41861


Sadržoj knjige »Zakoni o javnim knjigama".

I. dio (hrvatski).

Stvarno kazalo. — Oznaka zak. propisa.

I. Opči zakon o zemljišnioima.

II. Naputak (instrukcija) za ovržbu zakona.

III. Dodatak zak. odredba.

IV. 1. Zak. 6. velj. 1869, dz. 18. — 2. Zak. 11. svib. 1894,
dz. 126.

V. Zakon o dozvoljavanju prijekih puteva (bez tumača).

VI. Zakon 25. srpnja 1871, dz. .96.

VII. Propisi o osnivanju novih zemljišnika:

1. za Dalmaciji!. - 2. za Istru.

II. dio (slovenski).

Stvarno kazalo v slov. i hrvatskom jtziku. — Zaznamek
razpisov itd.

I. Železniške knjige. — II. Rudniške knjige. — III. Kon¬
verzija hipotečnih terjatev. — IV. Pristojbinske olajšave ob
konverziji novčnih dolgov. (Bez tumača). — V. Predpisi o
zastavnih listih. — VI. Melioracijski zajini. — VII. Olajšila
ob vpisu ali izbrisu knjižnih pravic. — VIII. Radicirane
obrti. — IX. Predpisi o cerkvenih posestvih glede javnih
knjig. — X. Delitev dedine pri srednjih kmetijah. —
XI. Razdelba in uredba skupnih zemljišč. — XII. Komasacija
zemljišč. — XIII. Arondacija gozdnih mej. — XIV. Zem¬
ljiškoknjižni predlogi, sklepi, vpisi. — XV. Njih kolkovnina
in vpisnina. — XVI. Različni predpisi za javne knjige in
hipoteke. — XVII. Dodatek k agrarnim zakonom.

Dr. Ed. Dolčič o Idolfovom (Kranjski),

uredio je za društvo »Pravnik* u Ljubljani i dobiju se
kod njega i u svim knjižarama pravne knjige:

a) hrvatske:

Zakon o dozvoljavanju prijekih puteva, a K O 40. — Opči zem-
Ijišnički zakon, (I. dio „Zakona o javnim knjigama"), uvezano a K 3'60.
Opči zemljišnički zakon, ukupno s II. dijelom (slovenski), ,,Zakoni
o javnih knjigah", uvezano a K 6'—. — Tabela o zemljišničkoj bilje-
govini, a K 0'80. — Jezikovna naredba za Dalmaciju 8 fil.

b) slovenske:

1. Civilnopravdni (parbeni) zakoni s opširnim slov. i hrvatskim
stvarnim kazalom XII. i 909 stranica, u platnu I< 8'—. — 2. Odvet¬
niška tarifa; odredbe o uporabi hrvatskoga i slov. jezika kod suda ;
sudske pristojbe, sa stvarnim kazalom (20 tabela). 1906 K l'S0. —

3. Zakoni o javnih knjigah, zemljišnih itd. sa svim odnosnim propi-
sima, sa stvarnim kazalom u hrv. i slov. jeziku, s uzorcima knjižnih
prijedloga i upisa. 1908. Dva dijela, ukupno 618 stranica, u platnu K 6.

4. Tabela o zemljiškoknjižni kolkovnirii K 0 60. Poljudna pr. knjižica.

Svezak I: Zakon o dozvoljevanju poti za silo, I< 0 40. Svezak
II. i III: Predpisi o železniških in rudniških knjigah, I< 0’80, rasprodano.
—- Svezak IV.—V: Pristojbinske olajšave ob konverziji terjatev, K 0'80.
— Svezak VI.—X: Predpisi o razdelbi in uredbi ter zložbi zem¬
ljišč, K 2-—. — Svezak XI. i XII: Predpisi zoper okvaro poljščine v
slovenskih deželah, 1908 K 0'80. — Ponatis iz ove knjižice: Tabela
s kaz. določili zaradi obrambe poljščine. Naposeza: a)  Kranjsku, Ko-
rušku i Istru. b)  Gorišku, Gradišku i Trst. c)  Štajersku, a K 0'20.

Društvo «Pravnik« u Ljubljani izdaje mjesečnik «Slovenski
Pravnik«, u kojem se nalaze slovenski i hrvatski članci pravnog sa-
držaja. List stane 10 K na godinu. Ovo je društvo izdalo još sli-
jedeče sudske knjige:

Kazenski zakon, uredio dr. J. Kavčič, uvez. K 6'— . — Kazen-
skopravdni red (kazneni postupnik), K 5'60. — Izvršilni red (ovršni
red), uredio Ivan Kavčnik, K 7 — . Te se knjige naručuju kod »Prav¬
nika« i u knjižara.

Ako se ne dogovori drukčije, šalju se knjige postom prema
pouzedu te se k naznačenim cijenama pribroje samo istiniti pošni iz-
daci; kod narudžba do 2 K dodje najjeftinije, ako se unaprijed po-
šalje kupovina i 10 fil. poštarine u gotovom ili u pošnim biljezima.

'  1  I ■ i v i \r  I i

Upci zemljisnicki

od 25. srpnja 1871, I, d. z. br. 95,

i ini zakoni, naredbe i raspisi, tičuči se avstrijskoga
prava o zemljišnicima, s odludžbama vrhovnoga
sudišta do najnovijega doba i sastvarnim kazalom,

uredio

clr. Edvard Volčič,

ces. kr. zem. sud. savjetnik u Rudolfovom.

I. natis.

U Ljubljani 1909.

Izdalo i založilo društvo „PRflV"niK“.
T7atisnula „Zadružna tiskarna" u Krškom.

41861

Urednik si pridržava sva prava.

0 ~boo s  4 V £ 5

v

Predgovor.

S priredjenjem ove knjige izveo sam na-
kanu, što sam ju izrekao prošle godine u pred¬
govoru k slovenskoj knjiži «Zakoni o javnih
knjigah*. Na rad ponukalo me je strukovno pri¬
znanje, koje je ta slovenska knjiga postigla u
«Mjesečniku pravničkoga društva u Zagrebu*
(1908, str. 726.), kao što i društvo »Pravnik*
u Ljubljani, koje je jamčilo za pokriče njezinih
troškova. Kod izradjivanja promišljali su moji
štovani suradnici i ja sam vrlo puno o torne,
da li neka uzdržim nepromijenjene uredovne
prijevode državnih zakona, koji — napose sta-
riji — nipošto ne odgovaraju duhu jezika i nje-
govomu sadašnjemu razvoju. Odlučio sam se,
kao što i kod slovenskog izdanja, za to, da
ostane uredovni prijevod, te da se taj ispravi
samo ondje, gdje bi mogla po sadašnjoj pravnoj
terminologiji nastati kakva dvojba i da se primi
sadašnji pravopis po pravopisnom rj»eniku hrvat-
ske vlade od g. 1906. Ovdje moram takodjer
spomenuti, da sam rabio mjesto slova «čf* svuda
znak «dj», jerbo moj Štampar nema znakova
«čf*. Možda s tom odlukom nijesam učinio
usluge geniju blagozvučnoga jezika, ipak se
nadam, da sam bar ponešto udovoljio pri-
jekoj potrebi praktičnoga pravnika, koja je
potreba nedvoumno zabtijevala priručnu knjigu
u toj štruci. Djelo natisnuto je samo u
malo stotina otisaka ; domači pak neka pravnici

VI

sada pogadjaju i odluče, kakav neka bude jezik
knjiži kod dmgoga izdanja! Gdje nije bilo ure-
dovnih prijevoda, nastojao sam, da uvedem u
knjigu bolji jezik i pripomogli su mi do toga
marljivi štovani suradnici: g. A. Kajfež u Ru-
dolfovom, koji je preveo iz slovenske knjige
dosad neprevedene propise i znatno mi pomo-
gao kod tiskovne korekture ; g. dr. T. Matič u Beču,
koji je izgladio prijevod zakona od 6. velj. 1869.
i g. Spiro Peručič u Pulju, koji je, premda u
svom uredu vrlo zaposlen, glavna dva (1. i II.)
dijela u knjiži pregledao, i usprkos ograničenoj
jezikovnoj smjeri upozorio me na mnoge po-
pune i popravke.

Budi time izrečena svima iskrena zahvala !

U pogledu sadržaja spominjem samo, da se
slaže s onim I. dijela početkom pozvane slovenske
knjige, s tom razlikom. da su — što se po
sebi razumije — dodani posebni propisi, koji
vrijede samo za Dalmaciju i Istru, ter da je iz
II. dijela spomenute knjige uzet sastavak «Bilje-
govina i upisnina zemljišničkih prijedloga».

Nadalje spominjem još i to, da se na više
mjesta pozivljem takodjer na zakonske propise,
koji vrijede za kraljevimi Hrvatsku (kratica H).

U trgovinama dobivati če se taj hrvatski
I. dio takodjer uvezan ukupno s II. dijelom slo¬
venske knjige; pošto imade taj dio hrvatsko-
slovenskostvarno kazalo, biti če takodjer Hrvatima
pristupan.

U Rudolfovom mjeseca svibnja 1909.

Urednik.

Kratice.

br. = broj.

b. r. = bil. r. = bilježničkired.
ces. nar. = cesarska naredba.
ces. pat. = cesarski patent,
cp. = cpr. = civilnopravdni
red, (vidi gp.). .
čl. = članak.
dvd. = dvorski dekret.
dz. . . . —  list državnih za¬
kona br. . . .

F = uredovni obrazac. Broj
uza nj znači redni broj ure-
dovnoj knjizi«Formularien-
buch», u zaporci odnosni
broj obrasca gp. (cp.), or.
gp. — gradjanski pustupnik.
G. Z. = Gerichts-Zeitung.

H — zemljišnički propisi za
kraljev. Hrvatsku (Grunt,
red 15. pros. 1855).
instr. =r instrukcija(naputak)
k opč. zemljišn. zakonu.

J. — knjiga judikaka.
jn. = jurisdikcijska norma,
kp. = kaznjeni postupnik.

n. min. prav. — naredba mi-
nistarstva pravde.

o. = odludžba (odluka).
ogz. = opčigrkdjan. zakonik,
op. = opaska.

or. = ovršni red.

o. rud. z. = opči rudarski
zakon.

ov. z. = ovoga zakona.

p. 1... == p. z. 1. br... = list
pokrajinskih zakona broj...

Plr. = plenarna odluka.

VII

Plssr.= plenisimarna odluka.
prav. sud. vi. = pravilnik
sudske vlasti, (vidi jn.).
Prč. = »Pravnik* češki.

Prs. = < Pravnik* slovenski,
prisp. = prispodobi.

R. repertorij odluka.

rg. = razglas.

rp. = rasp. = raspis,

K. Z. -- Richter-Zeitung.

st. = stavak.
str. = strana.

stječ. r. = stječajni red.

su. = zakon o sudskom
ustroj stvu.

sud. posl.=sudski poslovnik,
t. = točka.

uk. = ukaznik (naredbeni
list) ministarstva pravde,
uzb. = ureddvni zbornik ci¬
vilnih odluka.

Uzb. = stariji ured zbornik
civilnih odluka (do g. 1901).
uzbk. uredovni zbornik
kaznjenih odluka.

Zb. =zbornik odluka vrhov-
nogasudišta: Glaser-Unger.
Z. B. = Zentralblatt.
z. = zak. = zakon,
zem. . .. = zem. z. .. . =  list
zemaljskih zakona broj....
z. grunt. = opči zemljišnički
(gruntovnički) zakon.

Z. f. N. = Zeitschrift fur das
Notariat.

zjz.=zbornikjustičnih zakona,
žel. k. = željeznička knjiga.

Brojevi u opaskama znače iste §§ odnosnih zakona;
rimski pak brojevi znače članke njihovih uvedbenih zakona ;
kod odluka (odludžba) znači nazivnik ulomka stranu ili
broj odnosnoga časnika.

Odluke vrhovnoga sudišta pod crfom u zaporkama ( — )
jesu nasuprotne načelima tamošnjih odluka bez zaporka.

VIII

Popravci.

(Uz brej redka dodano slovo tl znaži odozdo, g pa odozgo brojeno.)

IX

Sadržaj.

Strana

Stvarno kazalo.

Popis zakonitih propisa.

I. Opci zakon o zemljišnicama ....  1.— 86.

II. Naputak (instrukcija) za ovržbu opčega

zemljišničkoga zakona. 86.—120.

III. Podatak zak. odredba:

a) i b)  iz pravilnika sudske vlasti 120.

c)  iz uvodn. zak. k ovršnom redu 121.

d)  iz ovršnoga reda (or.) . . . 123.—134.

e)  iz sudben. poslovnika (sud.posl.) 134.—146.

f)  iz zak. o sudskom ustrojstvu (su.) 146.

IV. 1. Zakon 6. velj. 1869, dz. 18. 147,—156.

2. Zakon 11. svib. 1894, dz. 126 . 156,—166.

V. Zakon o dozvoljavanju prijekih puteva

(7. srp. 1896, dz. 140.). 167 —177.

VI. Zakon o ispravljanju javnih knjiga

(25. srp. 1871, dz. 96.). 178,—195.

VII. Propisi o osnivanju novih zemljišnika:

1. za Dalmaciju:

a)  zakon 10. velj. 1881, p. i. 15. . 196.—205.

b)  nar. min. prav. 7. srp. 1881, p. 1. 29. 206.—223.

2. za Istru:

a)  zakon 11. ožuj. 1875, dz. 29. . 224.—227.

b)  nar. min. prav. 16. ožuj. 1875,

dz. 30. 227.—230.

c)  nar. c. kr. predsj. viš. zem. sud. u

u Trstu 3. pros., pl. br. 6. 230.

VIII. Biljegovina i upisnina zemljišničkih

prijedloga (prošnja). 231.—237.

IX. Jezikovna naredba za Dalmaciju . . . 238.—240.

Alfabetsko kazalo.

Brojevi uz rijeci znače stranice knjige; v. znači: vidi.

Administativne vlasti, vidi
uprava.

Advokati, v. odvjetnici.

Amortizacija, v. usmrdba.

Anilinska tinta, 21.

Banka, avstro-ugarska, is-
prave vjeresijskog odijela,
20 .

Baštinik, upis protiv neupi-
sanoga, 18. — osiguranje
na nepokretnine, koje su
njega zapale, 18. —pravo
predavati prošnje, 54. —
v. oporučnik.

Biljeg spisa, 143.

Biljegovina, 231.

Biljezi doneseni za uknji-
ženje, postupak s njima, 87.

Bilježnik, isprave, na te¬
melju kojih se uknjižuje,
28.

Blagdan v. praznici.

Brisanje, uknjižbenih prava,
4. — uložaka, 3. — prava
za doba života, 29. —
predbilježbe, 35. 36, 37,
38. — s dodatkom, 38. —
kako se čini, 101. — v.
uknjižba, predbilježba, za-
bilježba.

Brojevi, vidi redni brojevi.

Brzojavne molbe, 71, 138.

Cesija, v. prijenos.

Ceste, odjelivanje zemljišta
za njih potrebe, 156.

Crvena tinta, uporaba u
zemlj. stvarima, 101. — u

v  dnevniku, 90.

Cinidbe, ponavljajude se,
njih brisanje, 29.

Dalmacija, osnivanje zem-
ljišnika, 196.

Deponiranje, v. položba
sudbena.

Dioba zgrada, 10.

Dnevnik zemljišnika, 86,
90. — potvrda, da su ur.
djela obavljena, 106. —
v. napisnici, crvena tinta.

Dohodak, v. renta.

Dopunidbeni svesci glavne
knjige, .197.

Dopunjavanje zemljišne
knjige, 205.

Dosjelost, zabilježba tužbe,
49.

Dostava, u zemlj. stvarima,
77, 106.

Dostavnice, boja, za ino¬
zemstvo, 108. — posebno
čuvanje, 91.

Doznačenje, hipot. tražbine,
zabilježenje doznaeenja.
130. — mjesto isplate, 130.

Dozvola upisa, 64, 66.

Dražbe ovršne, zabilježi-
vanje, 50. — dobrovoljne
nemaju pravnog značenja.
51.

Dražbeni kupac, upis prava

Dražbeno ročište — Izvadki zemljeknjižni. XI

vlasništva, 64, 129.

Dražbeno ročište, zabilje-
ženje, 17.

Dužnosti, v. činidbe.

Edikti, v. izroči.

Eksekucija, v. ovrha.

Ekstabulacija, vidi izknji-
ženje, odnosno brisanje.

Ekstrakti, v. izvaci.

Erar, upis njegovih tražbina,
28, 32.

Ferijalne stvari, v. praznici.

Finančna prokuratura, oba-
vješčenje, 78.

Glavna knjiga, sastoj, 3. —
vrijednost upisa, 4. — no¬
vih zemljišnih knjiga, 197.

Glavni uložak, 70. — upi-
sivanje promjena, 73. —
oznaka u zemljišniku, 97.

Godišnji prihodi, v. renta.

Gruntovnica, vidi zemljiš-
nik.

Gruntovničar, vidi voditelj
gruntovnice.

Gruntovnička stvarnost, v.
zemljišničko biče.

Gruntovnički, vidi zemljiš-
nički.

Hektografirani spisi, 21.—
molbe nijesu dopusne, 56.

Hipotekarna tužba, v. tužba.
— zabilježba, 42.

Hipotekarne tražbine, ovrha,
12, 128, 142. — predbi-
iježba brisanja," 33. — prije-
nosa, 38. — zabilježba
reda,' 39. — usmrdbe sta¬
rih, 76.

Hrvatska, v. Ugarska.

Imovine upravljanje, stega,
15, 39.

Indices, v. upisnici.

Indikacij ski načrti = sa-
dizajni nac.

Instrukcija, v. naputak.

Intabulacija, v. upis.

Iskazi, o zaostalim pore-
zima, temelj uknjižbe, 28.

Ispravnik (knjiga isprava),
5. — umjesto knjiga glav¬
nih, 102. — zagledavanje,
113, zbirka isprava, 5, 102.

Isplata prije isteklog roka
kod zemljišničke razdiobe,
151, 163.

Isprave, ovjerovljenje, 24,
26. — poziv na nje, 4. —
temelj uknjižbi i predbi-
lježbi. v. uknjižba i pred-
bilježba. — javne, 23, pri¬
vatne, 24. : — izvorne, 57.

— prijevodi, 59. — potvrda
na njih o gotovom upisu,
70, 103, 118. — ugarske,
v. Ugarska.

Istodobnost, v. upis.

Istra, osnivanje z. 224.

Izbacanje zemljišničkihspisa
je isključeno, 144.

Izbrisanje, v. brisanje.

Izbrisna tužba, zabilježba.
44. — postupak, 45. -—
radi zagode ili dosjelosti,
49.

Izroči, kod uredjivanja zem-
ljišnika, 180, 186, 189.

Izvaci zemljeknjižni, kod
zajedničkih hipoteka. 75.

— davanje, 114. — obav-

XII

Izvješca ureda — Nadležnost.

ljanje, 118. — podatka iz
katastra, 117.

Izvješca ureda zemlj, 112.

Izvlaštenje, zabilježenje, 17.

— za prijeke puteve, 167.

Izvornik, v. isprave.

Izvržba upisa, 68, 96. —

potvrda, 70, 103. — po
drugom sudu dozvoljenoga
upisa, 64.

Izvršivost, zabilježba, 17,
123.

Javna imovina (j. dobro) ne
uvrščuje se u zemljišnike,
196.

Javnost zemljišnika, 7, 113.

— načelo javnosti, 22, 43,
185.

Jamac, v. poruk.

Johaniti, v. Maltezi.

Justifikacija, v. opravdanje
predbilježbe.

Kamati, uknjižba založnog
prava, 12, 14.

Kancelarija i njezini po¬
slovi, v. sudska kane.

Katastar, sudaranje sa zem-
ljišnikom, 198.

Katastralna opčina, nepo-
kretnine u njoj čine glavnu
knjigu, 197. — mapa, kod
cesnih i vodnih naprava,
158.

Katastarske čestice (par¬
cele), numeracija 210. —
vlasti, njihovo obavješči-
vanje, 80.

Katastarski podaci. v. iz-
vaci.

Kavcijske hipoteke, v. kre¬
ditne hip.

Kaznena prijava, zabilježba,
48.

Kolektivna (ukupna) do¬
stava, 79.

Kongregacija, v. manastir,
samostan.

Konkurs, otvorenje, zabi¬
lježenje, 17. — uknjižba
založnog prava poslije,
19. — kod upisa prava,
za koje se je zabilježio
red, 41.

Kopije, v. katastarska mapa.

Kotarski (inokosni) sudovi,
oblik prijedloga, 56. — rje-
šavanje prijedloga, 120,
135, 141.

Kreditna hipoteka, 12.

Kuce, v. zgrade, služnosti.

Kumulacija molba, v. uje-
dinjivanje m.

Kuratele, zabilježba, 17.

Legalizacija, temelj uknjižbi,
24. — privatnih isprava,
24. — inozemskih, 27. —
polakšice, 24. — ukinuta
za neznatne zemlj. stvari,
26.

Legitimacija, predavati mol-
be, 54, 64.

Lista broj kod zemlj. spisa,
91.

Lustracija, 93.

Maloljetnost, predbilježba,
16, 64.

Malteški red, 20.

Manastir, v. samostan.

Mapa, v. katastarska m.

Nadležnost, u stvarima
zemlj., 52.

Nadziranje — Parnica.

XIII

Nadziranje, zemlj. vodstva,
119.

Nagode ovršne, temelj uknji-

žbe, 28.

Napisnici o zemljišn. pro¬
šnjama, 71. — upisivanje-
u dnevnik, 87, 90. — nji¬
hovi prijepisi, 63.

Naputak za ovržbu opč.
zemlj. zakona, 86. — upo-
rabljivanje na knjige ru¬
darske, i 20.

Nazadne kupnje pravo, pred-
bilježba, 31.

Nedjelja nije odbijati kod
rokova, 55, — počivanje
sudske službe, 114.

Neznatne zemlj. stvari, v.
legalizacija.

Notar, v. bilježnik.

Numeracija knjižnih ulo-
žaka, 205.

Obava upisa, v. upisi.

Obavjerenje, v. legalizacija.

Oblik prijedloga, v. prijed-
lozi.

Odbijanje, gl. uskrata.

Odcjepljivanje, zemljišta,
51, 147. — potreba po-
litičke dozvole, 156. —-
radi cesta i vodovodnih
naprava, 156.

Odjeljivanje, v. odcjeplji¬
vanje.

Odluka, sadržaj 67. — za-
biljožba uskračene, 68. —
dostava i izdavanje, 77,
106. —upisivanje, 68.—
potpis, 142. — rješavanje,
63, 121. — obavješdenje,
78.

Odvjetnici, njihova potpisa
ne treba, 82.

Oficijalno načelo, 53.

Olovka, upisivanje, 93, 96.
— potvrda primnice, na
dostavnicama. 109. — kod
bilješka, 115.

Opdina, dužnost kod osni-
vanja zemljišnika, 205.

Oporučnik, upisi protiv nje¬
ga, 18, 19.

Opravdanje, v. predbilježba.

Originalia, v. isprave.

Osiguranje, ovrha s pred-
bilježbom založnoga prava,
32.

Osobne sposobnosti, raspo-
laganja, 64. — osobni od-
nošaji 15.— zabilježba, 39.

Ostavština, upis zemljišta
iz ostavšt., 18.

Otpis, v. odcijepljivanje.

Otpovjed hipotekarne traž-
bine, 42.

Ovrha, radi osiguranja pred-
bilježbom, 32. — ograni-
čenje, 124. — obavljanje
po knjižnom sudu, 121.

Ovršni postupak, potreba is-
pravnih prijepisa, 5. — spi¬
si, savez s knjižnim mol-
bama. 144. — troškovi,
pravo založno, 14.

Oznaka upisnih prava, 97.

Paginiranje i parifiranje z.
uloška, 205.

Parcele, v. katastarske p.

Parnica, spisi i zemlj. pri-
jedlozi, 143. — troškovi,
v. založno pravo.

XIV Platežni naloži

Predbilježba.

Platežni naloži, temelj
uknjižbe, 28.

Plodine nepokretnine, ste-
čenje stvarnih prava, 57.

Pobijanje knjižnih upisa,
22, 44, 184.

Pob oj na tužba, 17, 44.

Podnesak, v. prijedlog.

Podrumi, ulošci za nje,
190. ^

Pogrješka upisna, v. upisi.

Podzaložno pravo, 12. —
ograničenje izbrisane hi¬
potekarne tražbine, 38.

Polaganje (sudbeno), temelj
predbilježbi brisanja, 33.

Ponude poviška, zabilježba
dosudjenja, 126.

Popis, o naručenim prije-
pisima i izvodima, 118.

Poreži, v. iskazi.

Porezna opcina, v. kata-
stralna o.

Porezni uredi, ovlaštenje
za zemljeknjižnje molbe,
54.

Poruk, pravo upisa, 55.

Posjedovni listovi, sastav-
ljanje i ispravljanje, 203
raba za zemlj. uloške, 204.

Poslovni broj u zemlj. stva¬
ri m a, 90.

Poslovno vrijeme, 114.

Postupak u stvarima zemlj.
52. — s ureda, op. 3.
kod § 75. zz. — ob osni-
vanju zemlj išnika, 199.

Pošta, nije odbijati kod ro-
kova, 55, 151.

Potvrda upisa na ispravi,
70, 103, 118. — na od-
luci 103. — u dnevniku,

106. — iž spisa, 119. —
da se nije podigao prigo¬
vor protiv zemlj. razdiobe,
151.

Pouzdanje u javne knjige,
vidi publiciteta.

Povrat u stanje prijašnje,
radi zanemarenog roka,
55, 151, 193.

Površina, iskaz, .118.

Prava stvarna, predmet
upisa, 8. — stečenje, do-
kinuce, 4. — nadjenje,

202. — knjižnih . ovrha,
131. — oznaka u odluci,
67. — zakonite oznake
kod upisa, 97. — upisana
s ureda, 53. —- zajed-
nička, upis, 55.

Pravni lijekovi u ispravnom
postupku, 179, 181, 186,
187, 193. — razlog, knjiž¬
nih prava, 19, 30. — - za-
ložnomu pravu, 31.

Pravo, do prijedloga, 54.

— prijekupa, predbilježba,
31.

Praznici. računanje rokova,
55. — rješavanje zemlji-
šničkih stvari, 63.

Preča kupnja = pravo pri¬
jekupa.

Predajne isprave, uknjižba,
28.

Predbilježba, 8. — dopus-
nost, 30. —- za erar, 33.

— kao ovržba osiguranja,

31. — založnog prava,

32. — obligatornih prava,

32. — za brisanje duga
hipotekarnoga, 33. —

opravdanje, 33. — iz-

Prednjak

Redni brojevi.

XV

brisa, nova. 36, 37. —
moč, 33, 37, 38. — mje-
sto uknjižbe, 57.

Prednjak, knjižni, 17. —
neknjižni 54.

Prednosti ustup, 23.

Preglednice zazemlj. spise,
91.

Prenotacija = predbilježba.

Presude, pravomočne, te¬
melj uknjižbi, 28. — ne-
pravomočne temelj pred-
bilježbi, 32.

Prigovor, protiv odijeijenja
zemljišta, 151. — u is-
pravnom postupku, 187.

Prijava, v. napovjed.

Prijedlozi, pravo do njih,
54, 55. — oblik, potreb¬
nosti, 56. — odbijanje, 66.

■ — ujedinjivanje, 57. —
priloži. 57, — dozvola, 64,
66. -- sravnivanje sa

stanjem zemljišnika, 93.

Prijenos. uknjižbenih prava,
4. — prava založnog, 11.

— predbilježbe, 37. —
zabilježivanja reda 39. —

Prijeki put, dozvola, 168.

— utok, ulcnjiženje, 172,

1.73. — prijelas u vlas-
ništvo, 174. — raširenje
176.—odpadnuče.troškovi,
176, 177. — služnosti

kod prijeke dražbe, 176.

Prijepisi isprava, zadržanje,
4. — uzimanje ispisa, 7,
114. — prijenos, 60. —
prosudjivanje i pohranji-
vanje, 104, 113. —• na¬
vedba araka, 104. — ve¬
zanje, 91. — naručeni,

118. —oblik, 105. — u is-
pravnom postupku, 185.

Prijevodi isprava, 59.

Prijoriteta, v. red. (upisi-
vanjajr

Prisilna uprava, 16, 124.

— osnova založnog pra¬
va, 122.

Pristojba prijepisa, 60. —
nema kod narudžba, 119.—
ob odjelivanju zemljišta,
164. — u ispravnom po¬
stupku, 193. — uknjižba
28. — predbilježba, 32.

Promjena zemljišta, 152 —
dokaz zaokruženja, 153.

Prošnja za uknjižbu sadr-
zaje u sebi i prošnju za
predbilježbu, 57 ; nipošto
pai; obratno, 66.

Propinacijska prava, 19.

Publiciteta = javnost.

Punomoe, uknjižba 24. —
za prijedloge, 54. — do¬
stava, 80.

Putevi prijeki, 167. — v.
ceste, prijeki put.

Radiranje kod upisa nije
dozvoljeno, 69.

Rasuda, vidi odluka, odn.
odludžba, odn. presuda.

Realni tereti, vidi tereti.

Red, pri upisivanju 22, 9i.

— red prvenstva u stva-
rima zemljišnika, 136. —
zabilježba reda, 40. —
red prošnja kod zajed¬
li ičkih hipoteka, ,75. — red
prvenstva predmet zabi-
lježbe, 16.

Redni brojevi upisa, 100.

XVI

Registratura

Sveči.

Registratura zemljišnička,
111, 144.

Registri, v. upisnici, in-
dices.

Rekurzi,'82. — predavanje,
odvjetnički potpis, rok,
82. — zabilježba, 84. —
protiv dviju jednakih od-
luka 84, 150, 183. — u
zazivnom postupku, 154.

— kod odjeljivanja zetn-
ljišta za potrebe javnih
cesta ili puteva. 156. —
u postupku radi prijekog
puta, 172. — vidi pravni
lijekovi.

Relacija, vidi izvješča.

Rente, založno pravo za¬
ostalim, 15.

Revizija, protiv dviju su-
glasnih osuda u parnici
na opravdanje, 36. - -

o tužbi na brisanje, 47.

Revizijski rekurs, vidi re-
kurs (protiv dviju sogla¬
snih odluka).

Rok, za tužbu na oprav-
danje, 35. — za tužbu
na brisanje, 45. — u zem-
Ijišn. postupku, 55. —
prigovora protiv odjel-
jenja zemljišta, 151. —
u ispravnom postupku,
180, 184, 186, 188, 193.

— nedopusnost povrate
u predjašnje stanje i re¬
kurs, vidi ta dva poziv¬
nika.

Rokovi, njihovo produljenje,
55. — u ispravnom po¬
stupku 193.

Rubrike zemljišn. prijed-

loga (prošnja), 62.

Rudarske knjige, uporaba
zemlj. z., 1. — naputka
k. zemlj. z., 134. — vidi
ispravni postupak.

Sadržajni načrti, pribavlii-
vanje 206, 208.

Sastavni dio, vidi zemlji-
šnik, zemIjišničko tijelo.

Sekvestracija, zabilježba,
16. '

Servitute, vidi služnosti.

Simultane hipoteke, vidi
uzajamne, odn. zajedničke
hipoteke.

Skrbništvo, zabilježba pro-
duge, 16, 39.

Služnosti, uknjižba, 11.—
za prijeke puteve, 167.

Spisi u zemlj. stvarima, po-
hranjivanje, 110. — za-

giedavanje, 113. — ured-
jivanje, 90, 91, 93. —

njihove korico, 110. —

izbacanje, 144.

Sravnivanje, gl. lustracija,

Stječaj, vidi konkurs.

Stvarni tereti, vidi tereti
(trsi).

Sudišta, predavanje pro¬
šnja, 56. — rješavanje,
120 , 121 .

Sudska kancelarija u zetn-
ljišnim stvarima, 107.

Sudski dvori, vidi sudišta.
— pečat zemljišničkih u-
reda, 70. — dani preda¬
vanja prošnja, 136.

Suvlasništvo, stvarno pravo
9. — upis, 10.

Sveči, vidi praznici.

Tabularne odluke

Tabularne odluke, vidi od¬
luke,

Telegrafične prošnje, vidi
brzojavne.

Tereti, predmet uknjižbe, 8.
— stari, prijava, 186, otvo-
renje novog lista, 188.—
realni, njihova uknjižba
11 .

Tijelo zemljišničko, vidi
zemlj. tijelo.

Tinta, zabrana biiješka iz
zemljišnika, 115. — vidi
orvena tima. — tintnajest
olovka dozvoljena kod po-
tvrda primnica, 109.

Tužba, vidi zabilježba i pred-
bilježba. — naopravdanje,
rok za nju, predmet par-
nice, 35. — kod zajed-
nižkih zaloga, 75. -—glede
valjanosti, 46.

Ugarska, ovjerovljenje is-
prava, 27.

Ujedinjivanje prošnja, 57,
164, 165.'

Uknjižba, pojam 8. — rabo-
kupnih prava, 15. — služ¬
nosti i realnih (stvarnih)
tereta, 11. —prava vlas-
ništva, 10. — zalcžnog
prava, 11. — temelj. 19, 23.

Uloga, vidi prošnja.

Ulošci zemljišnički, njihov
opseg i brisanje, 3.—nji¬
hovo označivanje, 57. —-
novi, napočetku (kod otvo-
rcnja), 102. — bez novo-
ga vlasnika, 150. — vidi
zemljišnik.

Uništenje, vidi izludžba.

Uzgredni uložak. XVII

Upisi gruntovnički (zemljiš¬
nički), vrsti, 8. — poslje-
dica. pobijanje, 22. 44,
184. — ad numerum, 22.
---o stegama i protuduž-
nostima, 67. — potvrda
o obavljenom upisu, 70,
103, 119. — providjenje
rednim brojevima, 100. —
pogrješke, 69. — istodob¬
nih prošnja, 69, 96, — u
novo osnovane gruntov-
nice, valjanost, 180, 184.
— propust, pravna poslje-
dica. 69. — s ureda, 53.
izvršba (izvršivanje, obav-
ljanje), 68, 96.

Upisnici, 111, 199.

Uporabno pravo, 9. — u-
knjižba, 15. — predbiljež-
ba, 31

Uprava javna, javne (admi¬
nistrativne) vlasti, njihovo
zahtijevanje temelj pred-
bilježbi, 12. — vidi od-
cjepljivanje.

Ureda radi (s ureda) obav-
ljeni upisi, vidi upisi.

Uskrata prijedloga, 66. 68.

Usmrdba (amortizacija) sta¬
rih tražbina hipotekarnih,
76.

Ustanovljivanje zemljišni¬
ka, vidi osnivanje.

Utok, vidi rekurs.

Uzajamne hipoteke, vidi za-
jedničke hipoteke.

Uzdržavanje, novci za to,
založno pravo zaostalim,
15 .

Uzgredni uložak, 71. —o-
značenjeu zemljišniku, 97.

XVIII Vezanje — Založno pravo.

Vezanje, zbirke isprava, 91.

Vidimiranje, vidi prijepisi.

Viši zemaljski sud, ovlašte-
nje, da može pr-einačiti
uredovno poslovanje, 113.

Vjera, u javne knjige vidi
javnost.

Vjeresijska hipoteka, v.
kreditna hip.

Vjerovnik baštinikov, pravo
na osiguranje, 18. — pod-
založni, pravo prijave u
ispravnom postupku, 189.

Vlasništvo, uknjižba, 9. —
predbilježba, 37. — draž-
benog kupca, 126, 129.

— stege, 198.

Vlastovnica, 198.

Voditelj gruntovnice,-(zem-

Ijišnika), jamstvo za pri-
jepise i izvode, 7. — ob¬
java upisnih riječi, 94.—
nadziranje, 119.

Vodne naprave, odjeljivanje
zemljišta radi tih, 156.

Vrednota krunska, propisi
za zemljišničke stvari, 98.
99.

Zabilježba, 8. 15. —osobni
odnošaji, 15,39.—njezin
predmet, i5. — stječaja, 16.

— kuratele, 17. — u ispod-
bojnoj parnici, 17. —tužba
izvlaštenja. 17. — u po¬
stupku kod odjeljivanja,
149, 155. — prijave za-
htjeva i prigovoru u is¬
pravnom postupku, 182,
187. — uknjižnoga reda,
39. — zajedničke hipoteke,
71. — istodobnih prošnja,

69. — inih primjera i u
ovršn. postupku, 16. —
tužbe, 42, 44, 48.

Zabilježaj, vidi zabilježba.

Zabilježivanje, da teče tuž-
ba, 42. — vidi tužbu.

Zabrana otudjivanja zbog
pogodbe, 9. — u ovrsi,
17 — 125, 134.

Zagleda vanje, vidi zem-
ljišnik.

Zagoda, zabilježba parnice,
49. — pravo na dozvolu
prijekoga puta nije pod-
ložnozastari (zagodi), 170.

Zajam, red za nj, 39.

Zakupna prava, vidi upo¬
rabna prava.

Zajedničke hipoteke, pojam,
13. — propisi o njima, 70.
oznaka, prijavljivanje, upi-
sivanje, napomenaglavnog
uloška, 71. — upisivanje
promjena, 73. — tužba na
opruvdanje, 75. — izvodi
gruntovnički, 75.

Založna tužba, vidi hipo¬
tekarna tužba.

Založno pravo, uknjižba,
prijenos, 11, 12. —pred¬
met, 13, 14. — nakon obu-
stave dražb, poštupka, 12,
127. — za troškove i ka-
mate. 14. — za rente i po-
navljajuče se plateže, 15.
— kod izvršivih tražbina,
12, 122. — predbilježba,
31. 32. —za odštetu kod
prijekoga puta, 175. — ute-
mcljenje, 67. — vidi za¬
jedničke hipoteke, (-o jam¬
stvo).

Zastara — Zemljišnik.

XIX

Zastara, vidi zagoda.

Zastupnici, zakoniti, pravo
predavati prošnje, 54.

Zastupništvo, vidi odvjet-
nici.

Zazivni postupak kodzemlj.
razdiobe, 149. — u njem
nema revizijskog rekurza,
150. — povražaj prigo-
vornih troškova, 151.

Zemljišničar, vidi voditelj
gruntovnice.

Zemljišnižki sud, odluka o
dozvoli drugoga sudišta,
64. — stvarnost (tijelo), ci-
jelost, 3, 9, 10. — odjelji-
vanje dijelova iniovine,

147. —bez promjene vlas-
nika, 149, 150. — stanje,
sravnivanje prošnje s njim,
93.

Zgrade, v. dioba.

Zemljišnižki ured. izvješca,
112. — vidi voditelj grun¬
tovnice.

Zemljišnižki zakon, upo¬
raba na rudarske knjige,
1. — naputak (instruk-
cija), 86.

Zemljišnik, njegovi dijelovi,
3. — javnost, 7. — novi,
pocetni njegov dan, 179.
— zaglcdavanje, 113. —
dopunidba upisom novih
nepokrctnina, 189.

Popis

u toj knjiži priopčenih, odnosno sadržajem na¬
vedenih zakona, naredba i raspisa (razglasa).

Debelo natisnuti brojevi koncem svake stavke
znače stranice knjige.

Godine 1853:
o. srp. ces. pat. dz. 150,

§ 39 . ..— 163.

1869:

6. veli. z. dz. 18. — 147-156.
1871:

25. srp. z. dz. 76, § 1. — 20.
25. srp. z. dz. 96. — 178.-195.
1872:

12. sijež. nar. min. prav. dz.

5. — 86. — 120.

1874:

30. sijež. rasp. min. prav.
br. 1173. 79.

1875:

ll.ožuj. z. dz. 29. za Istru.

1876: 224.- 227.

3. pros. nar. c. kr. predsj.
viš. zem. sud. u Trstu,
p. 1. br. 6. — 230.

1879:

30. ožuj. z dz. §§ 1. —3. 10.
1880 :

4. svib. rasp. min. prav. br.

1881 :

10. velj. z. p.
maciju. —

6054. — 80.

1. 15, za Dal-
196. —- 205.

XX

Popis.

7. srp. nar. min. prav. p. 1.
29. za Dalm.-~206.-223.

1882:

4. lip. z. dz. 67, §§ 1.—5.

24. — 25.

11. stud. nar. min. fin. i prav.
dz. 159. — 60. — 61.

1884:

19. siječ. rasp. min. prav.

br. 2105.— 78.

1885:

31. ožuj. nar. min. prav.

br. 3268. uk. 31. — 62.

1886:

16. siieč. nar min. prav.

uk. 5. — 61.

1889:

9. siječ. nar. uk. 4. 190.

1890:

5. lip. z. dz. 109 . . . 26.

