SOMLSIIHASKU OlASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE ČUVAJTE JUGOSLAVIJU! Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 • Adresa za pošiljke: Poštanski pretinac 342 • Telefoni uredništva i uprave 30-866 i 26-105 • Račun Poštanske šfedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 29 mart 1940 God. XI • Broj 13 Nacionalna politika i inorodni elementi Ne volimo šoviniste kod drugih naroda, pa ni kod svoga. Nacionalisti smo, ali ne formaiistički i reakcionarni, več korenito narodski i napredni. Nacionalisti smo zato, što u svojim narodnim tradicijama, te u etičkim, misaonim i fizičkim snagama svoga naroda vidimo goleme mogučnosti stvara-nja na svima područjima; i što, prema torne, verujemo u blagotvornu misiju jugoslovenstva, u sredini u ko jo j ga je istorija postavila, i što se tom misijom i tim odlikama ponosimo. Naš nacionalizam ni je, dakle, snaga ko j a izvire iz nesreče drugih, ni iz o ti man j a onog što ni je naše. ZATO ŠTO SMO NACIONALISTI, HOČEMO I SVOJU, NACIONALNU DRŽAVU, ko ja če biti jugoslovenska, ne samo po imenu, več i PO SADRŽINI, I PO SVIM SPOLJNIM I UNUTRAŠNJIM OZNAKAMA. U toj državi postoji samo jedan državni narod, samo jedan državni jezik, samo jedna državna misao, i samo jedan državni nacionalizam i patrioti-zam, — jugoslovenski! NACIONALNO I DRŽAVNO SE U 7 OJ DRŽAVI POKRIVAJU SAMO U JUGOSLOVENSTVU, i samo u njegovim sastavnim delovima, srpskom, hrvatskom i slovenačkom. Samo Jugosloveni, tj. samo Srbi, Hrvati i Slovenci su u toj državi DOMAČINI I SVOJI NA SVOME. U torne i leži opravdanje pošto jan ja Jugoslavije; što ona -pretstavlja jedini moguči okvir za duhovno, ekonomsko, po-litičko i nacionalno izživijavanje jugoslovenstva i njegovih komponenata, i najpogodniji inslrumenat za njegovu sa-radnju sa drugim narodima. Nemštvo, madžarstvo, ili ma koja druga narodnost, ne mogu postavljati te zahteve u Jugoslaviji, več zato, što več pošto je nacionalne države nemštva i madžarstva, kao instrumenat svestranog izživljavanja tih etnosa. To, naravno ne znači, da Jugosloveni u toj državi treba da budu i tirani, koji inarodnim elementima ne dadu živeti. Naprotiv, — svima njima treba da je zajemiena jednakost pred zakonom i sloboda kulturnog rada; naravno u onoj meri, u ko jo j su našim sunarodnjacima, u odnosnim drugim državama, ZAJEMČENA JEDNAKA PRAVA! To ne znači, da mi želimo da se povedimo za tud jim šovinizmom, več obratno, da tud ji šovinizam približimo svojo j snošljivosti. Ali više od toga ne! Govoriti na ravno j nozi i U JEDNAKOM SMISLU o »raznim narodima Jugoslavije«, kao što se to počelo u poslednje vreme, znači rušiti nacionalni karakter Jugoslavije; i zemlju, koja je naše, jugoslovensko (ili, ako hočete, srpsko, hrvatsko i slovenačko!) ognjište, svesti na bezličnu nacionalitetnu konstrukciju u ko joj Srbi, Hrvati i Slovenci ne pretstavlja ju ništa više od Madžara, Nemaca, Ar-nauta itd.; i koja po malo liči na han, koji je svakog onog ko je u nje svratio. Ne može se, dakle, u jednom dahu govoriti o »Srbima, Nemcima, Madžarima itd.«, kao što to čine izvesni govornici i napisi iz krugova HSS; ili se, za vol ju izbornih rezultata, takmičiti u potkusurivanju inorodnih skupina, kao što se to činilo, na žalost, sa sviju strana, od po-četka naše države, a što je dalo VRLO NEPOVOLJNE REZULTATE, BAŠ U POGRANIČNIM, DAKLE U NAJOSET -LJ IVI J IM KRAJEVIMA JUGOSLAVIJE. Najgore od svega je, pak to, kada mi sami, U SVOJE MEDJUSOBNE SPORO^E UVLAČIMO INORODNE ELEMENTE, jer od toga mogu da izvuku koristi samo oni, dok šteta ide isključivo na račun držav nog naroda i državne celine. Mogu Srbi i Hrvati da se natežu, bilo oko kog kraja naše države, ali'ni Madžari ni Nemci, ni Arnauti, ni Italijani nema ju u tom natezanju što da kažu, niti je dopušteno da ih zovemo u pomoč, jedni protiv drugih. Pa, kao što su do sada našo j nacionalno j stvari škodile sve one grupe i režimi, koji su, iz partijskih interesa, podu pira/i inorodni žival j protiv domaceg, tako i sada največa šteta iz naših medjusobnih sporova može da nastane onda, ako Hrvati budu mazili ino-rodne elemente protiv Srba, i obratno. Hrvatski nacionalizam se danas i suviše ističe, vis-a-vis srpstva ili jugoslovenstva, ali zato i madžarska i nemačka manjina prenose centre svoje akcije u Zagreb, videči tu vrlo podesno tlo za rad. Sličnih nastranosti ima i kod srpskih grupa, a nekada ih je bilo mnogo više. Medjutim, ni je ovo Za „Sokolski Glasnik"! Savez Sokola K. J. upu-tio je okružnicu svima lupama u kojoj između o-stalog kaže: U naročitim okružnicatna i u člancima „Sokolskog glasnika" istaknuta je ža-losna pojava, da PRILIČAN BROJ SOKOLSKIH JEDINI-CA NIJE PRETPLAĆEN NA SOKOLSKE LISTOVE. Štete od toga teške su i sa ideo-loškog i sa gledišta finansi-ja pojedinih listova. Naroči-to skrečemo pažnju na či-njenicu, da „SOKOLSKI GLASNIK", glavni organ Sa-veza SKJ, ne broji medu svoje pretplatnike jedan deo društava i četa. U današnjim prilikama, kad je duhovna jednodušnost i orga-nizaciona solidarnost sokolstvu najpotrebnija, „SOKOLSKI GLASNIK", sa svojom misijom ujednačavanja gledišta, pravilnog obaveštavanja i podizanja duhova, NEOP-HODNO JE POTREBAN U SVAKOJ SOKOLSKOJ JEDI-NICI, koja iskreno misli da pravilno sokoluje i pravilno sokolski radi. Konačno, o-kolnost da sve sokolske jeđi-nice budu pretplačene na „Sokolski glasnik", koristila bi i samoj kancelariji Save-za, jer bi se mnogobrojna službena obaveštenja mogla da saopštavaju samo preko „Sokolskog glasnika" i da se na taj način uštede troškovi oko okružnica, raspisa itd. Stoga pozivamo br. župu da PREDUZME SVE DA SVAKA NJENA JEDINICA, DRUŠTVO I ČETA, BUDU PRETPLAĆENI NA „SOKOL SKI GLASNIK". Napominje-mo br. upravi župe, da bi bilo potrebno da se na Glasnik pretplate i članovi uprave sokolske župe. Ičotna st/e-w<> DRUGA RADIO-REPORTAŽA Druga radio-reportaža Saveza Sokola održaće se u petak, 2!T marta u 7.15 na veče. Svi Sokoli treba da je čuju! U ovini teškim danima, u bivšoj Primorskoj banovini, sokoli sa bolom, ali i ponosom gledaju na prilike u kojima je sokolstvo moralo raditi za vreme tudinske, a-ustrijske vlasti i na žrtve, koje je doprinosilo za pro-vadanje sokolske misli. Jer sokolska misao bila je i on da, ne samo plemenska, več i šira: jugoslovenska i slovenska. Zato je sokolstvo bilo zlo videno od austrij-skih državnih i vojnih vlasti, jer su one razumele da ta misao traži oslobodenje Srba, Hrvata i Slovenaca od tu dinske vlasti, ujedinjenje svih Južnih Slovena. Za to su g. 1914 sokolska društva bila raspuštena, a videniji sokoli utamničem i mučeni. Sokolstvo je, zd bivše Austro-Ugarske imalo i do mačih protivnika, pa su mnogi omrčili obraz i izgu bili dušu denuncirajuči sokole austrijskim vlastima. Ti denuncijanti su se šepurili u ondašnjerti društvenom jaVnom životu, dobivali razne časti i crpli svakojake pogodnosti i koristi. Sokoli su dostojanstveno iz-držali sva ta poniženja, i ni-su nikad izgubili dostojanstvo čoveka, ostajuči i u najtežim danima svesni i pu-ni vere u slobodu i jedin-stvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Mnogi od njih nisu imali sreču da to dožive, a oni koji jesu, doživeli su posle svih tih nevolja, — još i bol-nija razočarenja. Ne zato, što se raniji protivnici i re-negati nisu progonili, što nisu ispaštali grehe učinjene narodu i domovini, nego što su ti izrodi, umesto kazne, bili nagrađeni za svoj au-strijski rad, koji je nacionalnim i sokolskim borcima, pribavio toliko patnja, nevolja i nesreča. Naše su prilike, odmah u početku oslobodenja, posle država Srba, Hrvata, Slovenaca, Nemaca, Madžara itd., več država Srba, Hrvata, i Slovenaca, dakle ISKLJUČIVO JU-GOSLOVENA, u kojoj, kao i u svima, pa i najhomogenijim državama Evrope, žive još neke inorodne manjine. Ali ni u jed noj od tih država te manjine nema ju prava da odlučuju o vod jen ju osnovne državne i nacionalne politike, ili da čak presudjuju u sporovima koji se odnose na interese držav-nog naroda. Svaki onaj, koji ih u to uvlači, radi ne samo protiv jugoslovenstva, več i protiv srpstva. hrvatstva i slovenaštva. A sokolstvo, kome su nacionalni interesi iznad svega, i kopne je i najljuči protivnik, ako je Srbin, Hrvat ili Slovenac, sto puta bliži od inorodca, treba da pazi, da se takav protuna-rodni rad svuda suzbija i da se na svakom koraku ima ju U PRVOM REDU PRED OČIMA INTERESI JUGOSLOVEN-SKE DRŽAVE I NARODA. talijanske okupacije, bile ta-kve, da su protunarodni slugam znali vešto iskoristiti strančarske spekulacije i slabosti, znali su se snači i isku-kuljiti onako, kako je bilo u prilog vodečim stranča-rima, pa su dobivali zgodna, unosna i uplivna mesta, ot-kle su opet mogli škoditi svojim bivšim žrtvama i progoniti ih. I sokoli idealisti, držeči se one: „Ni koristi ni slave", ostali su zapostavljeni i za vreme onih režima, koji su se najviše hvalisali jugoslovenstvom i najviše ga kompromitovali, da opet, u obratnim prilikama, posle narodnog sporazuma, dožive drugo, gorko razočaranje: da za svoj dosledni, nesebični pošteni rad za Kralja i Jugoslaviju budu opet proganjani, izbačeni iz službe, premeštani O najzabitni-ja mesta, da budu napadani i tučeni kao najgori zločinci. Mislimo, da nema na svetu države, u kojoj se dopusta da se progone