderen 
grossen Z entren für einige Zeit das Monopol auf dem H andelsm arkt. Ausser die­
sem internationalen Handel bestand auch ein Austausch zwischen den einzelnen 
Provinzen sowie zwischen den regionalen und lokalen Töpfereien.
Diesen lebhaften Handel m it keram ischen W aren bedingte nicht nur ihre 
m annigfaltige V erwendung im täglichen Leben, sondern auch die relative Billigkeit 
im Vergleich zu den Erzeugnissen aus w ertvolleren M etallen (Gold. Silber, Bronze) 
oder aus Bein, Glas u. a.
Alle K eram ikw aren hatten nicht den gleichen Anteil am Handel. W ährend 
einzelne A rtikel in der ganzen antiken W elt sehr gesucht w aren, wie Sigillata, 
Barbotine, Lam pen u. a., w aren andere n ur von regionalem oder lokalem Interesse. 
Auch hatten nicht alle M eisterw erkstätten und Fabriken den gleichen Export. 
W ährend die einen bloss den B edarf der näheren oder entfernteren Provinzen 
befriedigen konnten, hatten andere einen ausgebreiteten E xport bis zu den ent­
legensten Teilen des röm ischen K aiserreiches entwickelt.
In der ersten Zeit des K aisertum s spielten die Landw ege eine bedeutende 
Rolle in d er Entw icklung des H andels, doch sehr schnell w urden sie durch die 
See- und Flusschiffsfahrt verdrängt, weil diese Wege viel günstiger für den
3 8 T. Knez, P. Petru, S. Skaler, Neviodunum (1961); P. Petru. O kras antičnih 
žar v obliki hiš. AV 13-14, 1962-63 (1963) 497.

Transport so zerbrechlicher W aren, w ie es die K eram ik ist, w aren. Ausserdem 
w ar der T ransport auf diesen Wegen auch billiger und schneller.
Nach den einleitenden W orten fü h rt die A utorin die D aten des keramischen 
Handels im südlichen Pannonien an. Sie spricht vom italischen, gallischen, ger­
m anischen und m editerranen Im port, bzw. von den unterschiedlichen A rten der 
K eram ik, die fü r die einzelnen L änder charakteristisch w aren.
Der italische Im port von K eram ik w ar am intensivsten im 1. und 2. Jh., 
der gallische und germ anische im 2. Jh. sowie in der ersten H älfte des 3. Jh., 
w ährend der Im port aus den m editerranen Regionen etwas schwächer war, doch 
dauerte er d afü r vom 1. Jh. bis in die spätesten Zeiten des Kaiserreiches. Die 
A utorin illustriert das keram ische M aterial aus den Gegenden zwischen der Save 
und der Drau, und m it den V erbreitungskarten (Beilage 1, 2) stellt sie die einzel­
nen A rten d er K eram ik vor.
D arauf spricht sie von den V erbindungen der einzelnen keram ischen W erk­
stätten im südlichen Teil Pannoniens sowie vom Export ausserhalb seiner Grenzen.
Die keram ischen W erkstätten versorgten die nähere und w eitere Umgebung, 
tauschten gegenseitig ihre W aren aus und zeitweise übernahm en sie die Führung 
auf dem M arkt, w ie z. B. Siscia.
Die A utorin beschliesst ihre Erörterungen m it der Bemerkung, dass der ke­
ram ische H andel im südlichen Pannonien sehr lebhaft und w eit verzweigt war, 
wozu jedenfalls die strategische und w irtschaftliche Lage P annoniens als T ran­
sitland zwischen W est und Ost, die N ähe des Limes sowie die schiffbaren Flüsse 
und die M agistralen beigetragen haben.