1894:

11. svib. z. dz. 126. 156-166.

13. listop. nar. min. prav.

br. 20724 uk. 26. — 157.

1895:

1. kolov, z dz. 110. (uv. z.
k prav. s. vi.) čl. XVII. 120.

1. kolov. z. dz. 111. (pra¬
vilnik s. vi.) g§ 5; st. 1 : 7.
st. 3; 118, 119, 121 - 120.

1896.

27. svib. z. dz. 78 (uv. z. k.
ovršn. r.) čl. XIII, XVI.
i XXVIII. — 78, 121

27. svib. z. dz. 79 (ovršni red)
§§ 34, st. 2, 87-89,96. 123.
§§ 88, 130, 134. . . 124.

š§ 135, 139, st. 1 i 148,

st. 2.125.

§§ 156, st. 2; 158, 159,
br. 3.. 171, st. 3., 173, 183.
st. 3.— 126.

§§ 186, st. 3: 188, st. 1;
199. st. 1; 207, 208,—127.
§§ 216, st. 2; 218, st. 2;
220, st. 4; 228.—128.

§§ 237; 239 br. 1. i 8; 320.

— 129.

§§ 321, — 324. . . . 130.
§ 328, st. 1. i 2; 350, —131.
§§ 370.—373. . . . 132.
§§ 374. i 375. . . . 133.
§ 382, br. 6 i 384 . 134.

7. srp. z. dz. 140. 167.—177.
27. stud. z. dz. 217 (z. osudsk,

ustr.).

§ 54, st. 1 ; § 81, st. 3.

i 4.146.

1897:

5. svib. nar. min. prav. dz. 112
(sudski posl.) —134.—146.
18. ruj. nar. min. prav. uk. 36.

79

1898:

17. pros. nar. min. prav dz.

225. 89.

1899:

5. stud. nar. min. prav. br.
24006, uk. 1899/363. — 5.

8. pros. nar. min. prav. uk. 55.

99

1900:

24. ruj. nar. min. prav. uk. 38.

158.

9 listop rasp. predsj. viš.
zem. sud. u Beču, Praš.

9519. 159.

1S08:

29. velj. nar. min. fin. br.7557,

uk. iv.231.

14. ruj. uk. 11. . . . 159.

1909:

26. travnja p. 1. br. 13.
(Jezikovna min. nar. za Dal-
maciju).

I.

Opel zokon o zemljisnieimo.

Zakon od 25. sx'pnja 1871, dz. 95.,
kojim se uvodi opčeniti zakon gruntovnički. 1 )

(Uvedbeni zakon).

S privolom jedne i druge kuce viječa cesa-
revinskoga naredjujem, kako slijedi:

v

Clanak I. Slijedeči opčeniti zakon grun¬
tovnički 1 ) doči če u krepost poslije šest mje-
seca od dana proglašenja 2 ) ovoga zakona, i to
za sve javne knjige (kao vlastelovnice i feudov-
nice, gruntovnice, gradske knjige, rudarske
knjige), koje se vode o stvarnim pravima, ste-
čenim, stegnutim ili dokinutim na nepokretna
dobra, upisana u ovim knjigama.

*) Pravo: opči zemljišnički zakon.

2 ) U XXXVII. kom. dz., izdanom 15. kolovoza 1871;
n. min. prav. 7. veljače 1872, br. 1488, izjavlja, da se
itnado navedeni rok brojiti po koledaru, prema torne je taj
zakon stao na snagu dana 15. velj. 1872.

Članak II. Ako se uslijed zemaljskoga za¬
kona 1 ) zavedu nove gruntovnice ili knjige ru¬
darske, bit če opčeniti zakon gruntovnički za
svaku novo zavedenu gruntovnicu ili rudarsku

l

2

Uvedbeni zakon.

knjigu krepostan od onoga dana, lcojega ju
započnu voditi. 2 )

*) Vidi dotične zem. zakone na drugom mjestu ove
knjige.

2 ) Prisp. §§ 3. i 5. z. 25. srpnja 1871, dz. 96.

Članak III. Ona ustanova opčenitoga za¬
kona gruntovničkoga, da se uknjižba na temelju
privatnih isprava obaviti može jedino onda, ako
su potpisi na njima sudbeno ili bilježnikom
ovjerovljeni, 1 ) nema vrijediti glede onih is¬
prava, koje sačinjene budu prije, nego što če
ovaj zakon gruntovnički doči u krepost.

J ) § 31. z. grunt.

Članak IV. Onoga dana kojega u krepost
dodje opčeniti zakon gruntovnički, prestati če
svi zakoni i naredbe, koje se tiču predmeta
ovoga zakona, u koliko su njim samim ure-
dj.eni. Glede knjiga rudarskih valja se povrh 1 )
opcenitoga zakona gruntovničkoga držati i od¬
nosnih propisa 2 ), sadržanih u opčenitom zakonu
rudarskom.

x ) = izim.

2 ) Vidi dot. propise rud. z. 23. svibnja 1854, dz. 146.

Članak V. Izvržba 1 ) zakona ovoga nalaže
se ministru pravosudja, koji če izdati naredbe
potrebite za provedbu 2 ) opčenitoga zakona grun¬
tovničkoga, zatim ministru financija.

h = Provedenje. — 2 ) Naputak pod II., drugi dot.
propisi u dodacima knjige.

Opceniti zakon gruntounički.

(Opči zemljišnicki zakon).

Glava prva.

O gruntovnicama u opče.

§ 1. Gruntovnica 1 ) sastoji iz glavne knjige
i iz zbirke isprava iliti ispravnika. 2 )

*) Prisp. § 2. i 6. ov. z. i § 3. z. o željezn. knjiži.

2 ) Prema min. prav. 11. travnja 1878, br. 3676, ze-
mljišnicka je mapa dio zbirke isprava.

§ 2. Glavna knjiga postaje iz gruntovničkih
uložaka. 1 )

Ulošci gruntovnički namjenjeni su, da se
na njih upisuju:

1. gruntovničke stvarnosti i promjene na
istima;

2. stvarna prava, odnoseča se na stvarno¬
sti gruntovničke, i promjene istih prava.

! ) Vidi zem. z. o nar. grunt, i § 3. željezn. knjige.

§ 3. Svaka gruntovnička stvarnost ima se
smatrati kao cijelost. 1 )

Veličina njezina može se promijeniti jedino
gruntovničkim ispisom ili pripisom pojedinih
nepokretnina ili česti njihovih. 2 )

1

4

Opci zemlj. zakon.

Ako se ispišu svekolike nepokretnine, upi-
sane u kojem gruntovničkom ulošku (§ 11.),
ili ako prestami biti predmetom gruntovničkim,
tad se uložak imade izbrisati.

b § 5. i § 9, st. 1. želj. k. — 2 * * * * 7 ) §§ 11- i 74. ov. z.

§ 4. Steči, prenijeti, stegnuti i dokinuti
mogu se uknjižbena prava (§ 9.) jedino upisom
istih u glavnu knjigu. 1 )

b Prisp. §§ 431.—446., 451., 453., 454., 469., 481.,
526. i 1446. o. gr. z.

§ 5. U glavnu knjigu iinadu se upisati
bitne ustanove prava 1 ) uknjižbenih. Ako se iste
ne dadu u kratko izreči, tad treba u glavnoj
knjiži pozvati se na točno označena najesta u
ispravama, koje služe za podlogu uknjižbi, i
vrijedit če to toliko, kao da su dotična najesta
u glavnoj knjiži upisana.

b Prisp. §§ 98., 102. z. grunt., 7., 9. instr.

§ 6. Pri gruntovnici imade zadržati se ovje-
rovljen prijepis svake isprave 1 }, kojoj se na te¬
melju obavi uknjižba. 2 )

§ 3. Prisp. o. kod §§ 1. i 3. z. 6. velj. 1869, dz. 18.
u ovoj knjiži.

§ 4. 1. Uknjižba u glavnoj knjiži imade pravnu snagu,
premda ne odgovara sadržaju isprave, koja joj služi teme¬
ljem. Nema obveznosti, koja bi cerala na upogled u zbirku
isprava, 28. siječ. 1897, br. 346., Zb. 15954.

2. Prisp. o. 4. kod § 17.

§ 5. Suprug, za kojega je na temelju ženidbenog ugo¬
vora i u njem utanačene zajednice'dobara uknjiženo pravo

suvlasništva, ne može samo onda slobodno raspolagati sa

svojom polovicom, kad je u glavnoj knjiži točno označeno

mjesto ugovora, koje kaže na pravo drugog supruga.

7. ruj. 1893, br. 8101, Uzb. 955; (18. list. 1887, br. 8221,
Uzb. 302).

§ 1 .- 6 .

O

Ukladanjem ovih prijepisa postaje zbirka
isprava 2 ), . a upisivanjem tih prijepisa postaje
ispravnik iliti knjiga isprava.

x ) Vidi § 74, st. 1. z. grunt, i § 19. instr. — § 15, st. 2.
z. 24. travnja 1874, dz. 49.

? ) JI. min. prav. 5. stud. 1899, br. 24006, uk. 1899/363:
Po § 6. z. grunt, zadržati je kod gruntovnice ovjerovljen
prijepis svake isprave, kojoj se na temelju obavi uknjižba.
Zbirka isprava ima da popunjuje uknjižbu u glavnoj knjiži,
koja mora da ima po § o. z. grunt, samo bitne oznake
knjižnih prava, i neka dopusta u svako doba uvid u temelj
upisa. Kao temelj upisa brojiti je ispravu samo onda, ako
cini neposredno razlog, na temelju kojega se je uknjižba
zamolila i dozvolila, i to ako je uknjižba glavni predmet
prijedloga. Nasuprot se uknjižba ne izvrši na temelju isr
prave u smislu opč. z. grunt., kad se upira knjižni upis
samo kao nuždan supojav sudačkog zaključka, koji se ne
tiče u prvom redu čina gruntovničkoga, ili pak na kakov
ovržbeni dogadjaj. Gdje se knjižni upis ne kaže svrhom
dozvole, več samo posljedicom ili izvržbom zaključka,
koji služi drugoj kakvoj svrsi, ne tvori temelja gruntov-
ničkomu upisu isprava, koja bijaše podana dozvoljujočemu
sudištu, nego temelji upis na sudačkom zaključku samom,
kojega dio je. Iz toga zaključka se u takvim slučajevim,
razabire sve, što je potrebno za razumijevanje upisa; ka-
kovu možda zaželjenu dopunidbu ili pojasnuče knjižnoga
upisa dobiti če se dakle u spisima gruntovničkog sudišta.
Isprava, koja je možda dodana, nema samostalnoga zna-
čenja za uknjižbu. — S tog obzira nije potreba donašati
prijepisa isprava: kod dozvole prisilne uprave i knjižnoga
zabilježenja prisilne uprave (§§ 98. i 374. or.), kod brisanja
ovoga zabilježenja (§ 129. or.), kod dozvole prisilne dražbe
i zabilježenja zavedenja dražbenoga postupka (§ 134. or.),
kod uknjižbe zabrane prodavanja, opterečivanja u slučaje-
vima §§ 148. i 384. or. i kod brisanja tih zabilježenja
(§ 188. or.), kod zabilježenja utanačenja dražbenog ročišta
(§ 173. or.), dosudjenja (§§ 183. i 199. or.) i zakračenja
dosudjenja (§ 186. or.) i kod podijelivanja i zakračenja
sudske dozvole na preuzeče u smislu § 200., br. 1, or.
stavljenog prijedloga kod brisanja knjižnih zabilježenja,
koja se odnose na obustavljeni dražbeni postupak (§ 207. or.),

6

Opci zemlj. zakon.

kod uknjiženja zahtjeva naknade u slučaju § 222. or., kod
zabiiježenja doznačenja u svrhu učeravanja uknjiženjem
osigurane tražbine (§ 322. or.) i kod knjižnog prijenosa
uknjiženjem osigurane tražbine, koja bijaše na mjesto is-
plate doznačena, kao što i kod brisanja za čerajučega vje-
rovnika po § 320, br. 1. or. uknjiženoga založnoga prava
(§ 324. or.). — Istotako nije konačno od potrebe .donijeti
prijepise isprava kod uknjiženja vlasničkoga prava draž-
benoga kupca i kod brisanja zabiiježenja dražbenog po-
stupka (§ 237. or.), kao što i kod brisanja tereta i prava,
što su uknjižena na dražbom prodanoj nekretnini, a draž-
beni ih kupae nije na se primio (§ 237. or.). Navlastito
nije potrebito, da se donesu prijepisi zaključka o dosud-
jenju, zaključka o razdiobi najviše ponude, o namirama
vjerovnika i dr. Ovdje nastaje prije svega pitanje, su ii
ispunjeni dražbeni uvjeti, što pak čini istraživanje, koje se
ne tiče opstanka preduvjeta za dozvolu zemljišničke
molbe, nego koje spada sasvim u opseg ovršnog prava.
Radi se ovdje u prvom redu o zaključku (koncu) ovršnog
postupka, kojemu su uknjiženja samo čisti izvodni čini.
Inače ne mogu stranke nipošto sasvim dobiti temelja is-
pravama za takova uknjiženja, jerbo se strankama bistveni
savezni članak reda isprava, t. j. dražbeni uvjeti, ne iz-
davaju. Potreba je dakle uvijek sudskih spisa, da se do-
čera savez. S obzirom na savez dotičnih zaldjučaka za
zemljišnički promet priporučuje se u slučajevima §§ 222.
i 237. or., da se donese otpravak uknjižbu dozvoljujočega
zaključka, gdje nastupa ovršno sudište ujedno kao zem-
ljišno sudište (§ 157. sud. posl.). — Nasuprot donijeti je
za zbirku isprava: prijepis ovršnog naslova kod uknjiženja
založnoga prava za prisilnu osnovu založnoga prava
(§ 88. or.) i kod zabiiježenja izvršivosti prava založnoga
(§ 89. or.), nadalje prijepis ovršnog naslova kod uknjiženja
prava založnoga za izvršive tražbine u redu prednosti za¬
biiježenja dražbenoga postupka (§ 208. or.) i kod uknji¬
ženja založnoga prava za izvršivu tražbinu na uknjiženjem
osiguranu tražbinu, odnosno kod knjižnoga zabiiježenja
izvršivosti (§ 320. or.), kao što i kod predbilježenja za-
ložnog prava kao ovrha u svrhu osiguranja (§ 374. or),
konačno prijepis ovršnog naslova i isprava, koje su možda
nužne za dokaz o prednjacima u smislu § 22. z. grunt.,
kod knjižnih upisa u svrhu ovrhe traženja, što smjera na

§ 6.-7.

7

podijeljenje, prijenos, ograničenje ili ukidanje kakovog
knjižnog prava (§ 350. or.). — U tim se slucajevima tiče
prijedlog stavljen u ovršnom postupku prije svega osnove
knjižnega kojega prava ili knjižnih posljedica postojecega
prava. Namjerava i postigne se knjižno osiguranje ili iz¬
vajanje ovršnoga prava i torne najbliže postavljena go-
spodarstvena svrha, da se prisilno uveljavljuju prava. Isto-
tako nije potrebito, da se donose prijepisi u slucajevima,
gdje se oni več nalaze u zbirci isprava (§ 19. n. min,
prav. 12. siječnja 1872, dz. 5), te se može zadržati umjesto
prijepisa pod uvjetima § 90. z. grunt, takodjer prvopis u
zbirci isprava.

3 ) Prisp. §§ 18.-21.

§ 7. Gruntovnica 1 ) je javna.

Svatko može u prisutnosti gruntovničkoga
kojega urednika zagledavati 2 ) u gruntovnicu i iz
nje uzimati prijepisa ili izvoda, koje je voditelj
gruntovnice držan 3 ) izdavati pod svojim jam¬
stvom. 4 )

*) = zemljišnik; § 1. z. grunt. — 2 ) § 31, instr. i. § 288.,
st. 2. sud. posl. 3 ) je držan = imade.

4 ) §§ 32,—40. instr., § 288, st. 2. sud. posl. i § 56,
st. 3 su. Prisp. § 170. H.

§ 6. 1. Znanje kakove pogrješke izuzimlje svaku vjeru
u javnu knjigu. 4. velj. 1891, br. 1141, Prč. 1892/516.

§ 7. 1. Sud nema prava, ma kogagod izuzeti od upo-
gleda u zemljišnik, u odnosne registre i zbirku isprava.
22. svib. 1883, br. 6099, Not. 1883/145.

2. Uknjiženje kupovne pogodbe ne nadomješča obav-
ješdenja po § 1019. ogz.; zemljišnik je dodušejavan, nego

uknjiženje (upis unj) nije obavješčenje. 25. srp. 1900, br.

10513, uzb. 299.

Opci zemlj. zakon.

OšiHO dup.

O gruntovničkim upisima.

Prvi odsjek.

O upisima u cpče.

1. Vrsti*) npisa.

§ 8. Gruntovnički upisi ili su: T )

1. uknjižbe (bezuvjetno stečena prava ili
brisanja — intabulacije i ekstabulacije), 2 ) kojima
'se bez ikakovoga opravdanja, ili

2. predbilježbe (uvjetno stečena prava ili
brisanja — prenotacije), 3 ) kojima se jedino pod
uvjetom kasnijega opravdanja stiču, prenose,
stežu ili prestaju prava uknjižbena; ili su na-
pokon

3. gole zabilježbe (adnotacije).

*) = Načini.

x ) Prisp. § 9, st. 2. i 3. instr. — 2 ) §§ 431., 445.,
451. i 481. ogz. — 3 ) §§ 438., 445., 453. i 481. ogz. —

2. Predmet uknjižbe ili predbilježbe.

§ 9. U gruntovnicu mogu se upisivati je¬
dino prava stvarna 1 ) i tereti 2 ), zatim pravo
nazadnje kupnje i pravo prekupa (§§. 1070 i

§ 8. Knjižnim zabilježenjem ne mogu se steči stvarna
prava na nepokretninama niti se može predbilježbom pro-
mijeniti pravo založno za godišnju rentu u pravo založno
za tražbinu, koje su kamati jednaki ovoj renti. 12. list.
1899, br. 14973, Pre. 1899/857.

§ 8 .- 10 .

9

1073. opč. gradj. zak.), kao i pravo uporabno
(1095. opč. gradj. zak.) 3 ).

*) Prisp. §§ 308., 431., 451., 481. i 1236 opč. gradj.
zak. — * 2 ) § 12. z. grunt.

3 ) §§ 19. i 37. z. grunt.

Posebne ustanove s obzirom:
a) na pravo  v 1 a s n i š t v a : x )

§ 10 . Suvlasništvo glede nepokretnine, spa-
dajuče na stvarnost koju gruntovničku. može
se u koliko posebni propisi ne dopuštaju izni-
maka, 2 ) upisati iedino podijelovima. opredijeljenim
u razmjeru nap rama' cijelosti, n. p. pa polak, na
trecinu. 3 )

*) O upisima za c. kr. erar (ne »vojnički erar« i slično)
vidi obj. uk. 1901/204. — 2 ) Vidi § 6, st. 2. želj. k. —
3 ) Vidi op. 1. kod § 11. ov. z.

§ 9. 1. To se pravo može prenositi s jedne nepo¬
kretnine na drugu, ako time ne budu prikradena prava
drugih osoba (zemljišničkih vjerovnika). 15. pros. 1887,
br. 10883, Zb. 11886: (28. list. 1890, br. 12221, Zb. 13449,
Uzb. 594): 17. list. 1890, br. 7356, Zb. 13347.

2. Zabrana otudjivanja zbog sklopljene pogodbe imade
samo svojstvo obveze, ne spada dakle medju prava, koja
se po § 9. mogu upisivati (nknjižiti); njezino uknjiženje
nema dakle snage. 28. velj. 1900, br. 1414, G. Z. 1901/47.

3. Predmet uknjiženja nije obveza, da ce se pivo i
rakija primati samo od stanovitoga poduzetnika (a ne od
drugoga) i ovoj obvezi odgovarajuče pravo. 25. velj. 1896,
br. 563, J. 133., Z. B. 15724. Uzb. str. 57; usprkos torne
obavljeno uknjiženje ne utemeljuje realnog tereta. 15. ruj.
1896, br. 10512, Zb. 15821; 19. srp. 1899, br. 7490,
uzb. 681,

§ 10. 1. Vlasnikbm nepokretnine mogu biti uknjiženi:
pucka škola: 6. srp. 1902, br. 10046, uzb. 616; ne-
rodjeno dijete. 17. srp. 1903. br. 8658. Prč. 1903/531.

2. Vidi o. 1. kod § 35.

10

Opči zemlj. zakon.

§ 11. Upisi, kojima se stiče vlasništvo na
pojedine sastojine*) stvarnosti gruntovničke,
mogu se obaviti jedino po ustanovama zakona
od 6. veljače 1869 (’dz. 18), koji govori o od-
cijepljivanju sastojina gruntovničke koje stvar¬
nosti. 2 )

v )  Z. 30. ožujka 1879. dz. 50:

§ 1. Glede stvarnih (materijalnih) česti kakove zgrade>
koje su takove, da se ne mogu smatrati kao samostalne tje-
lesne stvari, kao na pr. glede pojedinih kata 1 ) ili prostorija
jedne iste zgrade, ne može se zadobiti samostalno pravo
vlasništva te u tu svrhu ne može se ni ishoditi upis u
gruntovnicu.

Na koliko se glede takovih cesti, zgrada ili prostorija
mogu izvoditi i u gruntovnicu upisivati isklopna i za dalji
prijenos valjana prava porabna, to se prosudjivati ima po
ustanovama opcega državnoga zakonika i opcega zakona
gruntovničkoga.

') = katova

§ 2. Pravni odnošaji, koji su prije nastale kreposti
ovoga zakona jurve izvedeni takovim diobama, koje se ne
slažu s ustanovom prve točke paragrafa 1, ostaju netak-
nuti ustanovom ovom, i, u koliko ne padaju pod ranije
jurve, za pojedina područja izdale diobene zabrane, mogu
u budude biti predmetom upisivanja u gruntovnicu, kao i
inih gruntovničkih prijenosa.

Nego cesti, koje su nastale na ovaj način, ne de se
modi u napredak još više komadati.

§ 3. Ako podje za rukom cesti, naznačene u § 2.,
složiti u jedno, ne de se mod iste više rastaviti niti obaška
opteretiti.

Ovrsi mogu se podvrci samo česti, u jedno složene,
makar da se radi o pravu, stečenom prije, nego što su
se složile.

Nego ako u svrhu, da se razdijeliti može kupovnina,
potrebito bude, imat de se pojedine česti napose proci-
jeniti.

Prisp. takodjer § 5. z. o osnivanju novih zemljišnika
u Dalmaciji i Istri. — 2 ) Taj z. dolazi kasnije u toj knjiži.

§ 11.-13.

n

b)  na služnost i terete realne;

§ 12. Kod služnosti i tereta realnih ima se
naznaniti čim točnije sadržaj i veličina prava,
koje upisati valja; novčane vrijednosti označiti
nije potrebno.

Ako su služnosti stegnute na stanovite
prostorne granice, imadu se iste točno označiti.

c) na pravo založno;

§ 13. Pravo založno može se upisati ili
na svukoliku stvarnost gruntovničku ili pak,
ako je vlasništvo glede nje upisano na više
osoba, tad na dio svakoga pojedinoga suvlas-

§ 12. 1. Na idealnom dijelu nepokretnina ne može
se dozvoliti uknjiženje služnosti; a ako se je to zbilo, ne
imade vlasnik neobveznog dijela prava, da se žali. 16. srp.
1889, br. 8267. Prž. 1891/13.

2. Služnost jest ograničenje prava vlasništva, koje
je obvezno za svakog stjecatelja s njorn opteredenog zem-
ljišta, te okolnost, da je upisana u teretovnici, ne promjeni
njezinog pravnog svojstva. 24. list. 1883, br. 12370, Not. Z.
1885/257.

3. Obveznosti, koje nijesu odredjene po brojevima,
ne mogu se takodjer uknjižiti kao realni tereti. 4. velj.
1874, br. 951, Zb. 5243.

4. Knjižni teret godišnje dače odredjene po broje¬
vima, uknjižiti se imade u obliku založnoga prava, a ne
realnog tereta. 12. kolov. 1884, br. 9103. Zb. 10129; 20.
kolov. 1884, br. 9452, Zb. 10136.

o. Može se uknjižiti uzdržanje i ako nije naznačena
najviša zanj obvezatna svota. 3. kolov. 1892, br. 9314,
Zb. 14344.

6. Služnosti se> »mogu«, a ne »moraju« ograničiti na
pojedino zemljište (česticu), koje opterečuje odnosna služ¬
nost. 28. velj. 1900, br. 2755, Prs. 1900/146.

7. Prisp. o. 2. kod § 9.

12

Opci zemlj. zakon.

nika, 1 ) a nipošto na pojedine sastojine grun-
tovničke stvarnosti, niti na ikoju cest onoga
di jela, k oj i je pripisan kojemu suvlasniku u
gruntovnici.

Prenijeti tražbinu hipotekarnu i steči pravo
podzaložno slobodno je glede tražbine sveko-
like, kao takodje i glede česti joj, razmjerno i
brojem 2 ) Ustanovljene.

*) Prisp. § 85, st. 3. ov. z.; §§ 87. i 88. or.

2 ) Odredbe glede ovrhe na uknjiženjem osigurane
tražbine vidi kod §§ 320.—324. or. te kod § 177. sudb.
posl. pod III. ove knjige. F 241 (175), 242 (176), 245 (179).

Vidi propise glede obrane prava posjednika založnih
cedulja, i o pridobivanju prava hipotekarnih za dijelne za-
dužnice, o konverziji hipot. tražbina.

§ 14. Založno pravo može se upisati samo
glede svote novčane, koja je brojem ustanov¬
ljena. Kod tražbine okamačene ima se ubilježiti
i količina kamata. 1 )

Ako se založno osigurati imadu tražbine
takove, koje nastati mogu iz dozvoljene vje-
resije, iz prihvačena poslovodstva ili povodom
data* poručanstva ili naknade štete, tad se u
ispravi, kojoj se na temelju obavlja upis, imade
naznačiti skrajnja ona svota, do koje če da
dopire vjeresija ili poručanstvo. 2 )

§ 13. 1. Zemljišnicki vjerovnik, žije se založno
pravo drži zemljišta vlasnog više suvlasnicima, može za-
htijevati isplatu cijele svoje tražbine takodjer iz najviše
ponude jednog idealnog dijela prodanog zemljišta. 16. svib.
1905, br. 7574, uzb. 801, H 186. — Prisp. o. 1. kod

§ 15.

2. Prava uporabna nijesu predmet prava založnog,
dakle takodjer ne predbilježbe založnoga prava. 10. ožuj,
1885, br. 2666, Zb. 10468; (23. rujna 1896, br. 11077,
Zb. 15857).

§ 14 ,- 15 .

13

Ako u ispravi nije svota ova navedena,
tad se ista naznačiti imade u prošnji.

Ako se u ovom slučaju prituži onaj, proti
komu je ishodjen upis, da je odveč velika
svota naznačena za upis, tad če u roku, koji
mu pripada za utok, moči zabtijevati, da se
iznos smanji, o čem če sud, koji je dozvolio
upis, sasiuŠavši stranke, izreči presUdu i po
pravičnoj rasudi 3 ) ustanoviti 4 5 ) s v otu.

! ) Vidi § 63, br. 2. or.; nadalje op. 1. kod § 13. ov.
z. i § 208 or. — F 142 (110), 143 (111), 206 (153) i
207 (154). — * = danoga.

2 ) §§ 171, st. 3. i 224. or. — ^ Vidi § 22. z. 7. lip.
1883, dz. 92 (komasacijski z.) i § 6. z. 7, lipnja 1883,
dz. 94. (razdiobeni z.). — 4 ) Vidi § 16, st. 2. instr. i
prisp. § 23, st. 2. ter § 24, st. 1.

§ 15. Založno pravo može se za jednu
istu tražbinu upisati nerazdjelno na dvije ili više
stvarnosti gruntovničkih ili tražbina hipotekarnih.
(Zajednička hipoteka). 1 2 )

Vjerovnik je u takovom slučaju vlastan,

§ 14., st. 1. 1. Založno se pravo uopče ne može
uknjižiti za sudom naložene dače ili čine. koji se ne imadu
obaviti plačanjem u novcu. 17. trav. 1883, br. 3965,
Zb. 9390.

2. Založno pravo u osiguranje zakupodavca na za-
kupnikovom zemljištu dozvoljeno je samo u novčanoj svoti,
brojem odredjenoj. 7. trav. 1875, br. 3503, Zb. 5684.

3. Prisp. o. 1. kod § 17. i uopče kod § 36.

§ 14, st. 2.—4. 4. Temeljem administrativne izvlaz-
bene presude ne može se dozvoliti uknjiženje založnoga
prava u osiguranje odštete u približno najvišoj svoti. 6. lip.
1882. br. 6343. ib.  9011.

5. Prisp. odludžbe kod § 38. uopče.

14

Opci zemlj. zakon.

tražiti isplatu svekolike tražbine iz svake po¬
jedine založene stvari 2 ).

*) §§ 106-—114. z. grunt.

2 ) O postupku glede tražbina na uzajamnim hipote¬
kama vidi § 222. or.; o utjesnivanju dotičnih ovrha § 96.
or. Prisp. takodjer op. 1,— 2. kod § 14. i z. 6. veljače 1869,
dz. 18. u dod. — F 150, 151.

§ 16. Pravo založno, stečeno za koju traž-
binu, ide, negledeč na osobite ustanove, tako¬
djer i troškove 1 ) parbene i ovršne.

') Ove su naredbe popunjene s g 216, br. 2. or.
(vidi pod III.)

§ 17. Trogodišnji zaostaci kamata, koji iz¬
viru iz ugovora ili iz zakona, uživaju jednako
prvenstvo s glavnicom. 1 )

*) Vidi o. 1. kod § 16, nadalje §§ 216, br. 2. i
217, br. 2. or.

§ 15. Ako se hipotekarnom tražbinom opterečeno
zemljiste idealno dijeli, tad svaki idealni zemljišni dio od-
govara za sav iznos odnosne hipotekarne tražbine. 4. velj.
1903, br. 1626, uzb. 653; 15. ožuj. 1905, br. 4004. J. BI.
1907/13. — Prisp. o. 1. kod § 13.

§ 16. 1. Parbenim troškovima prouzroženim sekvestra-
cijom po § 16. ne pristoji založno pravo, pridobljeno za
tražbinu. 25. lip. 1895, 7666. R 160, Zb. 15519.

§ 17. 1. Ako je za kamate uknjižene glavnice upi-
sano ovršno založno pravo, onda se ne protivi §-u. 33.
stjež. r. i §-u 17. z. grunt., da se kod razdiobe največe pro-
dajnine doznaže takodjer za više nego tri godine, od draž-
benog dana natrag zaostali kamati. 18. stud. 1873, br. 11398,
J. 106, Zb. 7652. (19. srp. 1881, br. 8156, Zb. 8451 );
— nego ovakovi stariji zaostaci kamata mogu se iz naj-
vece prodajnine doznačiti uvijek samo po redu prednosti,
u kojem se je steklo za njih založno pravo, pa ma bilo
ovo za njih uknjiženo ad numerum ili per juksta glavnice.
18. stud. 1879, br. 11398, J. 106, Zb. 7652; dakle u istome
redu s glavnicom samo onda, kad je ovršno založno pravo
za kamate uknjiženo istodobno s glavnicom. 30. ožuj. 1887,
br. 1350, Zb. 11519.

§ 16.—20.

15

§ 18. Zaostalim trogodišnjim 1 ) tražbinama
glede godišnjih prihoda, novaca za uzdrža-
vanje ili drugih plateža, lcoji se ponavljaju,
pripada isto prvenstvo, koje uživa i samo pravo 2 3 4 )
berivno.

*) O starijim zaostacima vidi §§ 217, br. 2. i 219. or.;
o jošte nedospjelim g 372. or.

2 ) O tražbinama zak. prednosti vidi § 216. or. Prisp.
takodjer § 44. z. 7. lipnja 1883, dz. 92., § 1. z. 6. srpnja
1896, dz. 144 i § 21. z. 7. srpnja 1896, dz. 140.

d) na prava uporabna.

§ 19. Kod uknjižbe ili predbilježbe prava
uporabnih nije potrebno navesti svote, kojom
bi se osigurala kakova naknada štete (§1121. ogz.).

3. Predmet zabilježbe.

§ 20. Gruntovničke zabilježbe mogu se
učiniti u svrhu:

a)  da se vide osobni odnošaji, navlastito stege

glede upravljanja imovine, s tom pravnom

posljedicom, da se onaj, k oj i u dotičnom

2. Vjerovniku, kojemu zbog prekinute dosjelosti pri-
stoje kamati za -dalje nego 3 godine, imadu se doznačiti
iz razdiobene mase u redu prednosti glavnice ipak samo
trogodišnji kamati od dosudjenja natrag. 24. velj. 1903.
br. 2606, uzb. 668.

3. Kod razdiobe največe predajnine ponovne dražbe
mjerodavan je za doznacivanje dan ponovne dražbe.
18. rujna 1883, br. 11059, Zb. 9569.

4. Pogodjenim, a ne uknjiženim, kamatima ne pristoji
za glavnicu uknjiženo založno pravo. 23. rujna 1879.
br. 10498, Zb. 8669 (16. svib. 1889, br. 5496, Zb. 12740).

§ 18. Vidi o. 3.,, 4. i 5. kod § 12.

§ 19. 1. Dopusno je uknjiženje uporabnih prava na
idealne dijelove više suvlasnicima vlasnih zemljišta. 6. lip.
1893, br.'6640, Zb. 14729.

16

Opci zemlj. zakon.

ulošku gruntovničkOm ishodi upis, ne
bude mogao pozivati na to, da mu ovi
odnošaji nijesupoznati; n. p. zabilježba glede
maloljetnosti, 1 ) skrbništva, 2 ) glede produge
očinske ili skrbniške vlasti, 3 ) glede progla¬
šene punoljetnosti, raspisana stječaja, 4 ) ili
b)  da se obraziože stanovite pravne posljedice
koje su polag propisa gradjanskoga po-
stupnika ili zakona ovoga s tim skopčane,
kao n. p. zabilježba o redu prvenstva, 5 )
o odcjepljenim zemljištima, 6 ) o zajedničkim
hipotekama, 7 ) o odpovjedi tražbine hipote¬
karne, 8 ) o parnici tekučoj, 9 ) o sekvestra-
ciji. 30 ) o ovršnoj dražbenoj prodaji 11 ).

‘) §§ 21., 152., 187.' i 244. ogz. — 2 ) 21., 269, 270. i
273. ogz. — 3 ) §§ 172. i 251. ogz. § 52. z. grunt. — 4 ) § 88.
s.tječ. r. — °)  § 53. i slijed. z. grunt. — 6 ) § 3., st. 3.,
§ 13.. st. 2. i § 14., st. 4, z. 6. veljace 1869. dz. 18. i

§ 3. z. 11. svibnja 1894, dz. 126. — 7 ) §§ 106. i 107. z.

grunt. — 8 ) § 59. z. grunt. — 9 ) Vidi §§ 34., 59., 61.,

66., 69. i 70. z. grunt. — 10 ) §§ 98, st. 1., 103, st. 2., 129,
st. 4., 334., 374, st. 1., 159., 199, st. 4. i 384. or. te
§ 254. ces. pat. — “) § 72. z. grunt., čl. XXVI., §§ 183,
st. 3. i 199, st. 1. or.

Pri m j eri knjižnih zabilježenja  nalaze se
takodjer kod §§ 30., 48.. 88., 89., 99., 100., 103., 109.,

112., 120. i 130. z. grunt., nadalje u §§ 3. i 13. z. 6. ve-

ljače 1869, dz. 18., u § 3. z. 11. svibnja 1894, dz. 126.,

u §§ 8, 15. i slijed. z. 26. srpnja 1871, dz. 96.; u § 1. z.

14. svib. 1888, dz. 88.; (nekoji ovih zakona u dodatku).
Istotako u § 20. i 34. izvlazbenoga z. 18. veljače 1878,
dz. 30.; u § 117. rudarskoga z. i u min. n. 16. ožujka
1858, dz. 41.; u § 46. z. 16 ožujka 1884, dz. 36. —
Prisp. min. n. 31. studena 1856, dz; 204. te §§ 158. i 230.
ces. pat. 9. kolovoza 1854, dz. 208.

Zabilježenja po ovršnom redu.
(Izvršivosti §§88.—89. or.; § 320 ,st. 1. or. — Pri¬
silne uprave: §§ 98., 103. or. (F 159); §§ 158. i 199. or.;

§ 20 .— 21 .

17

F 185. (138). — § 201. or. F 201. — Doznačenja: § 322.,
st. 1. or — Zavedenja dražbenoga postupka: §§ 134., st. 2.
(239, br. 1.); 135., 139. or. i 170. sud. posl. — Utana-
cenja dražbenog ročišta: § 173., st. 1. or. — Dosudjenja:
§ 183, st. 3. or. — Zakradenja dosudjenja: §186., st. 3.
or. — Dosudjenja zbog poviška: § 199., st. 1. or. — Za-
brane otudjivanja, opteredivanja ili zalaganja uknjiženjem
osigurane tražbine: § 148., st 2. or. — O neumjesnosti
Utoka:  § 239., br. 8. or.

U 'pogledu zabilježenja kod sredstava osiguravanja
vidi §§ 382., br. 6. i 384., st. 2. i 3. or.

4. Knjižni prednjak.

§ 21. Upisi dopušteni su jedino proti
onomu, 1 2 3 4 5 ) koji se u vrijeme podnešene prošnje

§ 20. 1. Nabrajanje § 20. nije taksativno, ipak se
ne može dozvoliti zabilježenje, koje se ne dade uvrstiti
medju primjere, koji su navedeni u § 20., jer bi s njime
ne postali oditi osobni razmjeri u § 20., lit. a. označene
vrsti, niti bi se ustanovili pravni posljeci, koji su po pro-
pisima cpr. reda ili z. grunt., koji su u savezu sa zemijiš-
ničkim zabilježenjima. 29. veljače 1876, br. 20, Zb. 6051.

2. (Otvorenje stječaja). Zabilježenje stječajnoga otvo-
renja ne daje stječajnim vjerovnicima mi baš nikakovih
knjižnih prava. 7. pros. 1875, br. 13412. G. Z. 1S77/5.

3. (Kuratele). Zabilježiti se smije okolnost, da je u
toku postupak, neka se viasnik zemljišta stavi pod kura-
telu. 3. list. 1882, br. 11602, Zb. 9118; takovo naime za¬
bilježenje utemeljuje pomišljaje o njegovoj sposobnosti
pravnog razpolaganja (§ 94., br. 2.) 25. velj. 1896, br. 2178.
Linlcs 4518.

4. (Zabilježenje izvlaštenja). Dozvoljeno je zabilje-
zenje. da se je uplatila izvansudsko odrediena odšteta za
izvlašdena zemljišta (§ 34. z. 18. velj. 1878, dz. 30.) 13.
velj. 1900, br. 1488. C.'B. s. 444.

5. (Zabilježenje ispodbojne tužbe). Za postignude ove
morajo biti podani uvjeti kakvoga osjeguravajudega pripo¬
močka. 28. stud. IS99, br. 17061, Zb. 772.

2

18

Opci zemlj. zakon.

nalazi u gruntovnici upisan kao vlasnik nepo-
kretnine ili prava onoga, glede kojega treba
da se obavi upis, ili barem koji kao takov u
isto doba bude uknjižen ili predbilježen (§ 432.
opc. gradj zak.).

*) Prisp. § 432. ogz., § 34., st. 2. or. i § 208., st. 1.
i 2. or.

§ 22. Ako se je nepokretnina ili uknjiženo
koje pravo na više osoba zasebice prenijelo
drukčije a ne putem uknjižbe, moči ce posljednji
primalac, iskazav svoje prednjake, zahtijevati,
da se prenos uknjižni obavi neposredno na
njegovu osobu. 1 )

Ako se je tražbina hipotekarna, koja je
putem neuknjižbenim prešla na trečega koga,
namirila, moči če dužnik zahtijevati, da se iz¬
briše, i nemorajuč prije upisati izvanknjižbenoga
prijenosa.

h Ovrha kakvog traženja, što smjera na podijeljenje,
prijenos, ograničenje ili ukidanje kakovog knjižnog prava,
obavlja se odnosnim uknjiženjem i t. d. vidi § 350. or.

§ 23. Ako se prodade nepokretno dobro
ili pravo uknjiženo, spadajuče na ostavštinu,
tad se dozvoliti imade stječevniku, da se nje¬
govo pravo upiše neposredno za oporučnikom. 1 )

h Prisp. § 810. ogz. i §§ 145. i 178. ces. p^t. 9. kolov.
1854, dz. 208.