borci slo-bode i jedinstva države, pio-niri ljubavi, bratstva i sret-ne budučnosti, kao što je to slučaj kod nas, sa sokolima i Jugoslovenima. S jedne smo strane izloženi sili i nepravdi, a sa druge prepuš-teni sudbini. Kamo vodi, dokle če dovesti i komu može da koristi ovaj gubitak svačanja prave narodne i državne o-rijentacije, ovo naopako shva-čanje dužnosti prema požrt-vovanim i nesebičnim nacionalnim radnicima? Nama sigurno ne, nego tudincima, koji i danas, posle našeg oslobodenja, imadu na ras-polaganje dosta besvesnih, koji hoče da ruše slobodu, koju smo velikim mukama stekli. Ali, — ne dao Bog, — dode li sve to ponovo u opasnost, opet če sokoli i jugoslovenski nacionalnosti biti ti, koji če se prihva-titi posla da „bez koristi i slave" leče i spašavaju ono, što su smušenjaci pokvarili i da grade ono, što su nerazumni i tesnogrudi špekulanti razrušili. Šibenik. A. V. IZ UREDNIŠTVA Zbog tehničkih razloga, današnji broj „Sokolskog Glasnika" izlazi iznimno na šest strana. I-dući brojevi će izlaziti redovno na osam strana. Skupština župe Šibenik-Zadar Godišnja skupština Sokolske župe Šibenik-Zadar odrlana je 19 i 20 marta, u prisustvu delegata iz preko 40 jedinica, koji su pri-sustvovali pretkonferencijama, na kojima su pretresana sva pitanja koja zanimaju sokolstvo. Rasprav-ijeni su planovi za rad u ovoj godini. Skupštinu je otvorio starešina br. Pavle Kovačev, ista-kavši uspešan rad u minuloj Rodini uprkos poznatim prilikama. Govorili su brača Ježek I K. Grubišič, načelnik, pa je uzeo reč delegat Saveza Sokola K. J., br. Miroslav Vojinovič, koji je pod-vukao žaljenje br. Dr. Belajčića, što je bio sprečen prisustvovati skupštini. Br. Vojinovič pohvalio je požrtvOvani rad Sokola župe šibenik-Zadar, kome Savez pri-daje naročitu važnost i posmatra ga sa divljenjem. Dodirnuo se i opštih prilika, pozvavši braču da i dalje ustraju u svome radu za sokolske i narodne ideje. U novu upravu izabran je starešina br. Kovačev, zamenici Lj. Montana, T. Mimica i A. Obratov, načelnik K. Grubišič, zamenici D. Cenič i I. Jerkovič, načelnica T. Grubišič, zamenica Vj. Milačič, tajnik J. Ježek, blagajnik L. Iv-nik, prosvetar Dr. I. Mišura i još desetak brače. Na koncu je jednoglasno do-neta rezolucija, u kojoj se kaže: 1) Sokolstvo, svijesno svetosti svoje misije u našem narodu, ostače kao i do sada odlučno na braniku onih načela kojima je i do sada bilo prožeto, nepokoleb-Ijivo u uvjerenju, da je samo u velikoj i konsolidovanoj Jugoslaviji zagarantovana sretna buduč-nost svih Srba, Hrvata i Slove-naca. 2) Svijesni da jugoslovenstvo •nije niči ji izum, nego rezultanta kolektivnog uma čitavog našeg naroda, emeniranog riječima i djeljma najboljih i največih sinova njegovih, naše sokolstvo može da gleda veličinu i konsoli-daciju Jugoslavije jedino u pot-punoj pobjedi velike jugOsloven-ske misli. 3) Odlučno i postojano u svo-joj vjeri i odluci, i sada kao i do sada, sokolstvo otvoreno i neu-strašivo izjavljuje, da ga nikako-va sila neče pokolebati u zavjet-noj njegovoj misli: Od Soče do .Vardara, od Dunava do Jadrana, jedan narod, jedna država, jedan Kralj! Frožeto sviješču tih ideala, a daleko od natruha dnevnih stra- načko-političkih događaja, sokolstvo če i dalje, kao i do sada, biti rukovodeno jedino ljubavlju u svome radu za dobrobit svih dijelova i svih članova naše za-jedničke domovine Jugoslavije. — Obzirom na to sokolstvo: a) najenergičnije protestvuje protiv svih nasilja, šikaniranja, kršenja postoječih zakonskih pro-pisa, što se sve danas ispoljava nad sokolskem imovinom i životom pojedinih sokolskih funkci-onera i radenika; b) ograduje se protiv svih insinuacija, dolazile one bilo s ko-je strane, smatrajuči jedno i drugo rezultantom zle krvi i ne-upučenosti. 5) Izražava se puno povjerenje Upravi Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije sa vjerom, da če i dalje ostati odlučno i energično na braniku interesa jа и рад са де-цом. Предаеачи су били: браћз инж. Војислав М. Па.јић, проф. Миливоје Милетић, др. Божадар Илић, Радова« Јовановић, До-бривоје Говедарица, Михајло Сле-јић и Владимир Покорни-Сала-бов, просветар друштва који је водио течај. Prednjački tečaj župe Bjelovar Sudeči po izvesniin pojavama na teritoriji sokolske župe Bjelovar, Čini se da se nešto malo popravljaju prilike za sokolski rad u ovotn delu naše otadžbine. Jedna od takovih pojava jest i 10-dnevni župski prednjafki tečaj, koji je održan u Bjelovaru od 7 do 16 marta. Tečaj je održan pod vočstvom župskog prednjaka, br. Kalmana Slavka, a osim n.iega u tečaju su predavali: župski na- čelnik, Tatalovič Nikola, župski starešina, Vekobratovič Dr. Mi-hajlo, te Vukobratovič Vaso i Dujanovič Dr. Petar, lekar. U te- čaju je bilo 16 polaznika, a dnevno se radilo 9 sati. Disciplina je bila uzorna, a uspeh u svakom pogledu odličan. Prehrana i na-stanba je bila organizovana za-jednički. Na završetku su održani ispiti, a od Strane 2PO darovana je svakom tečajcu knjiga br. Gan-gla „U sokolskem krugu" i knjiga S. Roce „Što treba da se zna“. Održavanje ovog tečaja daje nade da če se sokolsko delovanje na teritoriju župe Bjelovar u buduče uspešnije i pod povolj-nijim prilikama odvijati. m GodiŠnje škupštine naših jedinica Sokolsko društvo Kastav odr-žalo je godišnju skupštinu u dru-štvenom domu, u prisustvu broj-nog članstva. Izabrana je u glavnom stara uprava, na čelu sa Ferdom Karlavarisem. 1 ako u teškirn prilikama, društvo nastavlja redovitim radom. Uz rad u sokolani, društvo ima vrednu di-letantsku sekciju, koju vodi a-giini prosvetar, br. Cvjetko Kan-cijanič . * Sokolsko društvo u Somboru održalo je godišnju skupštinu pred velikim brojem članstva, kod koga je vladao ogroman interes za skupštinu i rad na njoj. Iz podnetih izveštaja vidljiv je svestran i uspešan rad društva u svima pravcima. Skupštinu je vo-dio dosadanji starešina br. S. La-loševič. Izabrana je nova uprava, u ko.iu su pored starešine, br. Dr. M. Petroviča, ušli brača M. Radič, V. Plavšič, I. Odabašič, R. Lutkič, M. Josič, A. Moširevič i ostali. * Sokolska četa Novo čikatovo održala je godišnju skupštinu, na kojoj je istaknut plodonosan rad u svim pravcima, a naročito u pitanju podizanja doma, kod če-ga su se istakli svi otseci čete, a naposč diletantski, koji je pri-redio nekoliko pretstava sa ko- jih je prihod upotrebljen za gra- dnju doma. Uspešno radi i Stre-ljački otsek. U novu upravu iza- brani su D. Banovič, D. Prokič, D. Batinič, Z. Pavlovič, M. Novi-čič, i dr. Nova uprava preuzela je u dužnost dovršenje doma i pripreme za proslavu 1941 go-dine. * Sokolska četa Primišlje, održala 'je 10 marta godištiju skupštinu koju je otvorio starešina Novkovič Milovan, u' prisustvu brojnog čfanstva i delegata sokolske župe, Vitas Dušana iz Slunja te načelnice Trkulja Ljubice. Iz izveštaja se vidi da je rad čete bio u svakom pogledu zadovoljava-juči, uprkos prilikama koje vla-daju na području Banovine Hr-vatske. Dosadanji starešina, br. Novkovič Milovan, je održao lep govor, kao i br. Vitas Dušan, a potom se starešina Novkovič po-vukao, pa mu je, na predlog br. Glumač Miloša, izraženo priznanje. U novu upravu, pored starešine, br. Kovačevič Radovana, birani su: Novkovič Milovan, I- lič Milutin, Grubor Ljubomir, Gvozdič Ignjatija, Pjevac Milan i sestre Lončar Ljeposava, Grubor Ana i Glumač Anka. Novoizabrani starešina zahvalio se i održao lep govor u kome je istakao potrebu sokolskog rada, a zatim je tajnik, Ilič Milutin, pročitao brzojave koji su upuče-ni Nj. V. Kralju Petru II i Sa-vezu Sokola. Skupština . je završena, uz burno klicanje Kralju, Jugoslaviji i sokolstvu i uz uzvTke: „Jedan Kralj, jedna država, jedno .sokolstvo!". OKRUŽNl SASTANAK NAČELNIKA U BELOM MANASTIRU U nedelju, 17 marta, održan je u Belom Manastiru okružnl sa-stanak društvenih i četnih načelnika belomanastirskog sokolskog okružja, a koji je po redu dva-deseti sastanak od osnutka ovog okružja. Od 8 jedinica na sestanku je bilo zastupljeno 5, i to: Beli Manastir, Branjin Vrh-šeče-rana, Batina, Darda i Kneževo. Sastanak se sastojao iz dva dela: sednice i praktičnog vežbanja. Sednici' je prisustvovao i starešina domačeg društva, brat Jankovič. Vodio ju je načelnik o-kružja br. Slijepčevič. Sastavljen je kalendar priredbi u okružju za ovu godinu i to: 2 juna odr-žače se u Branjinom Vrhu okru-žno takmičenje dece i javna ve-žba društva Br. Vrh—šečerana. — 16 juna održače se u Belom Manastiru (pre podne) medudru-štveno lakoatletsko takmičenje izmedu društava: Beli Manastir, Branjin Vrh-Šečerana i Kneževo i istoga dana po, podne javna vežba belomanastirskog društva. — 14 jula medudruštveno lako-atletskoP takmičenje u Dardi Izmedu društava: Darda,. Jagod- njak T. Kneže vi Vinogradi/ — 4 avgusta pre podne okruzdo*'" lakoatletsko takmičenje. u Kneževu i isto popodne javna vežba kne-ževačkog društva. Rešeno je, da se kod svakog lakoatletskog tak-mičenja vrši takmičenje i u ba-canju granate. — U toku meseca aprila obaviče članovi na-čelništva ovog okružja pregled sviju jedinica u ovom okružju. Sledeči okružni sastanak održače se 5 maja. . B. S. Sokolstvo u Južno) Americi JUGOSLOVENSK1 GLAS-' N1K“, koga več nekoliko godi-n» izdaje u SANTIAGU, u re-publici СПе, g. JURAJ MATU-UĆ-ZARINOV, odlični rodoljub I publicist, rodom s a ostrva Brača, objavio je povodom prazni• ka Prvog Decembra naročito svečani broj na 62 strane i bogato ilustrovan, u kome se na-lazi i ovaj napis, pod naslovom Iseljenici I sokolstvo"; Kad se ima da piše o iseljeni-čima, treba pisati i o sokolstvu. Ono je temeljni kamen, života, rada, napredka i prestiža prvoga, i, jedan bez drugoga, s narodnog gledišta, nemože da postoji. Potvrdenje prednjeg daju nam brača u Sjevernoj Americi, koji, narodno svijesni, nastojali su od-mah po njihovom naseljivanju o-ko stvaranja Sokolskih družtava. Nisu gubili vremena i danas broje sa jakim sokolskim ustanovama, sa Cijlm radom, na narodnom, tje lesnom, moralnom I duievnom od goju, sa pravom se I ponose. Njihovi Sletptf živi su dokaz tog marljivog i patriotskog rada, i u njima se vidi postignuče usavr-šenosti ejelokupnog čovječkog od-goja u pravom sokolskom duhu. I ako nadodamo jošte, njihova u-čestvovanja u svim dosadanjim Sveslovenskim sokolskim sletovi-ma, održanim u raznim slovenskim državama, onda njihov rad se više ističe i isti ih pokazuje pred ostalim narodima, kao sinove jed-nog velikog, radišnog, marljivog i miroljubivog naroda. Mi, sa ovog hemisfera, nismo i-mali iste sreče oko razvijanja Sokolskih Društava, ali mislim da to ne može biti posljedica jedne ne-predvidenosti naseobina. Ipak, nešto se je uradilo. Tu imamo, u prvom redu, Punta Arenas či-je Sokolsko Društvo proslaviti če do skora, trideset godišnjicu svog uspješnog rada. Slijede ju Anto-lagasta, Buenos Aires, Shu-qulcamata i druge naseobine, medu kojima Sokolske organizacije vrše svoje djelovanje u pra- 1’ vom sokolskom duhu. Rad ovih društava, u koliko s narodnog gledišta se tiče, je ne-procijeniv. Iako se on ne može usporediti sa onim kojeg razvija-ju brača u Sjevernoj Americi, ipak, treba priznati njegovu važnost. Ogromne dalečine koje dijele naseobine glavni su razlozi tog manjeg napredka. Njihov dje-lokrug je sama ograničen, tj., raz-vijaju svoj rad samo medu naseo-binarna, nu kad bi im bilo mogu-če organizirati sletove, uvjeren sam da njihov napredak bi bio mnogo veči. Ali valja istaknuti da i ovaj rad u svojoj sredini je uspješan i od velike koristi. On je oganj, čiji plamen se neče lako ugasiti. Uz-država vruče narodne osječaje i ljubav prema svom narodu i domovini, i sa svojim sudjelovanjem u raznim športskim utakmicama, probuduje u naseobinama, neopi-siva oduševljenja. U svakoj prigodi ove daju povoda simpatičnim manifestacijama prema svojoj o-mladini. Autor članka, g. J. G. K. u-pučuje zalim i koloniji u Santi-agu poziv, da što pre pristupi osnivanju sokolskog društva, u interesu tamošnje naše omladi- ne. Novac za zidanje dvorane i doma ne treba žaliti. Zatim za-vršava: „Punta Arenas i Antofagasta sredili su svoja Sokolska društva u dvorane koje su speci.ialno za njih priredili, i stavljam naseobi-ni na srce da slijedi njihov pri-mjer. Nek uvijek misli na ono što mladež znači za naseobinu. Stvarajmo dvorane i šai.iimo naše sinove u Sokolska društva, i ti omladino, velika nado naseo-bine, otresi sa tebe onu indiferentnost koja te vodi k uništenju izvora tvojih, fizičkih, moralnih i duševnih snaga i vrstaj se u sokolske redove".' SOKO U AL1K1PA Pišu nam iz Allkipa, u Južnoj Americi: Dana 19 februara odr-žana je ovde vrlo uspela skup-Jtina našeg Jugoslovenskog so-kolskog društva, koje je osnovano još godine 1936, i koje je u početku vrlo lepo radilo. U poslednje vreme je taj rad bio nešto popustio, ali na inicijativu bratskog Saveza i brata Qrdiča opet su se okupiti stari Sokoli i jugoslovenski rodoljubi, pa su od-lučili da započnu intenzivnim radom. Uspeh godišnje škupštine pokazuje da če do tog rada do-či, jer je na skupšitini uzeo u-češča veliki broj naše brače, pa su, sa največim oduševljenjem, stvorene važne odluke. Tako se več 22 marta drži prva javna vežba, koja se marljivo sprema, a naša/ mlada brača marljivo čitaju sokolske knjižice i sokolske no-vine. Postoji namera da se osnuje sokolski tamburaški zbor i sokolska muzika, te da se ove godine održi zajednički sokolski slct, sa bračom češkim Sokolima. Največe oduševljenje izazvala jc odluka, da naše društvo, sa što večini brojem članova učestvuje na velikom Svesokolskom sletu u Beogradu, godine 1941, i na sve-čanostima punoletstva našeg uz-višenog vladara, Kralja Petra II. Interes za sokolstvo postoji i u drugim mestima^ovog kraja, pa je odlučeno da se poduzme akcija, da se osnuju još neka sokolska društva, koja bi sva bila učlanje-na u Jugoslovenskoj sokolskoj župi Alikipi. Za starešinu društva u Alikipi izabran je zaslužni osnivač društva, Petar Medako-vič, a u upravu su ušli brača Teodor Lovrič, M. Komozec, Zoran Radulovič, B. Volarov, Besi .Vig-njevič, Sirjiica Potovina, D. Ka-ramarkovič i S. Prišuta. Iz slovenskog sveta IZ ČEŠKO-MORAVSKOG PROTEKTORATA Naročito uzbuđenje u nemač-kim krugovima je izazvala činje-riica, da je u varoši Taus, češki študent Smutek, 20 marta ubio jednog činovnika Gestapa, baš u momentu kada je ovaj hteo da ga uhapsi; a gotovo u isto vreme izvršeno je ubijstvo i nad dvojicom nemačkih pograničnih stražara, u Birkenu. Češka vlada u protektoratu morala je predu-zeti vrlo oštre mere, da se pro-nadu krivci, koji medutim još nisu pronadeni. Ma da se ističe da su to pojedinačni slučajevi, nemački listovi prete represalijama. Izdat je, medutim, nalog, da do početka školske godine J941 treba da se objave novi udžbe-nici za istoriju, u duhu današnjih prilika. Prema pouzdanim informacijama, Nemci traže da se u tim udžbenicima naročita pažnja posveti prednostima, koje Česi imaju od stvaran.ia protektorata; a da se kao najsretnije vreme češkog naroda označi 300-godiš-nje ropstvo pod Habsburgovcima, posle bitke na BeJoj Gori. Na protiv, če u najcrnjim bojama biti opisano 20 god in a samostal-ne države. Pošto je, medutim, teško nači autora za takve udž-benike, izgleda da če oni biti prevedeni sa nemačkog. Iz Berlina javljaju, da če sva-koj opštini u Protektoratu biti dodeljen po jedan nemački opu-nomočenik, koji če imati zadatak, da odlučuje o načinu obradiva-nja polja, o razdeobi agrarnih kultura, o trgovini stokom itd. — Regulaciona komisija ц Pragu, koja je imala pravo da eks-propriira zemjlišta, potrebna za urbanistički razvoj Praga, preu-zeta je potpuno u nemačke ruke, a njen šef je dobio diktatorske punomoči. Pod/izlikom eks-proprijacije, zbog regulacionih potreba, ide se za tim da se ekspro-priira što viže českog imetka i da se Prag izgradi kao nemački uni-verzitetski centar. Več je gotov plan za ogromnu zgradu nemačkog univerziteta u Pragu, koja če 'imati formu kukastog krsta — Posle Konstantina Hoesse, koji je u nemačkom Rajhstagu pret stavljalo „nemački Prag“, sada je imenovan još jedan pretstavnik Praga, Dr. Meckel. ČESI I POLJACI Čehoslovački poslanik u Pari 2u, Osusky, održao je nedavno u Katoličkom institutu u Parizu predavanje o čehoslovačkoj tragediji. Na koncu predavanja je pročitao istorijsko pismo češkog kralja, Pšemisla Otokara II, polj-skom kralju, u kome češki kralj govori o sudbinskoj povezanosti češkog i poljskog naroda, izjav-ljujuči, da Češka tvori prirodnu odbranu Poljske, protiv nemačke ekspanzije. VESTI IZ SLOVAČKE Bratislavski listovi su objavili, u poslednje vreme, nekoliko za-nimljivih osuda. Tako je n. pr. seljak Kolomozlik, iz Radošovice, bio osuden, zato što je javno go-vorio, da želi obnovu Češkoslo-vačke republike. Seljak Satinak, u Nitri, je u večem društvu govorici, da če se vratiti lepa vremena češkoslovačke republike, a radnik, Bencer, je napadao Nemce, da iskoriščuju Slovačku, pa je žalio za Česima. Stolar Naj-virt, u Topočanima, je u društvu govorio, da če se Beneš vratiti, a željezničari, Juriša i Gurin, vre-dali su Nemce. »Češkoslovensky Boi< (Pariz), od 22 marta, donosi članak, u kome tvrdi da je Šanjo Mach po-kušao da izvede državni udar u Slovačkoi, pomoču Hlinkine garde i uz potporu Nemaca. Mach traži potpuni totalitarni režim i zahteva za sebe ministarstvo u-nutrašnjih poslova, da bi mogao oštrije goniti preostale Čehe. Pošto Tiso neče da mu da to mesto, došlo je do oštrog spora, pa je Šanjo Mach pošao u Berlin da svojim protivnicima pokaže, da uživa potpuno poverenje Nemaca. Pariški list tvrdi, da Šanjo Mach neče mirovati i da želi da postane potpunim diktatorom u Slovačkoj. Sokolstvo u borbi RAD I NAPADAJI „HRVATSKOG JUNAKA" Pišu nam iz Zagreba: 10 marta održana je ovde priredba „Hrvatskog Junaka", u dvorani Rad-ničke komore, koju je otvorio pozdravnim govorom starešina „Hrvatskog Junaka“, Milutin Ma-yer, bivši narodni poslanik. G. Мауег nije mogao ni ovoga puta a da ne napadne sokolstvo, misleči valjda da o „Hrvatskom Junaku" ne bi imao što da kaže, kad ne bi grdio Sokole. Izmedu ostalog je tvrdio, da je Soko od-narođivao hrvatsku omladinu i vršio nasilja, ma da „Hrvatski Junak" i ne živi od drugog, nego od nasilja nad svima, koji ne misle kao on. Ni sarnu. svoju pri-redbu ne bi mogao da izvede, da ni.ie samovoljno, protuzakonito i bez ičijeg pitanja, uzeo sprave Sokolskog društva Zagreb III, i zatim ih vratio u dvoranu ošte-čene. Inače je priredba sa tehnič-ke strane bila toliko loša, da se po njoj najbolje vidi, da je telo-vežba- u tom udruženju poslednja stvar, a glavno mu je mržnja i politikanstvo. Naročito je karakteristično, da letci, kojim se pozivalo na priredbu „Hrvatskog Junaka", nose devizu „Za dom!", koja je prvi deo devize „Ustaša" („Za dom spremanl"), a ne neku devizu HSS pokreta. Uve-rava se takoder, da večina voda „Hrvatskog Junaka'1 ne uživa ni-kakvo poverenje kod merodavnih krugova u Hrvatskoj Banovini, a karakteristično je, da je njihov tehnički voda (što odgovara po- ložaju saveznog načelnika), Tomiča Rolf, tek pre 7 dana bio pušten iz zatvora, u kome se na-lazio više nedelja, zbog svoga frankovačkog rada (bez obzira na druge podatke iz vremena Austri-je, o tom gospodinu!). 