§ 24. U koliko vjerovnici baštinikovi rnogu
ishoditi osiguranje na nepokretnine ili tražbine
oporučnikove, koje su baštinika zapale, to od-
redjuje § 822. opč. gradj. zakonika 1 ).

6. O zabilježenju tužba vidi o. kod §§ 59. i 61.; o
otudjivanju o. 2. kod § 55.; o maloljetnosti o. 12. kod § 33.

7. Vidi o. 5. kod 59.

§ 21 . Prisp. o. 2. kod § 60.

§ 22 .- 26 .

19

J ) § 822. ogz.: Vjerovnici nasljednikovi mogu doduše,
još prije nego je prisudjena nasljedniku ostavina, izmoliti,
da se na zapalo mu nasljednje dobro stavi zabrana, zalog
ili predbilježba. Ali takovo osiguranje može se dati samo
uz naročiti uvjet, da ne škodi pravima, koja bi se pri
raspravi o ostavini prijaviti mogla, i da postane kreposno
tek od vremena, kad je nasljedniku prisudjena ostavina.

§ 25, Prava gruntovnička u koliko se još
steči mogu po raspisanom jurve stječaju, to
odredjuje stječajni 1 ) red.

') Vidi § 56., st. 3. z. grunt, i § 12. stječ. r.,

5. Isprave.

§ 26. Uknjižbe i predbilježbe mogu se do-
zvoliti jedino na temelju isprava, koje su izdane
u obliku, propisanom, da budu valjane. 1 ) 2 )

Isprave ove, kada se radi o stečenju ili o
preinaki stvarnoga kojega prava, treba da sa-
državaju valjan pravni razlog.

x )  §§ 883.-884. ogz.

§ 24. 1 . S pristavkom § 822. ogz. obavljeno pred-
bilježenje legata mora se opravdati, kao što svaka druga
predbilježba. 21. stud. 1882, br 12732. Not. Z. 1883/117.

2. Vjerovnicima baštinika ne može se takodjer prije,
nego li mu bijaše dosudjena ostavina, dozvoliti ovršno
založno pravo na dohotke predmeta ostavine u smislu
§ 320. opč. s. pravilnika, s uzdršcima, navedenim u § 822.
ogz. Ova ovrha imade pak sva ograničenja, koja podavaju
kreposni zakoniti propisi i svojstvo označenog uzdrška.
Navlastito se ne imadu čisti dohoci odmah izručiti prosiocu
osiguranja, što više položiti ih je kod suda. Plss. 3. siječ.
1895, br. 14734 ex 1894. J., uzb. 1113.

§ 25. Zakonito založno pravo, koje postojaše za ka-
kovu pristojbinsku tražbinu več pri otvorenju stječaja, može
se uknjižiti ili drukčije utužiti takodjer poslije otvorenja
stječaja. (§ 12., br. 2 stječ. r.) 28. list. 1902, br.14119, uzb. 639.

2 *

20

Opci zemlj. zakon.

U pogledu potpisa valjanih isprava po opčinskim za-
stupima, kotarskim i zemaljskim odborima vidi dotične drž. i
zem. zakone. Kot štedionica, posudionica i drugih nov-
čanih zavoda vrijede dotična oblastveno potvrdjena pravila.
Kod odijela hipotečne vjeresije Avstro-ugarske banke vrijede
§ 36. z. 27. lipnja 1878, dz. 67 i čl. 38 društvenih pravila,
preuredjenih člankom I. ces. n. 21. rujna 1899, dz. 176.

’ Odnosne naredbe za viteški red Malteški uredjene
su min. nar. 24. siječnja 1886, dz. 17.

Propise o opterečivanja i otudjivanju crkvenog imanja
vidi u 2. dijelu (slovjensko izdanje).

2 ) O neizbežnoj potrebi bilježničkih isprava vidi § 1.
z. 25. srpnja 1871, dz. 76, koji je zakon stupio u Dalma¬
ciji u krepost 1. siječnja 1873.

Min. prav. izjavilo je s rasp. 14. listop. 1874, br.
13773, da su sudišta dužna, odiučno svakomu se uspro-
tiviti, koji bi se ne htio ravnati po uredbama pozvanoga
zakona, u svrhu, da se na ovaj način za vremena zaštite
stranke, kojima ove uredbe nijesu poznate, više puta ne-
proračunivih šteta. Istotako bi oslabila vjera u javne
knjige, ako bi sudišta prenašala pravo vlasništva na temelju
oblikom nevaljanih uknjiženja.

§ 26. 1. (Potrebitost bilježničkih isprava). a)  Kupovne
pogodbe i pogodbe zamjene supruga s drugim osobama,
koje namjeravaju postignuče suvlasništva na pokretninama
ili nepokretninama same po sebi ne valja držati ženidbenim
pogodbama, b)  Kupovne i nasljednodačne pogodbe medju
roditeljima i djecom i osobama, koje se žene s djecom i
jednake pogodbe zaručnika s drugim osobama, ne valja
držati ženidbenim pogodbama, več zbog toga ne, jerbo
bijaše sklopljenje zakona povodom pogodbi ili, jerbo je
sklopljenje zakona uvjet valjanosti pogodbe, c)  Kupovne
pogodbe i pogodbe zamjene medju zaručnicima samima
ne valja več zbog toga držati ženidbenim pogodbama,
jerbo je sklopljenje zakona povod pogodbi ili jerbo je
sklopljenje zakona uvjet valjanosti pogodbe, d)  Ako se pak
dade iz ostalih pogodbenih odredaba ili drugih postranih
okolnosti razabrati, da su htjeli pogodbenici gore pod a—c
naznačenih pogodaba u istinu urediti pravni razinjer
imanja supruga, tad se imade pravni posao prosudjivati
po svome pravome svojstvu (§ 916., ogz.) takodjer, u ko-

§ 26.-27.

21

§ 27. Isprave, kojim če se na temelju da
obavi upis knjižni, treba da su proste od
takovih očevidnih nedostataka, kojimi bi se
oslabljivalanjihova vjerodostojnost, i, ako
imadu više araka, treba da su sašivene tako,
da ne bude moguče nijednoga arka * 2 ) podmetnuti.

U ispravama ovim imadu se označiti i
osobe, koje udioništvuju kod pravnoga posla,
tako, da se ne mogu uzeti za druge 3 ) a zatim
če ispravasadržavati takodjer mjesto, dan, mjesec
i godište, .gdje i kada je izdana.

b § 296. cp.

2 ) U uredu ne smije se rabiti, napose ne za prijepise
knjižne zbirke: anilinska tinta (n. min. prav. 26. travnja
1874, br. 5166), hektografirani spisi (n. min. prav. 9. lipnja
1882, br. 9121.).

3 ) § 435. ogz., §§ 84. i 122. z. grunt..

liko se tiče bilježničkog pogodbenog oblika. Plss. 10. siječ.
1905, praes. 398 ex 1904. J. 166. uzb. 759.

2. Knjižno brisanje založnoga prava, uknjiženog za
tražbine katoliških crkava, nadarbina in svečeniških za¬
voda, može se na temelju izbrisnih izjava dozvoliti samo
onda, ako su izjave učinjene po propisima zemljišničkoga
zakona i ako izjavljuju po nar. min. 20. lip. 1860, dz.
162 i 13. srp. 1860, dz. 175, pa bio odnosni novčani
iznos ma kakavgodjer, da se je udovoljilo osobitim pro¬
pisima. koji vrijede o otudjivanju ili opterečivanju crkvenog
imanja. Plss. 14. ožuj. 1905, praes. 144 ex 1904, J. 167,
uzb. 788.

§ 27. 1. Oblici isprave imadu se prosudjivati po doba
njihovog izgotavljanja, Nedostatna oznaka, dneva mjeseca
nije zaprekom uknjiženju isprave, načinjene prije kreposti
zemljišničkog z. 2. stud. 1881, br. 12392, Zb. 8541.

2. Na temelju isprave, koja ne naznačuje, gdje se je
odnosna pogodba sklopila, ne može se obaviti niti uknji-
ženje niti predbilježenje u zemljišniku. 24. ožujka 1896,
br. 3563, Z. f. Not. 1896/139; 17. kolov. 1899, br. 12400, Zb. 692.

3. Vidi odludžbe kod §§ 35. i 36.

22

Opci zemlj. zakon.

6. Posljedica ufiisa.

§ 28. U koliko se mogu pobijati prava, što
ih, oslanjajuč se na javne knjige, steku treče
osobe, ustanovljuje se u §§ 63 itd. 1 2 3 4 )

‘) Prisp. o. 5. kod § 21.

7. Red.

§ 29. Red pri upisivanju ravna se po urudž-
benom broju, što ga na podnesak napiše vlast
gruntovnička (§§ 438., 440. opč. gradj. zak.). 1 )

Upisi, koji se obave uslijed podnesaka,
prispjelih u isto doba, u jednakom su redu
medju sobom (§ 103).

b §§ 66., st. 2., 77., 61., 57., st. 2. sud. posl., § 10.
n. min. prav 17. pros. 1898, dz. 225, §§ 135., 208., st. 1.,
218., st. 3., 320., st. 3. or.

§ 29. 1. Ovaj § vrijedi takodjer za zabilježenje ovršne
prodaje, koje ne valja prepustiti, jerbo su se prodana zem-
ijišta medjutim moždaprenijela na ime drugoga. 27. srp. 1892,
br. 8972, Zb. 1431.

2. Obavi li se kakovo uknjiženje zbog pobune zem-
ljišničkog vodje tek kasnije, nego se je obavilo poslije za¬
prošeno i dozvoljeno uknjiženje, tad se imade doduše pre¬
pustiti zabilježenje reda prednosti, koje pripada zakašnje-
nom uknjiženju, nasuprot jest pak naznačiti dan i brej
uloška prošnje, na koju se je dozvoljilo ovo uknjiženje.
18. pros. 1878, br. 13794, Zb. 7255.

3. Za red prednosti založnih prava nije mjerodavan
(medju naredjivanjcm zemljišnika očito pobunom nastav¬
ljeni) redni brej zemljišnika, što više dan stignuča zemljiš-
ničke prošnje. 17. list. 1882, br. 11294, Zb. 9131.

4. Prisp. o. kod § 56. i o. 1—2. kod § 104.

§ 30. 1. Zabilježba ustupa prednosti može se dozvo-
ljiti takodjer na temelju neovjerovljene isprave. 18. stud.
1886, br. 13228. J. Z. 1887/51.

§ 29.—31.

23

§ 30. Vjerovnik hipotekarni vlastan ]e traž-
bini hipotekarnoj, upisanoj u isto doba ili
kašnje, ustupiti prednost pred svojom tražbi-
nom hipotekarnom. Prava i prednost ostalih
vjerovnika 1 ) ostaju tim netaknuta.
h § 218., st. 2. or.

Drugi odsjek.

O uknjižbi.

§ 31. Uknjižba (§ 8, br. 1) može se pred-
uzeti jedino na temelju javnih*) isprava ili

2. a)  Odredba § 218., st. 2. or. zbog opčenitosti u
njem postavljenog načela ne vrijedi samo, ako su prava,
koje ustupi i koje dodje naprvo, hipotekarne tražbine, nego
vrijedi za sve vrsti prava, kojima pripada knjižni red pred¬
nosti. b ) Ustup prednosti imade i onda snagu, kad ustup-
ljeno pravo nije prenosno kao što su osobne služnosti i
uzdržanja. — c)  Kad se nalaze ustupljeno i na njezino
mjesto došlo pravo neposredno jedno za drugim, imade ustup
prednosti posljedicom, da nastaje promjena reda prednosti
obaju postavaka. — d)  Iste posljedice nastupe, kad su zemljiš-
nički vjerovnici. koji se nalaze medju njima ustupili za
se prednost onomu, koji je postao upravičen, e)  kad su
medju ustupljenim pravima: uzdržanja, služnosti, pogod-
jenog i rokovnog prava i medju pravom, koje je stupilo
na ustupljeno mjesto, uknjiženi ostali imaoci knjižnih prava,
koji onomu, što je stupio naprijed, ne dadoše prednosti,
tad se imade onaj, što imade prednost, isplatiti iz najvjše
ponude samo u toliko i na takov način, v koliko bi doslo
ustupljeno mjesto samo do isplate, te se mu imadu iz za-
ložbene glavnice doznačiti napose kod uzdržanja, ako
nijeso podani uvjeti pod c) i d), samo za dayanje
uzdržanja uvedene rtovčane odštete, ne imade mu se pak
doznačiti založbena glavnica sama. — f)  Ustup prednosti
postaje bezkrepostan, ako se ustupljena tražbina izknjiži
poslije uknjiženja ustupa prednosti. — Plss. 12. siječ. 1904,
Praes. 88 ex 1902, J. 159, uzb. 655.

24

Opci zemlj. zakon.

takovih isprava privatnih 2 ), na kojima su pot-
pisi potvrcljeni 3 ) sudbeno iii bilježnikom.

Na temelju isprava, što ih ima ovlaštenik,
može se uknjižba proti ovlastitelju samo onda
dopustiti, ako punomoč, koju je ovaj izdao,
glasi ili na stanovih posao ili barem ako nije
izdata ranije, nego uz godinu dana prije pro¬
šnje, podnešene uknjižbe radi. 4 )

*) §§ 292., 293. te o. kod ovoga § i 295. zp. u
IV. sv. Pravn. zb.

2 ) Vidi čl. III. i § 32., st. 3. z. grunt.

3 ) Ovjeroviti potpise smije svaki kotarski sud(§ 121.jn.)
— Min. prav. naručilo je sudovima, neka budu kod ovje-
rovljenja strankama na ruku, s rasp. 15. velj. 1872, br. 1992;
15. svib. 1873, br. 249; 8. velj. 1877, br. 1446; n. 24. svib.
1897, uk. 17, te ih podsjetilo, neka ne ovjerove, ako
uvide, da nijesu dotične stranke vlasne sklapati pravne
poslove (u. 28. lipnja 1902, br. 13921, uk. 1902/192). —

0 potankostima i obliku ovjerovljenja govore: §§ 57., st. 3.

1 239. sud. posl.; 55. i 79. bil. r., § 285. ces. pat. 9. ko¬
lovoza 1854, dz. 208.

4 ) Polakšice ovjerovljenja, odnosno njegova otprava.

Zakon od 4. lipnja 1882, dz. 67 s ustanovama o nepo¬
trebnosti ovjeravljenja nekojih potpisa na zemljišničkim
ispravama i o polakšicama dokaza o istovjetnosti liakove
osobe kod ovjerovljenja potpisa i drugih pismenih svjedo-
čenja (potvrda).

§ 1. Zakonitomu zahtjevu u pogledu udostovjerenja 1 )
(potvrde) potpisa na ispravama privatnim sa Strane suda
ili bilježnika u svrhu uknjižbe u gruntovnicu 2 ) zadovoljit
če se, kad se potvrdi istovjetnost potpisa one osobe, od
koje se pravo ima stegnuti, opteretiti, dokinuti ili na drugu
koju osobu prenijeti.

*) : ovjerovljenja (legalizacije). — 2 ) = zemljišnik.

§ 2. Ako je potpis izdatnika isprave privatne po-
tvrdio sud ili bilježnik, ne če tad biti u svrhu gruntov-
ničke 1 ) uknjižbe od potrebe supotpis svjedoka, kako ga
naredjuju §§ 434. i 445. opčega gradjanskoga zakonika,

25

§ 31 .

zatim § 114. opcega sudovnika, § 182. zapadno-galičkoga
sudovnika ter § 181., Regolamento giudiziario.

x ) = zemljišničke.

§ 3. Nije od potrebe, da se sudbeno ili po bilježniku
ovjerodostoji x ) istovjetnost potpisa na ispravi privatnoj
onda, kad je takova isprava providjena potvrdjujudim oči-
tovanjem vlasti državne, zemaljske ili kotarske, koja je
zvana, da brani interes onoga, kojega bi se pravo imalo
ograničiti, opteretiti, dokinuti ili prenijeti na drugu osobu.

x ) = ovjerovi.

§ 4. Kad se k sudbenomu ovjerovljenju prizvati imaju
svjedoci, koji de posvjedočiti istovjetnost osobe, trebat de,
da su isti navršili barem dvadeset godina, da im se može
potpuno vjerovati i da ih pozna onaj sudae, koji ustano¬
viti ima istovjetnost osobe. Ženska glava može se prizvati
samo kao drugi svjedok za istovjetnost.

Predstojede ustanove mjerodavne su takodjer i onda,
kad se prosudjuje kakvoda svjedoka za istovjetnost, koje
prizvati imade bilježnik u svrhu, da se sastaviti uzmogne
spis bilježnički, ili da se obavi legalizacija ili kakova druga
potvrda. Bilježnik ne može uzeti za svjedoka o istovjet-
nosti takove osobe, koja stoji u službi njegovoj. Ako isto¬
vjetnost koje osobe potvrdi drugi bilježnik, koji je prizvan
k sastavljanju spisa bilježničkoga ili k preduzimanju lega¬
lizacije ili kakove druge potvrde, nije tad od potrebe, da
se prizovu svjedoci za istovjetnost.

§ 5. Kod legalizacija sudbenih ili bilježničkih a tako
i kod drugih potvrda bilježničkih ne de biti od po-
potrebe, da se prizove drugi svjedok ovjerovni onda,
kad onaj, kojega se potpis ima legalizovati, dopri¬
nese iskaznih papira, kanoti: izvadak iz matice rodjenih i
vijenčanih. domovnicu, putnicu, dekrete o naimenovanju,
upisnicu, svjedodžbe o službi, uredovne obavijesti itd., u
pogledu kojih govori posjed njihov, da je ona osoba, što
ih pokazuje, istovjetna s osobom, za koju je taj papir
odredjen, i kad proti toj pretpostavi ne bude postojala
nikakova sumnja.

Pokazani papir iskazni imade se točno označiti ne
samo u zapisniku, koji se sačini o uredovnom djelu, ved
takodjer i u potvrdi.

26

Opci zemlj. zakon.

Zakon od 5. lipnja 1890, dz. 109. o uknjižbi neznatnih
gruntovnih 1 ) stvari na temelju isprava privatnih.

§ 1. U neznatnim stvarima gruntovnim 1 ) nadomjestiti
de se za gruntovnu uknjižbu prepisani zahtjev sudbenoga
ili bilježničkoga ovjerovljenja potpisa koje privatne isprave
tim. sto de naprema propisima ovoga zakona na shodni
način supotpisati dva vjerodostojna muza kao svjedoci i
to onda, kad uknjižba uzslijediti imade u kotaru dodije-
ljenotn sudbenomu stolu prve molbe, u kojem je isprava
sačinjena. Svjedoci imadu vlastoručno potpisati svoje ime
i preziine, te navesti svoj zanat ili zanimanje svoje, pre-
bivalište. dobu života, kao takodjer izjaviti, da im je onaj,
kojega potpis kao istinit potvrdjuju, poznat lično.

Predidude ustanove ne de se uporabljivati:

1. na isprave vlastelovne;

2. na punomodi;

3. na isprave, u kojima nije naznačen iznos tražbine
ili cijena ili vrijednost koje nepokretnine ili u opde kojega
prava, ili u kojima navedena svota bez kamata i pristojba
nuzgrednih nadmašuje iznos od 200 K.

Unutar gornjih granica uglavljuje zemaljsko zakono-
davstvo, koje gruntovne stvari imadu se u smislu ovoga
zakona smatrati kao neznatne.

§ 2. Ovaj zakon stupiti ce u pojedinim zemljama
istodobno sa zemaljskim zakonom u krepost, koji odre-
djuje u § 1. pridržanu ustanovu za dotičnu Zemlju.

K ovomu državnomu zakonu dodju pokrajinski zakoni,
i to: zaAvstriju Doljnu i Gor., Cesku, Korušku, Moravsku,
Šlesku, Solnogradsku i Stajersku, svi od 26. ožujka 1891, za
Kranjsku od 7. srp. 1896, Gorišku—Gradišku od 27. ruj-
na 1904 i za Galiciju od 15. kol. 1896.

Osim po poslednjom zakonu jest po nabrojenim po¬
krajinskim zakonima imati u smislu § 1. cit. državnog zakona
stvar neznatnom, kad se ima uknjižba obaviti na temelju
isprave, v kojoj jest iznos tražbine ili vrijednost nepokretnine
iliti prava označen odlučno te u kojoj navedena svota bez
kamata i nuzgrednih pristojba nje više ne iznosi 200 K; u za¬
konu za Galiciju pak ova svota ne smije prestupiti
100 K.

§ 31. Vidi o. 1 kod § 30., o 5 kod § 33.

§ 31,—32.

2 7

§ 32. Isprave privatne, na temelju kojih
ima se uknjižba preduzeti, treba da povrh 1 )
uvjeta, napomenutih u §§ 26. i 27., sadržavaju:

a)  točno oznaku nepokretnine ili prava, glede
kojega se ima preduzeti uknjižba 2 );

b)  naročitu izjavu onoga, komu se pravo ogra-
ničuje, opterečuje, dokida ili prenosi na
drugo osobu, da pristaje na uknjižbu.

Izjava ova može se dati takodjer u
posebnoj ispravi ili u prošnji gruntovnič-
koj. Nego u takovim slučajevima mora
isprava ili prošnja, u kojoj se nalazi iz¬
java, providjena biti svim onim, što se iz-
iskuje za uknjižbu.

Isprave, koje su sačinjene u inostranim
državama, imadu ovjerovljene biti po avstrijskom
poslanstvu ili vlasti konzularnoj, u koliko ne
postoje glede stanovitih država zakonite iznimke. 3 )

’) = osim. — 2 ) §§ 435. i 451. ogz. — 8 ) Rasp.
min. prav. 6. kolovoza 1877, broj 10546 naredjuje, da
ovjerovljenja avstrijskih javnih bilježnika o prilože¬
nim prevodima uslijed reciprocitete medju zemljama, za¬
stopanim u carevinskom vijecu i zemljama krune ugarske,
ne trebaju kod ugarskih sudova nikakovih nadaljnih ovje¬
rovljenja, istotako, kao sto ih ne trebaju ovjerovljenja
ugarskih javnih bilježnika kod avstrijskih sudova. Ugarski
se javni bilježnici moraju u ovjerovljujucem pristavku po-

§ 32. l..Bez privole hipotekarnih vjerovnika ne smije
se kod kakovog zemljišta uknjiženo zabilježenje realnog
prava niti brisati, niti kod odijeljenja kojeg dijela prenijeti
na odijeljeni dio. 7. velj. 1882, br. 984, Zb. 8866. i 23. trav.
1895, br. 4685, Zb. 15471;

2. k tomu treba takodjer, da privoli vlasnik služedeg
zemljišta. 16. srp. 1895, br. 8325, Zb. 15534; 28. stud.
1899, Zb. 774.

3. Prisp. o. kod §§ 35., 36. i 112.

28

Opci zemlj. zakon.

zivati na dozvolu kr. ug. ministarstva prav., da su upra¬
vičeni naredjivati isprave i prevode u dotičnom jeziku.

Ostali ugarski tumači se moraju u svom ovjerovljenju
pozivati na svoju kod dotičnog suda učinjenu prisegu.

U pogledu isprava ostalih država vidi op. kod §293. cpr.
u IV. sv. Prav. zb.

§ 33. Javne isprave, na temelju kojih mogu
se preduzeti uknjižbe, jesu:

a) isprave, koje je sačinila o pravnim poslo¬
vilna javna oblast 1 ) ili bilježnik 2 ) u grani-
cama' uredovnih svojih povlastica, ako su
providjene svim ovim, što zahtijeva §32.;

b)  nagode ovršne, koje su sačinili sudovi 3 )
ili druge u tu svrhu ovlaštene 4 ) oblasti ili
osobe 5 );

c)  platežni naloži o pristojbama zakonitim i
prinescima, zatim iskazi o zaostalim (nena-
mirenim) porezima i javnim dačama, u
koliko su ovršni 6 ) po postoječim zakonima;

d)  druge isprave, koje imadu svojstvo sudbeno
ovršne odluke javne koje oblasti. Ovamo
spadaju imenito pravomočne presude 7 ),
sudbeno potvrdjenje ili uglavljene dijelidbe
kupovnine za ovršno prodane nepokretnosti
i prava; sudbene predajne isprave 8 ) o pro¬
danim dobrima, predajne isprave i potvrd-
nice raspravnih oblasti (§§ 177. i 178. pa¬
tenta od 9. kolovoza 1854, br. 208, drž.
zak. lista). 9 )

*) § 292. cpr. — 2 ) §§ 1., 2., 3., 54., 68. i 69. bil. r.

— 3 ) § 1., br. 5, 7 i 11 or. — 4 ) § 1., br. 15 or. —
5 ) § v 3. bil. r. i § 1. br. 16 or. — 6 ) § 1-, br. 13 or.

— Čl. III. or. — O ovlaštenju c. kr. poreznih ureda, da
podaju ovršne prošnje za erar, vidi min. u. 18. siječ. 1898,

§ 33.-34.

29

dz. 28. — ! ) § 436. ogz., §§ 1,—4., 6,—12., 14. i 16. or.
— * * 3 * 5 6 7 8 ) § 237., st. 3. or.— 9 ) Prisp. takodjer odluke kod §31.

§ 34. Ako je pravo, 1 ) koje nema za pred¬
met ponavljajučih se činidba, upisano izrično
samo za doba života koje osobe, to če se
uknjižba brisanja njegova moči dozvoliti tako¬
djer i na temelju same smrtovnice ili proglasa 2 )
smrti.

§ 33. a)  1. Bilježniška isprava s dodatkom izvršivosti
jest izvršiva kao što izvršiva nagodba, ucinjena kod suda,
na takove isprave ne imade se uporabljivati §33. a), nego
§ 33. b). 7. rujna 1880, br. 10240, Zb. 8084.

§ 33. c)  2. Uknjiženje ovršnog založnog prava u
■svrhu učerivanja poreznih iznosa kao kazni ne može se
dozvoliti na temelju iskaza zaostataka, nije li iskazana
pravomočnost kaznene odredbe. 25. rujna 1888, br. 11430,
Zb. 12363; (11. trav. 1883, br. 4167, Zb.9776).

3. Iskaz zaostalih opcinskih dača jest javna isprava
u smislu §33.e) 30. stud. 1880, br. 13648, Not. Z. 1881/16.

§ 33. d)  4. Na temelju dosudnice o ostavini dozvoliti
se imade uknjiženje, premda se ne nalazi u ispravi niti
osobiti pravni naslov, niti dozvola uknjiženja. 13. velj. 1883.
br. 1634, Not. Z. 1883/137.

5. Za uknjiženje ovršnog založnog prava na temelju
presude obranika nije potrebito, da je zabilježenje obra-
ničlce pogodbe sudom ili javnim bilježnikom ovjerovljeno.
25. trav. 1883, br. 498, Zb.' 9407.

6. Na temelju iskaza o zaostacima kod osigurava-
onica protiv nezgoda radnika, kotarskih, prometnih, grad-
jevnih i zadružnih bolesničkih blagajnica, i bratskih sklad-
niea može se dozvoliti ovrha pod uvjetom, da je politička
k torne pozvana Vlast potvrdila pravomočnost i izvršivost
tih iskaza o zaostacima. Plss. 7. stud. 1899, br. 486. Praš.
J. 144, uzb. 124.

7. Zabilježba maloljetnosti zemljišnjeg vlasnika nije
zapreka uknjiženja izvršivog založnog prava na temelju
kakove presude. 13. trav. 1880, br. 4188, Zb. 7941.

8. Prisp. o. 4 kod § 14.

30

Opci zemlj. zakon.

Za takova prava, kojim su predmet ponav¬
ljajoče se činidbe, može se dozvoliti uknjižba
brisanja na temelju ove isprave, istom pokle 3 )
minu tri godine dana iza dana samrtnoga, več
ako je baštinik ishodio, da mu se zabilježi
tužba na platež zaostataka.

2 ) §§ 529., 1393. i 1448. ogz.

2 ) Vidi § 16., st. 2 i § 23., st. 2. instr.

3 ) = pošto.

Treči odsjek.

O pred bi Iježbi (prenotaciji). 1 )

a) K a d a j e d o p u š t e n a.

§ 35. Kad prinesena isprava ne zadovoljava
svim posebnim uvjetima za uknjižbu, uglav-
ljenim u §§31.—34., ali ipak zadovoljava opče-
nitim uvjetima (§§ 26., 27.) za gruntovnički
upis, tad se može na temelju njezinom dozvoliti
predbilježba (§ 8. br. 2) 2 ).

*) Čl. XIII, br. o or, — 2 ) Prisp. §§ 438., 453.,
481. i 445. ogz.

§ 34. Uknjiženjem osigurana pogrepština smije se
brisati sa smrtnicom, koja svjedoči, da je ovlaštenik umro
pred više od 30 godina. 14. trav. 1873. br. 4675, Zb. 4973.

§ 35. 1. Predbilježba založnog prava može se do¬

zvoliti na temelju privatne isprave, odgovarajuče zahtjevima
§§ 26., 27. i 36. takodjer onda, kad ova isprava ne na-
značuje točno zemljišta, na kojem neka se provede pred¬
bilježba. 26. stud. 1873, br. 11450, R. 64, Zb. 5153;
(1. velj. 1876, br. 795, Zb. 6007).

2. Predbilježba ostalih stvarnih prava osim založnog

prava može se obaviti na temelju privatnih isprava, koje
odgovaraju zahtjevima §§ 26. i 27., a da ne treba napose
iskazivati naslova odnosnog stvarnog prava. — 4. stud. 1873,

§ 35.-37.

31

§ 36. Predbilježbi za ishodjenje prava za-
ložnoga imade mjesta samo onda, kad se do-
voljno izkaže 1 ) kako tražbina, tako i pravni razlog
na pravo založno.

*) §§ 449., 451., 453., 1368. ogz., § 1, br. 5, 7 i
11 or. — Prisp. §. 87. H.

§ 37. Predbiiježba glede prava nazadne
kupnje 1 ), prava prekupa 2 ) i prava uporabnoga 8 )
obavit se može samo onda, kada se dostatno
potvrdi, da pravo postoji ida se pristaje na upis.

*) §§ 1068,—1070. ogz. i §9. z. grunt. — 2 ) § 1072.
i slijed. ogz. i § 9. z. grunt. — 3 4 * * * ) § 1090. i slijed. ogz.
i § 9. z. grunt.

br. 10690, R. 61, Zb. 5120; ovako osobito predbilježbu
prava vlasništva na temelju punktacija bez izričite oznake
pravnog naslova pridobljenoga vlasništva. 30. stud. 1892,
br. 13892, J. B. 1893/71.

3. Za predbilježbu potrebita je samo valjanost isprave.
10. ruj. 1895, br. 10897, Zb. 15568.

4. Vidi o. 5 kod § 36.

§ 36. 1. Dovoljna je izjava dužnika, da jamči sa

svim svojim imanjem (dobrima), pokretnim i nepokretnim.
31. ožuj. 1875, br. 3287, Zb. 5677.

2. Na temelju mjenica zastarijelih i nepravog oblika
ne smije se zabilježiti založno pravo. 6. svib. 1879,
br. 4998, Zb. 7447.

3. Na temelju ispisa iz trgovačkih knjiga imade se
predbiiježba založnog prava, ako i predleži uvjet §, 21.
uv. z. k trg. z., dozvoliti samo onda, kad je dokazan pravni
naslov založnog prava. 29. list. 1872, br. 11121, R. 25, Zb. 4763.

4. Na temelju obrtnižke punomoči, koja zasjegurava
povratak svih izdataka i isplatu zasluška, ne smije se

predbilježiti založno pravo. 25. lip. 1895, br. 7929, Zb. 15523.

5. Dopusna je predbiiježba založnog prava na drugom

zemljištu, nego što ga dužnik dao u zalog, a ne bijaše

njegovo, jerbo može vjerovnik u smislu §. 458. ogz.
zahtijevati drugi primjeren zalog, kad založno .pravo na
zemljištu danom u zalog nije provedivo. 11. rujna 1873,
br.8395, Zb. 5078

32

Opci zemlj. zakon.

§ 38. Predbilježba biva:

a)  na temelju sudbenih presuda prve ili više
molbe, kojimi se stvarno pravo doduše
bezuvjetno dosudjuje ili ne dosudjuje, ali
koje nijesu još postale pravomočne;

b ) na temelju sudbenih odredba, ko j ima se
dozvoljuje predbilježba kao ovržba 1 ) osi-

guranja radi 2 );

c)  na temelju zahtijevanja javnih vlasti u slu-
čajevima, kad su ove po svom djelolcrugu
zvane ureda radi narediti založno osiguranje
tražbina državne blagajnice 3 ) ili onih zaklada
ili zavoda, koji stoje pod upravom državnom,
zemaljskom ili opcinskom, zatim naknadnih
tražbina iz uprave imovina, koje se nahode
pod skrbi 4 ) sudbenom.

*) = ovrha.

2 ) Nepromijenjeni ostanu: propisi opč. zemlj. z. ob
osiguravanju prava sa zemljišničkim predbilježenjem (Cl.
XIII, br. 5 or.). Vidi §§ 370,—377. or. i § 25. z.
12. srpnja 1872, dz. 112.

3 ) O ovršnom osiguravanju na temelju zaključaka o
naknadi, koji su izdati putem upravnim uredi stalne vojske,
vojn. mornarice i domobranstva, vidi i.  6. lipnja 1886,
dz. 72, § 7.

*)  Prisp. § 88. H.

§ 38. a)  1. Ovrha u svrhu osiguranja (§ 370. or.)
dopusna je na temelju proglašene, a strankama jošte ne-
dostavljene, presude. 12. lip. 1900, br. 8288, uzb. 254.

2. Predbilježbe po §. 38. a) nije dozvoliti na temelju
još nepravomocne presude upravne vlasti, 23. velj. 1898,
br. 2323. Zb. 47.

§ 38. b)  3. Ovrha u svrhu osiguranja s predbilježbom
se može i onda zahtijevati, kad je za istu tražbinu več
uknjiženo pogodbeno založno pravo. 28. pros. 1894,
br. 1534S, Zb. 15345.

4. Vidi o. kod § 41.

§ 39. Ako se iznos duga hipotekamoga,
koji se ne može platiti vjerovniku zbog koje-
gagod razloga, navedena u § 1425. opč. gradj.
zakonika, ili glede kojega uslijed § 1422 opc. gradj.
zakonika imade vjerovnik istorn svoja prava
odstupiti platiocu, položi sudbeno, tad se do-
pušta predbilježba u svrhu brisanja ili u svrhu
prijenosa tražbine na platioca, pošto se donese
uredovna isprava o položenom iznosu pri sudu.

b) Oprav  dan  j e.

§ 40. Svakom se predbiiježbom stiče, pre¬
nosi, ograničuje ili dokida pravo stvarno samo
pod uvjetom, da se predbilježba imade opravdati,
i samo u onoliko, u koliko ista bude opravdana 1 ).

*) §§ 438. i 453. ogz. ter § 228. or.

§ 38. c)  o. Prošnje erara moraju odgovarati obličnim
zahtjevima §§ 83. — 85. i 92. takodjer onda, kad se
imadu postignuti zemljišničke predbitježbe. 23. rujna 1884,
br. 10946, Z. f. N. 1886/151. '

6. Prijedlogu predanom od fin. prokurature uslijed na¬
loga političke zemaljske vlasti za uknjiženje realnog tereta
patronata, ima se udo volj iti, ako nalog ne imade svojstvasudsko
izvršivog izreka, dozvoliv barem predbilježbu. 10. list. 1877,
br. 11760, Zb. 6574.

7. Ne imade se dozvoliti po § 38 c) predbilježba za-
ložnog prava traženju naknade odštete gospodarstvenih
kotarskih posudionica protiv članova njihovih ravnateljstva
i nadzorništva. 9. ruj. 1903, br. 12915, Prč. 1903/819.

§. 39. Predbilježba izbrisa hipot. tražbine dopusna je
takodjer samo glede djelomičnog iznosa, položenog na korist
hipotekarnih vjerovnika. 11. stud. 1884, br. 12721, Zb. 10549.

§ 40. 1. Prisp. o. 1. i 2. kod § 24.

34

Opči zemlj. zakon.

§ 41 . Opravdanje biva:

a)  na temelju izjave, valjane za uknjižbu, od
strane onoga, proti kojemu je predbilježba
ishodjena;

V)  u slučajevima § 38. iskazom o nastaloj
ovršnosti predbilježene presude sudbene
ili pravomočnom presudom nadležne vlasti,
koja odlučiti ima. da li osigurani zahtjev 1 2 )
postoji;

c)  presudom, koju je nadležni sud putem par-
> niče izrekao proti onomu, proti kojemu je
ishodjena predbilježba.
h Prisp. §§ 228. i 221. or.

§ 42 . Ako se što opravdati ima putem par-
nice 1 ), imat če onaj, koji predbilježbu traži, za
14 dana, računajuč od dana dostavljene odluke
predbilježne 3 ), predati tužbu kod suda nad-
ležnoga.

U parnici opravdenoj ima tužitelj dokazati
pravni razlog, kojim stiče pravo uknjižno, koje
traži, s toga glede predbilježena prava založ-
noga ima navesti ne samo ispravnost tražbine
nego i pravni razlog, kojim stiče pravo založno
a i veličinu 3 ) toga prava. Tuženiku je prosto,
učiniti sve prigovore proti tomu, da pravo uknjižno
postoji, baš i onda, kad proti odluci, kojom se

§ 41. b) 1. Na temelju mjeničnopravnoga naloga is-
plate dozvoljena predbilježba založnoga prava jest ovršni
naslov za osjeguranje, te se inogu zapožeti ovršni korači
nastaviti takodjer protiv novom vlasniku. 11. sječ. 1876,
br. 13685 i 13693, Zb. 5977, 5978.

2. Za opravdanje predbilježbe, dozvoljene po § 38 b),
ne smije se uopce dati rok, taj se dakle niti produžiti ne

može. 28. siječ. 1890, br. 1007, Zb. 13131.

§ 41.—45.

35

je predbilježba dozvolila, nije podnio Utoka ili
ga je podnio ali bez uspjeha.

J ) § 41, c) z. grunt, te §§ 438. i 453. ogz. —
2 ) §§ 439. i 453. ogz. — 3 ) §§ 449. i 1368. ogz.

§ 43. Rok, do kojega se može podici tužba
opravdena, ima se navesti u odluci predbilježnoj.
S važnih razloga može se rok ovaj i produljiti.

Rokovnica 1 ) ima se predati kod suda grun-
tovničkoga i valja postupati š njom po postup-
niku gradjanskom 2 ).

*) = prošnja o roku. — 2 ) Cp. nije promijenio

ustanova o tom roku (cl. II.).

§ 44. Ako onda, kada se predaje prošnja
za predbilježbu, teče jurve parnica o postojanju
prava predbilježena, ne če trebati posebne tužbe
na opravdanje, dokle god se po propisima
gradjanskoga postupnika tražba protegnuti može
još i na opravdanje predbilježbe 1 .)

x ) Vidi § 235. cp.

§ 45. Ako opravdanje bude zanemareno,
moči če onaj, proti komu se je dozvolila 1 ) pred¬
bilježba, iskati, da se ista izbriše.

Ako sud gruntovnički vidi iz spisa, da je
tužba na opravdanje za dobe podignuta ili da rok
za opravdanje još teče onoga dana, kojega se
prošnja brisanja radi predaje, ima se tad prošnja

§ 42. 1. Tužba na isplatu predbilježene tražbine ne
sadržaje sama po sebi zahtjeva za opravdanje predbilježbe.
20. veljače 1894, br. 1898, Zb. 15025.

2. Prisp. o. 2. kod § 41.

§ 43. 1. Prosilac imade za predbilježbu u postupku
po § 43, odn. § 45. z. grunt, povratiti troškove onome, koji
je predbilježen. Plss. 6. svib. 1902, br. 12567 ex 1898,
uzb. 607, R. Z. 1904/45.

3

36

Opci zemlj. zakon.

brisanja odbiti. Ako li sud toga ne vidi, ima
se narediti na kratko vrijeme ročište, na kojem
če onaj, koji predbilježbu traži, imat dokazati,
da rok za opravdanje još teče ili da je tužba
za dobe podignuta, u protivnom slučaju ima se
dozvoliti brisanje predbilježbe.

Tužba na opravdanje imade smatrati se
kao za dobe predana, ako se — premda po
izmaku roka, ustanovljena za nju, — predade
ipak prije, nego li prošnja za brisanje ili barem
onoga istoga dana, kojega i ova.

') Prisp. §§ 439. i 453. ogz.

§ 46. Ako se predbilježba prizna kao
opravdana, imat če se na prošnju dotičnika
učinjeno opravdanje primjereno pravomočnoj
presudi upisati u gruntovnici.