3f>og sve-ga toga je razumljivo, da ,je u zagrebačkog „Narodnom Glasu", jedan stari prist.alica HSS, pre nekoliko dana, oštro ustao protiv „Hrvatskog Junaka", kao protiv organizacije koja je klerikalna i koja nema nikakve veze sa hrvatskim seljačkim interesima. СМЕТЊЕ СОКОЛСКИМ ЧЛА-НОВИМА Пишу нам из Пребиловаиа, код Чапљине: У дуванској станици у Чапљини све више се испоља-ва тенденција, да се лрогоне Со-коли, а протежирају франковци. Шеф станице, Иван Ђукан, је макнуо и прошлих дана неколи-ко наше браће на гори посао, где немају право сталности, док је на њихова места довео своје људе, који немају никакво npa-во на то. Нарочиту штету је ти-ме нанео члану наше соколске чете, бр. Светоаару ШариНу, ко-ји је већ четири године ту запо-слсн. PREMEŠTANJA SOKOLA Pišu nam iz Sušaka: Odavde je premešten brat Šuraj Josip, učitelj, i poslat u jedno selo u Sla-voniju; dok je brat Slavko Du-brović premešten u dalmatinsko Zagorje, a Silvije Mihelič u jedno selo, u srezu Stolac. Svi su oni Пољопривредни течај соколске чете Семизовац Дне 15 фебруара, на иниција-тиву Соколске чете Семизоваи (жупа Сарајево), а извршујући завет, дат у С.П.П., почео је са радом једномесечни пољопри-вредни течај за чланове и не-чланове Сокола нз овог села. Предавања су вршена три пута недељно, тако да је у свему одр-жано 30 радних теоријских и практичних часова. Овај течај обухваћао је веома обилно rpa-диво из свих пољопривредних грана, као градинарство, лива-дарство, пчеларство, сточарство, чајаца подељене су награде у аклемарским иожевима, воћар-ским маказама и тестерама, које су даровале Жупа Сарајево и Савез Сокола. Прнликом закуске, којом је закључен течај, бр. Мијатовић је поздравио ову акцију вредне Соколске чете Семизовац, нео-бично корисну за унапређење пољопривреде и за изобразбу напредних пољопривредника. И-засланик Банске Управе, r. Ба-бнћ, такођер је поздравио акци-ју чете Семизовац и обећао да живннарство, сточну хнгијену, млекарство, сељачко газдовање, задругарство и т. д. — 'Гечај је успешно завршило 35 течајаца. Поред чете, за успех овога ко-рисног течаја несумњиво има пуно заслуга и Пол?опривредно одељење Кр. Банске управе дринске бановине, као и Нижа Пољ. школа на Бутмиру код Са-рајева, јер су они дали преда-ваче — стручњаке за предмете бесплатно, Течај је на свечан начин за-кључен прошле недеље у прису-ству изасланика Краљ. банске Управе, пољ. инспектора r. Сте-вана Бабића, реф. за соколске чете Жупе Сарајево, Андрије Мијатовића, директора Ниже пољ. школе у Бутмиру г. Гаши-ћа, наставнила, браће Хузбаши-ћа, Антонића и Видојевића, те бројног чланства. Том прили-ком шеснајсторица најбољих те- hc Банска управа помагати сва-ку акцију соколских чета у авом правцу, јер у њима види пожр-твоваие сараднике на заједни-чком послу, око подизања села. Говорио је и г. Гашић, а ста-решина чете, бр. Јово Максимо-вић је чашом воде, место внна, сељачким иародним језиком на-здравио, а за њнм и начелник чете, бр. Видак Конзуловић. Чета Семизовац је, у оквиру Соколске Петрове Петољетке, извршила низ соколски калемар-ских похода у оближња села, којом приликом је окалемљено на стотине воћака племенитим калемима и одржано неколико кратких калемарских течајева. Овнм својим радом Соколска чета Семизовац је пружила при-мер осталим чета.ча; како треба да раде преко зиме и да држе чланство на окупу. К. Тодоровић. Papin uskršnji govor cenzurisan u — Zagrebu! Cenzura u Banovini Hrvatskoj postaje iz dana u dan sve — ne-mogućnija... Imamo pred sobom poslednje brojeve nekih jugoslo-venskih listova, koji izlaze u Banovini Hrvatskoj, a koji su, ni manje ni više, nego na 43 do 57 mesta zaplenjeni! Ali vrliunac „slobodarstva" pokazala je ta cenzura tirne, što je čak i uskršnji govor Pape Pija XII, u „Hrvatskom dnevniku", delimičuo zaplenila. Pošto je taj govor objavljen, i u Beogradu, i u čitavom svetu, potražili smo tu „strašnu reče-nicu”, izrečenu od vrhovnog po-glavara katoličke crkve, a koja nije smela da dode do znanja hrvatske katoličke javnosti. I ona glasi: „I ono što bi moglo biti stavljeno u korist blagostanja i napretka naroda, danas je pošlo drugim tokom, da bi izazvalo pokolje i ruševine". Da se gospoda u Zagrebu nisu pobojali možda, da je Sveti Otac time ciljao i na rušenje sokolskih domova?... I šta če da kaže na to „Hrvatska Straža", da „protu-katoliki" Beograd daje pun pu-blicitet papinom govoru, a „naj-katoličkiji" Zagreb da ga — cenzuriše?!... Iz Č.O.S. 19 marta je preminuo u Pragu brat František Souček, jedan od najzalužnijih članova i najboljih vežbača Vinohradskog Sokola, u 67 godini života. Brat Souček je u stari joj generaciji, sve do svet-skog rata, bio pretstavnik atletike u češkom sokolstvu, pa je na tom polju odnosio i gvetske rekorde. Naročito se isticao na VI svesokol-skom sletu, u poznatoj Maraton-skoj sceni, svojom zaista atletskom pojavom, koja je izazivala opšte udivljetvie, i koja je slikaru Šimun-ku poslužila kao mode^ za sjajtii plakat sleta, godine 1907. Praško sokolstvo oprostilo se vrlo srdačno sa preminulim bratom. premešteni samo zato, što su bili agilni članovi sokolskih društava u Sušaku i okolini; i što su dobri Jugosloveni. Svi su preko deset godina na svojim mestima i vršili su dužnost na opšte zadovoljstvo. Svi su očevi dece, koja idu u srednje škole, a brat Du-brovič je več 21 godinu ovde, i sada se najednom šalju u sela, gde nikakve srednje škole nema, samo da se upropaste i oni i njihove porodice. Čuie se, da se spremaju i dalja premeštanja, sve u istom duhu inata, mržnje i rušenja. Соколска академија у Народном позооишту Соколско друштво Београд II приређује 31 марта, у Народном позоришту, код Кнежевог споме-ника, своју VII академију, са вр-ло бираним и занимљивим про-грамом. На програ.му се налазе различите вежбе и игре, мушке н женске деие, мушког н жен-ског нараштаја, те чланова и чланица. Осим тога, у програму учествује и брат Д. ГошиК, члан Народног позоришта, а вежбе прати музика Краљеве гарде. Карте за ову академију треба благовремено набавити у књижа-рн Рад. Ђуковића, Теразије 17; код фирме „Американ гума“, Кнез Михајлова 3; или, на дан академије, на каси Позоришта. Топло препоручујемо посету ове академије како браћи соко-лима тако и пријатељима сокол-ства, јер he на њој нмати једно ретко уживање и провешће не-колико тренутака у узбудљивом расположењу, гледајући разпо-лнке жнве слике које се pebajy све лепша од лепше. У nporpa-vy су дата и објзшњења из ко-јих се вили шта претставл>ају и шта казују појелнне вежбе. Почетак 1ачно у 11 часова. POROKA ODLIČNEGA SOKOLSKEGA PARA , Na Jožefovo sta se poročila v Ljubljani vrla sokolska delavca društva Sodražica, br. Fran Fajdiga, lesni industrijalec, ter sestra Rožca Kasteličeva, učiteljica v Sodražici. Brat Fran Fajdiga se udejstvuje v sokolski organizaciji že od rane mladosti. Še kod dijak je telovadil pri Sokola II. v Ljubljani, dalje pri Sokolu Marjbor-Ma-tica, ter kod namestnik načelnika pri društvu Slovenjgradec. Kot odličen sokolski delavec in tehničar je načeloval našemu društvu polnih 10 let. Več let je zavzemal mesto okrožnega načelnika dolenjskega sokolskega o-krožja in sodeloval v župnem tehničnem odseku. Kot izbornega igralca smo ga videli nastu-pati pri raznih igrah dramskega odseka. Ob priliki društv. 30-let-nice mu je bilo poverjeno sta-rostovanje našemu društvu, katero vod! z velikim uspehom. Sestra Rožca Kasteličeva se u* dejstvuje v društvenem prednjač-kem zboru ter bila tudi dalje časa okrožna načelnica dolenjskega okrožja. Več let je bila društvena tajnica in nekaj časa tudi tajnica sokolskega prosvetnega okrožja. Poleg tehničkega dela, se je udejstvovala tudi pri prosvetnem odseku ter sodelovala pri raznih igrah katere je večkrat tudi sama režirala. Obadvema izrekamo naše najiskrenejše bratske čestitke in želimo vso srečo v bodočem življenju. Zdravo! Наши у Немачкој Одлуком полииијских власти у Целовцу затв-орен je словеначки „Бачки дом” у Целовцу, где су били на стану ђаци, који су по-хађали гиммааију у Целовцу. Дом је основан 1907 год. н са-стојао се од две зграде у Ахацс-левој улици. Ту је било места за 35 ђака. Рамије су ђачи слове-начке народности били, већином настањбни у бискупском нтерна-ту „Марија«ишче”. 193S године запасела је „Маријанишче” омла-динска организација „Хитлерју-генд”, а католичким ђацима ie дозвољено да се преселе У Ст. Паул. Али у току школске годи-не нтернат са тмназшом претао је у руке нзцноналcоцијалиerич• ких професора. Kratke vesti iz našeg sokolstva Brat Dr. M. Gradojević o sokolstvu i slovenstvu Sokolsko društvo Zagreb I, o- 'držalo je 16 o. mj. članski sasta-nak, sa programom i plesom ko-ji je uspio preko očekivanja. Po-sijelo je otvorio starješina, Dr. Prof. Fran Zavrnik, naglasivši, da su oni koji su u sokolstvo la-ko stupili, lako i otišli. Ostali su prokušani borci, koji če ustraja-ti u borbi, do pobjede sokolskih načela. U programu su su-djelovali br. Svetislav Ognjanov (violina-solo), uz pratnju s. Pit-tner (klavir), čija' je izvedba Co-relli: 12. sonate kao i ostalih komada nagradena burnim aplau-zom. Isto tako su oduševljeno primljeni s. Justin (sopran) kao i brača Lukijanovič (havajske gi-tare). Uz odlični jazz-orkestar sokolskog društva Zagreb 3, jpro-dužena je nevezana zabava sa plesom. PriredivaČi mogu da bu-du potpuno zadovoljni, jer je sastainak bio posječen u ogroni-noj večini omladinom, što znači da je budučnost naša. Zagrebač-ka sokolska društva nastavljaju, bez obzira na zapreke, sa radom, pa če i protivnici uvidjeti, da od konstruktivnog sokolskog rada nemože biti nego samo dobro državi i narodu. M. M. * Sokoli sela Novo Čikatovo (društvo Priština) preduzeli su da svojoj četi sagrade dom, koji bi dostojno reprezentovao sokolsku organizaciju u ovim krajevima, gde je naš živalj vrlo redak. Iako je u selu tek oko 370 naših naseljenika, akcija za podizanje doma imala je vidnog uspeha za kratko vreme. Sokolska četa se obratila na razna nadleštva i za pomoč, koju su joj do sada ukazali Savez Sokola K. J., Mini-starstvo poljoprivrede, Narodna skupština, Banska uprava, a oče-kuje se pomoč sa još nekoliko mesta. Radovi se izvode bez pre-kida. Potrebno je još oko 25.000 dinara, da dom bude potpuno dovršen. Nj. V. Kralj blagoizvoleo je odobriti, da dom nosi Njegovo ime. * Diletantska sekcija Sokolskog društva Kastav, kod Sušaka, radi vrlo uspešno. Do sada je sekcija nastupila sa Nušičevim komadom „Vlast" i Trifkovičevim „škol-skim nadzornikom" u Kastvu i u okolnim selima, Dražicama-Za-metu i Jurčičima. Sve pretstave bile su odlično posečene, i izvedene na opšte zadovoljstvo; a uspeh Sokola je velik, i pored ne-prilika koje mu čine protivnici. « Sokolsko društvo Vela Luka lepo radi. I ako su ga ove godi-ne, radi novo nastalih prilika, zatekle mnoge nedače, ono se neda. Rad je u društvu pošto-stručen i osječa se mnogo više volje i elana u radu. Poduzeli smo akciju za obnovu muzike, kojoj su bili oduzeti instrumenti. Naša se muzika bila dovinula do zamjerne višine, pak je bila prva u našoj župi, a jedna od najboljih u cijelom Savezu. Zato je poduzeta medu bračom i pri-jateljima sabirna akcija za obnovu muzike. Akcija nam lijepo uspijeva, pa i ovom prilikom a-pelujemo na sve, da pruže svoj doprinos, da i dalje sokolska muzika na našem Jadranu može ga-jiti narodne davorije, te da se sprema za veliku slavu, 1941,- u Beogradu. 3 i 10 marta odžali smo u društvenim prostorijama lijepo us-pjele dvije čajanke, a 17 marta je brat P. Stipkovič održao predavanje „Brača česi u prostosti i sadašnjosti", pa je time naše društvo održalo dan žalosti nad gubitkom slobode brače Čeha. * Iz Sokolske župe Sušak-Rijeka. U nedelju 17 marta održano je ua Platku kraj Sušaka, medu- župsko smučarsko takmičenje u smuku. Dužina pruge 1200 meta-ra, visinska razlika 400 metara. U svemu takmičilo se 14 takmi-čara, od kojih četiri iz Sok. župe Zagreb, a deset iz Sok. župe Sušak-Rijeka. Takmičenje je obav-ljeno u najboljem redu, po pre-krasnom sunčanom danu. Prvo i drugo mjesto naraštajaca i prvo članova, polučili su takmičari Sok. župe Sušak-Rijeka, a treče naraštaja i drugo i treče članova takmičari Sok. župe Zagreb. * Sokolskoj četi Račišče, na Korčuli zadan je težak udarac pre-mještajem vrednog brata čire M. Luliča, koji je bio u četi III za-mjenlk starešine, zdrav, referent i prosvjetar. Za volju onih, koji bijahu tudinske sluge brat Čiro napušta našu četu i odlazi u Risan, Boka Kotorska, na službu, U počast bratu Čiri četa je o-držala svečanu sjednicu te su ga pozdravili lijepim rečima brača: starješina, tajnik i načelnik čete, a brat Čiro se srdačno zahvalio. Iza toga je otpjevano „Hej Sloveni1', uz klicanje Kralju, Jugoslaviji, sokolstvu i bratu Čiri. Brat Lulič je bio ispračen od Strane čete na ladu, gdje je održao oproštajni govor, pozivajuči braču, da se stisnu u sokolske redove, zatim je poljubio sokolsku zastavu, a brača su sa svih strana pozdravljala brata Čiru, uz vija-nje zastava. Neprijatelji sve rade, kako bi mogli da sruše našu malenu, ali jaku četu, ali neka znaju, da je otpuštanje iz službe br. načelnika, premještaj i šikaniranje sestre tajnice, kao i premještaj br. Luliča još jače zbilo naše redove, i nečemo klonuti! Nisu nas pokolebala progonstva Austrije, pa neče ni ova. Sokolsko društvo Konjic održalo je 15 marta Dan sokolske žalosti, u prisustvu cjelokupnog članstva. Prosvetar, brat Bešla-gič Šefik, objasnio je svrhu sa-Stanku baš na ovaj dan, kada je daleko nadmočnija sila umarši-rala u bratsku čehoslovačku, pa je tako ukinuta sloboda i neza-visnost, za koju se je ovaj narod vekovima, mačem, perom i delom borio. Predavanje „O brači čehoslova-eima“ održao je podstarešina društva, brat Jovan Rajkovič. Naro-čito se zadržao na delu Tome Masaryka i njegovim vezama sa južnim Slovenima. Prisutni su u znak žalosti izvršili minut čuta-nja, i razišli se sa dubokim u-verenjem, da bratskom čehoslo-vačkom narodu mora opet sinuti sloboda. * Sokolsko društvo Mokrin je re> šilo, da se nedeljom popodne, umesto igranke, održavaju predavanja u sokolanl. Tako je 24 marta održao predavanje brat Ing. Mita Trifunac, član Sokolskog društva Velika Kikinda, o temi „Totalni rat“, na vrlo pri-stupačan način, sa sopstvenim fotografijama i gratikonima. D. A. * Sokolsko društvo u Vinkovci- ma započelo je sa gradnjom sokolskog doma, koji če biti jedna od najlepših gradevina a nalazi-če se u samom centru varoši. Najpre če se pristupiti podizanju vežbaonice sa svlačionicama i kupatilima. Kada bude čitav dom izgraden, prema projektu odo-brenom od Saveza SKJ, pretstav-Ijače monumentalnu gradevinu i služiče na ponos ne samo soko-lima Vinkovaca več i ostaloj brači. * Sokolsko društvo Dol. Toplice, Dravska banovina, proslaviče ove godine dvadeset godišnjicu svo-ga rada. koji je bio vrlo plodan. Društvo je godine 1931 sagradilo sokolski dom Kralja Aleksandra I. Г Sokolsko društvo na rudniku Sisevcu (Senjski Rudnik), uz sude-lovanje naraštajca i dece, priredilo je uspelu zabavu sa pozorišnim komadima i pesmom. Čist prihod ove zabave namenjen je putnom trošku sokolske dece i naraštajaca, koji če u grupi posetiti, još u toku ovog leta, Oplenac. Zabava je bila lepo posečena, što dokazuje da su ovdašnji rudarski radnici dobri rodoljubi. Nadamo se da če rad na-šeg društva biti svesrdno potpo-mognut TEČAJ ŽUPE SPLIT ZA SOKOLE KOJI ŽELE KRAČE SLUŽENJE U KADRU Od 11 do 17 mar|a održali smo III tečaj iz gradiva za polaganje ispita za sokole, koji žele da ko-riste pravo na skračeno služenje u kadru. Prva dva tečaja trajala su po 5 dana, dok smo ovaj, radi preobilatog gradiva, povisili na 7 dana. Na tečaju se je radilo najsa-vjesnije, skoro bez odmora, 8 sati dnevno, pod čisto vojničkom disciplinom. Trebalo je preči 14 predmeta propisanih za polaganje ispita, i to: pismenost, strojna obuka, nastava za gadanje, o-pis puške, čuvanje i čiščenje o-ružja i municije, bojni otrovi, stražarska služba, orijentacija na zemlji i ratna služba — trčanje na 100 metara, zgibovi u vis, skok u daljinu, tranje na 1500 metara I bacanje ručne granate. Tečaju je prisustvovalo 37 brače iz ovih jedinica: Trogir 2, Su-petar 2, Vis 8, K. Sučurac 3, K. Gomilica 2, Solin 4, Starigrad 2, Split 3, Vranjic 2, Ložišče 2, Do-nja Kaštela 4, Lukšič 1, Tučepi 1. Predavači su bili: načelnik Ju-pe, Zvonimir Barišič i članovi stručnog odbora brača: Asanovič Boško, pješ. potporučnik i Milivoj Sredojevič. Tečajci su bili odlični, pa smo uvjereni, da če njihove starješine u vojsci, biti s njima zadovoljni. Ispit su položili svih 37 tečajaca, i to 6 sa odličnim uspjehom, 9 sa vrlo dobrim, a ostali sa dobrim. KNJIGA O SOKOLSKOM PROSVETNOM RADU Prosvetni odbor sokolske župe Skoplje izdao je knjigu „Sokolski prosvetno-privredni rad po dru-štvima“, koju je napisao Vladimir Pokorni-Salabov, prosvetar društva u Hanrijevu i tajnik Žup-skog prosvetnog odbora. Knjiga je poslata svim jedinicama u župi. ISKLJUCEN JE IZ SOKOLSKIH REDOVA Rešenjem Saveza Sokola K. J. br. 631 od 18 januara o. g., is-ključen je iz organizacije SSKJ, Došen Dragutin, ranije član Sokolskog društva Novi Sad, zbog raznih disciplinskih istupa na sle-tu bugarskih Junaka u Sofiji, u julu prošle godine. Skreče se pa-žnja svima sokolskim jedinicama na gornje rešenje, s time da 1-menovanog ne primaju u članstvo, ako bi to tražio. Drugo predavanje na Sokolskom narodnom univerzitetu, koga je organizovala Sokolska župa Beograd, održao je preksinoč zamenik starešine Saveza SKJ, prof. Dr. Mihailo Gradojević, o temi „Slovenstvo i sokolstvo Pred punom dvoranom sokolskog doma Matica, predavača je pozdravio prosvetar župe, brat Momir Sinobad, a Dr. Gradojevič je najpre izložio teško stanje sve-slovenske ideje u današnjici obzirom na prilike, koje su nastale poslednjih godina. Ipak kod svesnih Slovena ne oseča se klonulost ni malodušnost. Lozinka: „Ustaj, živi, bori se, ne klonil", ostala je i dalje zvezdom vodiljom svih dobrih Slovena. Sokoli i te kako osečaju težak položaj pojedinih slovenskih naroda, jer Soko gleda u svakom Rusu, Bugaru, Poljaku, Čehu, Slovaku, Srbinu Hrvatu i Slovencu, u svakom Slovenu svoga brata, i po krvi, i po rasi, i po jeziku. Svesni smo snage slovenstva, i ubedjeni smo da če slovenski narodi jed-nom zauzeti ono mesto u svetu koje im pripada. Ideje Kolara, Gun-duliča, Palackog, Gaja, Kopitara, Njegoša, i ostalih slovenskih velikana, biče ostvarene. Sokolstvo, kao plod sveslovenske ideje bratstva i jednakosti, mnogo je doprinelo poznavanju i zbliževanju svih grana velikog sloven-skog stabla. Češki narod, kao slo- „Соко на Јадрану", орган co-колских жупа: Сплит, Шибеник-Задар и Сушак—Ријека, објав-љује у прошлом броју чланак Јосипа Боко, под насловом „Кад умиру идеје?