Ako li se nasuprot predbilježba ne prizna
kao opravdana, tad če se na prošnju dotičnika
imat na temelju pravomočne presude 1 ) izbrisati.

*) § 47. z. grunt.

§ 47. Ako se predbilježba izbriše s toga,
što se tužitelju predbilježeno pravo nije konačno
dosudilo 1 ) ili što se predbilježba nije priznala
kao opravdana 2 ), ili što se onaj, koji ju je is-
hodio, bezuvjetno nje odrekao, tad če se svaka
predbilježba istoga prava 3 ), koja na temelju iste
isprave iznova bude zamoljena, ureda radi od-

§ 46. 1. Tužiteljeva revizija protiv dviju suglasnih

osuda, s kojima bijaše njegov zahtjev zavrnut u opravda-
jučem postupku, ne sprečava brisanja predbilježbe u smislu
§ 46. 12. rujna 1872, br. 9281. R. 20, Zb. 4703.

2. Brisanje može se dozvoliti takodjer temeljem osude,

kojom se tužba opravdanja zavrača »za sada«. 9. siječ. 1883,
br. 156, Zb. 9251.

§ 46.-49.

37

biti, ili, ako je to propušteno i ako se je učinila
iznovična predbilježba, imat če se opet izbrisati
ova predbilježba, čira prijavi protivnik, da se je
jedanput jurve predbilježba izbrisala.

b § 259, st. 2. cpr. Prisp. § 48, st. 2. z. grunt. —
2 ) § 46, st. 2. z. grunt. — 8 ) § 105. z. grunt., § 16. instr.

§ 48. Ako se je nasuprot predbilježba iz¬
brisala jedino zato, što tužba na opravdanje
nije bila za dobe 1 ) predana, moči če se istina
iskati nova predbilježba, nego imat če ova
pravnu krepost tek od onoga časa, kojega
predana bude nova prošnja.

Vlasniku nepokretnine ili prava uknjižnoga
prosto je takodjer udariti putem parnice 2 ) uza-
zivne, i u slučaju, ako ova povoljno bude rije-
šena, dati to zabilježiti u gruntovnici i tako
predusresti iznovičnomu dozvoljavanju pred-
bilježbe.

9 § 45. z. grunt. —■ 2 ) Sada: da se utvrdi nebice
predbilježenoga prava. Čl. XXXIX. cp.

§ 49. Ako proti onomu, koji je uknjižen
kao vlasnik nepokretnine, isposlovana bude
predbilježba prava vlasništva, moči če se kako
proti uknjiženomu, tako i proti predbilježenomu
vlasniku dozvoliti istina dalnje uknjižbe, nego
pravni njihov opstanak zavisit če od toga, da
li če se predbilježba prava vlasništva opravdati
ili ne.

Ako predbilježba bude opravdana, tad se
prigodom upisa opravdanja imadu ureda radi 1 )
izbrisati svi oni upisi, koji su proti uknjiženu
vlasniku ishodjeni bili, iza kako je stigla ona
prošnja, uslijed koje se je predbilježilo pravo
vlasništva.

38

Opci zemlj. zakon.

Naproti ako predbilježba prava vlasništva
bude izbrisana, imadu se ujedno izbrisati ureda
radi 1 ) i svi upisi, koji su učinjeni s obzirom na
ovu predbilježbu.

Ustanove ove valjat če i onda, ako se
je proti posjedniku založno osigurane tražbine
ishodila predbilježba prijenosa tražbine na drugu
osobu.

*) = s ureda.

§ 50. Ako se je brisanje prava samo pred-
bilježilo, moči če se s obzirom nanj dozvoliti
istina dalnji upisi n. p. prava podzaložnih ili
ustupa (cesija) 1 ); nu pravni njihov opstanak
zavisit če o tom, da li če se predbilježba bri¬
sanja opravdati ili ne.

Ako predbilježba bude opravdana, imat če
se prigodom upisa opravdanja izbrisati ureda
radi 2 ) svi oni upisi, koji su glede izbrisana sada
prava medjutim bili dozvoljeni.

J ) §§ 442. i 1394. ogz. — *) =. s ureda.

§ 51. Kad na tražbini hipotekarnoj onda,
kada se zahtijeva njezino brisanje, imade još
prava podzaložnih 1 ), tad se brisanje tražbine
može dozvoliti samo s tim dodatkom, da če
pravna njezina krepost glede podzaložnih prava
nastati onda stopram 2 ) kad se ista izbrisu 3 ).

§ 49. 1. Ako se doz voli brisanje predbilježene traž¬
bine, izbrisati se imadu takodjer ujedno medjutim na nju
dozvoljena uknjiženja istotako, kao što kad se izbriše pred¬
bilježba prava vlasništva (§ 49. z. grunt.) i kao što kad
se opravda predbilježba izbrisa. — 18. velj. 1874, br. 734.
J. 87, Zb. 5272.

§ 50. 1. Prisp. o. 1. kod § 49.

§ 50,—53.

39

Dalnjih upisa na ovu tražbinu hipotekarnu
ne če se više dozvoljavati, ako se je brisanje
uknjižilo 4 ); nu ako je brisanje samo pred-
bilježeno, tad se mogu dopustiti samo s pravnom
posljedicom § 50.

’) § 454. ogz. — 2 ) = tek onda. — 3 ) Vidi § 8. z.
22. velj. 1907, dz. 48. — 4 ) Sada vrijedi § 324, st. 2. or.
Prisp. F 245 (179).

Četvrti odsjek.

O zabilježivanju 1 ) (adnotaciji).

1. Zabilježivanje 1 ) osobnih odnoša-ja.

§ 52. Odnošaji, pomenuti u § 20. a) za-
bilježivat če se, kao i zabilježba ova brisat če
se na prošnju dotičnika, zakonitih njihovih za-
stupnika ili pozvanih za to sudova na temelju
dokaznih isprava 2 ).

0 = Zabilježba. — 2 ) §§ 26, st. 1. i 27. z. grunt,
ter §§ 292—294. i 296., nadalje el. VII, br. 1. i 2. ep.

2. Zabilježivanje*) reda.

§ 53. Vlasnik ima pravo zahtijevati za-
bilježbu u gruntovnici, da je nakan prodati
svoju nepokretninu ili učiniti na nju zajarn,
kojega se količina ima naznačiti, u svrhu, da
sebi tim od časa učinjene ove prošnje osigura
i utvrdi uknjižni red za ona prava, koja se
uslijed ovih poslova budu imala upisati.

§ 51. 1. Prisp. o. 4. kod § 61.

§ 52. 1. Prisp. o. 2. i 3 . kod § 20.

40

Opci zemlj. zakon.

S istim pravnim posljetkom može zahtijevati
hipotekarni vjerovnik, da se zabilježi narnje-
ravani ustup ili brisanje 1 ) njegove tražbine.

Nego zabilježba ovakovih prošnja dozvolit
se može samo onda, lcada je uknjižba prava,
koje se upisati imade, odnosno kada je brisanje
prava postojecega dopusno, i kada je potpis
na prošnjama udostovjeren 2 ) sudbeno ili biljež-
nikom.

*) = zabilježba.

x ) Prisp. konverzijski z. 22. velj. 1907, dz. 48. —
2 ) = ovjerovljen = obavjeren.

§ 54. Odluka, kojom se prošnja doz volj uje,
izdat se ima samo u jednom otpravku; a ot-
pravak taj treba da je providjen potvrdom o
obavljenoj zabilježbi 1 ).

J j §§ 16, st. 3., 23, st. 2. i 24. instr.

§ 55. Zabilježba reda gubi svoju moc
nakon šestdeset dana iza dozvole. Ovo se ima
napomenuti u odluci, navedši dan po koledaru,
kojega ce rok ugasnuti.

§ 56. Prošnja za upis prava ili brisanja,
za koje se je red zabilježio, ima se, predloživ
otpravak one odluke, kojom se zabilježba do-
zvoljuje, doprinijeti uz rok,*) uglavljen u. § 55.

§ 53. 1. Prsp. o. 1. kod § 55.

§ 55. 1. Ako se je postigla zabilježba prednosnoga

reda za nakanjeno otudjenje, vknjižba se pak otudjenja
nije provela po tom redu prednosti, jerbo ne bijaše
predložen otpravak zaključka, koji doz volj a va za-
bilježenje, onda se srnije takodjer naknadno, ali samo u
roku od 60 dana § 55. z. grunt, zamoliti zabilježenje
reda u zabilježenom redu prednosti te brisanje uknjiženja,
izvršenih poslije zabilježbe reda prednosti. 27. lip. 1905,
br. 10484, uzb. 911.

§ 54.-57.

41

Ako se uslijed ove molbe dozvoli uknjižba ili
predbilježba, zadobit če uknjižba red zabilježeni.
Ovršena 1 ) uknjižba ima se navesti na p rij e po-
menutom 2 ) otpravku.

Uknjižba po zabilježenom redu može se do-
zvoliti i onda, ako se je nepokretnina ili traž-
bina hipotekarna, iza kako se je zamolila za-
bilježba reda 3 ), prenijela na treču osobu ili ako
se je opteretila.

Ako vlasnik nepokretnine ili hipotekarni
vjerovnik pade pod stječaj prije, nego što
predana bude prošnja za uknjižbu, moči če se
uknjižba dozvoliti samo onda, ako je isprava
o. poslu izdana bila prije dana, kojega se je
otvorio stječaj i ako dan izdadbe njezine po-
tvrdjen bude 4 ) sudbeno ili bilježnikom. Ne od-
govara li isprava ovim uvjetima, imat če se
prosuditi po propisima reda stječajnoga da li
se može ili ne može uknjižba dopustiti 5 ).

*) == u roku.

x ) — Obavljena. —■ 2 ) Vidi §§ 16, 23, 24. instr.

3 ) Prisp. § 208, st. 2 or. — 4 ) Nepromijenjeno po or.

(čl. XIII. or.). — '“)  § 25. z. grunt, ter §§ 1—3., 11—13.
stječ. r.

§ 57 .  Ako se dozvoli, da se prodaja ne¬
pokretnine ili ustup ili brisanje tražbine uknjiži
po zabilježenom redu, ima se tad na prošnju
stranke, za lcoju je učinjena uknjižba, odrediti
ujedno i brisanje onih upisa, koji su glede ove

§ 56. 1. Medjusobni red temeljem zabilježenja reda

prednosti zaporedno uzetih i uknjiženih zajmova od-
redjuje se po § 29. z. grunt. 25. kolov. 1880, br. 9361,
.Zb. 8073.

2. Vidi o. kod § 55.

42

Opci zemlj. zakon.

nepokretnine ili tražbine ishodjeni bili, pošto-
je predana bila prošnja za zabilježbu.

§ 58. Ako prošnja za upis ne bude pod-
nešena prije izmaka roka ustanovljena, ili ako
iznos, za koji je učinjena zabilježba reda, ne
bude iscrpljen do izmaka toga roka, ne če za¬
bilježba imat kreposti i imat če se izbrisati 1 )
ureda radi.*)

Prije nego što mine rok zakoniti, može se
brisanje zabilježbe dozvoliti samo onda, ako se
doprinese otpravak odluke o dozvoli zabilježbe.
Brisanje ima se zabilježiti 2 ) na ovom otpravku.

J ) Vidi §§ 16, 23, 24. z. grunt. — 2 ) Vidi § 29.
instr. — *) = s ureda.

3. Zabilježivanje otpovjedi i tužbe hipotekarne 1 ).

§ 59. Zabilježbu sudbeno ili bilježnikom
udostovjerene 2 ) otpovjedi tražbine koje hipo¬
tekarne, zatim zabilježbu tužbe hipotekarne ima
dozvoliti na prošnju vjerovnikovu sud grun-
tovnički 3 ) onda, kad se dokaže, da je onaj,
proti komu je naperena otpovjed ili tužba,
upisan kao vlasnik založene nepokretnine, i kad
se dokaže, da teče tužba hipotekarna.

§ 57. 1. Vidi o. kod § 55.

§ 59. 1. Zabilježenje hipot. tužbe može zahtijevati

samo tužitelj, nipošto tuženik. 9. list. 1894, br. 12224 v
Zb. 15221.

2. Po § 59. treba dokazati, da je tužba u toku, ne
samo, da je predana. 9. ruj. 1893, br. 10405, Zb. 14800..

3. Na zahtjev vjerovnika s nadzaložnim pravom do¬
zvoliti se imade takodjer zabilježenje sudskog ili javnim
bilježnikom posvjedočenog otkaza postavka, uknjiženog
nadzaložno na hipotekarnoj tražbini, kao što i zabilježenje;

§ 58.—60.

43

I sud parbeni može odmah dozvoliti, da se
zabilježi tužba hipotekarna.

J ) Ovi su propisi ostali nepromijenjeni (čl. XIII, br.
7. or.). — * 2 ) = ovjerovljene = obavjerene. — 3 4 5 * 7 8 ) § 119.
jn: Sudsko otkazivanje hipotekarnih tražbina (§ 59. z.
grunt.) treba uvijek da biva kod suda zemljišne knjige.

Avstro-ugarska banka ulaže takova otkazivanja kod
c. kr. zemaljskog sudišta u Bečii (§ 34. pravila). — Prisp.
§ 322, st. 2. or.

§ 60. Zabilježba takova imat če tu posliedicu,
da če otpovjed ili tužba kreposna biti takodjer
i proti svakomu kašnjemu vlasniku zaloga, i
da se napose ovržba na založenu nepokretninu
povesti može neposredno proti svakomu vlas¬
niku ove nepokretnine na temelju pravomočne

tužbe na isplatu nadzaložno uknjiženoga postavka, ako je

onaj, protiv koga ide otkaz ili tužba, uknjiženi vlasnik za¬

ložene hipot. tražbine i ako jest iskazano. da je tužba
u toku. 24. velj. 1874, br. 1599. R. 68. Zb. 5281.

4. Dopusna je zabilježba tužbe u zemljišniku uknji¬
ženoga suvlasnika kojeg zemljišta protiv drugog suvlasnika
na razdvojenje vlasniške zajednice kod zemljišta i dozvoia
njegove prodaje po sudskoj dražbi. 20. kolov. 1872, br.
8683, R. 18, Zb. 4690.

5. Istotako i u smislu § 103. o. rud. z, predane tužbe
na sudsku procjenu nepokretnina, izvlaštenih u rudarske
svrhe. 13. stud. 1900, br. 15373, Zb. 367.

Zabilježenje tužbe nije dopusti o :

6- na uspostavu prijašnjeg stanja u svrhu dokon¬
čanja hipotekarne tužbe. 14. siječ. 1875. br. 9539, Zb. 5600;

7. na ustanovidbu, da je hip. tražbina uvjetna. 18. pros.
1889, br. 10925, Zb. 13550;

8. na priznanje, da je tražbina, uknjižena bez na¬
vedbe novčane vrijednosti uplativa u konv. kovu ter da
se imadu platiti trogodišnji zaostali kamati. 23. srp. 1890,
br. 8566, Zb. 13354.

44

Opči zemlj. zakon.

presude, izrečene o zabilježenoj tužbi ili na te¬
melju ovršne nagode. 1 )

*) Vidi § 34, st. 2. or.

4. Tnzbe za brisanje i zabiljezivanje jamice})

§ 61. Ako onaj, ko ji scijeni 2 ), da je uknjiž-
bom 3 ) kojom povrijedjen u svojem uknjiženom
pravu, uknjižbu s razloga ništetnosti pobija
putem parničnim, i ako traži po vratu prijašnjega
stanja: moči če zabilježbu takove parnice u
gruntovnici zaiskati ili u isto doba s tužbom ili
kašnje. Zabilježenje parnice može se zaiskati
kako kod suda parničkoga tako i kod suda
gruntovničkoga.

Posljedica zabilježbi parnice bit če ta, da
če presuda, koja bude izrečena o tužbi, sasvim
kreposna biti i proti onim osobama, koje su
stekle prava uknjižnih istom iza onog doba,
pošto je prošnja za zabilježbu parnice stigla
sudu gruntovničkomu 4 ).

b Vidi čl. XIII, br. 7. or. — Nadalje vidi §§ 69. i
70. z. grunt., ter § 46. pobojnoga z. 16. ožuj. 1884, dz. 36.
2 ) = misli. 3 ) Prisp. § 45. z. grunt. 4 ) Vidi § 220, st.
4. or.

§ 60. 1. Propis §a 72 nije iznimka pravila §a 60.
Ako se je zabilježenje hip. tužbe uknjižilo jošte prije dražbe,
je uknjiženje ovršnoga založnoga prava za utuženu tražbinu
dopusno takodjer poslije dražbe. 22. svib. 1894, br. 6215,
Zb. 15121.

2. Vidi o. 5. kod § 59.

§ 61. 1. Zemljišnička zabilježenja parnice dopusna

su samo u slučajevima, navedenim u §§ 20, 59.—71. taksa¬
tivno. 4. velj. 1873, br. 1017, Zb. 4869; 15. listop. 1885,
br. 11837, Zb. 10762. — (Teorija i praksa dopuštaju ova-
kove zabilježbe i u drugim slučajevima).

§ 61,—63.

45

§ 62. Kad se tužba za brisanje podici ima
proti onim osobama, koje su stekle neposredno
prava uknjižbom onom, proti lcojoj se traži
brisanje, ili koje su njom oprostile se kakova
tereta, ili kad se tužba osniva na takovim od-
nošajima, koji postoje neposredno medju tuži-
teljem i tuženikom, tad se trajnost prava tuž-
benoga ima prosuditi polagpostoječih gradjansko-
pravnih ustanova o zagodi.

§ 63. Nego tko je voljan i proti t reci m
osobama kao ništetnu pobijati uknjižbu, o kojoj
je po propisu obaviješčen bio, da se je do-
zvolila, imat ce uz rok 1 ), koji bi ga išao za utok

2. Zabilježba parnice imade se izvršiti samo na
tužbu i to samo o uknjiženom, nipošto pak o predbilježenom
postavku. 1. listop. 1884, br. 11170, Zb. 10187.

3. Zabilježba tužbe je dopusna i onda, kad se
uknjižba ne ispodbija radi prvotne ništetnosti tabularnog
spisa, nego radi kasnijega ugasnuča pravnog naslova, na
kojem temelji. 28. pros. 1888, br. 14764, Zb. 12497 i dr.;
(2. ožujka i875, br. 1739, Zb. 5645);

navlastito tužbe na brisanje zaiožnoga prava, jerbo
bijaše odnosna tražbina uolacena ili položena kod suda.
20. kolov. 1885. br. 5830, R 128, Zb. 10666.

4. Ako se hipoteke drži nadzaložno pravo, onda se
imade uz zabilježbu parnice ugoditi izbrisnome zahtjevu
pod uvjetom odredba § 51. z. grunt. 9. lip. 1891, br. 7045,
Zb. 13810.

o. Zabilježba parnice, protuzakonito dozvoljena, ne
provzrožuje, da bi imala dotična presuda u smislu zem-
ljišničkog zakona uzvratnu moč od zabilježenja dalje. 7. svib.
1889, br. 372, Zb. 12722.

6. Vidi odludžbe kod § 127.

§ 62. 1. Trogodišnji rok dosjelosti § 1467. ogz. jest
ujedno rok zagode; odredbom § 62. z. grunt, nije dignuta
szaga § 1467. ogz. grunt, te vrijedi onaj trogodišnji rok
nagode takodjer proti v neposrednoga stjecatelja knjižnoga
prava. 2. trav. 1902, br. 1247, Prč. 1902/317.

46

Opči zemlj. zakon.

proti dozvoli iste 2 ), zaiskati u suda gruntovnič-
koga zabilježbu, dajeuknjižba ta prijeporna, i
ili podjedno ili najkašnje za šestdeset dana po
izmaku roka utočnoga u istinu predati tužbu
proti svim osobama, koje su pobijanom uknjiž-
bom zadobile uknjižno koje pravo ili ishodile
nanj drugih uknjižba ili predbitježba.

Pošto ovi rokovi minu, modi če se presuda
na brisanje pobijane uknjižbe proti trečim
osobama, koje su još prije zabilježene parnice
ishodile na nju i n i h prava uknjižnih, izreči samo
onda, ako glede valjanosti 3 ) njezine nisu bile
u dobroj vjeri.

J ) = u roku. — 2 ) § 127. z. grunt. — 3 ) §§ 28. i 68.
z. grunt.

§ 64. Ako se pak tužitelj o dozvoli
uknjižbe 1 ), za koju tvrdi, da je nevaljala, bilo
s koga mu drago razloga nije, kao što je pre¬
pisano, obavjestio, tad če tužbeno pravo na
brisanje iste proti trečim osobama, koje su
dalnjih uknjižnih prava na nju ishodile u do¬
broj vjeri, ugasnuti stopram za tri godine dana,
računajuč od onoga časa, kad se je pobijana
uknjižba zaiskala pri sudu gruntovničkom. 2 )

h § 125. z. grunt. — 2 ) Vidi z. 25. srp. 1871, dz. 96

§ 65. Ako tužitelj odustane od tužbe, ili
ako odbijen bude pravomočnom presudom, ili
ako nije uručio tužbe u slučaju § 63. u pro-

§ 63. 1. Rok tužbe na brisanje uknjižbe protiv trečih
lica, koja su nanj stekla daljne uknjižbe, pocima s prvim
uknjiženjem. 13. ožuj. 1879, br. 704, Zb. 7644.

2. Odredba § 63. vrijedi i kod ovršne uknjižbe

2. pros. 1879, br. 12018, Zb. 7674.

§ 64 .- 66 .

47

pisanom roku, tad če se  na zahtijevanje protivne
stranke odrediti, da se zabiiježena parnica izbriše.

Ako se pravomočnom presudom ili na-
godorn ukine sasvim ili stranom pobijana
uknjižba, dozvolit če se na prošnju tužitelja
brisanje pobijane uknjižbe na onaj način i u
onorn opsegu, kako je to izrijekom navedeno
u presudi ili nagodi, i ujedno naredit če se, da
se izbrisu zabiiježena parnica i sve one uknjižbe
i predbilježbe, koje su glede prava, koje se iz¬
brisati ima, zaiskane bile istom poslije roka,
kojega je prošnja za zabilježbu parnice prispjela
sudu gruntovničkomu. 1 )

*) Prisp. § 6S. ov. z.

§ 66. Tko tvrdi, da je uknjižba ishodjena
bila uslijed čina, zabranjenog po zakonima
kaznenim, moči če u svrhu, da pravni posljedak,
označen u § 61, potkrijepi proti kašnjim
uknjižbama, kod suda gruntovničkoga, dopri-
nesav potvrdu od nadležene vlasti, da je kod
nje učinjena kaznena prijava, zamoliti pred-
bilježbu, da je uknjižba ta prijeporna.

Nego ako se zabilježbom parnice postiči
ima ta posljedica, da pravo na očitovanje ne-
valjanosti koje uknjižbe sačuvano bude i proti
osobama trečim, koje su još pri je zabilježene
parnice stekle na nju prava knjižnih u dobroj

§ 65. Usprkos propisa §a 505., zadnji st. cp., po
kojem revizijska pritužba protiv potvrdjujude presude druge
molbe ne imade odgodne modi, ne smije se temeljem
ovakve presude prije presude vrhovnog sudi.šta dozvoliti
brisanje zabilježene parnice. 28. kolov. 1902, br. 12118;
uzb. 626. Istotako za vremena kreposti prijašnih parnič-
nih zakona. 27. ožuj. 1873, ,br. 2642. R. 44, Zb. 4915.

48

Opči zemlj. zakon.

vjeri, imat če  se prošnja za zabilježbu parnice-
doprinijeti sudu gruntovničkomu uz onaj rok 1 },,
k oj i bi stranku išao za utok proti dozvoli
uknjižbe 2 ).

x ) = u onora roku. — 2 ) Prisp. § 220, st. 4. or.

§ 67. Ako sud kazneni izjavi, da se ima.
izbrisati uknjižba ujedno s pravima knjižnim,
stečenim možebit p rij e zabilježbe, označene u
§ 66, imat če sud gruntovnički, kad povrijedjena
stranka doprinese o tom presudu s potvrdom
njezina pravomočja, narediti, da se ovo bri¬
sanje izvede po ustanovama § 65. Ako sud
kazneni nasuprot izreče, da je optuženik kriv,
ali ne izreče, da se preduzeti ima brisanje, i
ako povrijedjenu stranku glede tražena bri¬
sanja uknjižbe otpravi na put parnice grad-
janske’), tad če stranka imat pravo podignuti
tužbu na izbrisanje uknjižbe i gorinavedenih
prava knjižnih uz rok 2 ) od šestdeset dana, pošto
pravomocnom postane ova odredba. Pošto mine
bezuspješno ovaj rok i takodjer ako sud kazneni
ne izreče, da je optuženik kriv, imat če se na
prošnju onoga, komu je do toga stalo, da se
uzdrži 8 ) uknjižba, dozvoliti brisanje zabilježene
parnice.

*) § 866. kp. — 2 ) = u roku. — 3 ) § 68. ov. z.

§ 68. Ako se zabilježba parnice tražila
bude s razloga, što nije podignuta tužba na
brisanje u rokovima, opredijeljenim u §§ 63. i

§ 66. 1 . I u slučaju naznačenom u § 66, može da.
zatraži zabilježbu parnice samo ko je optereden uknjižbom,
glede koje ima se prevesti ta zabilježba. 13. kolov. 1872,
br. 8378'. R. 16, Zb. 4685.

§ 67,—71.

49

67., imat če sud gruntovnički, ako mu nije
nista protivna znano, narediti ročište na kratko
vrij cm e, na kojem če onaj, koji je ishodio za-
bilježbu parnice, imat dokazati, da je tužba po-
dignuta za dobe 1 ), u protivnom bo slučaju do-
zvoliti če se, da se zabilježba izbriše. 3 )

b = pravodobno. — 2 ) g 59. ov. z.

§ 69. Ako knjižni vlasnik ili vjerovnik.
kojemu je na dobro ili na tražbinu pravo 1 )
uknjiženo s razloga, da je to pravo ugaslo za-
godom, podnese tužbu da se izbriše sasvim ili
stranom 3 ), moči če se dozvoliti 3 ), da se za-
bilježi parnica.

b § 118. ov. z. — 2 ) = djelomice. — 3 )  Prisp.

§ 220, st. 4. or.

§ 70. Zabilježiti parnicu može se dozvoliti
i onomu, koji uslijed dosjelosti (§ 1498. opč.
gradj. zakonika) 1 ) traži, da mu se dosudi
stvarno koje pravo.

b Prisp. § 220, st. 4. or.

§ 71. Nego parnična zabilježba tužbe na
brisanje poradi zagode (§ 69.) ili tužbe na do-
sudjenje kojega prava stvarnoga uslijed dosjelosti
(§ 70.) ne vri jedi proti osobama trečim, koje sig
oslanjajuč se na gruntovnicu, zadobile uknjižbe
ili predbilježbe p rij e roka, kojega je prošnja za
zabilježbu parnice stigla k sudu gruntovničkomu.
Dosjedjeno pravo, koje se dosudi, uživat če
prednost pred svim upisima, koji su učinjeni

§ 70. Tužba na dosjelost služnosti može se za¬
bilježiti; § 70. ne zahtijeva, da se radi o več uknjiženom
stvarnom pravu. 10. trav. 1894, br, 4141, Zb. 15087.

4

50

Opci zemlj. zakon.

tekiza zabilježene parnice, i imadu se izbrisati sva
prava, koja su s njim u opreci a upisala su se
poslije zabilježene parnice.

U ostalom valja postupati po ustanovama § 65.

5. Zabilježivanje ovršne dražbe.

§ 72. Sud onaj, pri kojem je ovršna dražba
nepokretnine koje ili tražbine hipotekarne 1 )
obavljena, ima odrediti, da se to u gruntovnici 2 )
uredovno zabilježi.

Posljedica je ovoj zabilježbi, da če dalnji
upisi proti dosadanjemu vlasniku jedino onda
valjati, ako se dražba proglasi nekreposnom 3 ).

Ako se proti ovrsi nije prigovorilo ili ako
prigovor bude konačno-valjano odbijen, tad se
imadu na prošnju dionika izbrisati svi upisi,
koji su iza zabilježbe ovršne dražbe ishodjeni
proti dosadanjemu vlasniku, a i upisi, koji su
s obzirom na njih 4 ) još učinjeni.

h § 321. or.: Tražbine uknjiženjem osigurane ne
smiju se unovčiti prodajom na javnoj dražbi. — 2 ) Čl.

XXVI. or.: Odredbe § 72. z. grunt., koje se tiču zabilježenja
ovršne dražbe, treba da vrijede za zabilježenje podijeljena
dosudjenja (§ 183. or.). — §§ 183, st. 3,; 186, st. 3 i 199. or.
— 3 ) §§ 156, 237. or. — 4 ) § 136. or.; 170, 313, br. 8. or.

§ 72. 1. Odredbe ovrš. reda glede stjecanja prava

vlasništva na nepekretnine dosudjenjem na prisilnoj dražbi
<§§ 237, 156. or.) i propisi o knjižnem zabilježenju takovog
dosudjenja (§ 183. or., čl. XXVI. or., § 72. z. grunt.) ne
vrijede za dobrovoljne dražbe. 3. svib. 1889, br. 4839,
uzb.  137.

2. Zabilježenje ovršne dražbe ne utemeljuje stvarnog

prava, nije dakle dopusno uknjiženje zaiožnoga prava protiv
■dražbenoga kupca, koji još nije uknjižen kao vlasnik.

19. pros. 1882, br. 14608, Zb. 9816.

§ 72.-74.

51

§ 73. U koliko sud gruntovnički ili sud
parnički imade u drugim slučajevima narediti
koju zabilježbu, ustanovljeno je stranom 1 ) u
ovom zakonu-), stranom 1 ) u zakonu od 6. veljače
1869 (drž. zak. lista br. 18) 3 ), a stranom 1 ) i u
gradjanskom postupniku i u redu stječajnom 4 ).

*) = djelomice. — 2 ) §§ 20, 52.—72. ov. z. — 3 ) Vidi
JV. u toj knjiži. — 4 ) § 88. stječ. r.

Peti odsjek.

O odcjepljivanju 1 ) sastojina stvarnosti gruntovničke.*)

§ 74. Otpisati sastojinu gruntovnieke*)
■stvarnosti i pripisati ju drugoj stvarnosti grun-
tovničkoj*) ili otvoriti za nju nov uložak, do-
pušteno je samo onda, ako je dio, koji se od-
cijepiti ima, označen točno, bude li potrebno,
nacrtima ili mapama, od kojih se ima sačuvati
jedna kopija u zbirci isprava, i ako isprave,
koje tražbu potkrepljuju, odgovaraju zahtjevima,
propisanim za uknjižbu prava vlasništva 2 ).

Pri odcjepljivanju ovom imade se postupati
po §§ 13.—15. zakona od 6. veljače 1869, (drž.
zak. lista br. 18) 3 ).

3. Knjižno zabilježenje obavljene dobrovoljne dražbe
ne imade pravnog značenja te ne priječi, da se protiv do-
sadašnjega vlasnika obavljaju daljnauknjiženja 3. svib. 1899,
br. 4839, Zb. 602.

4. Prisp. o. 1. kod § 29. i o. 1. kod § 60.

o. Kod razdiobe najviše ponude, polučene prisilnom
dražbom nepokretnina, imadu se u obzir uzeti takodjer
valjane promjene. koje su se zbile u zemljišniku poslije
zabilježena dosudjenja do rasprave o razdiobi. 15. svib. 1902,
br. 6717, uzb. 560.

4

52

Opci zemlj. zakon.

*) = zemljišničke (-oj.).

') Vidi op. 8. kod § 20.,— 2 ) Glede dioba šuma vidi
§ 21. šum. z. 3. pros. 1852, dz. 250 i § 31. ces. pat.
5. srpnja 1853, dz. 130. Nate uredbe upozoruje min. prav..
s n. 29. stud. 1903, uk. 1903/33. 3 ) Vidi pozv. z. i z.
11. svib. 1894, dz. 126 u toj knjiži. — Tu i u kazalu na-
brojene su odredbe, koje preinačuiu sadržaj ovoga para¬
grafa. — Prisp. § 134. H.

Glava tPBča.

Postupak u stvarima gruntovničkim 1 ).

Prvi odsjek.

Ustanove opčenite.

1. Nadležnost.' 1 )

§ 75. Izuzam slučajeve, ustanovljene uza¬
konil ovom, zatim one, koji su ustanovljeni
u zakonima o sudbenom postupku 3 ), imade se
dozvola za upis zaiskati kod onoga suda grun-
tovničkoga, pri kojem se nalazi uložak, u koji
se ima preduzeti upis. 4 )

v ) =  zemljišničkim; vidi § 88, st. 2. or. — s ) Čl. XVII.
jn. (vidi dodatak III.) — Nadležnost za vodjenje zemljišnih
knjiga odredjuje § 118. jn.; za vodjenje zemljišnih knjiga

§ 74. 1. Knjižni otpis idealnih cestica i pripis istih k
drugome zemljištu nije dopustan; pogodba protivna sa-
držaja ne vrijedi; suvlasnici imadu pravo Utoka. 20. sijež.
1903, br. 587, Prs. 1903/111.

§ 75. 1. Za dozvolu prisilne osnove založnoga prava
s uknjižbom založnoga prava na temelju kaznene osude
nije nadležan kotarski sud, u području kojega imade ob-

§ 75.-76.

53

u Beču min. prav. n. 19. pros. 1892, dz. 225 i 26. listop.
1893, dz. 154, z. 21. pros. 1905, dz. 208 i min. n. 27. pros. 1905,
dz. 210. — 3 ) §§ 59, 61, 108. i 111. z. grunt.; § 13. z.
45. velj. 1869, dz. 18, §§ 177. i 246. pat. 9. kolov. 1854,
dz. 208. — 4 ) Vidi §§ 1, 4. i 88, 208. or. F. 142 (110), 143
(111), 206 (153), 207 (154). Nadalje vidi §§ 375, 237. or.
173. i 157. sud. posl.

2. Načelo postupha.

§ 76. Izuzamši slučajeve, opredijeljene u
■ovom zakonu 1 ), ne o dre dj uje sud upisa ureda
radi 3 ), več samo na prošnju stranaka ili vlasti. 3 )

4 ) §§ 47. 49, 50, 58, 65, 67, 72, 88. 89, 99 do 101,
106, 107, 109, 113, 129, 131. i 133. z. grunt. Izim ovih
odredjuju se upisi s ureda: a) po  zemljišničkom odijelu
u slučajevima: §§ 3, 13. i 14. z. 6. velj. 1869, dz. 18;
§ 8. i 15. z. 25. srp. 1871, dz. 96; po §§ 7.—9. (zaKranjsku
6.—8.) z. zemaljs. o naredjenju zemljišnika u dodatku; u
ispravnom postupku kod uknjižbe zemljišta u smislu pred-
zadnj. st. min, n. 15. siječ. 1904, br. 25007/3, uk. s. 45.
fc) po neprijep. odij.: § 17. z. 7. srp. 1896, dz. 140. (z. o
dovzoljavanju prijekihputeva); § 34., st. 2. z. 18. velj. 1878, dz.
30. izvlazb. z.); § 2. z. 23. svib. 1883, dz. 82 (upis prava
-s ispravatna o dosudjenju ostavština); zbog različitih oso-
bitih zakona, koji se tiču stavbišta u Praži i dr. c ) po
:stje£ajnom odij.: razglas stječaja, § 88. stječ. r. d)  po odij.
■dovoljujučem ovrhu ili privremenu odredbu: §§ 98, 374,
134. i 383. or.; 384, st. 2. or.; e)  po ovršnom odijelu,
§§ 129, st. 4. i 130, st. 2. or.; 173, st. 1. or.; 158, 159.
i 98. or; 159, br. 3. or.; 148, st. 2. or.; 188, st. 1. or.;
.cl. XXVI. i §§ 183, st. 3, 199, st. 1. i 186, st. 3. or.; 207. or.; 324.
or. 177. sud. posl.; 322, st. l.or.; 323. or. — 2 )^ureda radi
— s ureda — s ) Upravičuju ih različiti državni i ze-
maljski zakoni.

vezanik opču podsudnost u prijepornim stvarima (§ 4,
br. 6. or.), što više jest nadležan onaj sud, kod kojegasenalazi
uložak, u koji se ima provesti uknjižba (§ 88, br. 1. or.).
10. srp. 1900, br. 9714, uzb. 279.

54

Opci zemlj. zakon.

3. Pravo, predavati prošnje.

§ 77. Kada tko u ime drugoga koga prosi,
treba da bude dokozano, da je ovlašten pre¬
davati prošnje gruntovničke.

Opčenita punomoč dovoljna je za preda¬
vanje prošnje upisa radi u ime onoga, komu
je upis na korist 1 ).

Zakonitim ili sudbeno odredjenim zastup-
nicima ne treba posebne povlasti za to, da is-
hode upis prava od osoba onih, koje su ima
doznačene, da ih zastupaju, ili pak da ishode
brisanje tereta s imetka, koji je povjeren 2 ) nji¬
hov oj upravi.

h Prisp. § 123, br. 4. z grunt. — 2 ) Vidi §§ 322. I
328. or. Porezni je ured ovlašten da zatraži osiguranje
i uceranje direktnih poreza, pristojbi i prvima sličnih javnih
dača u mjestima, gdje nema fin. prokurature (n. min. prav.
i fin. 18. siječ. 1898, dz. 28.); takodjer i brisanje pristojbi
(n. fin. min. 11. srp. 1878. br. 9318). Vidi takodjer § is.
z. 30. lip. 1884, dz. 116. (o vodarskim zadrugama). —
Prisp. § 119. H.

§ 78. Kad onaj, kojemu je nepokretnina ili
pravo knjižno pripalo izvanknjižbenim načinom,
ustupi komu drugomu nanj pravo, koje je pred¬
metom javnih knjiga, tad može taj drugi tra-
žiti, da se upišu prava njegovog prcdnjaka. 1 )

h Vidi §§ 328. i 350. or.'

§ 79. Ako vjerovnik ne posluži se podi-
jeljenim mu pravom, da zadobije pravo za-

§ 77. 1. Prodavalac zemljišta ima u smislu §§ 21,
22. i 53. pravo da provede uknjiženje prava vlasništva na
korist stjeeatelja. 10. rujna 1890, br. 7863, Zb. 13390.

2. Hipotekarni vjerovnik nije ovlašten bez punomoči
hipol. dužnika zamoliti brisanje založnoga prava. 19. pros..
1883, br. 14269, Links 277.

§ 77.-82.

55

ložno na nepokretninu ili na pravo knjižnog
svoga dužnika, moči če i poruk tražiti, da se
preduzme upis u ime vjerovnikovo.

§ 80. Za upis prava zajedničkih, koja se
ne dadu razmjerno napram cijelosti razdijeliti,
može moliti svaki učesnik za se i u ime drugih
učesnika 1 ).

‘) Vidi § 97.

4. Rokovi.

§ 81. Rokovi, koji nijesu ustanovljeni na
koji dan po koledaru, 1 ) pričimlju teči od dana
poslije dostave.

Kad se računaju rokovi, nije slobodno od¬
bijati praznika, nedelja ili blagdana, zatim ni
onih dana, kojih se je nalazilo na pošti pismo,
koje se ima predati sudu gruntovničkomu.

Ovi rokovi, izim roka za opravdanje pred-
bilježbe (§ 43.) i roka, do kojega se ima
doprinijeti izvorna isprava (§ 88.) ili prijevod
(§ 89.), ne mogu se produljiti.

9 § 55.

§ 82. Nema rnjesta povrati u stanje pri-
jašnje, kad se zanemare rokovi, ustanovljeni
u zakonu ovom.

§ 78. l.Iznimkeu § 78. od pravila u § 77. ne smiju
se raztegnuti na ine slueajeve. 22. lip. 1875, br. 6734,
Zb. 5769.

2. Hipot. vjerovnik ovlašten je zatražiti opravdanje
predbilježbe vlasništva, koju je postigo kupac hipot. dobra.
9. velj. 1897, br. 1256, Zb. 15960.

§ 81. Vidi o. kod § 55.

56

Opči zemlj. zakon.

Drugi odsjek.

O prošnjama.

1. Oblik prošnje.

§ 83. Kod sudišta imadu se prošnje grun-
tovničke 1 ) predavati pismeno; kod inokosnih
sudova može prošnja biti i usmena.

Ako je prošnja usmena, tad držeči se pro-
pisa, postojecih za sadržaj prošnja pismenih, ima
se sestaviti napisnik i prositelj uputiti, da izjavi,
što stanovita zahtijeva. 3 )

*) = zemljišničke.

2 ) O dopusnosti telegraflčnih prošnja vidi §§ 97. i
98. sud. poslov. — Jednostavne prošnje može primati sudska
kancelarija (§ 321, br. 6. sud. poslov.). Pismene prošnje
imadu se črnilom pisati. (Rasp. min. prav. 19. lip. 1902,
br. 13285, uk. str. 156. i obj. min. prav. u uk. 1904.
str. 103.)

2. Sto je pri svakoj prošnji potrebno.

§ 84. U svakoj prošnji ima se navesti sud
gruntovnički 1 ), pri kojem ju valja predati 3 ), zatim
ime i prezime, stališ i prebivalište prositeljevo
i osoba onih, koje se obavijestiti 3 ) imadu o
rješidbi, i ako su one osobe juristične (korpo¬
racije itd.), tad i naslov, koji ih ide, i njihov
zastupnik.

x ) zemljišnički.. — 2 ) Vidi § 30, st. 1, 2. i 4. sud.
posl, — 3 ) §§ 122. i 123. z. grunt, i § 54, br. 1. or.

§ 84. Za dozvolu zemljišničkog upisa odlučuju samo
u § 94. označeni zahtjevi, u § 84. opisane oznake odnose
se samo na obavješčivanje sudionika (§§ 123, 135. z. grunt.).
11. listop. 1873, br. 11074, Zb. 5135.

§ 83.-87.

57

§ 85. Gruntovničke 1 ) uloške, na kojima se
amade preduzeti upis, navesti valja s istom
onom oznakom, pod kojom su u gruntovnici 3 ).

U prošnji ima se točno navesti, što da se
upiše u gruntovnicu 3 ).

Prošnja za uknjižbu sadržaje mucke u sebi
i prošnju za predbilježbu, ako prositelj nije
naročito izključio predbilježbe 4 ). Ako može ili
•ako želi prositelj steči pravo stvarno jedino na
plodine nepokretnine, tad ce to naročito na-
pomenuti 6 ).

*) = zemljišničke. — 2 ) = zemljlšniku. — 3 ) § 54,
br. 2. i 3. or. — 4 ) § 96, st. 2. z. grunt. — § 320,
st. 2. or. — 5 ) §§ 457. i 631. ogz.; 243. i 244. pat. 9. ko¬
lovoza 1854, dz. 208. i § 218, st. 3. or.

3. Ujedinjivanje prošnja.

§ 86. Više upisa, koji se potkrepljuju jednom
•te istom ispravom, zatim upis kojega prava u
više gruntovničkih’) uložaka 2 ) ili upis više prava
u jedan uložak gruntovnički 3 ) može se iskati
jednom jedinom prošnjom 4 ).

*) = zemljišničkih. — 2 ) Vidi § 108. — 3 ) zemljiš-
.nički. .— 4 ) Prisp. § 123. H.

4. Priloži.
a) Izvornici 1 ).

§ 87. Isprave, na temelju kojih ima se
preduzeti upis, priklopiti treba u izvorniku.

§ 85. Kad se nema udovoljiti zahtjevu za uknji-
.ženje ovršnpga založnega prava koje tražbine, ima se ipak
-dozvoiiti predbilježenje založnoga prava kao ovrhu za
osiguranje. 5. stud. 1895, br. 13239, Z. f. N. 1898, ,str. 130.

58

Opci zemlj. zakon.

Alco se izvorna isprava nalazi kod suda
gruntovničkoga 2 ) bilo medju spisima uredovnim
bilo u pohrani ili ako je priklopljena prošnji,
koja je jurve uručena, dovoljno če bit, dopri-
nijeti njezin prijepis i navesti, gdje se izvornik
nahodi.

*) Vidi op. 2. kod § 6.

§ 88. Ako izvornika nije moguče s mjesta
doprinijeti, jer se nalazi kod druge koje vlasti,
tad če se to navesti u prošnji i priklopit če se
vidimovan preijpis * 1 ).

Ako se ne bi moglo zadovoljiti prošnji ni
onda, kad bi izvorna isprava bila pri ruci, tad
ju valja odmah odbiti.

Ako bi se pak pod uvjetom onim moglo
zadovoljiti prošnji, tad treba istu u svrhu, dasaču-
van bude red prava odnosnoga, u gruntovnici 2 )
zabilježiti s dodatkom: »dok stigne izvornik«.

Podjedno ima se prositelju, ako izvorne
isprave nema uredovno poslati sud gruntov-
nički, kod kojega se nalazi, odrediti primjeran
rok, do kojega da prinese ispravu; ako ispravu
izvornu pošalje sud gruntovnički 3 ) ili ako se
preda u odredjenom roku, tad če se imat rije-
šiti prošnja u samoj stvari.

Ako se ne doprinese isprava izvorna u
podijeljenom ili produljenom 4 ) roku, tad če se
prošnja s mjesta odbiti i zabilježba ureda radi 6 )
izbrisati 6 ).

§ 87. Da je bila isprava, na temelju koje se imade
provesti uknjiženje, več kod kojega prijašnjeg uknjiženja
kod zemljišničkog suda, ne može to oprostiti prositelja,
da predloži izvornik. 10. svib. 1892, br. 5782, zb. 14244.

i dr.; (31. ožuj. 1885, br. 3671, Zb. 10506. i dr.).

§ 88,—90.

5 »

4 ) § 108. — 2 ) = zemljišniku. — 3 ) — zemljišnički.
— 4 ) § 81, st. 2. — 5 ) = s ureda. — 6 ) § 29. instr.

b) P rij e v odi.

§ 89. Ako isprave nijesu sastavljene u ta-
kovom jeziku, u kojem se mogu pri sudu gruri¬
to vničkom uručivati podnesci, tad ima se do-
prinijeti vjerodostojan 1 ) prijevod.

Kad nema prijevoda i kad se ne vidi ni iz
prošnje, da ju valja svakako odbiti, tad če se u
svrhu, da sačuvan bude red prava odnosnoga,
zabilježiti prošnja u grunlovnici s dodatkom:
«dok stigne prijevod*. U isto doba ima se od¬
rediti prositelju primjeran rok, do kojega da
podnese prijevod. Ako se doprinese prijevod u
odredjenom ili produljenom 2 ) roku, tad če se
riješiti prošnja u samoj stvari; u protivnom slu¬
čaju imade se odbiti i zabilježba izbrisati 3 )
ureda radi 4 ).

*) § 287. i slijed. ces. pat. 9. kolov. 1854, dz. 208. —■
2 ) § 81, st. 3. — 3 )  § 29. instr. Prisp. § 70. H. — 4 ) = s ureda.

c) P rij epi si.

§ 90. U koliko prijepisa trebalo bude za
zbirku isprava (§ 6.), bit če isti prosti od biljego-
vine. Ako se ne doprinesti prijepisi ili ako nijesu
za porabu, 1 ) tad če se izvornici pričuvati 2 ) u
zbirci isprava, a stranke če se obavijestiti, da

§ 88. Kod riješenja prošnje madjarskog kojeg suda
za provedenje dozvoljenoga uknjiženja založnoga prava
na temelju ovršnog naslova, koji nije priklopljen u izvor-
niku, ima se uporabljivati § 88, st. 3. i 4. 30. stud.
1897, br. 14405, Zb. 16150.

'60

Opci zemlj. zakon.

če ima prosto biti, izvadjati izvornike, donesav
naknadno valjanih prijepisa. U onim pak sluča-
jevima, kad prošnja, u kojoj se traži upis pri
više sudova gruntovničkih*), ima s ispravom iz-
vornom iči od jednoga suda gruntovničkoga*)
do drugoga, imat če svaki sud gruntovnički*),
ako nema tu prijepisa, koji su za njegovu grun-
tovnicu potrebni ili ako isti nijesu za porabu,
izdati ih i uzeti u to ime dvogubu pristojbu,
ustanovljenu za povjerene 3 ) prijepise 4 ).

Gruntovničar*) imade na uloženim ili u knjigu
isprava uvedenim prijepisima ureda radi 5 ) potvr-
diti, da se slažu s izvornim ispravama.

J ) § 17, st. 3. instr. — 2 ) § 17, st. 5. instr. — 3 )=obavje-
rene = ovjerovljene. — 4 ) Financijalne oblasti prve molbe
mogu oprostiti od polovice pristojbe, koja se ima ubrati,
ako se ne doprinesli uporabni prijepisi isprava. (Rasp.
min. fin. 3. kolov. 1894, br. 10214. u priloži 8. fin. uk.
pod br. 37.). — 5 ) ureda radi = s ureda. — *) = zem-
ljišnički (-ih, -oga, -čar,) *) zemljišnik.

§ 91. U koliko se prijepisi imadu prinijeti
u svrhu, da se odmjeriti mogu pristojbe 1 ), to
ustanovljuju posebni propisi.

J ) Vidi § 17, st. 2. instr.

Narcdba ministarstva fmancija i pravosudja od 11. stu¬
denci 1882, dz. 159, o prijavi pristojbi podvrženih

pravnih poslova o predmetima gruntovničkim 1 ).

§ 1. Prijava pravnoga posla, sklopljena o predmetu
zemljišnika, za koji se platiti ima neposredno pristojba,
smatrati če se kao u pravo doba učinjena, kad se prošnja
za knjižni upis, koji se provesti ima na temelju pravnoga
posla, preda dotičnomu gruntovničkomu 1 ) sudu uz vrijeme 2 ),
sto je za prijavil opredijeljeno u zakonu pristojbenom.

J ) = zemljišničkim (-omu). ■— 2 )uz vrijeme = u vremenu.

61

§ 91 .

§ 2. K prošnji gruntovničkoj 1 ), koja se osniva na is--
pravi o pravnom poslu, označenom u § 1, ima se priviti
nebiljegovan prijepis takove isprave u svrhu, da se uzmogne
priopčiti Vlasti onoj, koja je naredjena za odmjerivanje
pristojba.

Voditelj zemljišnika imade prosuditi prijepis i u slučaju,
ako se slaže s izvornikom, udostovjeriti 2 ) prijepis uredaradi 3 ).

Stranki je prosto zahtijevati, da se sudbeno priredi
prijepis ovjerovljeni tim, što če položiti biljegovke, koje su
potrebite za uredovno ovjerovljeni prijepis.

! ) = zemljišničkoj. — 2 ) = ovjeroviti = obavjeriti.
3 ) ureda radi = s ureda.

§ 3. Prijepis, naznačen u § 1., ne če se predložiti
iliti sudbeno prirediti onda, kad stranka dokaže, da je u
prijašnje doba o pristojbi podvrženoin poslu učinjena jurye-
prijava.

§ 4. Ako stranka nije udovoljila predstoječim pro-
pisima ili ako nije prijepis, što ga je podnijela, za porabu,
p riredit če se tad ovjerovljeni prijepis gruntovničke isprave
ureda radi 1 ) i učerati od stranke dvostruka pristojba, što je-
odredjena za uredovno ovjerovljene prijepise.
ureda radi = s ureda.

§ 5. Sud gruntovnički ima priopčiti Vlasti, naredjenoj.
za odmjerivanje pristojba nebiljegovan otpravak odluke,
koju je stvorio o predlogu naznačenom u § 2., uz prijepis
isprave gruntovničke; u slučaju pak §3.. pozvati se u sa-
moj odluci na dokaz, što ga je doprinijela stranka, da je
bio prijavljen posao podvržen pristojbi.

Nar. min. prav. 16. siječ. 1886, uk. 5. o postupku
kod učerivanja i zaračunavanja pristojbi za sudsku napravu
isprava, koje valja pošiljati pristojbinskim uredima ili ih
čuvati u sudskoj zbirci isprava.

Obzirom na nar. min. prav. 31. ožuj. 1885, br. 32168,
uk. 31, i dotični naputak o formalnom opravljanju i za¬
računavanju neposrednih pristojba, odredjuje min. prav.
sporazumno s fin. min. ovako:

Ima li sud prigodom predatka kakvog zemljišničkog.
prijedloga ili prigodom uredovnog čina u smislu § 2., z^
23. svib. 1883, dz. 82, spraviti za pristojbinski ured u
smislu § 4., nar. min. prav. i fin. 11. stud. 1882, dz. 156,

§ 3., sl. d. ces. nar. 6. ožuj. 1851, dz. 67 i al. 3 op. 4 k
tarifnoj točki 45. pristojbinskog zakona, uredovno obavje-

62

Opci zemlj. zakon.

reni prijepis pravne isprave, na koju se upira predlog, ili
na temelju koje se ima obaviti uknjiženje s ureda, i ako
stranka nije donijela za to potrebitih biljega, mora Sud
u svrhu učeranja dvojnog pristojbinskog iznosa, koji je
odredjen za uredovno obavjerene prijepise, tu okolnost
prijaviti pristojbinskomu uredu u odluci o prijediogu odn.
o uredovnom upisu.

Istotako morajo sudovi postupati, ako treba spraviti
uredovno obavjereni prijepis isprave, koja je temeljem
uknjiženja, za sudsku zbirku isprava (§ 2. gore označ.
zemljišničke novele od 23. svib. 1883, dz. 82 i § 90. z. grunt.)

Ustreba li toga, kad se uvezuje zbirka isprava,
{§ 20. ovržb. prop. k z. grunt.), tad se imade to prijaviti
pristojbinskomu uredu u svrhu uceranja obične, za uredovno
obavjerene prijepise odredjene, pristojbe.

Treba uvijek paziti, da sazna pristojbinski ured, koja
stranka i za koliko araka ima plačati pristojbu. Pristojbu
propiše Stranci pristojbinski ured nalogom isplate. — Za¬
računanje učeranih pristojbi imade se provesti u F registru
u dijelu: »Stalne neposredne i biljegovne pristojbe.«

U ovoj nar. označena nar. min. 31. ožuj. 1885, uk. 31.
odredjuje:

Prijava pristojbinskomu uredu o temeljima pristoj¬
binskog odmjerivanfa u obliku izvida, propisanih s nar.
23. ožuj. 1852, dz. 82 otpada. Sudovi pak moraju, kad
valja obavijestiti pristojbinski ured o kakovom zemljiš-
ničkom uredovnom činu, u zemljišničkoj odluci, namijen-
jenoj pristojbinskom uredu, ako joj nije dodan obavjeren
prijepis za uknjiženje uručene izvorne isprave, uvijek
primjetiti, da li je uplačena pristojba za izvornu ispravu
u biljezima i u kojem iznosu. Uzmogne li se pak iz izvorne
isprave same razabrati, da bijaše več za odmjerenje pri¬
stojbe prijavljena, ili da je pristojba za nju več uplačena,
moraju sudovi prijaviti podatke za pristojbinsko zara¬
čunanje odnosnomu odmjerbenomu, poreznomu ili doho-
darinskomu uredu.

5. Otpravci prošnja i rubrika.

§ 92. Prošnje gruntovničke imadu se, u
koliko nema zakonite iznimke, 1 ) predavati u
jednom 2 ) primjerku.

§ 92.-93.

63

Prošnjama ima se priklopiti toliko rubrika,
koliko če se obavijesti imat izdati o riješenju
prošnje. Nego ako rubrike ove i ne budu pri¬
klopljene, ne če se toga radi moč odbiti 3 )
prošnja.

Na rubrikama treba da je u bitnim točkama
naznačeno zahtijevanje, sadržano u prošnji.

U rnjesto rubrika mogu se predati pot-
puni prijepisi prošnje. U ovom slučaju imat če
se kazati, komu da budu dostavljeni.

Ako je prošnja data u napisnik, tad če sud
sačiniti potrebite rubrike, i ako se zahtijeva,
izdati potpunih prijepisa napisnika za obavijest
dotičnika.

J ) § 108. z. grunt, i § 14, st. 3. i § 13, st. 1. z.
6. velj. 1869, dz. 18. — 2 ) § 13, st. 1. z. navedbenog
u op. *) — 3 ) § 53, st. 2. or.

Treči odsjek.

O rješavanju prošnja. 1 )

1. Prosudjivanje i odlucivanje.

§ 93. Čas, kojega prošnja koja prispije k
sudu gruntovničkomu, odlučan je za prosud¬
jivanje 2 ) prošnje dotične.

') Čl. XXXV. gradj. parb. post.: Propisi gradj. par-
benog postupnika o sudskim praznicima ne uporabljaju se
na poslove kaznenog sudbenog postupka, na postupak
stječajni, niti na rješavanje zeinljišničkih stvari. — 2 ) §§ 29.
i 110. z. grunt, ter §§ 3. i 8. instr.

§ 93. 1. Po § 93. odlučno je vrijeme, kad zemljiš-
nička prošnja faktično prispije zcmljišničkom sudištu.

2. listop. 1888, br. 11608, Zb. 12373.

64

Opči zemlj. zakon.

§ 94. Sud gruntovnički ima prošnju i nje-
zine priloge točno presuditi i može gruntov¬
nički upis dozvoliti samo onda, 1 )

1. kada se iz gruntovnice glede nepokret-
nine ili glede prava ne vidi nikakova zapreka
proti zahtijevanom upisu f)

2. kad nema temeljita razloga proti tomu,
da sil oni, kojih se upis tiče, sposobni raspo-
lagati s predmetom, na koji se upis odnosi 3 )
ili kad nema ništa, što bi poticalo na misao,
da prositelji 4 ) nijesu ovlaščeni predavati prošnje ;

3. kad je prošnja potkrijepljena sadržajem
doprinešenih isprava, i

4. kad su isprave u onom obliku, kakov
se traži za to, da se dozvoliti može uknjižba,
predbilježba ili zabilježba. 6 )

Pri upisima gruntovničkim, kojih ne do-
zvoli 6 ) sud gruntovnički, več koji drugi sud,
držati če se sud gruntovnički toga pravila, da
če samo odlučiti, da li se z obzirom na stanje
gruntovnice upis može dopustiti; glede drugih
uvjeta odlučivati imade sud onaj, koji če do¬
zvoliti upis.

’) Vidi § 19, st. 2. br. 5. sud. posl. — 2 ) Prisp.
§§ 21.—25. z. grunt. — 3 ) § 20. z. grunt. — 4 ) § > slijed.
z. grunt. — 5 ) §§ 26, 27, 31.—39., 52. z. grunt. — Odbide pred¬
loga zbog toga, što površina, koja se ima' odijeliti, nema
ulomnog broja cestice, nije zakonito, pošto zemljeknjižni.

2. Uknjiženje prava služnosti, doduše u redu dozvo-
ljeno, a griješkom pravodobno ne provedeno u zemljišniku
na teret služnog zemljišta, ne smije se više obaviti protiv
volje novog vlasnika istoga zemljišta. 8. listop. 1898, br..
15151, Prs. 1898/399.

3. Vidi o. 2. kod § 94.

§ 94 .- 95 .

65

sud ima dati potrebitu oznaku novoj cestici s katastralnim
brojem (ulomkom) te ju trajno označiti. (Obj. uk. 1902,
str. 159. o pripisivanju i otpisivanju podijeljenih cesti).

6 ) § 75. z. grunt, i § 37, st. 2. jn. — ’) § 156, st. 2.
or. — § 157, st. 1.; 168. sud. posl. — Propise glede

crkvenih zemijišta vidi u II. dijelu knjige.

§ 95 . Sud gruntovnički 1 ) ima o svakoj
prošnji gruntovničkoj, osim slučajeva, ustanov¬
ljenih u §§45., 68. i 104. ovoga zakona, zatim
zakona od 6. veljače 1869, drž. zak. lista br. 18.
ne saslušav stranaka 2 3 4 5 6 7 8 ) i u pravilu (§ 88. i
89.) ne pozivajuč stranke preda se stvoriti od-

§ 94. 1. Uporabni ugovor o kuči, koja je pod pri-
silnom upravom, utanačen bez dozvole prisilnog upravitelja,
samo s vlasnikom kuče ne vri jedi kao ni upis toga ugo¬
vora u zemljišnik. 11. stud. 1905, br. 16887, Prč. 1906/58.

2. Zemljišnički se prijedlog ima prosudjivati po vre¬
menu njegove predadbe sudu; akoje dakle u ono vrijeme
odstranjena več zapreka prositeljeve maloljetnosti, predlog
se ne može odbiti, jerjeisprava spravljena još za vremena
maloljetnosti. 17. stud. 1891, br. 13749, Zb. 13984.

3. Dražbeni kupac (ujedno hip. vjerovnik) nepokret-
nine ovlašten je da pita brisanje na nekretnini uknjiženih
tereta. 6. kolov. 1885, br. 9189, Zb. 10658.

4. Vidi o. 3. kod § 20. i o. 7. kod § 33.

5. Zemljišnički sudac nema prosudjivati, kakove
bi posljedice uzmogla imati predložena isprava protiv dru¬
gih osoba. 20. list. 1887, br. 11874, Zb. 11795.

6. Na temelju ugovaranja, uzetoga iz sadržaja is-
prave, koja je prošnji priložena, ne smije se dozvoliti
uknjiženje. 21. rujna 1897, br. 11653, Zb. 16111. 27. ruj. 1898,.
br. 10968, Zb. 314.

7. Ostale odluke vidi kod §§ 26, 27, 31—33, 35„
36. i 38.

8. Zemljišnički sud, zamoljen od ovršn. suda za.
obavu uknjiženja, ne može je odbiti, što nema potre-
bitih propisanih prijevoda. 17. pros 1889, br. 8806, Zb. 12899-

5

66

Opči zemlj. zakon.

luku u samoj stvari i naroeito navesti u od-
luci, koju izdati ima, da li se dozvoljuje ili
odbija prošnja. 3 )

Ako se prošnji zadovoljiti ne može sasvim,
ali se pak djelomično, naredit če se upis, u
koliko ima mjesta, a odbiti onaj dio prošnje,
kojemu nije moguče zadovoljiti.

Ako se odbija prošnja sasvim ili djelovito,
imadu se navesti u odluci svi razlozi, koji su
proti dozvoli.

*) Rješavanje kod sudova zbornih i kotarskih: § 5.,
st. 1. i 3. ter § 7., 3.jn.§ 10, st. 1.—4., § 19, br. 5. i 21,
br. 7. sud. posl., § 198, st. 4. sud. posl. Vidi takodjer n.
min. prav. 4. srpnja 1896, uk. 21, u kojoj se strogo nalaže
vršenje danih propisa. — s ) § 3. z. o melioracijskim zajmo-
vima 6. srp. 1896, dz. 114. — 3 ) Prisp. § 47, st. 1. z. grunt.;
§ 3, 9.—11. z. 6. velj. 1869, dz. 18, § 11, st 2. z. 7. lipnja 1883,
dz. 92 i § 237. or.

2. Osobite ustanove
a) glede  d o z v o 1 e.

§ 96. Više ili što drugo, nego li je stranka
zaprosila, ne može se dozvoliti, bila ona uslijed
doprinešenih isprava i ovlaštena zahtijevati što
više ili što drugo.

Ako se je tražila samo predbilježba, ne če
se moč narediti uknjižba, bila ova i na svom
mjestu (§ 85.).

§ 97. Ako se vidi iz koje isprave, da je
onomu, koji je stekao stvarno koje pravo, podi-
jelila se dozvola za uknjižbu, nu da s umu
ujedno nametnute stege glede raspolaganja sa

§ 95. Vidi o. kod § 85.

§ 96.-98.

67

stečenim pravom ili pak protudužnosti, glede
kojih je ugovorena istodobna uknjižba za
ovlaštenike pri tom, ne če se moč dozvoliti
upis onoga prava, ako podjedno glede ugovo-
renih stega ili protudužnosti ne bude uknjižba
ili napram vrsti isprave barem predbilježba 1 )
zaiskana.

Prošnju za istodoban upis prava zamjenitih
može doprinijeti kako jedna tako i druga stranka.

') Vidi § 3. n. min. prav. 6. siječ. 1899. uk. br. 1.
(za Tirolsku).

§ 98. U odlukama, kojima se dozvoljuje
upis, treba da budu naznačeni ulošci gruntov-
riički, na kojima če se imat obaviti upis; na¬
dalje imadu se napomenuv isprave 1 ) na temelju
kojih je dozvola izrečena, navesti osobe, za
koje, i predmeti, na kojima če se imat obaviti
upis, napokon prava, koja valja upisati 2 ), a i
bitne ustanove 3 ), i to riječima, koje valja u
glavnu knjigu 4 ) upisati (5).

x ) K torne spadaju takodjer oglazbeni listki mjeračkog
cinovnika, zapisci o saslušavanju stranki i t. d. (Obj. prav.
min. 4, srp. 1896., uk. br. 21.) — 2 ) Navedene u obj. po-
zvanom u op. 1 ) — 3 ) § 88, st. 3 or. — 4 ) § 102. z. grunt,
i § 7, st. 1. ter § 9, st. 2. instr. Vidi takodjer § 17, st. 3,

§ 97. 1. Uknjiženje prava vlasništva na temelju pro¬
dajne isprave ne smije se radi toga odbiti, što ima baštinik
prava protiv drugih osoba, za cije obveznosti tak nije
ugovoreno u predajnoj ispravi da budu istodobno uknji-
žene. 15. rujna 1881, br. 10450, N. Zt. 1882/139.

2. Na zemljište, stečeno po kridataru prije otvorenja

stječaja, može se uknjiženje založnoga prava, koje bijaše
ugovoreno kao istodobno u smislu § 97. z. grunt.,

obaviti takodjer istodobno s uknjiženjem prava vlasništva,
zaprošenim za ovo zemljište u ime kridatara. 12. siječ. 1897,
br. 314, Zb. 15^36.

5

68

Opči zemlj. zakon.

z. o dozvoljavanju prijekih puteva 7. srp. 1896, dz. 140 i § 12
z. o dijelomičnim zadužnicama, 24. trav. 1874, dz. 49. —
O upisivanju pripisa cesti k opstoječim knjižnim tjelesima
vidi okružnicu Lvovskog viš. zem sudišta u uk 1899/149.

b) glede us krat  e.

§ 99. Ako se odbije 1 ) prošnja za uknjižbu
ili predbilježbu, imat če se odbita prošnja za-
bilježiti u gruntovnici.

Ovo se zabilježiti ne če, kada se dobro ili
pravo, na koje se traži upis,
a)  ne može razabrati niti iz prošnje, niti iz pri¬
loga, ili kad isto nije upisano u knjigama
suda gruntovničkoga z );
i)  kad je upisano na drugu koju osobu, a ne
na onu, proti kojoj se po sadržaju isprave
može obaviti uknjižba ili predbilježba 3 )
Učinjena zabilježba ima se navesti na odluci*).
*) §§ 101, 131, i 132. z. grunt. — s ) § 3, st. 3. instr.
3 ) § 6, st. 5. instr. — *)  § 16, st. 3. i § 23, st. 2. instr.

§ 100. Ako je drugi koji sud odbio prošnju
za uknjižbu ili predbilježbu a ne sud gruntov-
nički, tad če se ovaj imat uredovno umoliti,.
da se zabilježi uskrata.

§ 101. Cim doznade sud gruntovnički, da
je odluka, kojom se je odbila uknjižba ili pred¬
bilježba, propustom Utoka postala pravomočna,
tad če uredovno izbrisati zabilježbu odbitei
prošnje i obavijestiti 1 ) o tom učesnike.

') § 131. z. grunt, i § 29. instr.

Četvrti odsjek.

O izvržbi upisa.

§ 102. Upis u gruntovnicu može se pred-
uzeti samo na pismeni nalog suda gruntov-

§ 99,—104.

69

ničkoga i ne inače, nego sto je sadržaj naloga 1 )
toga.

Ako se po stanju gruntovnice pokaže, da
se nalog koji izvršiti ne može, tad če se po-
dijeljeni nalog moč izpraviti jedino novim nalogom
suda gruntovničkoga.

*) Vidi §§ 4.—15. instr.

§ 103. Svaki upis (§ 8.) ima sadržavati
osim oznake : kakove je vrsti, dan, mjesec, go-
dinu i onaj broj podnesni, pod kojim je pris-
pjela vlasti gruntovničkoj prošnja, kojoj če se na
temelju obaviti upis. 1 )

Ako prispije sudu gruntovničkomu u isto
doba više prošnja, koje se odnose na istu
stvarnost gruntovničku, tad če se pri svakom
upisu, koji se glede njih učini, zabilježiti pod¬
nesni brojevi prošnja, koje su prispjele u isto
doba, s dodatkom, izražujučim njihovu isto-
dobnost. 2 )

*) Prisp. § 8. instr., — 2 ) § 29, st. 2. z. grunt, i § 8,
st. 2. instr.

§ 104. U gruntovnici ne smije se nista is-
trti (radirati), niti na drugi koji način učiniti
nečitljivim ono, što je upisano.

Ako se kod upisa učini pogrješka i ta se
opazi još za sama upisivanja, imat če se ista
popraviti i bez naloga suda gruntovničkoga.

Pogrješka, koja se opazi istom iza dovr¬
šena upisa, može se ispraviti samo po nalogu
suda gruntovničkoga; ovaj če, ako bi usljied
pogrješke nastati mogla kakova pravna poslje-

§ 102. 1. Prije obavješčenja stranki dopustan je

opoziv i brisanje uknjiženja, d6zvoljenog uslijed neispravne
lustracije 5. ruj. 1894, br. 10737, Zb. 15215.

70

Opči zemlj. zakon.

dica, saslušati 1 ) učesnike.

*) Vidi obj. prav. min. 26. list. 1894, uk. br. 40.

§ 105 . Izvorna isprava, kojoj je na temelju
preduzet upis, providjet če se potvrdom, da je
upis obavljen. 1 )

U potvrdi ovoj, na koju se ima udariti
pečat uredovni, 2 3 ) napomenuti če se bitni sa-
držaj upisa i označiti ono mjesto glavne knjige,
gdje se upis nalazi.

Ako je od isprave koje predloženo više
izvornih otpravaka, tad če se na svaki ovaj ot-
pravak metnuti potvrda.

Ako je upis obavljen na temelju više is-
prava, koje su medju sobom u savezu, imat če
se potvrda pridati svakoj i pri tom napomenuti
ostale isprave.

*) § 15. instr. — 2 ) Zemljišnički uredi mogu uporablji-
vati opčeniti uredovni pečat, ne treba posebnog. (§ 37.
instr.). [N. min. prav. 16. velj. 1872, br. 1880 i 21. velj. 1872,
br. 2043].

Peti odsjek.

O hipotekama zajedničkim.

1. Ustanovljivanje uloška glavnoga.

§ 106 . Kod hipoteka zajedničkih (§ 15.),
koje postaju upisom u različite uloške grun-

§ 104. 1. Zemljišnički sud jest po zakonu dužan,

uredovno ispraviti kod uknjiživanja potkralu se pogrješku,
ali ne u prvotnom, več samo u tekučem redu prednosti.
10. srp. 1894, br. 9982, Z. f. N. 1894/246.

2. Sud višeg stepena može odrediti ispravak samo
za one učesnike, koji su uložili utok. 24. svib. 1898,
br. 7319, Zb. 193.

3. Prisp. o. 3. kod § 29., o. 2. kod § 93. i o. 1.
kod § 102.

§ 105.—107.

71

tovničke, označiti se ima jedan uložak glavni
a drugi kao ulošci uzgredni. Ako takove oz¬
nake nema, tad če se smatrati glavnim onaj
uložak, koji je u prošnji naveden na prvom
mjestu.

Ako se zaište, da hipoteka, koja jurve
jamči za istu tražbinu, raširena bude i na druge
uloške gruntovničke, tad če se prvobitno opte-
rečeni 1 ) uložak smatrati kao uložak glavni.

Kod glavnoga uloška imadu se opaskom 2 )
napomenuti uzgredni ulošci, a pri svakom uz-
grednom ulošku ima se napomenuti uložak
glavni.

*) Vidi op. kod § 15. 2 ) § 20/b z. grunt. — Prisp.
§ 106. i slijed. H.

2. Prijavljivanje i upisivanje hipoteka zajed-
ničkili.

§ 107. Kad zamoli vjerovnik, da se ras i ri
pravo založno, koje jamči za tražbinu njegovu,
dužan če biti hipoteku, koja jurve postoji za
ovu tražbinu, prijaviti, da se zajedničko jamstvo
uzmogne zabilježiti.

Na vjerovnika pasti če šteta, koja nastane
sa zamučanja postoječe jurve hipoteke.

Ako se s koga mu drago razloga nije za-
bilježilo zajedničko jamstvo, može hipotekarni
dužnik iskati zabiljažbu. Troškove, koji odatle
tegnu nastati, nadoknadit če vjerovnik, ako
glede toga nanj krivnja pada.

Kad sud gruntovnički, dozvoljujuč uknjižbu
ili predbilježbu prava založnoga za tražbinu
koju, opazi, da je pravo koje založno za ovu

72

Opči zemlj. zakon.

tražbinu upisano u knjigama njegovim ili u
knjigama drugoga suda gruntovničkoga, imat
če ureda radi gledati na to, da uložak, u koji
je upisano pravo založno, smatra kao glavni
uložak i da one sudove gruntovničke, kojim je
u knjigama ova tražbina več upisana, o tom
obavijesti.

§ 108. Upis zajedničke hipoteke kod više
sudova gruntovničkih može se us priklop iz¬
vornih isprava iliti udostovjerenih 1 ) prijepisa
(§ 88.) u isto doba tražiti kod pojedinih su¬
dova gruntovničkih ili pak u jednoj jedinoj prošnji
zahtijevati.

U prvom slučaju imadu se u svakoj prošnji
napomenuti glavni i uzgredni ulošci.

U drugom slučaju imat če se prošnja kod
onoga suda gruntovničkoga, kod kojega če se
da vodi glavni uložak, uručiti i navesti onaj
red, po kojem da se prošnja pošalje ostalim
sudovima gruntovničkim rješenja radi.

= obavjerenih = ovjerovljenih.

§ 109. Kad više sudova gruntovničkih kod
prvobitnoga ili kasnijega upisivanja zajedničke
hipoteke sudjelovati ima, imat če svaki od njih
glede predmeta hipotekarnih, koji se u knjigama
njegovim nalaze, o pitanju uknjižbe ili pred-
bilježbe prava založnoga samostalno izreči od-
luku i objaviti ju onomu sudu gruntovničkomu,
kod kojega je glavni uložak.

Utok proti izrečenim odlukama ima se
uručiti kod onoga suda gruntovničkoga, koji je
odluku izrekao.

Ako uknjižba ili predbilježba, koju je sud
gruntovnički u uzgrednim ulošcima dozvolio,

§ 108,—112.

73

bude putem Utoka ukinuta ili izbrisana, imat de
se ovo brisanje saopciti sudu gruntovničkomu
glavnoga uloška zabilježbe radi.

§ 110. Za red zajedničke hipoteke odlučan
je kod svakoga predmeta hipotekarnoga onaj
rok, kojega je prispjela prošnja za dozvolu
upisa onomu sudu gruntovničkomu, kojemu je
u knjigama upis preduzet.

3. Upisivanje promjena na glavnom ulošku.

§111. Svekolike prošnje gruntovničke, koje
se odnose na pravo založno, jamčeče zajed-
nički u više uložaka, imadu se predati kod
onoga suda gruntovničkoga, kod kojega je glavni
uložak i prosuditi naprema stanju ovoga uloška. 1 )

Alco je prošnja uručena kod drugoga kojega
suda gruntovničkoga, povratit če se ista s na-
putom, da ju predati valja pri sudu gruntovničkom
glavnoga uloška. 2 )

*) § 93. z. grunt. — z ) §§ 95. i 114. z. grunt.

§ 112. Svekolike promjene, koje se na
zajednički jamčečem pravu založnom učiniti
imadu prenosom, stegom, opterečivanjem, bri¬
sanjem ili inako, upisat če se jedino u glavnom
ulošku. Za ove upise može se u gruntovnici
odrediti poseban list i nanj pozvati se kod
glavnoga uloška.

Upis promjena u glavnom ulošku valjat če
pravno tako, kano da je izveden u svim jurve
postoječim ili u budučim uzgrednim ulošcima;
nu djelovito ili posvemašnje brisanje hipoteke
zajedničke glede svihkolikih predmeta hipote-

74

Opči zemlj. zakon.

karnih ima se zabilježiti i u svim ulošcima uz-
grednim a brisanje prava založnoga glede po-
jedinih uložaka uzgrednih 1 ) u ovim.

J ) Vidi §§ 10, 13, st. 3. i 15. instr., § 171. sud. posl.

§ 113 . Kad se pravo založno izbriše glede
predmeta hipotekarnoga, koji jeupisan u glavnom
ulošku, izbrisati če se i svikoliki iza toga pred-
uzeti upisi u glavnom ulošku i prenijeti u
uzgredni uložak istoga suda gruntovničkoga,
koji če uložak, u koliko postoji 1 ) još zajednička
hipoteka, u buduče valjati kao glavni uložak.

Ako u knjigama ovoga suda gruntovničkoga
nikakova nema uzgredna uloška, sud če ovaj,
u koliko ne bude tu očitovanja vjerovnika hi¬
potekarnoga, odrediti, koji uzgredni uložak da
se smatrati ima u buduče kao uložak glavni i
poslat če ureda radi sudu gruntovničkomu no-
voga glavnoga uloška vjerodostojne prijepise od
upisa, postoječih- u knjiži glavnoj, a i ovamo
odnoseče se prijepise od isprava.

Da se je uzgredni koji uložak promijemo-
u glavni uložak, obznanit če se svim suduvima
gruntovničkim, kod kojih ima uzgrednih ulo¬
žaka, i uredovno zabilježiti to kod svakoga po-
stoječega uzgrednoga uloška.

J ) § 13, st. 3. instr.

§ 112. 1. Na temelju namire, koja potvrdjuje isplatu
tražbine i dozvoljava brisanje u glavnom ulošku, može se:
dozvoliti brisanje kod uzgrednih uložaka. 23. ruj. 1870,
br. 10434, Zb. 7581.

§ 113. 1. Djelomično brisanje založnoga prava, koje
tereti ujedno različita zemljišta, kod glavnog uloška ne
opravdava promjene glavnoga uloška u uzgredni uložak.
17. kolov. 1857, br. 9564, Zb. 11710.

§ 113,—116.

75-

§ 114. Sudu gruntovničkomu, na koji predje
vodjenje glavnoga uloška, poslati se imadu one
prošnje gruntovničke, koje se ne mogu više
riješiti zbog toga, što je jurve izbrisano pravo
založno u ulošku uzgrednom, a imadu se i
prositelji o tom obavijestiti.

Red prošnja 1 ) ovih medju sobom ravna se
po brojevima podnesnim suda gruntovničkoga
predjašnjega glavnoga uloška.

J ) Vidi § 29. z. grunt, i op. kod ovog §.

4. Tuzba na opravdanje.

§ 115. Za opravdanje predbilježbe prava
založnoga, koja pri raznim sudovima gruntov-
ničkim za istu tražbinu jamči zajednički, iz-
iskuje se samo jedna tužba na opravdanje.

Tužba na opravdanje podiči če se ili kod
opčenitoga suda vjerovnika 1 ) hipotekarnoga ili
pak kod suda takova, koji je realna instancija 2 )
za predmet hipotekarni,, na koji je dozvolila 3 )
se predbilježba.

')  U njemack. izvorniku : des Hypothekarschuldners,
dakle u istini dužnika. — 2 ) Čl. XV. jn. — 3 ) § 95. jn.

5. Izvodi gruntovničM.

§ 116. U izvodima gruntovničkim o ta-
kovim ulošcima, koji se s obzirom na zajed-
ničku hipoteku vode kao uzgredni ulošci, valja
pozvati se na glavni uložak a i zabilježiti, da

§ 115. 1. Pod opcom podsudnosti, navedenom u
§ 115, st. 2. razumijeva se takodjer kavzalni sud i s tužbom
na isplatu može se ujediniti ujedno tužba na opravdanje
predbilježenja. 17. lip. i879, br. 6812, Zb. 7517.

76

Opči zemlj. zakon.

su promjene, koje su preduzete na zajednički
upisanom pravu založnom 1 ), uvrščene samo u
glavnom ulošku.

x ) § 37, st. 3. instr.

6. Prelazna ustanova.

§ 117. Kad se o zajedničkoj hipoteki, koja
je u raznim ulošcima gruntovničkim ishodjena
prije, nego što u krepost, dodje zakon ovaj
imadu preduzimati dalnji piši, označit če se u
prošnji novoga upisa radi i onaj uložak, koji
če se imat voditi kao uložak glavni.

U ovaj uložak prenijeti valja sve upise,
koji su nakon osnutka zajedničke hipoteke glede
nje učinjeni u drugim ulošcima. — Prijenos ovaj
zabilježit če se uz oznaku glavnoga uloška u
-ostalim ulošcima, koji če se u buduče imat
.smatrati kao ulošci uzgredni.

Šesti odsjek.

O usmrdbi (amortizaciji) starih tražbina hipotekarnih.