“, у коме се, изме-ђу осталог каже: „Ro би могао тврдити да је соколство — као једини носилац најчишће југосл. идеје — било у битностн својој јаче, чишИе, кристализованије, отпорније и борбеније и свјесније до год. 1935, него ли је'данас? Зар муш-Ku став нашег соколства данас није миого сугестивнији и импо-зантнији него ли је био икада прије? А зашто? Јер снага и пр-треба југосл. идеје толикии жа-ром прожимље и cpua и душе сваког члана соколског, баш у данашњим приликама, да су за њу спремни жртвовати, не само своје положаје и угодан живот, негн и своје главе. Нема страха! Горе срца! јер Југосл, идеја, pobena у иуци на~ родног живота, крштавана кроз вјекове пљусковима крви, распи-њана иа крстовс, дизана на вје-шала, набијана на колац, затва-рана у тамнице и т. д., не умире тако лако. Не умире све дотле, док народу, који је толико жрт-вовао за њу, ие донесе побједу и васкрссње. Све запреке и прогони, који су пога^али соколство, само су из-ражаји немоћи оних духовних, анационалних патуљака, којима смета величина и унутарња моА соколства и југословенства. У ДОМОВИМА СОКОЛСКИМ НИ-ЈЕ ИДЕЈА, ВЕЋ У ДУШАМА СОКОЛОВА. Физичка и груба сила не убија идеју. Она иза свих тежих искушења излази јача, силнија и сугестивнија. Таково је соколство данас: Јако, непо-колсбљиво, несломиво, борбено и пуно чврсте воље, да устраје на започетом путу! stvu mnogo i mnogo. Svesokolski sletovi u Pragu, slavistički kongresi, lični dodiri itd, najbolji su do* kaz za to. Največa slovenska zemlja, Rusija dokazala je svoju lju-bav prema sveslovenskom bratstvu u danima balkanskog i svetskoује у ускршњем броју неколико значајних чданака, посвећених југословенству и Југославији. Наш брат Е. Л. Гангл, иише о соколском васпитном раду, а no-знати словеначки кн>ижевник, Владимир Левстик, објављује чланак, под насловом уЈугосла-вија сада и увек!«, у коме каже, да »изван Југославије нема жи* вота, ни за Словенце нн за Хр-вате ни за Србе; — ни за радни-ке ни за сељаке «и за интелек-туалце!« Одлични словеначки публи-цист, Антон Лајовнц, под насло* вои >Горе срца, Словенци, у ко~ ло југословенства!*, пише, да сви племенити духови имају до-вол>но при.тике за рад у нашој држави, да разгоне плодове до-садашњих грешака и да дшку срца, проповедајући. чудесне благодати југословенске иисли. Веома значајан је и чланак најугледнијег словеначког науч-ника, претседника љубљанске А-кадемије, Др. Рајка Нахтигала. Говорећи о осиивању и раду л>убљанске Академије, Др. Нах-тигал се пита: „Претставнмо себи, да /е no-бедила Аустрија, — шта бн Guno ca иама и са нашом словс-начко.м културом? Данас је сло-бодно расправљати о словенач-кој аутономији, док сам ја у Грацу морао да одлежии кућни затвор због самог културног ра-да. Зар би било ногућс, да и сањамо о својој народцој држа-ви, која, са својом здравом ср-жи и својим, надасвс надарени.м народом троје бpahe, свс јачс оправдава неопходну нужду свог постанка. У њој нам се or-кривају недогледни видипи н све тешкоАе Ае.ио чврстом во-љои лако иребродити!" venski najsvesniji, dao je sloven- 1ЛАСОВИ ШТАМПЕ * Citajući novine... Поздоави Савезу Сокола K. J. CA ГОДИШЊИХ СКУПШТИНА СОК0ЛСКИХ ЈЕДИНИЦА „Srijemski Hrvat" nedavno piše, da „Srbi nemaju nikakva prava tratiti od Hrvata, da se više brinu za zajednicu i da joj više doprinose od njih". Ali to znači, ni —- manje od njih! Sad bi još samo trebalo da se Hrvati i Srbi jednako brinu za zajednicu i da joj jednako doprinose, pa da vidite, kako bi dobro bilo, i za-jednici, i Srbima i Hrvatima ... Klerikalna „HRVATSKA STRAŽA« je, u uskršnjem broju, m u-vodnom mestu objavila sjajan napis čuvenog francuskog pisca i člana Akademije, F. MAURIACA, pod naslovom „OD GOLGOTE DO USKRSNUĆA". Meliki pisac se ne zadovoljava, medu tim, čistom ideologijom, več svoje hriščanstvo hoče da prime-ni i na današnje krvave nepravde u svetu. Zato je, prilikom godiš-njice ulaska nemaike vojske u Prag, u pariskom listu „ČESKO-SLOVENSKI BOJ", koga izdaju tobolnji bezbožnici, Beneš, Osuski itd., — napisao članak pod naslovom: „/SPIT SAVESTI", u kome, izmed u ostalog, kaže: „Mislili smo da je moguče biti učesnik zločinstva, pa smo čak pregovarali o njemu i dopustili da do njega dode. Poljska ili njeni vode, gledali su u njemu koristi i za sebe. I zato nas je sudbina kaznila. Trebalo je da Cesi ispitaju savest nad propašću Austrije, a nad grobom Čehoslo-vačke trebala je Poljska da se bije u prsa. Tek kad je došlo do toga, da je i Poljska bila u-bvačena za grlo, digle su se u-družene demokratije protiv krivca, čiju su ruku još pre godinu dana stiskali... Sve se to plača, i bilo je več plačeno hiljadama života. Poljska je prošla križnim putem, a česi oplakuju pogubljenu decu. Mladi francuski i engleski mornci morali su da stupe na isti težak put, kojim su nekad koračali njihovi očevi, u istim godinama. I biče tako od pokolenja do po-kolenja, sve dotle, dok narodi budu spremni da se mire sa pravom na zločinstvo i dok budu hteli pregovarati i sklepati ugovore sa.. itd.“. Ovo je praktični Mauriacov put „od Golgote do Uskrsnuča", ali ovaj put ne zanima „Hrvatsku Stražu"... * Nema gotovo meseca, od kad je parlamenat raspušten i od kad su ljudi počeli da se usuduju, da trate polaganje računa, da neki bivši poslanik ne izide pred sud i da se ne utvrdi, da je za kojekakve Intervencije primao masne pare. Poslednji slučaj je onaj g. Pejina, Koji je, zbog takvog delanja, osu-den na tri meseca zatvora. Nismo demagozi, i žao nam Je št o se na taj način ubija ugled po-slaničkog položaja, kojl bi trebalo da bude, kao malo koj'i, cenjen, ne samo od naroda, več (Sto /e iošva-inijc!) i od onih kojl ga vrše. I zato mislimo, da je za očuvanjc toga autoritela neophodno potrebno, da poslanički imunitet u bu-duinostl pretstavlja zaštitu pred nasiljem, koje bi moglo da se vrši nad slobodnim uverenjem poslanikovim, ali nikako zaštitu za nasilja, koja poslanik vrši nad slo-bodom i imovlnom ostalih gra-dana. Jedina proslava slovačke „neza-visnosti" u Jugoslaviji, organizo-vana je od klerikalaca oko „Hrv. Straže" i priredjena u svetojero-nimskoj dvorani u Zagrebu, pa je na njoj govorio i opunomočenik g. Sanje Maha za Jugoslaviju, g. dr. Josip Andric. Na toj „proslavi" nije medjutim, bilo NI ŽIVE DUŠE, — sem pesedetak slovačkih studenata, koje su g. g. Himler i Tuka poslali kao štipendiste u Zagreb i koji bi, da nisu došli, morali da odgovaraju Gestapu... Tako da je i sama „Hrv. Straža" bila prisiljena da, ovako neduhovito, opravda tu praznim: „Kako je akademija bila po-sve intimnog karaktera, na njoj je, osim Slovaka, bilo samo nekoliko drugih os^ba, koje su privatnim načinom do-znale za akademiju“. „Znači, dakle, da, i pored sveg trodnevnog naprezanja „Hrv. Straže", u zastupstvu DNB i Sanje Maha, niko pristojan u Zagrebu nije našao volje, da slavi nezavisnost g. Bele Tuke, Her Kiršbauma, Gesta-pa i dr. J. Andriča... * Izgleda da su »mučenici« u Banovini Hrvatskoj postali opasniji od misirskih skakavaca, ne samo za bogatu Posavinu, nego i za sam dalmatinski krš, — kako su navalili sa tratenjem odšteta, sa nagradama za mučeništvo, sa namešte-njima bez kvalifikacija itd. I što je najzanimljivije, ne učini H im se po volji, oni če opet u „stra-dalnike", ali ovoga puta — protiv Banovine Hrvatske. Pošto večinu tih „mučenika" čine „ticari"'ili takvi koji su bog zna zbog kakvih grešaka bili kaž-njavani, to Ih je pristojan svet i u samo j HSS, več davno sit i presit. Tako su nedavno u Splitu priredili ples (za koji su na žalost angažo-vali i zvaniine ličnosti), ucenjujuči i terorišuči patriotizmom, pa ipak, sem njih, niko živ nije hteo da ode na taj ples... Sama klerikalna „Katoliška Riječ" je pisala da su „stradalnici" grdno nastradali; a zvanični organ HSS u Dubrovniku, „DUBRAV A", ob javi ju je pravi krik očajnika pred najezdom tih ska-kavaca — trateči da se „mučeni-cima" prestanu davati položaji za koje nisu sposobni, a čime upro-paščavaju i narod i banovinu; i da se več jednom pripazi „da se medju mučenike ne uvuku i oni, koji sa mučeništvom nemaju ni-kakvc veze". * G. Rudolf Herceg je dao izjavi:, prema kojoj bi u Banovini Hrvatskoj sve škole trebale da se na-laze na selu. f to ne samo one, odred jene za seosku decu, nego r srednje, pa čak i visoke škole, da se ne pokvarc u gradu. Drugim rečima, čitav svet bi trebao da živi na selu, a samo vrhovni propovedač te teorije, g. Rudolf Herceg u — Hotel Espla-nadu ... OBČNI ZBOR SOKOLSKE KREDITNE ZADRUGE Z. O. J. V. MARIBORU V soboto 9. marca se je vršil 3. redni