§ 118. Ako je minulo barem pedeset go-
dina, odkako je tražbina hipotekarna uknjižena,
a ako imadu i drugih još na nju odnosečih se
upisa, odkako je posljednji upis obavljen, i ako
nije moguče saznati ni onih, koji su po glasu
upisa ovlaštenici, a ni baštinika i naslijednika
njihovih, a nisu isti za sve to vrijeme dizali
ni glavnice ni kamata, niti se je na ikoji
■drugi način tražilo pravo, moči če dužnik 1 )
.zaiskati u sudu gruntovničkoga, da se učini

§ 117.—122.

77 :

potrebito za usmrdbu iliti amortizaciji!. 2 )

*) čl. XXVII. or. — 2 ) Vidi z. 31. svib. 1875, dz. 52..

0 brisanju omanjih uknjiženih dugova.

§ 119. Prositelj ima u prošnji navesti raz¬
loge, s kojih traži usmrdbu (amortizaciju)..
Kad sud gruntovnički obnadje uslišati prošnju,
pozvati če izrokom sve one, koji imadu prava
na tražbinu hipotekarnu, da ih prijave.

§ 120. U izroku imade se točno označiti
uknjižba sa svim upisima, koji se na nju odnose,

1 odrediti rok od jedne godine dana za prijavil
tražbina, navedši posljednji dan po koledaru,.
koji se s obzirom na prvi oglas izroka ima od
prilike ustanoviti.

Izrok pribit če se kod suda i uvrstiti triput
u novine, odredjene za sudbene 1 ) oglase. Sudu
gruntovničkomu bit če prosto, uvrstiti izrok
takodjer i u druge ovozemske i inozemske novine.

J ) = sudske.

§ 121. Ako pravo koje prijavljeno bude uz
rok izročni, imat če se tražitelj amortizacije o
tom obavijestiti i pridržano je učesnikom, od-
luku o pravu takovu potražiti putem pravde.

Ako pak rok izročni mine bezuspješno,
dozvolit če sud gruntovnički na zahtijevanje-
prositeljevo odlukom amortizaciju uknjižbe kao
takodjer i upisa, koji se na nju odnose, a pod-
jedno i brisanje istih.

Sedmi odsjek.

O dostavi. 1 )

§ 122. U svakoj odluci navesti se imadu
osobe, kojima da se ista dostavi; nadalje ima

78

Opci zemlj. zakon.

se napomenuti ona osoba, kojoj valja uničiti
ispravu izvornu. 2 )

: ) Nepromijenjeni ostaju : propisi o dostavi sudskih
odluka, kojima se dozvoljavaju uknjiženja, makar se do¬
stava izvršila, dok ovrha teče (Čl. XIII, br. 2. or.).

2 ) Sudišta neka ne propuste kod izdavanja zemljiš-
ničkih i drugih odluka, napose ovršnih i onih u razdio-
benom postupku najviše ponude, dostaviti c. kr. fin. proku-
raturi, kad ta odluka nije nastala uslijed njezinog prijedloga,
potrebite podatke a koji se dadu razabrati iz spisa, knjižnih
ispisa i lustracija, da uzmogne fin. prokuratura i napose
upravni odijel ili zaklada, koje se tiče, razabrati razlog
obavješčenja. Našuprot daje c. kr. fin. min. naputak c. kr.
fin. prokuraturama, neka se obično obrate dotičnim uprav¬
nim vlastima, da saznadu potrebite podatke iz zemljišnika,
te tako olahkoti sudovima posao. (Rasp. min. prav.
19. siječ. 1884, br. 2105).

Razlog neka se označi na odluci samoj, što kračom
opaskom, n. pr.: c. kr. fin. prok. u ....  noe (u ime) po-
reznog erara, noe vjerezakonske zaklade i t. d. (Rasp. min.
prav. 11. svib. 1898, br. 9740).

§ 123. Uredovno imadu se o rješidbi prošnja
gruntovničkih, povrh*) prositelja, obavijestiti
osobe sljedece:

1. Onaj, kojemu se na vlasništvo stiče pravo
knjižno ili kojega se prava knjižna ustupljuju,
opterečuju, stežu 1 ) ili dokidaju, ili proti kojemu
biva gruntovnička zabilježba 2 ).

2. Ako se dozvoli djelomično ili posve-
mašnje brisanje upisa, dostavit če se tad odluka
i svim onima, za koje na upisanom pravu imade
još upisa ili predbilježba.

3. Odluke o uknjižbi ili predbilježbi, kojima
se jurve upisana prava trečih osoba zalažu 3 )
ili ustupljuju 4 ), imadu se dostaviti i vlasniku dobra.

4. Ako upis ishodjen bude proti vlasto-
davcu na prošnju njegova opunomočenika, do-

§ 123.

79

stavit ce se odluka vlastodavcu, vec ako je
povlada dokazana punomocjem, koje odgovara
kojemu god od uvjeta §-a 31. 6 )

5. O svakom otpisu i pripisu glede koje
nepokretnine ima se obavijestiti i oblast, koja
vodi 6 ) katastar.

*) = osim.

*) § 3. z. 6. srp. 1896, dz. 144, zadnji st. : O dozvoli
uknjiženja rente zbog melijoracije treba da se po propisu
§-a 124. z. grunt, s ureda obavijeste i sva lica, za koja po¬
staje starija stvarna prava na zemljištu, koje se ima
amelijolirati.

2 ) Zemaljsku je vladu obavijestiti o stjecanjima, pro-
mjenama tereta na nepokretninama svečeničkih redova i
kongregacija. (§ 7. n. min. za bog. i nastavu 13. lip. 1858,
dz. 95). — Vidi takodjer odredbe u op. § 26.

Ukupna (kolektivna) dostava za rješidbe više su-
dišta kod postava, koji su u savezu. Min. prav. rasp.
30. siječ. 1874, br. 1173. Min. prav. pristaje uz izrečeno
mnijenje vrh. sudišta u pogledu dostavljanja odluka ko-
jega zaprošenoga zemljišničkoga sudišta, da je zaprošeno
zemljišničko sudište po propisima z. grunt, zvano obavi¬
jestiti učesnike i takodjer sudište, koje je zamolilo, o do¬
zvoli uknjiženja, izrečenoj po sudištu, koje zamolilo, o od-
redjenoj njegovoj provedbi i o odbijajučim odlukama, koje
su izašle zbog zemljišničkih zapreka.

Nar. min, prav. 18. rujna 1897, uk. 36.: Kad se imade
u navedenim slučajevima (kod zemljišničke razdiobe ne-
pokretnina, kod uknjiženja uzajamnih hipoteka, kod ovršnih
i osijeguravajucih odredbi, gdje imadu dva ili više sudova
sudjelovati) Stranci istodobno dostaviti više od različitih
sudova izdanih zaključaka, koji stoje u savezu, tad sudovi,
koji u toj stvari prije uredovaše, ne imadu izdavati oso-
bitih dostavnica — pa bio način dostave koji god, — što
više, ima samo sud, koji dostavlja, načiniti dostavnicu,
kod dostavljanja postom, poštansku primnicu, koja se
imade dodati poštanskoj pošiljci, u kojoj neka se navedu
osim odluke dostavljajučeg suda po datumu i poslovnom
broju rješenja svih ostalih sudova, kojih rješenja imadu za-
jedno dostaviti. — Kod dostavljanja poštam imade se na-

80

Opci zemlj. zakon.

vesti na zavoju pošiljke samo ime suda, koji pošilja, i
njegov poslovni broj. Dostavljajoči sud imade poslije stig-
nuča dostavnice (povratne prijamniee) odmah poslati sva-
komu učesnom sudu obavjereni prijepis o torne. Vidi ta-
kodjer § 159. sud. posl.

3 ) Prisp. § 455. ogz.— 4 ) Vidi §§ 1395. i 1396. ogz..

5 ) Rasp. min. prav. 4. svib. 1880, br. 6054.: Punomoc
izdana od stranke, protiv kaje se je provelo zemlj išna
uknjiženje, spada medju punomocja, na koja valja upo-
rabljivati odredbe §-a 123, br. 4. z. grunt., ako se i puno-
mocje ograničuje na pravo primati knjižnu odluku i ima
se ta odredba uporabljivati, ma da se nalazi povlada u
posebnoj ispravi, ili pak u kojoj zemljeknjižnoj prošnji i
to tako, da se naprosto imenuje opunomodenik za dostavu..
Nar. min. prav. 23. list. 1885, uk. 72. izvadja, da se ne
imadu zemljišničke odluke dostavljati opunomodenicima.
vlastodavaca, protiv kojih se je dozvolilo uknjiženje, ako
potpis na punomoci ne bude obavjeren, jerbo bi to bilo
protiv §§ 124, br. 4. i 31. z. grunt. — Ovo vrijedi i kad
je ovlastitelj potpisao prošnju sam i dao ovlašteniku samo.
dozvolu, da primi zcmljeknjižnu odluku. — Poteškoce mogu
se lahko svladati, da se možda u prošnji predloži, neka.
se o rješidbi osim ovlastitelja obavijesti takodjer i ovlaš-
tenik, kojemu neka se vrate takodjer i izvorne isprave.

O dostavama javnim i komanditnim društvima vidi.
čl. 117, 167. i 196. trg. z.; obrtnim i gospodarstvenim za¬
drugama čl. 235. trg. z. i § 21. z. 9. trav. 1873, dz. 70; u
slučaju likvidacije čl. 143, 172. i 244. trg. z. i § 50. naved.
zadružn. z. O dostavama u registru brisanoj firmi vidi nar.
trg. min. u uk. 1885. st. 76. O zastupanju po fin. proku-
raturi i odn. dostavama vidi min. nar. 9. ožuj. 1898, dz. 41^
kod čl. IV. gradj. post. Pravn. zbirka sv. IV.

°) O obavješdivanju katastarskih vlasti vidi nar. min.,
prav. 26. stud. 1886, uk. 49. Z. o društvima s ograničenim
jamčenjem (6. ožuj. 1906, dz. 58) § 18/4: Odaja izjave ili
dostava pozivnica i ostalih dostava za društvo obavlja se,
pravovaljano prema svakoj osobi, koja je ovlaštena pot--
pisivati ili supotpisivati.

§ 123. Prisp. o. 1. i 2. kod § 84. i o. 1. kod § 125.

§ 124,—125.

81

§ 124. Dostavljanje osobama, označenim
u § 123., brojke 1 — 4 obavljat se ima po pro-
pisima, koji su o dostavljanju u vlastite ruke 1 )
sadržani u gradjanskom postupniku. 2 )

O učinjenoj dostavi ima se izdati posebna
prijamnica.

Isprave izvorne, u koliko se u prošnji ne
iste druga kakova odredba, imadu se uručiti
onomu, koji ih je predao.

Sudovi gruntovnički dužni su bditi, da se
brzo i točno dostavljaju odluke u stvarima grun-
tovničkim.

*) Prisp. §§ 24. i 25, st. 1. instr.; čl. XIII, br. 2. or., po
kojem ostaju nepromijenjeni pi^opisi o dostavi sudskih odluka,
kojima se dozvoljavaju uknjiženja, inakar se dostava iz¬
vršila, dok ovrha teče.

2 ) Prisp. §§ 87.—122. cp. — Min. prav. podsjetilo je
sudove, da točno paze na odredbe §a 124. (N. 2. trav. 1891.
uk. 11.).

§ 125. Okolnost, sto je dostava obavljena
neuredno ili dapače što nije možda ni obavljena,
ne daje prava pobijati valjanost uknjižbenoga
upisa. 1 ) Onaj, koji iz knjižnoga upisa izvodi
za se prava ili oprost od dužnosti kakovih, nije
držan dati dokaza o obavljenoj 2 ) dostavi.

') § 64. z. grunt. — 2 ) Vidi §§ 23.-26. instr. —
Prisp. § 141. H.

§ 125. 1. Dostava zeinljeknjižne odluke skrbniku ba-
štinika valjana je i poslije nasiupa baštine pa baštinik ne
može zahtijevati ponovne dostave u svoje ruke. 6. svib. 1874.
br. 3674, Zb. 5358.

&

Opci zemlj. zakon.

Osmi odsjek.

O utoku (rekurzu).

1. Predadba utoba.

§ 126. Odluke gruntovničke ne mogli se
preinačiti na pritužbu. Proti odlukama ovim do¬
pusta se jedino pravno sredstvo utoka.

U utoku nije slobodno navoditi ni novih
podataka, a nije slobodno ni dodavati novih
isprava.

Utoci imadu se svagda predati sudu prve
molbe. Kod sudišta mogu se predati samo pis¬
meno a kod sudova inokosnih takodjer i usmeno
u napisnik.

Pismenim utocima imadu se dodati i ru¬
brike, potrebite za obavješčivanje dotičnika.

Utok, koji predan bude neposredno pri
sudu druge ili treče molbe, ima se otpraviti natrag.

Pritužbe o zatezanju mogu se podnijeti
neposredno visim sudovima. x )

h Vidi § 239, br. 1. i 8. or.

§ 127. Rok za Utok opsiže pri dostavama u
području višega s ud a zemaljskoga trideset dana,
a izvan toga područja šezdeset dana (§ 81). 1 )

§ 126. 1. Ako se je ulozio Utok protiv odluke, koja
dozvoljava o vrhu, ne treba ulagati još i žaobu protiv od¬
luke, s kojom bijaše stranka obavješcena o obavi ovrhe,
izim kad ova odluka po svotn sadržaju ne daje uzroka
samostalnomu žaobenoniu sredstvu. Otpadnučem prvo od¬
luke izgubi takodjer odluka o obavi posljedicu i snagu.
29. svib. 1901, br. 7726, Prč. 1902/53.

2. Utocima u stvarima zemljišničkim ne treba od-
vjetničkog potpisa. 16. ožuj. 1898, br 3724, Zb. 66.

§ 126 ,— 127 .

83

Zakašnjene utoke odbit če odmah sud prve
molbe, makar u gruntovnicu upisana zabilježba
nepovoljne odluke i ne bila još izbrisana. * 1 2 3 4 5 6 7 * 9 )

x ) 14 dana iznosi rok za ulaganje Utoka protiv do-
zvole uknjiženja založnoga prava za izvršivu tražbinu
{§ 88, br. 2. or.), protiv dozvole zabilježenja izvršivosti.
{§ 89, . st. 2. or), protiv uknjiženja založnoga prava u redu
prednosti zabilježenja u smislu § 208. or. U stvarima,
koje se tiču željezničkih knjiga, traje rok za ulaganje utoka
14 dana (§ 43. z. 19. svib. 1874, dz. 70). — 2 ) Prisp.
§ 143. H.

§ 127, st. 1. U § 127. naredjeni rok vrijedi :

1. kod pobijanja odluke o zaprošenom zabilježenju
tužbe. 29. list/1895, 'br. 12844, Zb. 15607;

2. kod utoka protiv odluke o brisanju predbilježenja
radi izostaloga opravdanja. 28. kolov. 1878, br. 9334,
Zb. 7123.

3. kad viasnik nepokretnine pobija uknjižbu, obav-
Ijenu nslijed ovrhe na hipotekarnoj tražbini. 25. svib. 1881,
br. 5708, 'Zb. 8408;

4. kod pobijanja odluke o uknjiženju prava vias-
ništva temeljem predajne isprave. 12. siječ. 1897, br. 289,
Zb. 15939.

Rok utoka cpr. reda, odn. ovršnoga i izvanparb. po-
stupka vrijedi:

5. protiv odluka sudišta uslijed prijedloga za zabi-
iježenje pobojne tužbe (§ 46. z. 16. ožuj. 1884, dz. 36).
30. stud. 1904, br. 17110, uzb. 852; 1. lip'. 1898, br. 7570,
Zb. 204;

6. u § 88, br. 2. or. odredjeni rok uporablja se ana¬
logno u pogledu odluka o dozvoli zabilježenja založ¬
noga prava kao ovrhe za osiguravanje po § 374. or.
23. trav. 1901, br. 5458, uzb. 405;

7. kod utoka protiv zavrnuda prošnje za knjižno osi¬
guravanje alimentacijskih iznosa naredjenih s ureda.
29. siječ. 1879, br. 764, Zb. 7310,

St. 2. 8. Zakasnjeni utoci u zemljišničkim stvarima
ne mogu se pripustiti pa se i nazivali ništetnim žaobama.
11. ruj. 1883, br. 10138, JB. 18‘84/495.

9. Vidi o. kod § 12. z. 9. velj. 1869, dz. 18.

6

84

Opci zemlj. zakon.

§ 128. Utoci, predani za dobe, imadu se
uz privitak spisa, potrebnih za njihovu odluku,
predložiti sudu druge molbe ili na vlastitu od¬
litku ili u slučaju, ako je utolc naperen proti
odluci suda druge molbe, tad zato, da otprem-
Ijeni budi na treču molbu. 1 ) O tom se imadu
obavijestiti osobe, kojima je pobijana odluka
bila dostavljena. Utočnika 'nije potrebno obavi¬
jestiti. 2 )

Vidi §§ 206. i 208. sud. posl. i n. min. prav.
6. svib. 1898, uk. 11. — 2 ) Prisp. § 126, st. 4. z. grunt.

§ 129. Ako utok udara na dozvolu koje
uknjižbe ili predbilježbe, zabilježit če se u grun-
tovnici, i zabilježba ova u slučaju, ako utok
bude odbijen, 1 ) izbrisati.

Ova zabilježba a tako i brisanje izvesti če
se ureda radi.

1 ) Prisp. § 133, st. 2. z. grunt.

§ 130. Ako sud druge molbe odbije utok,
tad daljemu Utoku nema mjesta, i ako takov
ipak bude učinjen, imat če ga natrag otpraviti
sud prve molbe.

Ako utok bude uslišan, može se proti
tomu upraviti utok na treču molbu, i pri tom
valja se držati propisa §§ 126.—129.

Rješidbi Utoka imat če se, kad se odluka,
proti kojoj je isti bio naperen, preinači ili iz bitno
različitih razloga potvrdi, dodati i razlozi rješidbe.

§ 128. Žaoba protiv odluke, s kojom bijase odbijen
prijedlog za popunjenje zemljišnika, ide na nadležan sudski
dvor prve molbe. 20. stud. 1900, br. 15506, Pic. 1903/774.

§ 130. 1. Iznimka opcega principa §a 130. vrijedi
samo, kad se izvanredan revizijski utok tiče prošnje, kojom

§ 128,—133.

85

2. Moč, koju imade rješidba Utoka.

§ 131. Ako nepovoljnom rješitbom utoka
potvrdjena bude odluka uskratna 1 2 3 4 ), imat če se
ureda radi učiniti, da se u gruntovnici upisana
zabilježba odluke izbriše i da se dotičnici
obavijeste.

*) Vidi § 99, st. 1. ov. z.

§ 132. Ako li sud druge molbe dozvoli 1 )
uknjižbu ili predbilježbu, koju je sud prve molbe
odbio, tad če se ova dozvola upisati u grun¬
tovnici. Moč ovoga upisa bit če takova, kao da
je upis obavio se onda, kada je prva prošnja
bila predana.

x ) § 99, st. 1. ov. z.

§ 133. Ako sud druge molbe ukine bri¬
sanje, koje je dozvolio bio sud prve molbe,
uspostavit če se tad izbrisana uknjižba ili pred-
bilježba.

Ako pak sud druge molbe odbije drugu
koju uknjižbu ali predbilježbu, koju je sud prve
molbe bio dozvolio, zabilježit če se ova od¬
redba u gruntovnici, ali i upisano pravo ne če
se izbrisati dotle, dok ili ne izreče odluke treča

je postupati po o. pr. redu ili drugom kojem osobitom za¬
konu. 13. velj. 1900, br. 1488, C. B. s. 444.

2. Izvanredni rev. utok u zemljišničkim stvarima iz¬
ključen je, ako je i ostavinska raspravna oblast izdala rje-
šidbu. 1. lip. 1887, br. 6265, Zb. 11616.

3. § 130, st. 1. predpostavlja dvije jednake odluke
nizih sudova ; ne sinije se dakle uporabljivati, kad se reviz.
utok uloži proti odluci višega suda, kojom se odbijao
predlog za otpravak zemljišničkog izvatka. 7. svib. 1873,
br. 4389, Zb. 4992.

4. Vidi o. 3. kod § 3. z 6. velj. 1869, dz. 18.

86

Opci zemlj. zakon.

molba ili ne mine rok, odredjen za utok proti
odredbi druge molbe. Ako treča molba potvrdi,
odluku prve molbe, tad če se izbrisati zabi-
lježba, koja je učinjena povodom Utoka. Ako
treča molba potvrdi preinačujuču odredbu druge
molbe ili ako za dobe ne bude 1 ) uložen utok,
izbrisat če se uknjiženo ili predbilježeno pravo. 2 )

1 ) Vidi § 29. instr. — 2 ) Prisp. § 109, st. 3. ov. z.

II.

NapiM (insMcija) za ouržbii opcep
zEmljišniChaga zakona.

Naredba ministarstva pravde od
12. siječnja 1872, dz. 5,

kojom se izdaje naputak za ovržbu opčenitoga
zakona gruntovničkoga.

Na temelju članka V. zakona od 25. srp. 1871
(drž. zak. lista br. 95) izdaje se ovim za ovržbu
opčenitoga zakona gruntovničkoga naputak,
kako slijedi:

Vodjenje dnevnika. 1 )

§ 1. Svikoliki podnesci, koji dodju ka
gruntovničkomu kojemu sudu a tiču se upisa,
koji treba da obavljeni budu u gruntovnicama

§ 1 .- 2 .

87

toga suda, tako isto i svikoliki spisi, odnoseči
se na upise takove, kao što su n. pr. dopisi
uredovni, 2 ) utoci, riješidbe utoka, izvješča ure-
dovna, imadu, čim pobilježeni budu u pod-
nesnom napisniku, uvesti se u dnevnik, koji se
vodi pri uredu gruntovničkom.

Ovi podnesci i spisi imadu se u tu svrbu
svaki put, kada se zaglavi napisnik podnesni,
u silnim pak slučajevima odmah, čim se ubi-
lježe u napisniku podnesnom, predati 3 ) grun-
tovničaru, t. j. uredniku, kojemu je vodjenje
gruntovnice povjereno, ako li ured gruntov-
nički ima posebnog svoga predstojnika, imadu
se predati tornu predstojniku.

Podnesci i spisi imadu se u dnevnik uvesti
odmab, čim se prime. 4 )

*) Za sve u § 96, st. 1. sud. posl. navedene uloške
(zapisnike) voditi je samo jcdan dnevnik (§ 77. sud. posl.)
Vidi op. r )  kod § 2. instr. Vidi § 76. sudb. posl.

-) § 231, st. 1. sud. posl. — 3 ) §§ 81. 126, st. 2,
69. sud. posl. — O biljezima donošenim za uknjiženje
vidi takodjer § 9. n. 17. pros. 1898, dz. 225. kod § 22. instr.
Za uknjiženje donesene biljegovke imade uvijek razvelja¬
viti činovnik predatnog odjela kod onoga suda, gdje
se podnese odnosna prošnja, takodjer kad valja prošnju
ustupiti zaupis nadležnomuknjižnomu sudu. (N. 29. srp. 1899,
uk. 31). — 4 ) Vidi takodjer § 77. sud. posl.

§ 2. U dnevniku treba da u posebnim ru¬
brikama budu podaci slijedeči:

1. Praesentatum, t. j. broj podnesni ujedno
z danom, kojega je dotična stvar stigla k sudu
gruntovničkomu; podnesci i spisi, predani u
isto doba uredu gruntovničkomu, imadu se tu
uvesti po redu brojeva podnesnih 1 );

2. ime stranaka in predmet podneska;

88

Naputak k opc. zemlj. zak.

3. stvarnost gruntovnička, na koju se od¬
nosi podnesak;

4. dan in kratka oznaka o sadržaju rješidbe
sudbene, n. pr. dozvoljeno, samo predbilježeno,
odbij eno;

5. oznaka one knjige (gruntovnice), od¬
nosno onoga izvoda gruntovničkoga, ako takov
služi umjesto gruntovnice, gdje se je što upisaio,
i to po svesku i listu ili po strani;

6. osobe, kojitn se što ima dostaviti;

7. dan, kojega je redovito dostavila se stvar
svakoj od osoba 2 ) p rij e pomenutih;

8. slučajevi, gdje ured gruntovnički imade
ureda radi paziti, kad če rok koji isteči, ujedno
s oznakom, koji je skrajni čas toga roka 3 );

9. zamjenita oznaka podnesnih brojeva od
podnesaka i spisa, koji su medju sobom u sa-
vezu tim, što se odnose na to, da se provede
jedno te isto zahtijevanje upisa 4 ) radi.

Predstojnici sudova mogu narediti, da se i
drugi podaci, nego što su ovdje propisani za
dnevnik, upisuju ili u dnevniku ili bilježe na-
pose, ako to potrebito bude, da se laglje pre¬
gledati može poslovanje u uredu gruntovničkom.
S istoga razloga moči če se kod sudova, koji
mnogo posla imadu, narediti i to, da se po¬
jedini podaci, koji bi se po gore navedenim
ustanovama uvoditi imali u dnevnik, kao n. pr.
o dostavama, o uredovnim izvješčima, ne upisuju
u dnevnik nego u posebne zabilježnice. Ove
zabilježnice imadu se zatim smatrati kao cje-
lovite sastavine dnevnika 6 ).

') § 77. sud. posl.: Dnevnik za zemljišne predatke

držat 6e se po formularu br. 8, i baš, ako su zemijišne

89

§ 2 .

stvari razdijeljene medju više sudaea, za sve suče žajedno.

— Odmah, cim se osnuje dnevnik, upisat če se u nj oni
zapisnici na sudu sastavljeni, u kojima se pita koje zem-
ljišno upisivanje ili čije rješenje može dovesti do tako-
voga upisivanja. — Odnosno na uredjenje i vodjenje dnev¬
nika za zemljišne predatke, vrijede propisi naredbe mini-
starstva pravde 12. januara 1872 , 1. d. z. br. 5.; ipak na
mjesto broja 1 §-a 2 ove naredbe stupa ova odredba:

«1. broj, koji predatak prima u dnevniku i dan, u
koji je stigao na predavalište zemijišnoga suda ili dan, u
koji je bio sastavljen zapisnik, s kojim se pita koje zem-
ljišno upisivanje ili čije rješenje može dovesti do tako-
voga upisivanja (broj prikazanja, prašen tatu m); brojevi
imaju biti redomični od 1. januara do zadnjega decembra
svake godine; treba pomnjivo izbjegavati svaki slomak,
svako preskakanje ili ponavljanje kojega broja; predaci
(napisnici) upisivat če se susljedice. kako su stigli na pre¬
davalište i baš svaki predatak pod poseban broj redomičnih
brojeva dnevnika; isto tako upisivat če se predaci. koji su
u istu doba stigli na predavalište, svaki pojedini pod po¬
seban broj i baš kojim-mu drago redom, izuzevši predatke,
koji su predati na koji sudskidan; ali oni predaci, koji se
odnose na istu nekretninu ili na isto pravo zemljišno upi-
sano, označi vati če se u dnevniku s bilješkom: *u isto
doba z br. . . . » kao predaci, koji su u isto doba stigli.

— Broj dnevnika postaviti če se na predatak ispod bi-
Iješke prikazanja jasnim pismom ili pečatom. — Ostaju u
snazi propisi naredbe ministarstva pravde 24. novembra 1896,
1. n. m. p. br. 48., po kojima se u dnevniku imaju ozna-
čivati redomičnim brojevima u ervenilu zemljišne stvari,
koje so imaju upisivati u poslovni iskaz s tom mjerom,
da se ovo označenje ima stavljati u prvu rubriku dnev¬
nika pod broj dnevnika. — Gornje če se odredbe primje-
njivati predacima, koji se odnose na vodjenje željezničke
knjige s preinakama, koje potiču iz §-a. 31 naredbe mi¬
nistarstva pravde 31. maja 1874, 1. d. z. br. 87. — U zem¬
ljama, u kojima se drže arhivski zapisi, gornje če se od¬
redbe isto tako shodno primjenivati predacima, koji davaju
povoda kojemu upisivanju u arhivske zapise. — Dnevnik
za predatke arhivskih zapisa voditi če se po formulam br. 9.

— Stavak 1. i 2. toga §-a preinačuju §§ 1. i 10. nar. min.
prav. 17. pros. 1898, dz. 225, koja glasi u cijelosti:

90

Naputak k opc. zemlj. zak.

Dnevnik za zemljišničke predatke.

§ 1. Za sve predatke (zapisnike,) koji su predmetom
uknjiženja u zemljišnik, vlastelinsku knjigu i naftovno
knjigu suda ili se tiču takovih uknjiženja, zatim za sve
ostale predatke (zapisnike) imenovane u § 76, stavku 1,
poslovnika, ima se voditi samo jedan dnevnik (§ 77 po¬
slovnika). — Gdje se je do sada us taj dnevnik vodio
osobit dnevnik za stvari rudarske knjige, može se pri torne
ostati; inače imaju se i predaci (zapisnici) u stvarima .ru-
darske knjige upisivati u zajednički dnevnik za zemljiš¬
ničke predatke.

Biljeg spisa i poslovni broj u zemljišničliint stvarima.

§ 2. Biljeg spisa i poslovni broj imaju se za zemljiš¬
ničke spise (zemljišna, vlastelinska, rudarska, naftovna,
željeznička knjiga) na različit način sastavljati. — Za sa-
stavljanje biljega spisa ostaje u vrijednosti propis §-a 264,
stavka 3, poslovnika, dok se poslovni broj ima sastavljati
brojem dnevnika i brojem godine (n. pr. 2546/99). U stva¬
rima željezničke knjige treba pred poslovni broj metnuti
riječi ^željeznička knjiga* u skračenom obliku (n. pr. želj.
knj. 107/99), a ondje, gdje se vodi osobit dnevnik za stvari
rudarske knjige, imaju se u spisima u stvarima rudarske
knjige pred poslovili broj metnuti riječi ^rudarska knjiga*
u skračenom obliku (n. pr. rud. knj. 54/99).

§ 3. Svako pismo, koje dolazi k zemljišničkim spi¬
sima (zemljišna, vlastelinska, rudarska, naftovna, željeznička
knjiga), ima se označiti poslovnim brojem (§ 266, stavak
2 do 4 poslovnika); naprotiv biljeg spisa ima se dodati
samo onim predacima, zapisnicima i ostalim pismima, što
ostaju medju spisima, izuzevši dostavnice i povratnice.
Na opravcima zaključaka, zatim na dostavnicama i povrat¬
nicama bilježit če se samo poslovni broj. — Pisma, što
spadaju medju iste zemljišničke spise, imaju se uzimati k
spisima po redu brojeva dnevnika, a tekuči redni brojevi
imaju se bilježiti samo u preglednici. — U dnevniku za
zemljišničke predatke (stvari željezničke knjige, stvari ru¬
darske knjige) treba podvuči oznaku uloška, po kojoj se
sastavlja biljeg spisa (§§ 264, 275 poslovnika).

91

§ 2 .

Posebno čuvanje i vezanje prijepisa od zbiraka isprava.

§ 4. Prijepisi odredjeni za zbirke isprava (§ 6. za¬
kona 25. jul. 1871, 1. d. z. br. 95) zatim izvorne isprave
zadržane na njihovu mjestu imaju se označiti poslovnim
brojem predatka ili zapisnika (§ 2), kojemu pripadaju, te
se imaju urediti po redu poslovnih brojeva i napose od
ostalih zemljišničkih spisa čuvati u tvrdira koricama, pa u
primjerenim razmacima vremena vezati u ne predebele
knjige. Stupaju opet u život odredba §-a 17, predzadnjega
stavka, naredbe ministarstva pravde od 12. januara 1872
(1. d. z. br. o), da prijepisi od isprava moraju imati po rubu
prazan prostor od širine potrebite za vezanje i odredba §-a 20,
stavka 2. iste naredbe. — Da zbirka isprava ne bi po¬
stala odviše opsežna, sudovi imaju na shodan način nasta¬
jati, da se prijepisi od nekoliko zemljišničkih isprava, koje
spadaju k istomu predatku (zapisniku), pb mogučnosti
smjeste na istome listu. Ali predaci se ne smiju odbijati
s toga, što su prijepisi na drugi način udešeni.

Posebno čuvanje dostavnica i povratnica.

§ 5. Dostavnice i povratnice, koje se tiču zemljiš¬
ničkih spisa, imaju se urediti po redu poslovnih brojeva i
čuvati u tvrdim koricama napose od ostalih zemljišničkih
spisa, po godinama ili po odsjecima od godine.

Označivanje zemljišničkih spisa brojem lista.

§ 6. Zemljišnički spisi ne de se označivati tekučim
brojem lista (§ 261, stavak 2, poslovnika).

Preglednice za zemljišničke spise.

§ 7. Na pregledima spisa za zemljišničke spise, koji
se imaju voditi po formularu br. 58 poslovnika (§ 275 po¬
slovnika), nema se u trečem stupcu «Kratko označenje
sadržaja*, upisati ništa drugo več samo broj dnevnika.
Otpada označenje broja lista u stupcu 4 i označenje vrste
rješidbe u stupcu 5.

Uputnice u zemljišničliim spisima.

§ 9. Može se propustiti, da se umetne uputnica po
275, stavku 2, poslovnika, ako je na pregledu zemljiš-

92

Naputak k opč. zemlj. zak.

ničkih spisa zabilježeno. ka kojim jo spisima predatak (za¬
pisnik) donosen. — Kod zajedničkih hipoteka niti se u
spisima sporednoga uloška ima umetnuti uputnica, niti se
u pregledu spisa dodanom tim spisima ima ueiniti kakva
ibilješka u smislu prvoga stavka.

Upotreba biljega donesenili u ime upisnine.

§ 9. Dopusta se da biljege donesene za plačanje upis¬
nine činovnik predatnika prilijepi iii na posebnom listu
papira (§ 11, sl. g,  naredbe ministarstva financije i pravde
od 28. decembra 1897, 1. d. z. br. 306. za provedenje carske
naredbe 26. decembra 1897, 1. d. z. br. 305, kojom su pro-
mijenjene neke zakonske odredbe o sudskim pristojbinama)
ill na samom predatku (zapisniku). — U pogledu biljega,
koji se na ovaj način upotrebe i kojima se po propisu
uništi vrijednost, otpada koliko potvrda sa strane pisar-
ničkoga činovnika zemljišničkoga ureda, koja je predvid-
jena u § 69. poslovnika, toliko zabilježenje u dnevniku za
predatke u stvarima zemljišnih knjiga ili knjiga o arhivskim
zapisima.

„Postupanje sa zemljišničkim prijcdlozima podnesenim
usmeno kod suda.

§ 10. Zapisnici, u kojima se predlaže kakvo uknji-
ženje, ili kojih rješavanje može dovesti do kakvog uknji-
ženja, po pravilu če se kod suda sastavljati samo u one
poslovne sate, za kojih je predatnik otvoren. Ako se za¬
pisnik svrši docnije nego li se predatnik zatvara, tsda če
se zapisnik poslati činovniku, kojemu je povjereno vod-
jenje dnevnika za zemljišničke predatke, tek pošto se pre¬
datnik iduči put opet otvori. — Sudski glavari imaju se
za to brinuti, da se zapisnici sastavljeni kod suda u ko¬
jima se predlaže kakvo uknjiženje, ili kojih rješavanje
može dovesti do kakvog uknjiženja, odnesu i predadu či¬
novniku, kojemu je povjereno vodjenje dnevnika, u isto
doba sa zemljišničkim predacima, koji u predatniku stignu
do završetka tih zapisnika, ili sa zemljišničkim zapisnicima
koji su sastavljeni u sudske dane.

93

§ 3.

Vredjivanje starih spisa po zemijišničkim ulošcima.

§ 11. Ukida se odredba §-a 4. naredbe ministra,
pravde od 5. maja 1897 (1 d. z. br. 113), da se po propisu
§-a 275. poslovnika imaju uredjivati i spisi, koji su prije.
1. javuara 1898 postali u zemijišničkim stvarima. U koliko-
su zemljišnički spisi, koji su postali prije 1. januara 1898,.
več bili uredjeni po zemijišničkim ulošcima, neka pri torne,
i ostane.

Početak valjanosti i prijelazne odredbe.

§ 12. Ova naredba stupa u život 1. januara 1899..

Prijepisi od isprava ili izvorne isprave, koje su tekom
godine 1898 bile uzete k zemijišničkim spisima, imaju se
najdalje do 1. aprila 1899 opet izvaditi iz tih spisa, pro-
vidjeti brojem dnevnika i godine predatka (zapisnika), ko-
jemu pripadaju, i čuvati po propisu §-a 4, pošto se urede.
po redu tih brojeva.

2 ) Prisp. § 26, st. 2. instr. —• 3 ) Vidi § 29. instr.
— 4 ) Odredbe o spisovnom i poslovnom broju (§§ 264,
st. 2. i 266, st. 4. preinačuju §§ 2. i 3. naredbe pod op. 1 );
ovoga §-a — 5 ) § 311, st. 1. sud. posl.

Sravnivanje sa stanjem zemljišnika.

§ 3. Pošto podaci navedeni u § 2. pod
br. 1, 2 i 3, upisani budu u dnevnik, imat če
se podnesak gruntovnički sravniti sa stanjem;
gruntovnice i pri toni broj podnesni zabilježiti
olovkom na onom mjestu u gruntovnici, gdje-
če se da obavi zahtjevan upis 1 ).

Nego zabilježivanja toga ne če trebati onda,.
ako nastanu okolnosti, pod kojima se odbijena
prošnja nema zabilježiti po § 99 a)  opčenitoga
zakona gruntovničkoga.

Ako podnesak ne slaže se sa stanjem,
gruntovnice ili ako ne sadržaje svega onoga,.
na što po stanju gruntovnice gledati valja pri.

94

Naputak k opc. zemlj. zak.

rješavanju: imat če gruntovničar pismeno upo-
zoriti suca na ove okolnosti.

Ako ne bude povoda primjedbi takovoj,
imat če se i to zabiiježiti. U jednom i u dru-
gom slučaju može se primjedba gruntovničareva
upisati na podnesku, ako se isti nema povratiti
stranki, ili pak na posebnom listu.

Podnesci gruntovnički imadu se po tom
čim prije, i to najkasnije u 24 sata, iza kako
su stigli k sudu gruntovničkomu, predati ured-
nicima sudačkim, koji su zvani rješavat ih.
Ovaj rok prekoračit se može s dozvo-
lom predstojnika od suda samo onda, kada ne-
obično navale poslovi ili kad su poslovi vrlo
teški.

t) Prisp. § 6. st. 4. i 5. instr.

(Jpisivanje.

§ 4. Ako pri dozvoljenom gruntovničkom
upisu bude razloga slutiti ili bojati se, da bi
gruntovničar mogao sumnjati, na kojem bi
rnjestu i kojim riječima valjalo što upisati i
upis potvrditi: imat če sud, rješavajuč podne-
sak, dati uputu gruntovničaru, kojim riječima
da što upiše i potvrdi, a i na kojem rnjestu u
gruntovnici da obavi upis, a na kojoj ispravi
da upis potvrdi 1 ).

*) Vidi op. 1) kod § 5.

§ 5. [Sudbeno riješeni podnesci gruntov¬
nički i spisi imat če se, pošto na koncepte od
odluka stavljen bude kod sudišta «Expediatur»
predsjednikov, kod sudova kotarskih pak pod¬
pis suca kotarskoga (§§'206, 249. naputka za

§ 4,-5.

95

sudove od 3. svibnja 1853, drž. zak. lista br. 81),
neposredno predati uredu gruntovničkomu još
prije, nego izdate budu odluke sudbene.

Sudbena rješidba, koja na ovaj način stigne
k uredu gruntovničkomu, i kojom se upis grun-
tovnički dozvoljuje ili naredjuje, imat če za
ured gruntovnički valjati kao nalog u smislu
§ 102. opčenitoga zakona gruntovničkoga. Dru¬
gega naloga izvržbe radi ne če trebati.

Prije upiSa imadu se rubrike dnevnika is-
puniti po onom, što u sebi sadržaje rješidba.] 1 )

*) Sada vrijedi: Sudački zaključci, uslijed kojih ima
slijediti koje zemljišno upisivanje (zemljišne odluke), prije
opravljanja, prikazat če se na pregled činovniku, komu je
povjereno vodjenje zemljišnika (zemljišnomu uredu) u svrhu
da izviši upisanje.

Ne treba davati posebne naredbe da izvrši ni u su-
dačkom zaključku niti če se ta naredba dodati usmeno ili
pismeno kada se šalje zaključak; predavanjem voditelju
zemljišnika (zemljišnomu uredu) zaključka, s kojim se do-
zvoljava, dan je pismeni nalog, koji se po §-u 102 opčega
zakona zcmljišnih knjiga, zahtijeva od zemljišnoga suda.
To ne isključuje dazemljišni sud, svomu zaključku za upi-
san e, pristavi kao dodatak pouke za voditelja zemljišnika,
kada se jo bojati, da bi voditelj zemljišnika mogao biti u
dvojbi, na kojem če mjestu i s kojim če rijočima izvršiti
upisanje i njegovu potvrdu; ali, i gdje tema takovih pouka,
mora se izvršiti upisanje na osnovu zaključka, s kojim se
dozvoljava, ne čekavši dalje pismene naredbe izvršenja.
(§ 198, st. 1. i 2. siid. posl.) — Vidi § 19S, st. 4. sud.
posl. u dodatku III.

Kad se voditelju zemljišnika (zemljišnomu uredu)
ili kojemu drugomu odjolu ili kojemu namješteniku sudske
kancelarijc davaju naloži za upisivanja, predbilježenja ili
za druge pismene bilješke i u tu mu se Svrhu prikazuju
odnosni spisi na uvidjaj (Vid. zemljišnik; Vid. registar plje-
nidaba; Vid. dostavni oinovnik itd.), kancelarijski činovnik
ili kancelarijski pomočnik, koji ima da izvrši upisanje,
predbilježenje ili pismenu bilješku, na potvrdu da je vidio

96

Naputak k opč. zemlj. zak.

spise i da je izvršio nalog, bilješki uvidjaja dodati ce svoj
potpis (ime) i broj (redni broj, broj dnevnika itd.) registra,
knjige, popisa ili predbilješke, gdje je obavio upisanje..
(§ 93. sud. posl.).

Zeniljišna zabilježenja teženja spora, kao n pr. za-
bilježenje hipotekarne tužbe, tužbe za izbrisanje, tužbe za.
priznavanje kojega stvarnoga prava uslijed dosjelosti itd.,
koje se dozvole u kojem drugom odjelu (u parnižnom od-
jelu) zemljišnoga suda, izvršivat de se u zemljišniku, a da.
upravljač zemljišnoga odjela ne prihvati zaključka niti što
odredi i baš na osnovu zaključka, koji mu u matici treba.
prikaza.i (Vid. zemljišnik).

Vrijedi isto za izvršivanje zaključaka, kojima koji
odio zemljišnoga suda, koji se ne bavi zomljišnim stva-
rima, naredjuje izbrisanje takovih zemljišnih zabilježenja.
(§ 138. sud. posl.)

§ 6. Upisi, koji se činiti imadu u smislu
rješidbe sudbene, treba da se obave odmah na.
mjestu, kamo spadaju po uredbi postoječih
gruntovnica 1 ).

Postupati valja pri tom po redu brojeva
podnesnih.

Ako opaženo bude, da se koji god od ri-
ješenih podnesaka tiče takove stvarnosti grun-
tovničke, glede koje nije još riješen podnesak,,
koji je predan bio u isto doba ili ranije, imat.
če se dojaviti to sudu i s ovržbom upisa po-
čekati, dok ne stigne naputak u tom obziru.

Pri upisivanju imat če se olovkom prebri-
sati podnesni onaj broj, koji je u smislu § 3,
točka 1. olovkom bio zabilježen.

Osim toga valja broj taj prebrisati i onda,
kada se uslijed rješidbe sudbene nema obavitš
upis (§ 99 V  opčenitoga zakona gruntovnič-
koga).

*) Prisp. § 4. instr.

§ 6.-9.

§ 7. Dotični urednik imade, držeč se pro-
pisa opčenitoga zakona gmntovničkoga, 1 ) upise
obavljati u kratko i pismom, koje se razgo-
vjetno može citati.

Ako pri kojem sudu imade više osoba,
kojim je upisivanje povjereno, valja pobrinuti
se za to, da pri upisivanju u jednu i istu knjigu
a imenito u jedan i isti uložak ne bude, ako
je mogoče, više ruka.

1 ) Prisp. § 98. i 102, st. 1. z. grunt.

§ 8. Na čelo svakomu upisu ima se sta¬
viti praesentatum. 1 )

Ako upisa valja obaviti uslijed istodobnih
podnesaka, koji se tiču istog biča grutovnič-
kog, imat če se praesentatumu dodati «pod-
jedno sa», i pri svakom upisu, koji obavljen
bude uslijed kojega od tih podnesaka, imadu
se navesti podnesni brojevi podnesaka isto¬
dobnih.

Ako koji uložak valja označiti kao uložak
glavni ili kao uložak uzgredni, imat če se pri
upisu, koji sadržaje uknjižbu ili predbilježbu
založnoga prava, pokraj praesentatuma metnuti
riječi «Uložak glavpi* odnosno «Uložak uz¬
gredni*.

’) O znaku spisa vidi op. h kod § 2. instr.

§ 9. U upise ne treba uzimati ništa, što
po opčenitom zakonu gruntovničkom ne spada
u sadržaj upisa gruntovničkoga (§ 98. opč.
zak. gr.). 1 )

Sud, birajuč izraze, imade svakako paziti
na zakonite oznake prava, koja se upisuju, i
na načine upisa (§§ 8, 9. opč. zak. gr.) a )

7

98

Naputak k opc. zenilj. zak.

Gruntovničar, obavljajuč upis, imat če u
obziru, kako da označi osobe, za koje, i pred¬
mete, na koje upis biva, a tako i prava, koja
se upisuju, držati se riječi, rabljenih u rješidbi
sudbenoj.

x ) § 102, st. 1. z. grunt, i § 7, st. 1. instr. — 2 ) § 98.
z. grunt.

§ 10. Brojevi kojima treba da se označi
veličina prava, koje se iznova upisuje, n. pr. tri
petine, četiri mjerova, sto forinti itd., u koliko
se ne radi o manjim iznoscima u sitnom novcu,
kao što su novčiči, grošiči, centimes, soldi itd.,
izpisati se imadu pismeni iliti slovi.

Ako se pri upisu kojem napominje upis
raniji, u kojem su brojevi takovi ispisani pis¬
meni, tad se brpjevi ti pisati imadu brojkama
(ciframa).

Iznos tražbina glavničnih, za koje se pravo
založno na svukoliku stvarnost gruntovničku
ili na nekoju čest njezinu uknjižuje neposredno
a ne Kao pravo podzaložno, ima se, osim po-
dataka, koji se po točki 1 ispisuje pismeni,
ubilježiti i ciframa i to ili u rubriki, za to od-
redjenoj, ili — ako u knjiži rubrike takove
nema — • na rubu s desne Strane. 1 )

Ako za promjene glede zajedničke koje
hipoteke otvoren bude u smislu § 112 opč.
zak. gruntovničkaga osobit list, imat če se i
iznosi tražbina glavničnih, za koje pravo pod¬
založno ishodjeno bude na zajedničku hipoteku,
ubilježiti onako, kao što je rečeno u točki pred-
jašnjoj.

') N. min. prav. 8. pros. 1899, uk. 55. za ovržbu III. di-
jela cos. n. 21. rujna 1899, dz. 176, ob uvedenju krunske

§ 10. 11.

99

vrednote kao zemaljske vrednote u zemljišničkom (arhivsko-
knjižnom) poslovanju:

1. Od 1. siječ. 1900 dalje izašle sudske odluke i na-
njihovom temelju vršeči se upisi moraju. ako se isprave,
koje služe temeljem, glase u avstrijskoj vrednoti, imati od¬
nosne novčane iznose napisane jedan uz drugi u avstrij¬
skoj i krunskoj vrednoti (§ 7, st. 2. III. dijela ces. nar.
21. rujna 1899, dz. 176). Kod zemljišničkog uknjiženja
imade se u takovim slučajevima u smislu §-a 10, st. 1.
nar. min. prav. 11. siječ. 1872, dz. o. riječima pisati samo
u avstrijskoj vrednoti'izražen iznos; u vrijednosnom pre-
djelu (na desnom rubu knjige) postaviti se imade samo
iznos u krunskoj vrednoti.

2. Kad se uknjiženje imade obaviti tek g. 1900 na
temelju odluke, učinjene več g. 1899, tad se imadu ipak
u ispravama i u sudskoj odluci u avstrijskoj vrednoti iz¬
raženi novčani iznosi upisati u zemljišnik samo u toj
vrednoti.

3. Sadanji natpis vrijednosnog predjela s for. i novč.
imade se s crvenilom prečrtati na svakoj strani teretov-
nice (C), koja če sc od 1. siječ. 1900 dalje na novo upo-
rabljivati i nadomjestiti s oznakom K i fil. takodjer s
crvenilom. — Imade li se upis u krunskoj vrednoti obaviti
na strani, na kojoj se več nalaze upisi u avstrijskoj vred¬
noti, onda se imade u vrijednosnom prcdjelu jako očito s
crvenilom napisati K i fil. neposredno - pod poprečnem
ertom, koja zaključuje,posljednji upis u avstrijskoj vrednoti
(§ 11. st. 2. instr.). — I u tom slučaju i kad.se vrijed-
nosni predjel promjeni na početku strane, može so upora¬
biti pečatni tisak.

4. U knjižnim popisima, kao što u prijepisima i po-
pisima iz zbirke jsprava imade so novčani iznos,pisati
uvijek u onoj vrednoti, u kojoj se nalazi u odnosnim
knjižnim upislma; odn. ispravama.

o. Navedene odredbe vrijede isto-take za knjige ru¬
darske, željezničko i knjige o nafti.

6. Statistički iskazi o prometu po zemljišnim i ar¬
hivskim knjigama (nar. min. prav. 17. pros. 1894, uk. 42)
imadu se od 1. siječ. 1900 dalje pisati u krunskoj vrednoti.

§ 11. Uknjižbe, predbilježbe i zabilježbe sva-
kovrsne imadu seobavljati upisima uzastopnim 1 ).

100

Naputak k opc. zemlj. zak.

Svaki upis ima se obaviti tako i poprečnim
potezom, k oj i če se crnom tintom povuči izpod
njega, zaglaviti tako, da ne bude nikakova pro¬
stora, gdje bi se što dodati moglo. 2 )

l ) Prisp. § 6. st. 2. instr. — 2 ) Vidi t. 3, st. 2. n.
navedene kod § 10.

§ 12. Upisi, koji se čine u knjigama, sa-
stavljenim iz uložaka gruntovničkih, imadu se
u svakom listu (folium-u) uložaka tih (n. pr. u
vlastovnici, teretovnici) providjeti rednim bro-
jevima po suslijedu aritmetičnom, koji, ako sil
se redni brojevi jurve rabili, dovezati se imadu
za ove.

Ako učinjeno bude više uknjižba ili pred-
bilježba na temelju jedne te iste odluke, imat
če se svaki od tih upisa, makar da se obavili
na istom listu, providjeti svojim rednim brojem.

Kad se upisuje pravo koje za više osoba,
imadu se imena ovlaštenika, naznačiv količinu,
koja koga ide, napisati jed no pod drugim i oz¬
načiti pismenima, tekočim alfabetično.

Ako se upis odnosi na koji drugi, koji je
otprije več učinjen u istom uložku gruntov-
ničkom, imat če se redni broj od navedena
upisa, metnuv predanj rječicu „ad“,  u slici
slomka napisati pod rednim brojem novoga
upisa, i ako se navedeni upis nalazi u kojem
drugom listu uloška, dodati takodjer oznaka
toga lista.

Redni brojevi kasnijih upisa, odnoseči se
na upise ranije, koji su u istom ulošku, imadu
se priklopiti ovim ranijim upisima, metnuv spri-
jeda slovo v (vide ).

§ 12.-14.

101

[U knjigama, koje nijesu sastavljene iz ulo-
žaka gruntovničkih, ima se zamjenita suvislost
upisa, koji se tiču iste stvarnosti gruntovničke
i odnose se jedan na drugi, zabilježiti tim, što
če se razlučujuči oni podaci, pod kojima se
navedeni upisi nači mogli, pridati na lijevom
rubu, metnuv spreda slovo v  ( vide ).]*)

*) Ovaj stavak ne imade uz nove zemljišnike više
značenja.

§ 13. Ako se uknjiži brisanje koje uknjižbe
ili koje predbilježbe, ili ako se izbriše koja za-
bilježba, imat če se pri izbrisanom upisu ona
riječ, koja označuje vrstu mu (uknjižbu, pred-
bilježbu ili zabilježbu.) podvuči crljenom tintom.
Ako li se uknjiži samo djelomično brisanje koje
uknjižbe ili koje predbilježbe, imat če se pri
upisu, djelomično izbrisanom, pod riječ, koja
mu označuje vrstu, metnuti nekoliko piknja
crljenom tintom.

Isto takovi znaci treba da se metnu pod
ime ovlaštenikovo, ako se uknjiži posvemašnji
ili djelomični prenos prava njegova.

Ako koji uložak glavni ili uložak uzgredni
zajedničke koje hipoteke prestaje kao takov,
imat če se oznake «glavni uložak* ili «uzgredni
uložak* 1 ) podvuči crljenom tintom.

Bude li koji od upisa, pomenutih malo
prije, izbrisan putem Utoka, imat če se znaci,
učinjeni crljenom tintom (potez ili piknje), pre-
brisati tintom crljenom.

b Prisp. § 112, st. 2. z. grunt, i § 15, st- 5. instr.

§ 14. [Naredbe, koje postoje o rabljenju
knjiga isprava (ispravnika) umjesto glavnih

102

Naputak k opč. zemlj. zak.

knjiga — ako knjiga glavnih nema ili ako ni-
jesu uredjene tako, da bi se u njih uvrščivati
mogli upisi onako, kao što propisuje opčeniti
zakon gruntovnički, — tako i naredbe one,
koje postoje o nadomješčivanju nedostatnih
knjiga gruntovničkim izvodima, ostaja i na dalje
u kreposti, i imadu se s toga imenito i para¬
grafi 7. i 8, odnosno paragrafi 11.—15. cesar¬
ske naredbe od 16. ožujka 1851 (drž. zak. lista
br. 67) uporabljivati u onim zemljama, za koje
je izdata bila cesarska ova naredba.

Upisivanje u knjige isprava, koje se rabe
umjesto knjiga glavnih, odnosno a izvode grun-
tovničke, ima se takodjer obavljati polag usta¬
nova §§-a 102. — 105 opčenitoga zakona grun-
tovničkoga i §§-a 7. — 13. naputka ovoga.] 1 )

0 Uz nove zemljišnike jesu ove odredbe bez značenja.

§ 15 . Kada se otvori nov uložak gruntov¬
nički, imat če se postupati onako, da bude
prema uredbi knjige, koju novim uloškom treba
popuniti.

Ako u smislu § 112. novoga zakona grun-
tovničkoga bude poseban list namijenjen za
upis promjena u hipoteki zajedničkoj, imat če
se takov list, ako prostor u teretovnici ne dosiže,
osnovati nov i providjeti istim rubrikama, što
ih imade teretovnica. 1 )

Ako list nema posebnih rubrika za upisi¬
vanje tereta ili nema posebnih uložaka, tada list,
koji je namijenjen za promjene u hipoteki za¬
jedničkoj, treba da dobije tri rubrike, i to prvu
za redne brojeve, drugu za upise a treču za
iznose.

§ 15,—16.

103

Svakako imade se pri je pomenuti list pro-
vidjeti oznakom, upučujučom onamo, gdje je
zajednička hipotoka upisana u glavnem ulošku.

Ako hipoteka zajednička ugasne, ili sa-
držaj lista o promjenama bude prenesen u drugi
uložalc, ima se rečena oznaka podbrisati crlje-
nom tintom, i povrh 2 ) toga valja u istom listu
zabilježiti, da se ne če više rabiti.

*) Prisp. § 10, st. 4. instr. — 2 ) bolje: osim.

Potvrda obavljenoga upisa.

§ 16. Poslije upisa ima se, da je u istinu
obavljen po propisu opčenitoga zakona grun-
tovničkoga, potvrditi na ispravi, na kojoj se
upis osniva 1 ). U ovoj potvrdi ima se navesti
odluka, koja dozvoljuje ili naredjuje upis, a tako
i ono mjesto u gruntovnici, gdje se upis nalazi.

Ako nema isprave, iz koje se pravo na do-
zvoljen upis neposredno iz voditi može (n. pr.
§ 14, točka 4, § 34. opčenitoga zakona grun-
tovničkega) 3 ): imat če se potvrda o upisu met-
nuti na otpravak odluke, koji se dostavlja pro-
sitelju.

U ovim, kao i u svim inim slučajevima,
gdje se potvrda o obavljenu upisu zabilježiti
ima na odloči (n. pr. §§ 54, 58,  99. opč. zak.
gr.), potvrdjuje se upis stopram 3 ), kad svršeni
budu svikoliki otpravci.

*) Prisp. § 105. z. grunt, i § 39. instr. — 2 ) Prisp.
takodjer st. 3 ovoga §-a, nadalje §§88, 89. i 101. z. grunt,
ter § 2. nar. min. prav. 6. siječ. 1899, uk. 1. — 3 ) bolje:
tek onda.

104

Naputak k opč. zemlj. zak.

Prosudjivanje i pohranjivanje prijepisa isprava.

§ 17. Cim obavljena bude potvrda o upisu,
imadu prosuditi se prijepisi, koje je stranka do-
njela, i ako se isti stažu s izvornicima, imade
gruntovničar potvrditi to na prijepisima, pozi-
vajuč se na izvornike, koji su pri ruci.

Glede prijepisa, donešenih u svrhu, da se
odmjeriti mogu pristojbe, valja postupati po pro-
pisima postoječim.

Pri prosudjivanju prijepisa, namjenjenih za
zbirku isprava, ne če se prigovorih (zabaviti),
ako prineseno bude primjeraka prijepisa, koji su
menaničkim načinom pomnoženi, a tako isto
ne če biti ukora, ako se prijepisi više isprava 1 )
nalaze na jednom te istom arku.

Prijepisi treba da su pisani u formatu či-
tavih araka 2 ) od obične veličine čisto i tako,
da se dobro čitati mogu, i da na kraju sa Strane
imadu prazna prostora u širini, koliko ustreba
za vezanje. 3 )

Ako treba da izvorna koja isprava u smislu
§ 90. opč. zak. gruntovničkoga pohranjena bude
u zbirci isprava, imat če gruntovničar opome-
nuti za to sud, osim ako je jurve u sudbenoj
rješidbi naročito naredilo se, da se izvorna is¬
prava ima pohraniti.

*) Vidi § 4, st. 2. nar. 17. pros. 1898, dz. 225, kod
§ 2. instr. — 2 ) Po § 328. sud. posl. imade biti veličina
polovice arka 34X21- — Prijepisi za zbirku isprava mogu
biti i na polovici arka. (Rasp. min. prav. 20. listop. 1878,
br. 14601). — 3 ) Urednik, koji vidimira prijepise, imade
navesti takodjer broj ispravnih araka. (Uk. 1900, br. 61.).

§ 18. [Prijepisi, namjenjeni za zbirku is¬
prava, a tako i umjesto njih zadržane isprave

§ 17 ,— 20 .

105

izvorne imadu označit se podnesnim brojevima
onih podnesaka, ka kojim spadaju.

Prijepisi imadu se, obaška 1 ) od podnesaka,
sakupljati pod krutim koricama u sveščičima
u veličini dobrano debele knjige. Prijepisi, koji
su u jednom sveščiču, imadu providjeti se te-
kučim brojevima. Isti brojevi ujedno s ozna-
kom sveščiča, imadu zabilježiti se i na podnes-
cima, ira kojima prijepisi spadaju.] 2 )

*) bolje: napose. — 2 ) Odredbe ovog §-a prsinažuju
§ 275, st. 5. sud. posl. i § 4. nar. 17. pros. 1898, dz. 225.
kod § 2. instr.

§ 19. Ako ne bude potrebno prinijeti prije-
pisa za zbirku isprava s toga razloga, što se u
toj zbirci 1 ) isprava nalazi jurve prijepis dotične
isprave: imat če se u sveščiču zbirke na onom
mjestu, gdje bi se prijepis umetnuti imao, umjesto
toga prijepisa uložiti list i na tom listu, kao i
na podnesku gruntovničkom naznačiti ono
mjesto iz zbirke isprava, na kojem je prijepis
isprave.

l )  Prisp. § 6. z. grunt.

§ 20. [Prijepisi zbirke isprava imadu se na
primjerene rokove uvezivati, i to svaki sveščič
u posebno knjigu.]

Ako stranka ostavi izvornu koju ispravu
za zbirku isprava,, pak do časti, kojega če se
vezati sveščič, u koji je isprava metnuta, ne
zamjeni ju valjanim prijepisom a ni ne očituje
se, da pristaje na to, da se izvorna isprava
veže: tada se prijepis, uzam pristojbu, ustanov-
ljenu za udostovjerene prijepise, ima ureda
radi sačiniti, u dotični sveščič prijepisa umet-

106

Naputak k opc. zemlj. zak.

nuti a izvornik kod spisa pohraniti. 1 )

*) Vidi u op. 2 ) § 18. pozvane odredbe.

§ 21. [Kod onih sudova gruntovničkih, kod
k oj i h su se do sada prijepisi isprava pisali u od-
redjene za to knjige isprava, ima se taj posao
po postoječim sada naredbama nastaviti, držeči
se pri to m propisa opčenitoga zakona grun-
tovničkoga.

Ako stranke, da se pospješi ekspedicija,
osim izvornika prinesli i prijepisa isprava,
imat če se ti prijepisi, ako obnadjeni budu da
su u redu, pri upisivanju u knjigu isprava ra¬
biti mjesto izvornika, i s ekspedicijom ne če
potrebno bit zatezati, dok se izvornik prepiše
u knjigu isprava.

Prijepisi, koje donesu stranke, imadu pro-
vidjeni potvrdom, da se slažu s isvornicima, po¬
hraniti se kod prošnja.] 1 )

*) Ovaj je § ukinut §-om 275, st. o. sud. posl.

Potvrda u dnevniku, da su uredovna djela obavljena.

§ 22. Kad gruntovničar obavi uredovna
djela, koja su mu naložena, imat če u rubriki
dnevnika, odredjenoj za oznaku mjesta, gdje
je upis, potvrditi, da ih je obavio, metnuv tu
znak svoga imena i naznačiv dan.

Izdavanje i dostavljanje odluka. 1 )

§ 23. Podnesci, riješeni u uredu gruntov-
ničkom, imadu se dati u ekspedit, i to, ako
treba obaviti kakov upis u gruntovnici, imadu
se dati o.namo, iza kako u dnevniku bude po-
tvrdjeno, da je upis obavljen (§ 22), izvan toga.

§ 21,—24.

107

pak, pošto ispunjene budu rubrike u dnev¬
niku (§ 5).

Ako se potvrda o obavljenu upisu imade
pridodati otpravku odluke suda gruntovničkoga, 2 )
imat če gruntovničar držati to u evidenciji i
ekspedit opomenuti o tom, osim ako je jurve
prigodom sudbene rješidbe izdat bio ekspeditu
naputak u tom pogledu.

*) § 31. sud. posl. Obavljanje kanoelarijskih posala
za suče, kojima je doznačeno rješavanje stvaii z.mljišne
knjige, može se spojiti s obavljanjem vodjenja zemljišne
knjige ili odijeljeno od toga povjeriti sudskoj kancelariji
ili posebnomu kancelarijskomu odjelu. Ipak je prvo do-
pušteno samo onda, kadu sucu ili sucima, koji so bave
pošlima zemljišnika, nijesu dodijeljeni nikakvi drugi sudski
posli, za koje bi se u kancelariji morali držati posebni re¬
gistri ili popisi. Okolnost, da zemljišni sudac u isto doba
pripada kojemu gradjanskomu iii kaznenomu senatu kao
njegov član ili je djelatan kao naložen sudac u stvarima
gradjanskoga postupka, nc isključuje da se poslovi kance-
larije spoje s pošlima, koji su skopčani s vodjenjem zem-
ljišnika.

Us pretpostavku naznačenu u prvom stavku, treba
da nastupi ovo spojenje naročito kod sudova, gdje po-
stoje posebni zemljišni uredi. Ako kod sudova, za koje
se inače za zemljišnoga suca prikazuje shodno, da se
spoje vodjenjc zemljišnika i kanoelarijski posli, zemljišni
ured ili tu postavljeni voditelji zemljišnika ne bi mogli
svladati teret posala, što biva spojenjem, dodijeljenjem
kancelarijskih pomočnika, treba na to paziti, da zemljišni
činovnici ne budu s ostalim kancelarijskim pošlima oduzeti
vodjenju zemljišnika.

2 ) § 16, st. 2. i 3. instr. Vidi takodjer §§ 4. i 24,
st. 1. instr.

§ 24. U ekspeditu imade se n čin iti potre-
bito, da sudbena odluka bude otpravljena (iz¬
data), pak i dostavljena, pošto gruntovničar,

108

Naputak k opč. zemlj. zak.

ako ie potrebno, dodade potvrdu o obavljenu
upisu (§ 23.).

Pri otpravljanju (izdavanju) valja držati se
opčenitih propisa, koji postoje za sudbeni eks-
pedit. 1 )

Za svaki otpravak ima se načiniti osobita
primka, i u istoj razgovijetnim pismom kazati
odnosni datum i podnesni broj odluke ujedno s
locnom oznakom priloga, koje možda povra-
titi treba, zatim točna adresa, t. j. ime i prezime,
stališ i prebivališče onoga, kojemu se otpravak
ima dostaviti. 2 )

Na svakoj primki valja primjetiti, da onaj,
koji primi otpravak, imade to potvrditi potpisav
svojom rukom primku.

Po predjašnjim ustanovama ima se sači-
niti i povratna primka, kada se otpravak do¬
stavlja poštom.

*) Vidi o čistopisima § 313. sud. posl. i o njihovom
potpisivanju § 79, st. 1. i 2. su., § 191. sud. posl. —
2 ) Dostavlja se obično poštom (§ 88. cp., § 88. su, § 343.
sud. posl. Izvanredno a)  po sudskim slugama (§ 344,
st. 1. sud. posl.), b)  po opčinskim organima (§344, st. 3..
346, st. 1. i 2. sud. posl.) —- Ekspresno (§ 345. sud. posl.).
— O zamoljenjima § 346. sud. posl. —• O dostavljanju
poštom vidi rasp. trg. min. 10. lip. 1902, br. 29087, uk.
str. 218. i § 352, st. 3. sud. posl.

§ 25. Dostava, obavlja se po propisima,
koji postoje o dostavljanju u vlastite ruke. 1 )

Pri tom valja nastojati o tom, da se raz-
govijetno napiše datum a i da se razgovijetno
potpiše primka. 2 )

1 )  Vidi § 124. z. grunt, i op. 2. kod § 24. instr. O
dostavi u vlastite ruke §§ 106. i 107. cp.

2 ) Za dostave u vlastite ruke u zemlj. stvarima jesu

§ 25.-26.

109

dostavnice i povratne primnice iz žutoga papira (§ 350.
i 363. sud. posl.); za dostave u inozemstvo jesu prim¬
nice na plavom papiru po F. 75 a. — Nar. 2. svib. 1898,.
br. 10505. Po §§ 123. i 124. z. grunt, dostavljati se ima u
vlastite ruke samo licima, navedenim u §123, br. 1.—4. z.
grunt. Onomu, Uoji je zamolio, može se dostaviti namjes-
nom dostavom, ako se nije ujedno dozvolio upis protiv
njega; isto tako opunomoceniku, ako ujedno bude odred-
jena dostava vlastodavcu u vlastite ruke. (Nar. 28. listop. 1885,
br. 18522, uk. 72). Kad dakle nije treba dostavljati u vla¬
stite ruke, imadu se rabiti bijele primnice. Evidon. katastr.
uredima (oblastima, koje vode katastar), (§ 123, br. 5 z.
grunt.) ne treba uručivati (dostavljati), nego samo poslati
(§ 378. sud. posl.). — Vidi takodjer op. kod § 123. z.
grunt. Potvrda primnice ne smije bit pisana obicnom olov-
kom, može ipak tintnoin olovkom (Nar. 9. srp. 1896, uk. 23 .)..
O dostavama oslobodjenim pristojbe kod popravljanja .zemlj.
knjiga vidi.obj. min. prav. uk. 1905, str. 97.

§ 26. Primke, odnosno povratne primke o
dostavi, obavljenoj po propisu, imadu se, ako
su providjene potpisom one osobe, kojoj sto
polag sudbene odluke 1 ) dostaviti treba, predati
neposredno gruntovničkom uredu na pohranu.

Gruntovničar imade zatim, ako na prim-
kama, odnosno na potratnim primkama ne
opazi mana, ispuniti rubriku u dnevniku, od-
redjenu za dan 2 ), kojega je sto dostavljeno.

One primke, odnosno primke povratne, na
kojima se opazi mana kakovih, imat de, ako
opaženih mana ne bude moguce ukloniti po
§ 216. naputka za sudove od 3. svibnja 1853
(drž. za k', lista br. 81) 3 ) u zavitku, na kojem su
mane pobilježene, predložiti se sudu, a ne treba
ih p rij e toga predavati uredu gruntovničkomu.
Tako če isto gruntovničar, ako na primkama
ili povratnim primkama, predanim uredu grun¬
tovničkomu, opazi mana, predložiti iste sudu.-

110

Naputak k opč. zemlj. zak.

Rubriku u dnevniku, odredjenom za dan
obavljene dostave, ispunit če u ovom slučaju
gruntovničar onda istom, kada sud naredi po-
hranu primke, obnadjene da je u redu.

Pošto rubrika u dnevniku, odredjena za
dan obavljene dostave, bude ispu.njena, imat
če se, ako je potrebno, u rubriki, odredjenoj
za rolcove, koje ureda radi nadzirati 4 ) valja,
naznačiti dan, k oj ega rok takov ističe.

*) Vidi § 27, st. 4. instr. — 2 ) § 2, st. 1, br. 7. i st. 2
instr. — 3 ) § 216. sud. naput. iz god. 1853 bijaše ukinut
člankom II. sud. posl. i dodjoše na njegovo mjesto §§ 376.,
356,368. i 341. sud. posl. Vidi takodjer § 5. nar. 17. pros. 1898,
dz. 22p. kod § 2. instr. — 4 ) Prisp. § 29. instr. — Po rasp.
min. prav. 22. velj. 1905, br. 4125/5 javilo je trg. min., da
se k sudskim odlukama dodane prvotne primnice smatrati
imadu pošnim tiskanioama, na kojima nije dozvoljeno što
god črtati ili preinačiti.

Pohranjivanje spisa.

§ 27. Poslije ekspedicije imadu se spisi,
k oj i če da ostanu kod suda, predati gtuntov-
ničkomu ifredu na pohranu. ■ • :  '

[To isto treba da hude i onda, • kada su
isti u šavtezt! s onim spisima, k oj i se pohran-
juju u registraturiP' Nego u ovom slučaju ima
se 'na dotičiidm mjestu opče registrature Umet-
nuti listak s iipUtdm na spise, Roji se pc.hrAii-
jujir u uredti' gruntovničkom. ’ :

■ Spisi imadu se u urečlU gruiitovničkom ure¬
diti po slijedu podriesnili brojeva i u sveščičima.
označenim brojkama, pohraniti pod krutim ko-
ricama.

Oni spisi, kdji su u savezu s takOvom
prošnjom gruntovničkom, koja je uzeta jurve u

§ 27.-28.

lil

pohranu, — kao što su primke, primke po¬
vratne, dopisi od drugih sudova, utoci, rješidbe
Utoka, izvješca ureda gruntovničkoga, — imadu
inetnuti se u prošnju gruntovničku ili u zavitak.

Priloženi takovi spisi treba da se pobilježe
na prošnji gruntovničkoj odnosno na zavitku.] 1 )

J ) U zavorci navedene odredbe, napose one zadnjega
i predzadnjega stavka, jesu sada promijenjene, i to : u po¬
gledu sastavljanja spisa, koji se imadu izvršiti po knjižnim
ulošcima (§ 81, st. 3. i 4. su. i § 261, st. 1. sud. posl.,
nadalje § 275, st. 1. sud. posl.); u pogledu dostavnica i
povratnih primnica (§ o. nar. 17. pros. 1898, dz. 225. kod
§ 2. instr.); u pogledu pohranjivanja isprava po § 4. iste
naredbe; u pogledu spisovnih korica s rasp. 5. trav. 1898,

' br. 8161, uk. rasp. 1, njihovih preglednica § 7. nar.
17. pros. 1898, kod § 2. instr.; u pogledu saveza s par-
ničnim, ovršnim i ostalim spisima po § 275, st. 2. sud.
posl. i § 8, st. 1. nar. 17. pros. 1898 kod §2. instr.; u po¬
gledu sastavljanja spisa kod ukupnih podnesaka po § 275,
st. 4. sud. posli; kod ukupnih .uložaka § 8, st. 2. nar.
17. pros. 1898 kod § 2. instr. —• U pogledu registrature i
uništavanja knjižnih spisa vidi §§291. i 296, br. 7. sud. posl.

Vodjertje registra.

§ 28. Vodjenje registra (Indices) ka grun-
tovnicama 1 ) ostaje netakriutb napotkom : ovim.

*) Ošini realnih i osobnih registra voditi se imadu
takodjer: 1) dnevnik (§§ 1. i 2, instivj; 2). popis .P naro¬
čenim i ugotovljenim izvacinia iz zemljišne knjige i prije-
pisima isprava (§ 40. instr. i § .406, br. 2. sud. posl.;

3) predbilješka onih zemljišnih upisivanja, koja so imadu
prigodom raspravljanja Ob bstavštini s Ureda izvršiti [»evi¬
denčna predbilješka 1.»], (z. 23. svib. 1883, dz 82, § 2 ,

§ 406, hr. 4. sud. posl., § 5. nar. 6. sijoč. 1S99, uk. 1.;

4) -predbilješka o ispravama i prijepisima isprava. predlo¬
ženih sudu po § 2. z. 23. svib. 18S3, dz. 82; 5) predbilješka
o upisima, koji se imadu provesli po § 3. z. 23. svib. 1883,
dz. 82. [»evidenčna predbilješka 11.»], (§ 406, br. 4. sud.

112

Naputak k opč. zemlj. zak.

posl. i § 15. pod 3) pozv. nar.; 6) popis slučajeva, kod
kojih se je prepustilo, da se zemljišnik i katastar slože
(§ 406, br. 3. sud. posl.), koji de se popis spojiti sa pred-
bilješkom pod 5); 7) predbilješka o nacrtima, koje treba
mijernik da učini na mape (§ 406, br. 5. sud. posl. i § 25.
pod 3. pozv. nar.; 8) štatisnični izkazi o tabularnom pro¬
metu (§ 401, br. 6. sud. posl., nar. 17. pros. 1894, uk. 42.,
rasp. 8. pros. 1899, uk. 55, i 1900, br. 103.; 9) popis traž-
bina doznačenih na mjesto isplate (§ 177. sud. posl.) —
S obzirom na odredbe §-a 31. sud. posl. mogu se voditi
takodjer: 10) registar Nc (§ 245. i 246. sud. posl.); 11) za-
bilješka izdanih spisa (§ 284. sud. posl.); 12) poslovni ko¬
ledar (§§ 402.—404. sud. posl. i nar. 14. ožuj. 1899, uk.
11.). — O odredjenju vrednote u iskazu o tabularnom
prometu govori uk. 1900, br. 103.

Izvješča ureda gruntovničkoga.

§ 29. Gruntovničar imade sudu podnijeti
izvješče, kada iz dnevnika ili iz predbilježba,
spadajučih k istome, opazi, da sud ureda radi
ima učiniti kakovu odredbu. 1 )

To treba imenito da hude onda, kada
primka o obavljenoj dostavi ne stigne za dobe,
kada dojava, koja se od suda kojega očekuje,
neobično dugo izostane, kada zabiiježbu ot-
pisa (§ 14. zakona od 6. veljače 1869, drž.
zak. lista br. 18), reda (§ 18. opč. zak. gr.), uz-
kratu (§ 101. opč. zak. gr.) ili zabiiježbu, učin-
jenu dok prispije izvornik ili prijevod (§§ 88,
89. opč. zak. gr.) valja izbrisati ureda radi, ili
kada se brisanje, zabilježeno uslijed odluke
druge molbe imade s razloga, što nije uložen
Utok, uknjižiti ureda radi, i obaviti brisanje ove
zabilježbe (§ 133. opč. zak. gr.). 2 )

‘) § 2, st. 1, br. 8. i st. 2, ter § 26, st. 5. instr.
— s ) §§ 170, 171. i 177. sud. posl.

§ 29.—31.

113

Ovlaštuju se viši zemaljski sudovi, da mogu ponješto pre-
inačiii ovo poslovanje.

§ 30. Ovlaštuju se viši zemaljski sudovi,
da u poslovanju, kako je ovdje uredjeno i pro-
pisano, mogu dopustiti sljedeče preinake:

1. Ako je mjesnih okolnosti radi bojati se,
da če redovitu i uspješnu poslovanju smetati,
ako se provede naredba § 5, točka 1 ovoga
naputka, moči če se odrediti, da se riješeni
podnesci gruntovnički predaju u ured gruntov-
nički tek onda, kada u ekspeditu budu odluke
jurve otpravljene i primke odnosno primke po¬
vratne sačinjene. U ovom če slučaju ured grun¬
tovnički, obaviv poslove, koji su njemu nalo¬
ženi, otpravke i isprave, zadržav spise, koji
treba da se pohrane u uredu gruntovničkoin,
povratiti ekspeditu, da ih dostavi, kamo treba.

2. U onim slučajevima, gdje su se prijepisi
isprava pohranjivali do sada kod podnesaka
gruntovničkih, može se ovaj način pohranjivanja
zadržati, ili, ako uporabljena bude naredba
§-a 18. ovoga naputka, ne če potrebno biti ve¬
zati prijepisa, ako s obzirom na buduce preinake
granica sudbenoga kojega področja ili na druge
mjesne okolnosti obnadjeno bude, da če tokove
iznimke biti svrsi shodne.

Zagledavanje u knjige i spise u uredu gruntovničkom.

§ 31. U gruntovnice, 1 ) u registre 2 ), koji k
istim spadaju, u zbirku isprava ili u ispravnik 3 )
prosto je zagledavati svakomu u obične ure
uredovne, koje se u uredu gruntovničkom 4 )
imadu pribiti i tako obznaniti.

8

114

Naputak k opč. zemlj. zak.

U ostale spise, k oj i se pobranjuje u uredil
gruntovničkom, nego izim bilježaka o glaso¬
vanju, dopušteno če bit zagledati samo onim,
kojih spisi pravno tiču, o čem u slučaju sumnje
odlučuje predstojnik suda.

Zagledavati u spise slobodno je samo pod
nadzorom urednika, i strankama nije dozvo-
ljeno podataka, što ih saznati žele, tražiti u
knjigama ili spisima bez posredovanja urednika,
kojemu je nadziranje naloženo 5 ).

Nego na pitanja imadu se strankama dati
sve potrebite obavijesti a navlastito i one oba-
vijesti iz dnevnika, što ih trebaju, da kao što
treba prosuditi mogu dotične koje upise.

Kada tko, zagledavajuč u knjige ili spise,
želi što bilježiti, ne smije pri tom služiti se tintom 6 ).

J ) §§ 1, 2. i o. z. grunt. — 2 ) § 28. instr. — 3 ) § 6.
z. grunt, i § 18. instr. — 4 ) Poslovno vrijeme sudišta traje na
djelatne dane 7 sati, na svctačne dane najmanje 4 sata (§ 40,
st. 1. sud. posl.) — Na nedjelje i božični dan (25. pros.)
počiva sudska služba (§ 43, st. 1. sud. posl.). — °) Min.
prav. odobrilo je odredbu predsjedništva nekog viš. zem.
sudišta o pohranjivanju zemljišnih knjiga, koja navlastito
naručuje, neka se na prvom listu svakog sveska navadjaju
Strane knjige, na kojirna se nalaze pojedini ulošci, ili neka
se, što je dakako bolje, u desnom kutu svakoga lista pe¬
čatom ili tintom označi broj dotičnog uloška. (Uk. 1900,
str. 30). — °) Tintom, koja ne treba da bude baš črna.
Ovaj propis ne vrijedi za činovnike (finančijske), koji
imadu podatke s ureda ispisivati.

Davanje prijepisa i izvadaka. 1 )

§ 32. Svakomu je prosto tražiti od ureda
gruntovničkoga jednostavnih ili ovjerovljenih pri-

§ 31. 1. Vidi o. 1. kod § 7. z. grunt.

§ 32.-34.

115

jepisa, a tako i izvadaka iz gruntovnica, iz zbirke
isprava ili iz ispravnika (knjige isprava) 2 ).

Iz ostalih spisa, pohranjenih u uredu grun-
tovničkom, izim bilježaka o glasovanjima, imadu
se prijepisi dati samo onomu, k oj ega se stvar
pravno tiče 3 ).