občni zbor Sokolske kreditne zadruge z o. j., katera vrši precej važno gospodarsko misijo med sokolskim društvi ter njihovim pripadniki. Kak je znano je bila ta zadruga ustanovljena v okviri Sokolske Petrove Petoletnice z namenom, da pomaga finančno Sokolskim društvom. zlast ob priliki gradenj Sokolskih domov. Za letošnji ob- Smrt Danice Mrvoš Pišu nam iz Vojnog Tuka: 17 marta ispustila je svoju plerne-nit.u dušu naša dobra sestra, Dana S. Mrvoš, u prvom cvetu mladosti, u 20-oj godini života. Teška boljka slomila je krila vredne sokolice, koja je bila prva medu najboljima. Kod osniva-nja naše sokolske čete svim žarom mlade duše prigrlila je so-kolsku misao. Svaku dužnost koja joj je bila odredena, sa puno volje i ljubavi izvršuje, kao uzor sokolice, mirna i skromna. Uprava i članstvo čete dostojno su ispratili svoju vrednu sestru na večni počinak, a br. načelnik, Simo N. Mrvoš, oprostio se od nje nad grobom toplim rečima. IZ NAČELNIŠTVA SK.I Vrše se pripreme za takmičar-ski susret izmedu najboljih vež-bača istočnih i zapadnih župa, za prvenstvo u vrhunsko] telovežbi na spravama. Takmičenje če se održati 20 aprila o. g., u sokol-skom domu Kralja Aleksandra I-, u Beogradu, u 20 čaeova uveče. u vidu telovežbene akademije. Kako saznajemo za te se utak-rnice spremaju naši najbolji tak-mičari. Poznati medunarodni i olimpijski natecatelji, brača Primožič, Pristov, Forte, Gregorka, Grilc, Boltižar, koji če verovatno zastupati zapadne župe, imače dostojne protivnike u brači Mer-zlikinu, Kujundžiču, Stergaru, ing. Ivančeviču, Mihočinoviču i Vuki-čeviču, koji če zastupati istočne župe. ‘ * U stručnom odboru Saveza, sprema se celokupno takmičar-sko gradivo za II svesokolski slet 1941 god., u Beogradu. Mole se župska načelništva da dadu svoja mišljenja i svoje pri-medbe u predmetu sletske štafete, kako bi se njena organizacija mogla pravovremeno sprovestt. čni zbor je vladalo precejšnje zanimanje. Zadruga šteje danes 88 zadrugarjev, ki so vplači din. 10.400.— zadružne glavnice. V preteklem letu je bila ustanov-lena posebna majhua štednja ta-kozvano „Kolo žtednje 1941“ z namenom štediti za II. Vsesokol-ski zlet v Beogradu 1941 leta. Koncem poslovnega leta 1939. je bilo vloženih na tem računu din. 16,262.50. Zadruga je dala med letom več posojil posameznim Sokolskim edinkam tako, da znašajo debitorji din. 75,412, a vloge so dosegle že znesek din. 86,116. Čisti dobiček je, z ozirom na dejstvo, da ne znaša obrestna napetost niti en in pol °/o v znesku din. 1,874,25 še dokaj razveseljiv. Celokupni letni promet pa znaša din. 302,395.86. Ves dobiček pa je bil dotiran rezervnemu fondu, glasom zadružnih pravil. Pri volitvah je bila izvoljen dosedanji odbor s predsednikom br. ing. Friderikom Degenom na čelu. (Наставак) Соколска жупа Сплит: Окуп-љени иа годишњој скупштини иоздрављамо братски Савез са апелом, да свом енергијом шти-ти интересе соколства. — Со- колска жупа Сплит. * Соколско друштво Тузла: Са- везу Сокола K. J. Ca годишже скупштине соколског друштва Тузла топло поздравд-амо свога дичног Старешину уз поклик: живео Краљ Петар Други! — Старешнна Тодић. Соколско друштво Тузла: Чланство друштва Тузла са сво-је главне скупштине шаље брат-ски здраво! — Старешина То-дић. * Соколско друштво Омиш: Са годишње скупштине сакупљено чланство поздравља свог Старе-шину са вјером у сретније дане нашега сокодства. — Сокол Омиш. * Соколско друштво Бнјела: Со- коли друштва Бијела са годиш-ње скупштине поздрављају брат-ски Савез, молећи ra за даљу подршку у раду за добро Кра-ља и отаџбине. Здраво! — Ста-решинство. * Соколско друштво Борово:Са главне годишње скупштине со-колског друштва Борово, упућу-јемо братском Савезу и овом приликои увераваље нашега не-ноколеб.живога-решења да и да-ље са више волае устрајемо на раду за остварење соколскнх и-деала. Здраво! — Заменик ста- решине, инж. Грегорић. * Соколско друштво Тиват: Са главне годишње скупштине по-здрављамо братски Савез и мо-лимо да буде тумач пред узви- Соколско друштво Куманово је приредило две теловежбене вкадемије: у Врању 16 марта и у Лесковцу 17 марта. Група ко-ја је посетнла ова два града са-стојала се из 94 пршадника Со-колског друштва Куманово, а водили су је: Мијовић ЈБубо- мир, старешина, Цветковић Ко-ста, заменик старешине, Пишта-ло Даринка, тајник, Здравковић Борће, начелник, Ђорђевић Је-лена, начелница, Еатдшев Нико-ла, просветар. У Враљу су били дочекани од тамошњег Соколског друштва. Поворка, са заставом на челу јс прошла главним улицама и одала почаст споменицима изги-пулим у ратовима 1912—1918 год. Увече је приређека академија у сали Офииирског дома. Акаде-мију је отворио старешина Сок. друштва — Врање бр. Kpcmh Димитрије, затим је старешина друшгва Куманово, бр. Мијовић изнео иил> посете, а после тога су изведене све тачке програма на опште задовољство присут-них. Соколско друштао Врање бидо је у свему врло предусрет-љиво. У Лесковцу је соколима из Кумаиовз био приређен свечан лочек. На станици су их доче-кали Соколско друштво Леско-вац, затим претставник Начел-ника среза и велвки број rpa- шеним Престољем о непоколе-бљивој вјерности и љубави ти-ватских сокола према свом мла-дом Краљу и Отаџбини. -~ Ста* решина соколског друштва Ти-ват. * Соколско друштво Бар: Со- коли стародревног града Бара окупљени иа својој годкшњој скупштини изражавају своју о-даност соколској мислн. Здраво! — Управа. * Соколска жупа Шибеиик: Мо- димо братски Савез да подастре Њ. В. Краљу Петру Другом са главне годишње скупштине жупе Шибеник—Задар, осјећаје нај* лубље вјерности и непоколебжи-ве оданости уз чврсти завјет Д* he соколство на плаво-м Јадрану и у будуће бити чувар своје ослобођене отаџбкне и династи-је. Да живи Њ. В. Краљ Петар Ш — Да живи Дом KapabopbeBittiii! — Старјешина жупе Ковачев. * Соколска жупа Шибеник: Са главне годишн>е скупштиие Со-колске жуле Шибеник—Задар У-пућујемо братском Савезу топлс поздраве у увјерен»у да he и на-даље енергично устрајати у бор-би за внтересе соколства и бтаџ-бвне. Здраво! _ Старјешина жу-пе Ковачев. * Соколска жупа Ужиие (са скупштнне у Вишеграду): Са редовне годишње скупипине по-здрављамо братски Савез са со-колским здраво! — Жупа У-жице. * Соколско друштво Рогозниаа (жупа Шибеник); Са годишље скупштине изражава-мо оданост, вјерност и спремност. — Соколн Рогозниде. ћанства. Припадници оба дру-штва формирали су импозаигну поворку и, са заставама и музн-ком на челу, прошли главнии улицама, које су биле испуњенс грађанством, које је соколе по-здравл-ало. Поворка се зауста-вила пред спомеником погннулим у ратовима и одала им почаст. У Сок. дому соколе из Кумано-ва поздравио је члан управе Сок. друштва Лесковац, бр. Ра-сулић, а на поздрав је одгово-рио бр. Мијовић. После подне одржано је у са-ли Сок. дома матше, а увече аеловежбена академија. Пре по-четка академије старешина дру-штва Лесковац, бр. Станковић Риста претставио је присутнима старешнну друштва Куманово, бр. Мијовића, који је нагласио. да је циљ ове посете упознава-ње, зближавање и одавање за-хвалиости Моравцима, који су се у Кумановској битци херој-скн бори-ти и извојевалн победу и слободу Јужне Србије. После тога ie изведено 12 тачака ака-демије, тако да су сви ирисутни били одушевљени успехом ака-демије. Посета Лесковцу претво-рила се у врло лепу соколско-националлу манифестацију, а лруштво Лесковац је са пуно љубави излазило у сусрет гости-ма из Куманова. Шт швмш toioi Врању i Лвиовцу Zanlml jivosti iz doma 1 sveta 1 Protiv „kukavičjih jaja“ Dugoirajna zima i kasno proleče traži jače gnojenje ozimina i jarih usjeva azotom-dušikom! Jugoistok Evrope je ponovo u centra medunarodne situacije, a zaračene strane vode živu pole-miku, optužujući jedna drugu, da svojim intrigama, ili zbog svojih interesa, hoče da uvuku balkanske, i ostale jugoistočne države, u rat Ima glasova koji se boje, da bi Sovjeti, nakon mira sa Finskom, mogli da postave izve-sne zahteve na Balkanu, ili prema Turskoj, što bi moglo da i-zazove proširenje sukoba. S druge strane, zapadne države oputu-žuju Nemačku, da izvodi presiju na balkanske države, zbog svojih ekonomskih interesa; a nemačke novine optužuju saveznike, da bi na Balkanu i na jugoistoku htele da stvore novi ratni front. Italija, medutim, uporno naglašava, da joj je glavni cilj očuvanje mira na Balkanu i na jugoistoku Evrope i da se u tom pogledu njena politika potpuno slaže sa politikom zainteresovanih država, a naročito Jugoslavije i Madžarske. Pa ipak Italija ne želi da se stvori nikakav zaseban blok za očuvanje neutralnosti na Balkanu, jer hoče da sebi očuva vo-deču ulogu na jugoistoku. Dok se iz Berlina neprestano tvrdi, da stojimo pred saradnjom iz-medu Nemačke, Italije i Sovjeta, и Rimu se sa rezervom primaju ti glasovi i ne veruje se u namere Sovjeta prema Rumuniji i Madžarskoj. Sastanak madžarskog ministra spoljnih poslova, grofa Teleki, sa g. Musolinijem u Rimu, imao je, prema rimskim informacijama, za cilj, da još jače učvrsti neutralnost jugoistoka, pa je u vezi s time značajan članak poluzvaničnog „Pester Lojda" koji odbija ideju, da Madžarska spada u nemački životni prostor, iii da bi se o Madžarskoj moglo ddlučivati bez nje, a kategorički se poziva na prijateljstvo i zašti-tu Italije. Sigurno je Ipak, da se sve velike sile spremaju na što intenzivniju diplomatsku akciju tia jugoistoku Evrope, pa zato i države Balkana treba da budu na naročitom oprezu i da što više pribiru sopstvene snage, za od-branu svojih interesa. * Jedan od najuglednijih američ-kih listova, „Christian Scienece Monitor", donosi, pod naslovom „Intimne vesti iz Vašingtona", članak J. Drummonda o cilju pu-tovanja Rusveltovog izaslanika, g. Wellesa, u Evropu. G. Drum-mond tvrdi, da araerička vlada nema ni na kraj pameti da spre-ma teren za neki mir, koji bi sankcionirao nemački napadaj i kog bi se bazirao na dominaciji nad Poljskom i čehoslovačkom-Severoamerička Unija ne želi da radi za mir, koji ne bi imao mnogo više garancija, nego što ih je imao minhenski pakt. Razgovori državnog sekretara Hulla nisu takoder imali za cilj presta-nak rata, koliko planove koji idu za time, da se stvori trajniji, si-gurniji i pravedniji mir. * Belgijski parlamenat je prih-vatio nedavno zakon o državnoj sigurnosti, koji predvida kažnu, do 10.000 belgijskih franaka i tamnicu od jedne do pet godina, za svakoga onoga, „koji bi u vršenju propagande, ili bilo koje političke akcije, primao podatke ili instrukcije od bilo koje strane države, ili strane organizacije, ili bilo koje strane osobe". — Sli-čan zakon bio bi potreban i u drugim manjim državama u E-vropil At Nedavno su izvršeni naknadni izbori u Sillvertownu, indust rij -skom predgradu Londona, na ko-jima su nzeli učešča laburisti, komunisti i fašisti, zato što su se tri velike partije, konzervativna, liberalna i laburistička dogovori- ! te, da neče voditi medusobne borbe dok traje rat, pa su zato konzervativci i liberali odlučili, da podupiru laburističkog kandidata. Dok je parola laburista bila „Pobeda u ratul", komunisti i fašisti su imali jednu istu paro-lu: „Mir pod svaku cenu!“ Li-stovi tvrde, da su komunistima stajala na raspoloženju vrlo bogata sredstva, pa je ipak, od 15.4(50 birača, 14.343 njih glasalo za laburističkog kandidata, a samo 966 za komuniste i 151 za fašiste. Strana štampa ističe da je ovO glasanje najbolje merilo o odličnom raspoloženju za vodenje rata, u engleskoj javnosti. * »-Amsterdamski „Telegraf" piše da je Nemačka danas, usled sa-vezničke blokade, otsečena od 96 od sto svojih izvora bakra, 99 od sto kalaja, 96 od sto nikla, skoro liX» od sto od izvora tung-stena, molidbena i vanadiuma, koji su neophodni za izradu Čelika za oružje. Zatim za 88 od sto ranijih izvora, odakle se Nemačka snabdevala pamukom. Što se tiče kaučuka, Nemačka danas ne može da dobije ni jedan proce-nat. List zaključuje: „Ne postoji surogat za bakar, a bakar je ne-ophodan u električnoj industriji Niti ima surogata za kalaj, koji je neophodan za izradu pleha. A pamuk neophodan za proiz-vodnju eksploziva". MALO ŠALE Malokalibarska puška i svitnjak! Pišu nam iz jedne seoske čete kraj Sarajeva: »Dobiti :smo~malokalibarske puške ali bez — remnika! Drago mojim članovima, mladim se!jadrn a, što mogu da gadaju iz puške, ali im mnogo kvari radost, što je ne mogu, bez remnika, da preba-ce preko ramena. I malo pušaka, pa stalna prepirka ko če je »držati*. Gledam ovih daha ispred moje kuče, grupa ilanova skupila se pred domom i prepiru se nešto oko puške, a jedan član malo po-dalje od njih uhvatio se sa obje ruke za stomak, pa nešto v/če i grdi iz svega glasa. Pomislih na najgore: i na svadu i na noževe — mislim, u jedan mah, čovjek drži u rukama — eri jeva! Pohitah uznemiren. »Sta je, šta tj je, te vičeš«, — izdaleka dovikujem onom što drži eri jeva. »Kako, veli on Ijutito, neču vikati! Nemaju remnika pa mi iz-vukli svitnjak iz gača. Vele, samo pet minuta. A, evo dva sata kako vježbaju s mojim svitnjakom, a mene toliki poso čeka kod ku-£e*...c СПОМЕНИЦА COK. ЖУПЕ СКОПЉЕ Соколска жупа Скопље изда-ла je свечану споменицу о про-слави своје тридесетгодишњице, у којој се, поред бројних члана-ка из пера соколских и нацио-налних радника Јужне Србије, налазе и извештаји за годншњу скупштину. Споменииа је бога-то илустрована ca омотом у боји, а обасиже преко 80 črpana великог формата. У књизи су слике Fb. В. Краља и дру-штвене заставе, као посебан прилог. Šibenička „NOVA TRIBUNA" misli, da se „neko poslužio" „Sokolskim Glasnikom", da napiše be-lešku u pretprošlom broju našeg lista, u kojoj se zamera „Novoj Tribuni", što o Pragu i o česima donosi vesti, koje liferuje DNB, da bi pokazao, kako pod nemačkim protektoratom u Českoj teče „med i mleko", šibenički list pri tom misli, da nam pravi komplimane, kad tvrdi da je nemoguče da je to došlo s naše strane. Mi medutim, takve komplimane najodlučnije odbijamo, jer nismo navikli da se ma ko „nama služi", i za sve što u našem listu izide, odgovaramo stoprocentno mi sami. Belešku o „Novoj Tribuni" je na-pisao lično naš urednik i NAPISA-ČE JE SVAKI PUT, kad ma koji list bude donosio napise, fabriko-vane od protivnika slovenstva, da bi njima zatrovao i uspavao i nase slovenstvo. Ponavljamo, da smo u „Novoj Tribuni" i rani je našli napisa, u kojima se n. pr. navode mišljenja današnjih praških listova (o položaju Čeha uopšte i o ratu uopšte), kao tobožnja češka mišljenja, dok i mala deca znaju, da ti listovi danas pretstavljaju samo češki prevod nemačkih mišljenja i da ih stranom svetu liferuju nemačke agencije. Kada je cenzura u Banovini Hr-vatskoj zabranjivala dobre napise u „Novoj Tribuni", mi smo je u-zeli u odbranu; ali to joj ne daje pravo, da se, makar i bez njene krivnje, NJOME SLUŽE neprija-telji slovenstva, za ubacivanje svojih kukavičjih jaja. HOBE КЊИГЕ ЈЕДАН ОДЛИЧАН POMAH: „КОНТРАПУНКТ ЖИВОТА" Kao тридесет први Забавник „Српске књижевне задруге" вза-шао је роман Алдоса Хаксли: .Контрапункт живота". Дело слика сасвим савремен живот, обухватајући богату ra-лерију личности из свих дру-штвених слојева. Ванредно инте-ресантан као роман. ..Контра-пункт живота” је још и дубока и свестрана студија политичких, економских и социјалних после-ратвдгх прилика у целоме свету. Писан је на потауно нов, оригк-калан начин и оцен>ен је као један од најбољих романа модерне књижевнбсти. Дело износи 38 табака у твр-дом платненом повезу и стаје свега 50 динара, а може се до-бити код повереника кли у ад-министрацији „Српске књижевне задруге”, Краља Милана 19; тел. 21-536. KNJIGA O RENATI TYRŠEVOJ Ob obletnici smrti dr. h. c. Renate Tyrševe (23. februarja 1937), soproge ustanovitelja Sokolstva, in za 75 letnico smrti njenega očeta Jindricha FUgner-ja (15 novembra 1865), soustanovitelja sokolstva, izdalo je Sokolsko društvo Murska Sobota župa Maribor, prevod Renatinega življenskega romana, ki ga spisal češki književnik Jan Pe-trus. Roman ni le plastična slika njenega življenja in delovanja, nego hkratu prikaz raznih pojavov v kulturnem snovanju Češkega naroda. Prevod je oskrbel prosvetar društva brat dr. Maks Kovačič, ki na tem delovnem področju ni novinec. Ker ima naš narod vzroka dovolj, da vzdržujemo Izmedu svih živih biča jedino biljke imaju tu sposobnost, da hranu za svoj život i izgradnju svog tela i azOmena traže sebi, u zemlji i vazduhu. Neorgansku snov preobraduje biijka u organska, što ju i čini osnovicom ljud-skog i stočnog života. Bilje traži za svoj razvitak po-voljne uslove života. Dugotrajna zima i hladno prolječe snizuju biljci povoljne uslove života. Bilj-ci treba u tome slučaju pomoči, ako želimo, da nam rodi dobru i bogatu žetvu. Jedna od vrlo efi-kasnih mera u tome pogledu je davanje biljci odredene doze azo-ta (dušika), koji je jaka biljna hrana, i utice na mladu biljku da brzo jača i bujno raste, tako da može koristiti proljetnu zem-Ijišnu vlagu i, dovoljno ojačana, izdržati oskudicu vlage u ljetnim mesečima, bez veče štete oko izgradnje svoga ploda. Kao azotna hrana za biljke do-lazi u obzir Kalcijum cijanamid (krečni azot, vapneni dušik), koji je jedinjenje (kreča, vapna) sa amidom cianske kiseline. Cijanamid služi istovremeno kao vrlo efektna biljna hrana i kao desin-fekcijsko sredstvo, koje uništava korov, štetočine i razne plesne i glivične bolesti kulturnog bilja. Ove mnogobrojne osobine ci-janamida čine ovo veštačko du-brivo (umetno gnojivo) najpri-kladnijim u poljoprivredi i praksi, u svim poljoprivrednim inten-zivnijim državama. Naši poljoprivrednici, kao po-ljoprivredni stručnjaci, nisu još dovoljno upoznati sa ovim he- Sadržina sokolskih listova „BRATSTVO* Glasnik Sokolske župe Osijek, u svome broju od 15 marta, do-neo je zanimljiv sadržaj sa dosta slika u tekstu: „Zeman došo, valja sokolovat"; — „Prednjačkom zborniku" Zdravo!, B. Slijepčevič. — Jedan sporazum iz nedavne prošlosti, Dušan Krulj; — Medu-župske utakmice na spravama u Beogradu, A. Ilakovič; — 90 ro-dendan T. G. Masaryka; — Vesti iz svih župskih okružja. Nara-štajska strana. „SOKO NA JADRANU" Glasnik sokolskih župa Split, Šibenik, Zadar, Sušak, Rijeka, u broju za februar—mart donosi ovaj sađržaj: Josip Boko: Kad umiru ideje? — Čeda Mileusnič: Dokle čemo ovako; — Janko Jazbec: Sokolstvo u Sloveniji; —■ S. V.: Šport u engleskim škola-ma kroz vjekove; — Brat Janko Jazbec, starešina Sokolskog društva Ljubljana-Matica; — Šaljivi kut; — Vijesti iz župe Split; — Razne vijesti. „NAŠA MLADOST" Primili smo 1—2 broj za januar i februar lista naraštaja sokolskog društva Tuzla, koga uredu-ju brača P. Pavlovič i M. Heči-movič, sa sledečim sa