') Prisp. § 288, st. 1. i 2. sud. posl. ter § 31. instr.
— 2 ) O sudjelovanju sudišta kod uredovnih saznavanja
financijskih vlasti u pogledu konverzije tražbina vidi rasp.
fin. min. 14. lipnja 1900, br. 21781. u uk. str. 220. — 3 ) Prisp.
§ 170. i slijed. H.

§ 33. Prijepisi imadu se kao takovi ozna¬
čiti natpisom očevidnim. Isti prijepisi mogu se
kako iz knjiga tako i iz spisa dati u onom op-
segu, kao što prositelj to ustanovi. U svakom
prijepisu ima se mjesto u knjiži ili spis, od ko¬
jega ja prijepis uzet, točno označiti podacima,
potrebitim, da se nači mogu.

§ 34. Izvodi daju se iz gruntovnica:

1. o knjižnom stanju čitave koje stvar¬
nosti gruntovničke, ili

2. nekoje stanovite česti njezine, ili

3. tražbine hipotekarne.

U prvom slučaju imadu se izvodi ozna¬
čiti kao opčeniti, a u slučaju drugom i trečein
kao posebni.

Izvod opčeniti treba da sadržaje svekolike
u glavnoj knjiži ili, ako glavne knjige nema,
a ono u knjiži, koja onu zamjenjuje, sadržane
i još sveudilj 1 ) kreposne upise, iz kojib se ra-
zabrati mogu:

1. sadržaj i veličina, kao i pravna svojstva
stvarnosti gruntovničke;

2. sadašnji vlasnik njezin, pak i stege,

8 *

114

Naputak k opc. zemlj. zak.

U ostale spise, ko ji se pohranjuje u uredit
gruntovničkom, nego izim bilježaka o glaso¬
vanju, dopušteno ce bit zagledati samo onim,
k o j i h spisi pravno tiču, o čem u slučaju sumnje
odlučuje predstojnik suda.

Zagledavati u spise slobodno je samo pod
nadzorom urednika, i strankama nije dozvo-
ljeno podataka, što ib saznati žele, tražiti u
knjigama ili spisima bez posredovanja urednika,
kojemu je nadziranje naloženo 6 ).

Nego na pitanja imadu se strankama dati
sve potrebite obavijesti a navlastito i one oba-
vijesti iz dnevnika, što ih trebaju, da kao što
treba prosuditi mogu dotične koje upise.

Kada tko, zagledavajuč u knjige ili spise,
želi što bilježiti, ne smije pri to m služiti se tintom 6 ).

1 ) g§ 1, 2. i 5. z. grunt. — 2 ) § 28. instr. — 3 ) § 6.
z. grunt, i § 18. instr. — 4 ) Poslovno vrijeme sudišta traje na
djelatne dane 7 sati, na svctačne dane najmanje 4 sata (§ 40,
st. 1. sud. posl.) — Na nedjelje i božični dan (25. pros.)
počiva sudska služba (§ 48, st. 1. sud. posl.). —- 5 ) Min.
prav. odobrilo je odredba predsjedništva nckog viš. zem.
sudišta o pohranjivanju zemljišnih knjiga, koja navlastito
naručuje, neka se na prvom listu svakog sveska navadjaju
Strane knjige, na kojima se nalaze pojedini ulošci, ili neka
se, što je dakako bolje, u desnom kutu svauoga lista pe¬
čatom ili tintom označi broj dotičnog uloška. (Uk. 1900,
str. 30). — 6 ) Tintom, koja ne treba da bude baš črna.
Ovaj propis ne vrijedi za činovnike (financijske), koji
imadu podatke s ureda ispisivati.

Davanje prijepisa i izvadaka.')

§ 32. Svakomu je prosto tražiti od ureda
gruntovničkoga jednostavnih ili ovjerovljenih pri-

§ 31. 1. Vidi o. 1. kod § 7. z. grunt.

§ 32.-34.

115

jepisa, a tako i izvadaka iz gruntovnica, iz zbirke
isprava ili iz ispravnika (knjige isprava) 2 ).

Iz ostalih spisa, pohranjenih n uredu grun-
tovničkom, izim bilježaka o glasovanjima, imadu
se prijepisi dati samo onomu, k oj ega se stvar
pravno tiče 3 ).

*) Prisp. § 288, st. 1. i 2. sud. posl. ter § 31. instr.
— 2 ) O sudjelovanju sudišta kod uredovnih saznavanja
financijskih vlasti u pogledu konverzije tražbina vidi rasp.
fin. min. 14. lipnja 1900, br. 21781. u uk. str. 220. — 3 ) Prisp.
§ 170. i slijed. H.

§ 33. Prijepisi imadu se kao takovi ozna¬
čiti natpisom očevidnim. Isti prijepisi mogu se
kako iz knjiga tako i iz spisa dati u onom op-
segu, kao sto prositelj to ustanovi. U svakom
prijepisu ima se mjesto u knjiži ili spis, od ko¬
jega ja prijepis uzet, točno označiti podacima,
potrebitim, da se nači mogu.

§ 34. Izvodi daju se iz gruntovnica:

1. o knjižnom stanju čitave k oje stvar¬
nosti gruntovničke, ili

2. nekoje stanovite cesti njezine, ili

3. tražbine hipotekarne.

U prvom slučaju imadu se izvodi ozna¬
čiti kao opčeniti, a u slučaju drugom i tračem
kao posebni.

Izvod opčeniti treba da sadržaje svekolike
u glavnoj knjiži ili, ako glavne knjige nema,
a ono u knjiži, koja onu zamjenjuje, sadržane
i još sveudilj 1 ) kreposne upise, iz kojih se ra-
zabrati mogu:

1. sadržaj i veličina, kao i pravna svojstva
stvarnosti gruntovničke;

2. sadašnji vlasnik njezin, pak i stege,

8 *

116

Naputak k opc. zemlj. zak.

koje možda postoje glede njegovih povlastica
u raspolaganju s pomenutom stvarnosti;

3. svikoliki tereti, koji su na stvarnosti
grunlovničkoj.

U izvod poseban imadu se osim upisa,
navedenih pod 1 i 2, uvrstiti samo oni pod 3
pomenuti upisi tereta, koji leže na predmetu,
o kojem se izdaje poseban izvod 2 ).

’) bolje: uvijek. — 2 ) Kod opcenitog izvatka (izvoda) za
više knjižnih biča (uiožaka) treba platiti 2 K biljegovine po
arku papira, nipošto pak po broju zemlj. uiožaka. (Nar.
16. siječ. 1874, dz. 3).

§ 35. Svaki izvod ima se izdati kao opši-
ran ili kao sumaran.

U izvodu opširnom imadu se navesti knjižni
upisi od riječi do riječi.

U izvodu sumarnom ima se pri upisivanju
tereta navesti samo kratka oznaka upisanoga
stvarnoga prava i veličina tereta, u koliko u ob¬
ziru pojedinih upisa ne bude naročito zahtije-
vano, da se navedu od riječi do riječi.

Izvod sumaran ima sc kao takov označiti
u natpisu.

§ 36. Uknjižbe i predbilježbe, kojima se je
brisanje uknjižilo, zatim izbrisane zabilježbe,
imadu se, ako pravna moč brisanja nije ne-
dvojbena, navesti u izvodu ujedno s upisom
brisanja.

Ako li je pravna moč brisanja nedvojbena,
imat če se, ako proseča stranka nije zahtije-
vala, da se opširno navedu svikoliki izbrisani
upisi, po redu upisa na mjesto izbrisana upisa
metnuti riječ «izbrisano», a na mjesto upisa

§ 35.-37.

117

brisanja riječi »brisanje broja od stavka*, uz
napomenu upisa, ko ji se označuje kao izbrisan.

§ 37. Svaki izvod irnade gruntovničar, od¬
nosno urednik, koji je zvan izdayati izvode,
točno sravniti s gruntovnicom.

Ujedno valja zagledati u dnevnik i u na-
pisnik podnesni ter tim osvjedočiti se, da li je
do posljednje zaglave podnesnoga napisnika
stiglo k sudu neriješenih gruntovničkih podne-
saka, odnosečih se na koji predmet izvoda, i
imenito koji su to podnesci. 1 )

Sto obnadjenu bude, ima se uz oznaku broja
i sadržaja neriješenih podnesaka kazati na kraju
izvoda; na ovom mjestu valja uvrstiti takodjer
i paragrafom 116. opč. zak. gruntovničkoga na-
redjenu uputu na 1  glavni koji uložak a i upise,
koji su u njem sadržani. zatim, ako potrebno
bude, i paragrafom 27. zakona od 25. srp. 1871
(drž. zak. lista br. 96) propisanu primjedbu o
postupku, kojim se gruntovnica u ured do-
čeruje.

Izvod ima providjet se datumom, koji od-
govara posljednoj zaglavi [podnesnoga napis¬
nika] 2 ), i da je datum taj u redu, imat če ured¬
nik, koji je izvod sravnio s gruntovnicom, po-
tvrditi svojim potpisom i pečatom 3 ) ureda grun¬
tovničkoga 4 ).

') Vidi § 73. sud. posl. — 2 ) Sada: dnevnika za po-
slove zemljišničke. — 3 ) Sada: sa sudskim pečatom (vidi
§ 216, st. 1. sud. posl. i op. ‘‘)  kod § 105. z. grunt.). Vidi
takodjer § 4. nar. 8 pros. 1899, uk. 55. kod § 10. instr. —
4 ) Taj propis ne proteze se na jednostavne (vidimirane)
uredovne prijepise (rasp. 27. lip. 1905, br. 13940, uk. 1905,
str. 200.). — Sud se može na molbu stranke k naručenim
izvodima od mapnog arhiva pobrinuti za podatke iz ka-

118

Naputak k opč. zemlj. zak.

tastra (površina i cisti dohodak) i bez pristojba, ako se
dado pripisak učiniti na zemljišničkom izvodu samom.
Ovo pak vrijedi samo o izvodima iz operata za sravni-
vanje zemljarine, nipošto pak iz operata stalnoga katastra.
(Nar. min. prav. 30. listop. 1879, br. 16245. i nar. min. fin.
17. listop. 1879, br. 14340.).

§ 38. Promjene, koje nastanu poslije iz¬
data izvatka gruntoviiičkoga, mogu se dodati
kao nastave istoga izvoda.

Ako ne nastane nikakva promjena, a ne
stigne k sudu ni gruntovnički kakov podnesak,
koji bi se odnosio na sadržaj izvatka, moči če
se to, ako stranka 1 ) zaište, potvrditi na izvodu.

‘) Popunidbe zahtjevaju biljegovinu od 2 K i onda,
kad se nalaze na več biljegovanom arku prvotnoga izvoda.
(Rasp. fin. min. 12. s i j ec. 1903, br. 74600, uk. 1903, str. 25).

§ 39. Ako je isprava providjena izvornom
potvrdom o upisu, imat če se toj ispravi, ako
zaište vlasnik njezin, pridati potvrda o svim
kasnijim upisima, koji se tiču upisa toga.

§ 40. O naručenim prijepisima i izvodima
ima se voditi popis, 1 ) u kojem napomenuti valja
dan narudžbe, naručujuču stranku, predmet
narudžbe, dan izrudžbe, naznaku predanih, kao
i povračenih možda biljegovaka, i napokon
potpis primaoca ili potvrdu, da je naručen prije-
pis ili izvod u istinu otpravljen.

Narudžba može biti usmena ili pismena
i ima se odmah uvesti u popis narudžbina. Ako
se iste, ima se o narudžbi dati potvrda, u ko-
joj treba da su napomenute i primljene bilje-
govke.

Narudžbine imadu se obaviti po redu, u
kojem su učinjene. Iznimci od toga pravila

§ 38.-42.

119

može mjesta biti samo s razloga javnoga in¬
teresa i velike sile, i to s dozvolom predstoj¬
nika suda. Ova dozvola ima se zabilježiti u
popisu.

*) Popis, koji se imade i sada još voditi (§ 406, st.
2. sud. posl. i op. 1 ) kod § 28. instr. — Pismenih narudž-
ba (takodjer dopisnicom) za izvode i prijepise isprava ne
treba biljegovati, ako se upiše samo u popis po § 406.
st. 2. sud. posl. (Rasp. fin. min. 8. sijee. 1900, br. 57951, u
uk. 1900, str. 31.).

Davanje potvrda.

§ 41. Potvrda o stvarima takovim, kojih
je is knjiga i spisa, pomenutih u § 31, moč
razabrati s potpunom sigurnosti, ima sud grun-
tovnički izdavati, kada to traže one stranke,
kojima takovih potvrda treba u pravnim nji¬
hovim poslovima.

Nadziranje gruntovničara.’)

§ 42. Predstojnik suda imat če od zgode
do zgode osvjedočivati se, da li se uredovna
djela u uredu gruntovničkom obavljaju točno
i po propisu. U tu svrlui valja mu imenito za-
gledavati u dnevnik, u posebne predbilježbe,
koje čine sastavinu dnevnika, zatim i u popise,,
koji se voditi imadu o naručenim prijepisima i
izvodima.

Kod sudova, kod kojih imade ured gruntov-
nički posebnog predstojnika, imati če u prvom
redu ovaj nadzirati poslovanje u uredu grun¬
tovničkom.

*) Propis §-a 42. vrijedi uz § 309, st. 4. sud. posi.

■— Poslove vodjenja zemljišnika obavlja sudska kance-
larija (§ 54. su.).

120

Naputak k opč. zemlj. zak. — § 34.—44.

Uporabljivanje na knjige rudarske.

§ 43. Naputak ovaj ima se smislu shodno
uporabljivati i na vodjenje knjiga rudarskih.

Početak kreposti.

§ 44. Naputak ovaj dolazi u krepost u isto
doba, kad i opčeniti zakon gruntovnički.

m.

Dodntah zah. odredba, na prijašnjim stra-
nama poznanih, a ne nanedenih.

a) Iz uvodnoga zakona k pravilniku sudačke vlasli ,

Czak. 1. avgusta 1895, dz. 110.)

Clanak XVII. U koliko u pogledu pojedinih djela ili
odredjenih načina postupanja nema drugačijih propisa, opči
zakon o zemljišnim knjigama odredjuje nadležnost za do-
zvoljavanje uknjiženja na nepokretna dobra, zatim za
obavljanje svih uredovnih djela što se tiču javnih knjiga.
Ostaju bez promjene osobiti propisi o vodjenju rudarskih
i željezničkih knjiga a napose odredbe o nadležnosti koje
su u tim propisima.

b) Iz pravilnika sudske vlasti, (z. 1. avg. 1895, dz. 111)

§ 5,  st. 1—3. Kod kotarskih sudova sudbenost vrši
jedan sudac pojedinac ili više njih. To su starješina ko-
tarskoga suda (kotarski sudac) i oni sudački činovnici ko-
tarskoga suda, koji su usposobljeni da vrše sudačko zvanje,
a koje je starješina predpostavljenoga višega zemaljskoga
suda proglasio ovlaštenim da kod toga kotarskoga suda
samostalno vrše sudačko zvanje v gradjanskim prav¬
nim sporovima ili u pošlima nesporne sudbcnosti. Starje-

Dodatak zak. naredba.

121

šina predpostavljenega višega zemaljskoga suda može ras-
položiti da se nekim izmedju sudačkih činovnika kotarskoga
suda, koji su ovlašteni da samostalno vrše sudačko zvanje,
povjeri samostalno otpravljanje vsih poslova, koji pripa-
daju kotarskim sudovima u pogledu obavljanja ovrha i u
stvarima zemljišnih knjiga.

§ 7, st. 3. Molbe u pošlima amortizacije i zemljišnih
knjiga, zatim prijedloge za dopuštanje ovrha, što se pre-
dadu okružnim ili zemaljskim sudovima kao sudovima
prvoga stepena, mogu kao suci pojedinci lješavati bez
predhodnog viječanja u kojemgod senatu članovi suda,
koje starješina sudišta za to odredi. O torne de se na-
redbom izdati točnije odredbe.

§ 118. Pozvani su da vode javne knjige o nepo-
kretnim dobrima, za koja vrijede propisi opdega zakona o
zemljišnim knjigama:

1. u pogledu onih dobara, koja su doslije bila pred¬
metom vlastelinskih i feudnih knjiga, sudište prvoga ste¬
pena na mjestu, gdje je vlastelinska i feudna knjiga;

2. u pogledu nepokretnih dobara, u okolici gradova,
u kojima sudište prvog stepana ima svoje sjedište. tamošnje
sudište prvoga stepena;

3. u pogledu'vsih ostalih nepokretnih dobara ko-
tarski sud u čijem su podružju ta dobra cijela ili njihove
glavne cesti.

Do dalje naredbe ostaju u snazi sadašnji propisi za
vodjenje javnih knjiga o nepokretnim dobrima što su u
području bečke opčine.

.§ 119. Sudsko otkazivanje hipotekarne tražbine (§ 59.
■opčega zakona o zemljišnim knjigama) treba uvijek da
biva kod suda zemljišne knjige.

§ 121. Svaki kotarski sud može ovjeravati potpise,
vidimirati prijepise i primati naredbe posljednje volje.

c) Iz uvodnoga zakona k ovršnom redu,  ( z. 27. maja
1896, dz. 78.)

Članak XIII. Ostaju bez promjene:

1. propisi §-a 47. zakona 19. maja 18*4 (1. d. z. br. 70)
o osnivanju željezničkih knjiga, o moči hipotekarnih prava
dozvoljenih na kojoj željeznici i o knjižnom osiguravanju

122

Dodatak zak. naredba.

založnih prava što ih imaju posjednici željezničkih priori¬
tetnih obligacija;

2. propisi o dostavljanju sudskih odluka, kojima se
dozvoljaju uknjiženja, makar se dostava izvršila, dok ovrha
teče;

3. propisi §-a 19. carske povelje 9. avgusta 1854
(1. d. z. br. 208) o zavedenju ovršnoga postupka koji se
ima s ureda narediti;

4. propisi ministarske naredbe o. novembra 1852'
(1. d. z. br. 227) i 11. februara 1845 (1. d. z. br. 30) o uče-
ravanju i pretvaranju globa što ih sudovi udare u grad-
janskoin i kaznenom postupku;

5. propisi opčega zakona o zemljišnim knjigama, koji
se tiču osiguravanja prava i tražbina predbilježenjem u zem-
ljišnoj knjiži;

6. propisi dvorske odluke 5. novembra 1819 (zb.pravos
zak. br. 1621) o založnome popisu unesenih pokretnina za.
osiguranje najmovine i zakupnine;

7. propisi opčega zakona o zemljišnim knjigama o
uvjetima i posljedicama zabilježaja otkaza hipotekarne traž-
bine, zabilježaja hipotekarne tužbe, zabilježaja spora, pa i.
o nadležnosti za dozvoljavanjc tih zabilježaja;

8. propisi zakona 16. marta 1884 (1. d. z. br. 36) o
knjižnom zabilježaju tužbe zbog pobijanja;

Clanak XXVI. Odredbe §-a 72. opčega zakona o zem¬
ljišnim knjigama, koje se tiču zabilježaja ovršne dražbe,
treba da vrijede za zabilježaj podijeljena dosudjenja (§ 1S3.
ovršnoga reda).

Članak XXVIII. Svaki vjerovnik, za čiju jo izvršivu
na nepokretnini osnovano kakvo založno pravo, ili zbog
cije tražbine biva ovrha na nepokretninu, može u pogledu
hipotekarnih tražbina, što idu pred njim, pravnim putem
ili zavedavši postupak zbog amortizacije isticati pravo na
izbris hipotekarne tražbine, koje vlasniku nepokretnine
pripada plačanjem ili s kojega drugoga razloga. Ali to ne
vrijedi u pogledu pojedinih plačanja na odbitak pri traž-
binama koje se imaju povratiti u anuitetima.

Vjerovnik, koji tužbom tjera pravo izbrisa što pri¬
pada vlasniku, treba da , vlasniku sudski navijesti spor :
zakijučak o zavedenju postupka zbog amortizacije treba
dostaviti i vlasniku.

Dodatak zak. naredba.

123

d) Iz ovršnoga reda, (z. 27. maja 1896, dz. 79).

§ 34, st. 2. Ovrha na nekretnine, koja bijaše zapo-
ceta za života obvezanikova, može se nastaviti a da i ne
bude postavljen privremeni zastupnik ostavštine, ako je
još prije smrti obvezanikove bila obavljena zabilješka u
zemljišnik, potrobita da se zavede prisilna uprava ili pri¬
silna prodaja na dražbi.

§ 87. Za kakvu izvršivu tražbinu može se po prijed-
logu tjerajučeg vjerovnika osnovati založno pravo na kakvu
obvezanikovu nekretninu ili na dio nekretnine što njemu
pripada.

§ 88. Ako je nekretnina uvrščena u kakvu javnu
knjigu, založno pravo osniva se uknjižetljem. — Za do-
zvolu i provedenje uknjiženja vrijedo propisi opčega za¬
kona o zemljišnicima 25 jula 1871, 1. d. z. br. 95, uz ova
pravila:

1. da je, prema različnosti ovršnoga naslova, nad-
ležan da dozvoli uknjiženje kojigod od sudova, naznačenih
u § 4, br. 1 do 4, ako li se pak prijedlog osniva na kojem
drugom ovršnom naslovu, tada onaj sud, kod koga se na-
lazi uložak, u kojemu se ima obaviti uknjiženje;

2. da rok za ulaganje Utoka iznosi četrnaest dana.

Pri uknjiženju založnega prava ima se označiti da

je izvršiva tražbina, za koju se upisuje založno pravo.
Ovo uknjiženje ima tu moč, da se radi izvršive tražbine
može voditi ovrha na nekretninu ili na dio nje neposredno
proti svakom poznijem stečniku.

§ 89. Ako je postala izvršivom kakva tražbina, za
koju bijaše uknjiženo kakvo založno pravo na temelju toga,
što je založenje bilo prije nego li je nastopila izvršivost,
tada po prijedlogu tjerujučega vjerovnika može biti dozvo-
ljeno da se u javnu knjigu zabilježi izvršivost. — U pogledu do-
zvoljavanja i izvršivanju zabilježenja vrijede odredbe opčega
zakona o zemljišnicima 25. jula 1871, 1. d. z. br. 95, s raz¬
likama navedenim u § 88. Ovim zabilježenjem postaje traž¬
bina izvršivom proti svakomu poznijemu stečniku nekret-
r.ine ili jednog njenog dijela. — (F 144 [112], 145 [113],)

§ 96. Ako je tjerajuči vjerovnik, bilo samim založ¬
nim pravom prisilno osnovanim, bilo uz druga založna
prava, što ih je več od prije postigao na nekretninama
za istu izvršivu tražbinu (§ 89), dobio veču sigurnost.

124

Dodatak zak. naredba.

nego li je ona što je zakon iziskuje za ulaganje sirotinj-
skih novaca, tada može po prijedlogu obvezanika ovršni
sud narediti da bude ukinuto ili ograničeno založno pravo
prisilnim načinom osnovano, ili poimence da založno pravo,
kojim je za izvršivu tražbinu opteredeno više nekretnina
ili dijelova nekretnina, bude ograničeno na jednu ili na
pojedine od tih nekretnina, samo ako sigurnost, što još
preostaje, odgovara propisima o ulaganju sirotinjskih no¬
vaca. Pri ovom ograničenju u svakom slučaju ostaju u
snazi založna prava, koja su ugovorom postala. — Obvc-
zanik mora da dokaže činjenice, na kojiina se osniva njegov
prijedlog. — Zaključak može biti izvršen tek pošto po¬
stane pravomodan.

§ 98. Pri nekretninama, što su uvrštene u kakvu
javnu knjigu, ima sud, koji dozvoli prisilnu upravu, s
ureda zamoliti onaj sud, kod koga se nalazi uložak o toj
nekretnini, da u teretovnici odnosne nekretnine zabilježi pri¬
silnu upravu, ili s ureda narediti to zabilježenje. ako je
taj isti sud zemljišnička vlast. U zabilježenju mora se na-
značiti po imenu tjerajudi vjerovnik i izvršiva tražbina. —•
Ovo zabilježenje nosi tu posijedicu, da se dozvoljena pri¬
silna uprava može provesti proti svakomu poznijemu steč-
niku nekretnine. — U isto doba kad se naredi zabilježenje
u zemljišnik, ima se zamoliti ovršni sud, da provede pri¬
silnu upravu. — (F 152—156, [115—119]).

§ 130. O torne, da je bila obustavljena prisilna
uprava, imaju se obavijestiti upravitelj, obvezanih, tjora-
juci vjerovnik, financijsko odvjetništvo (§ 99) i eventualni
suvlasnici nekretnine. — Kad zaključak o obustavljenju
postane pravomodan, postizava obvezanih iznova vlast da
gospodari i da se služi nekretninom, da pobire prihode
i da njima raspolaže. Ovršni sud imaš ureda narediti bri¬
sanje zabilježenja prisilne uprave i naputiti upravitelja da
preda obvezaniku nekretninu, da obznani ona lica, koja su
po smislu §-a 110 pozvana da upravitelju pladaju, te da
prikaže zaključni račun. Pretičak, što bi proizašao iz za-
ključnoga računa, ima se predati obvezaniku.

§ 134. Za nekretnine, što nijesu uvrščene u kakvu
javnu knjigu, ima ovršni sud, čim dozvoli dražbu ili bude
zamoljen da provede kakvu dozvoljenu dražbu s ureda
narediti založno opisanje nekretnine (§ 90 i sl.) na korist

Dodatak zak. naredba.

125

izvršive tražbine tjerajučega vjerovnika. U zapisniku o
provedenju založnoga opisanja ima se zabiljcžiti dozvo-
Ijena dražba. — Pri nekretninama uvrščenim u kakvu
javnu knjigu, ima sud, koji dozvoli dražbu s ureda zamo-
liti onaj sud. kod koga se nalazi uložak o toj nekretnini,
da za tu nekretninu zabilježi u zemljišnik dozvolu dražbe
(zabilježenje zavedenja dražbenoga postopka), a ako je on
sam zemljišnička vlast, tad ima s ureda narediti ovo za¬
bilježenje. U zabilježenja ima se naznačiti ime tjerajučega
vjerovnika i izvršiva tražbina. — Ako se prema stanju
javne knjige ne može provesti dražba, tada ovršni sud ima
postu pati po propisu §-a 101. —(F 168 — 171, [127—130]).

§ 135. Zabilježenje zavedenja dražbenoga postopka
donosi tu posljedicu, da se dozvoljena dražba može pro¬
vesti proti svakomu poznijemu stečniku nekretnine. i da
je vjerovnik, na čiju korist biva zabilježenje, preči u po¬
gledu naplate svoje izvršive tražbine i porednih pristoj¬
bina s dobivenom dražbenom cijenom od svih lica što tek
kasnije steku knjižnih prava na nekretnini ili isposluju
dražbu te nekretnine. Za prvenstvo prava naplate tjeraju-
čega vjerovnika mjerodajan je čas. u koji je zemljišničkoj
Vlasti prispjela zamolnica da izvrši zabilježenje, ili ako je
sama zemljišnička vlast pozvana da dozvoli dražbu, čas
kad se učini prijedlog o dražbi (§ 29. opč. zak. o zemljiš-
nicima).

§ 139, st. 1. Pošto u zemljišniku bude zabilježeno
zavedenje dražbenog postupka, ne može se, dok taj po-
stupak teče, na korist daljih izvršivih tražbina više zavesti
poseban dražbeni postupak u pogledu te iste nekretnine.
Pri nekretninama, koje nijesu uvrščene u kakvu javnu
knjigu, odlučuje čas kad je obavljeno založno opisanje i
kad je u zapisniku sastavljenom o prije obavljenom založ-
nom opisanju zabilježena dozvola dražbe (§ 138, stavak 2).
(F 176).

§ 148, st. 2. Ako je po smislu §-a 147, stavka 3,
najvišemu nudiocu bilo oprošteno davanje jamčevine, mora
mu odmah, čim se zaključi dražbena prodaja, zabraniti
prodavanje, opterečivanje ili zalaganje tražbine uknjižen-
jem osigurane i ova zabrana s ureda zabilježiti u javnoj
knjiži pri odnosnoj tražbini. Uknjiženja, što proti njemu
budu postignuta poslije ovoga zabilježenja, ne mogu spri-
ječiti da tražbina bude upotrebljena na podmiru svih tra-

126

Dodatak zak. naredba.

ženja što proisteku na dražbi proti nudioeu najviše cijene.
— (F 194 [146]).

§ 156, st. 2. Tek pošto dražbeni kupac izvrši sve
dražbene uvjete predaje mu se nekretnina i prodani pribor

1 uknjižuje se njegovo vlasničko pravo. Predaja nekretnine
biva po odredbama §-a 349.

§ 158, Dokle nekretnina, što je dospjela na dražbu,
nije još predana dražbenome kupcu, može tjerajuci vje¬
rovnik i svaki vjerovnik, što je založnim pravom osiguran
na nekretnini, predložiti ovršnomc sudu, da se naredi pri-
vremena uprava nekretnine na dražbi prodane. -— Zave-
denje takove uprave može predložiti i dražbeni kupac na
dražbenom ročištu ili kasnije, ako nije u odvlaci s izvr-
šenjem družbenih uvjeta.

§ 159, br. 3. uprava svršava čim se pravomočno
obustavi dražbeni postupak ili se nekretnina preda dražbe-
nomu kupcu (§ 156, stavak 2); ovršni sud, kad naredi da
dražbenomu kupcu bude predana nekretnina, mora izdati
potrebite naloge u smislu §-a 130;

§ 171, st. 3. Ako je uknjiženo založno pravo za
tražbine, što mogu nastati iz kakve dane vjeresije, iz kakva
preuzeta vodjenja posala ili iz dužnosti jamčenja ili nak-
nadjenja štete, ima se suviše pozvati vjerovnik, da naj-
kasnije na dražbenom ročistu prije početka dražbe prijavi,
do kojega su iznosa na temelju odnosnog pravnog odno-
šaja nastale zanja proti obvezaniku stanovite tražbine.

§ 173. Ovršni sud ima s ureda odrediti, da u javnoj
knjiži pri nekretnini što se stavlja na dražbu bude zabi-
lježeno utanačenje dražbenog ročišta. — Ako ne bijahu
obznanjena o dražbi lica, na korist kojih bijaše zaiskano
uknjiženje stvarnih prava i tereta ili kakva prava prijekupa
prije nego što se je obavilo ovo zabilježenje, mora se tim
licima dostaviti opravak dražbenog izroka (§ 171. stavak

2 i 3). — (F 189 [141]).

§ 183, st. 3. Dosudjenje mora se kroz osam dana
na^on dražbenog ročišta razglasiti, pribivši oglas na sud-
skoj ploci, i zabilježiti u javnoj knjiži (§ 72. opč. zakona
o zemljišnicima). U razglasu o dosudjenju mora se oglasiti
višina najviše ponude, što se je postigla, rok u kojem je
prosto povisivati ponudo i najmanji iznos dopuštena po¬
viška ponude, — (F 194 [146]).

Dodatak zak. naredba.

127

§ 186, st. 3. Zakračenje dosudjenja ima se zabilje-
žiti u javnoj knjiži. Ovo zabilježenje nosi tu posljedicu,
da u slučaju kad bi u višem stepenu bio ukinut zaključak,
povračaju se pravne posljedico što ih nosi zabilježenje
dražbe (§ 72. opč. zak. o zemljišnicama) na čas kad seza-
bilježi zakračenje dosudjenja. — (F 196 [148]).

§ 188, st. 1. Pošto stupi u pravilu moč zaključak,
kojim se zakračuje dosudjenje, ima se najvišemu nudiocu
na njegov zahtjev povratiti sigurnost što je dao, ili se u
slučaju §-a 148, stavka 2, ima ukinuti zabrana proti njemu
izdana i brisati iz zemljišnika zabilježenje.

§ 199, st. 1. Prijašnja dražba gubi svoju valjanost, čim
postane pravomočno sudsko prihvačenje kakva poviška.
Sud ima s ureda ukinuti prijašnje dosudjenje i podijeliti
dosudjenje povišivaocu. Ovaj zaključak valja kroz osam
dana, pošto postane pravomočnim prihvačenje poviška,
dostaviti u pismenu opravku (§ 183, stavak 2.) povišiva¬
ocu, čija je ponuda prihvačena, obvezaniku, tjerajučemu
vjerovniku i prijašnjemu dražbenomu kupcu. U tom istom
Toku ima se razglasiti dosudjenje pribivši oglas na sudskoj
ploči i zabilježiti u javnoj knjiži; ovo zabilježenje ima istu
pravilu moč kao zabilježenje dražbe (§ 72. opč. zak. o
zemljišnicima). Proti zaključku, kojim se podjeljuje dosud¬
jenje, nije dopušteno dalje povišivanje. — (F 200).

§ 207. Pošto mine četrnaest dana odkad je pravo-
močno obustavljen kakav dražbeni postupak, ima ovršni
sud odrediti s ureda da se brisu iz zemljišnika sva zabi¬
lježenja, što se odnose na ovaj dražbeni postupak. O pra-
vomočnoni obustavljenju treba obavijestiti takodjer i upra¬
vitelja nekretnine, što je postavljen u smislu §§-a 158. ili
199. — Ako se dražbeni postupak obustavi samo u po¬
gledu jednoga ili nekolikih vjerovnika a u isto doba na¬
stavlja se na korist ostalih vjerovnika, tad se iinaju bri¬
sati iz zemljišnika samo ona zabilježenja, koja su uknji-
■žena na korist vjerovnika što istupa iz dražbenog po-
stupka.

§ 208. Svi vjerovnici, na čiju je korist u javnoj
knjiži zabilježeno zavedenje dražbenoga postupka (§ 134.),
mogu u roku naznačenom u § 207, stavku 1, predložiti
ovršnome sudu, da u redu prednosti ovoga zabilježenja
bude uknjiženo za njihovu izvršivu tražbinu pravo zaloga

123

Dodatak zak. naredba.

na nekretninu ovrhom zahvačenu. — Za dozvolu i izvr-
šcnje ovoga »knjiženja vrijede odredbe opcega zakona o
zemljišnicima od 25 . jula 1871 , 1 . d. z. br. 95 , s razlikom
naznačenom u § 88, br. 2, ovoga zakona. Takovomu uknji-
ženju založnog prava ne protivi se to. što je obvezanik
medjutim otudjio ili opteretio nekretninu. — Nasuprot ne
može se zadovoljiti prijedlogu, koji se postavi po 1. stavku,
ako je družbeni postupak bio obustavljen radi toga. sto
uopče nije dopusten ovršni postupak na korist neke sta-
novite tražbine, jer ovršni naslov bijaše pravomočno uki-
nut ili proglašen, nevaljanim ili jer traženje, za kojc se
vodi ovrha, bijaše vjerovniku pravomocno ppdmireno ili
priznata kao ne postojece.

§ 216, st. 2. Od suda utvrdjeni parnižni i ovršni
troškovi. što nastadoše postavljanjem kcjeg od traženja
navedenih u br. 2 do 4. i kamate, rente, novci za izdržanje
i ostale povremene dače na koje se ima pravo na temelju
kakva ugovora ili zakona, a koji ne zaostacoše dalje od
tri godine prije dana dosudjenja, uživaju istu prednost kao-
glavnica ili pravo pobiranja. Isto prednost, kao što i glav¬
nica. imadu takodjer i traženja što potječu iz kakva ugo¬
vora sklopljena za slučaj da se prije vremena plati kakva.
tražbina založnim pravom osigurana. Ne dosiže li djeljiva
masa tad se poredne pristojbine moraju podmiriti prije
glavnice.

§ 218, st. 2. Zbog kakvog uknjiženog ustupa pred¬
nosti stupa hipotekarne tražbine kojoj se ustupa prednost,
na mjesto hipotekarne tražbine koja natrag odstopa. Ako
je tražbina, što naprijed stupa, veča od one što natrag
odstupa, ona prethodi i na svojem prijašnjem mjestu traž-
bini koja je odstopila, ošilil ako su stranke što drugo
utanačile.

§ 220, st. 4. Kao tražbine pod raspusnim uvjetom
smatraju se one tražbine, u pogledu kojih upisano je u
javnoj knjiži zabilježenje parnice ili zabilježenje tožbe o
brisanju.

§ 228. Zemljišnička predbilježenja uzimlju se u obzir
jedino, ako se najkasnije na zadnjem diobenom ročištu
dokaže, da teče postupak za opravdanje predbilježenja, ili
ako u to doba nije jošte istekao rok da se zavede taj,
postupak.

Iz ovršnoga reda.

129

§ 237. Dražbeni kupac može, još prije nego što se
riješi razdioba kupovne oijene, iskati kod ovršnoga suda
uknjiženje svoga vlasničkog prava, što ga je dosudjenjem
stekao na nekretnini dražbom prodanoj, prijenos knjižnih
prava što su skopčana s vlasništvom nekretnine, brisanje
zabilježenja dražbe, dosudjenja i svih ostalih zemljišničkih
zabilježenja što se odnose na dražbeni postupak, ako do¬
kaže, da je navrijeme i uredno izvršio sve dražbene uvjete.
— Sud može, prije nego što zadovolji iskanju, saslušati
tjerajucega vjerovnika i ostala lica, što imadu stvarnih prava
na nekretnini, iii nekoja od tih lica, ako mu se to čini
potrebitim, da se razbistri stvar i navlastito da se popune
prineseni dokazi; ovo saslušanje biva o trošku dražbenoga
kupca. Kad se to prikazuje zgodnijim, da bi se zaštitila
prava spomenutih lica, sud može narediti, mješte da se ta
lica saslušaju, da budu obaviješteni o torne, da se je za¬
dovoljilo iskanju. Kad sud zadovolji iskanju, ima- u isto
doba odrediti što je potrebito, da se obave uknjiženja. —
Tek pošto postane pravomočan zaključak o razdiobi, može
izvršni sud po prijedlogu dražbenoga kupcu dozvoliti da
se brišu tereti i prava, što su uknjižena na nekretnini
dražbom prodanoj, a dražbeni kupac ih nije na se prirnio;
s ovim prijedlogom može se spojiti iskanje naznačeno u
prvom stavku.

§ 239. Nema mjesta utoku protiv zaključaka, kojima :

1. lica, što imadu pravo otkupa, i založni vjerovnici
bivaju obaviješteni o dozvoli dražbe (§133, zadnji stavak),
ili se naredjuje da u zemljišniku bude zabilježeno zave-
denje dražbenoga postupka;

8. zbog toga, što je pravomočno bio obustavljen ili
proveden dražbeni postupak, biva odredjeno da se brišu
iz zemljišnika zabilježenja, koja se na ovaj postupak
odnose.

§ 320. Vodi li se ovrha na tražbine, za koje je uknji-
ženo založno pravo na kakvoj nekretnini ili na dijelu ne¬
kretnine, tad je potrebito za pljenidbu tih tražbina uknji¬
ženje založnog prava u javnoj knjiži. Ako je na korist
tražbine, koja se ima izvršiti, bilo uknjiženo kalcvo za¬
ložno pravo na tražbinu uknjiženjem osigurano na temelju
kakva prijašnjeg zalaganja, tad je dovoljno za pljenidbu
zabilježenje izvršivosti u zemljišniku. — Prijedlog, da se

9

130

Dodatak zak. naredba.

dozvoli pljenidba kakve tražbine uknjiženjem osigurane,
sadržava u sebi prijedlog da se dozvoli uknjiženje založ-
noga prava; sud, koji dozvoli pljenidbu, ima ujedno s do-
zvolom pljenidbe odrediti što je potrebito da se izvrši ovo
uknjiženje. Pri uknjiženju ovoga založnog prava ima se
naznačiti, da sud dozvoljava to uknjiženje zbog ovrhe neke
izvršive novčane tražbine. — Ako više vjerovnika ispo-
sluju pljenidbu iste tražbine založnim pravom osigurane,
tad se u pogledu reda prednosti založnih prava upotreb-
ljuju odredbe opdega zakona o zemljišnicima. — Ujedno
s dozvolom uknjiženja založnoga prava ili zabilježenja *z-
vršivosti ima sud izdati obvezaniku i njegovu dužniku
zabrane naznačene u § 294. — (F 242 [176]).

§ 321. Tražbine uknjiženjem osigurane ne smiju se
unovčiti prodajom na javnoj dražbi.

§ 322. Doznačenje u svrhu utjeravanja kakve traž¬
bine uknjiženjem osigurane ima se s ureda zabilježiti u
javnoj knjiži.

Osim povlastiea naznačenih u § 308. ovlašten je tje-
rajuči vjerovnik u ovom slučaju, da isposluje zabilježenje
otkazanja i hipotekarne tužbe u zemljišniku i da dade u
ime obvezanikovo sve one izjave, koje su potrebite da se
izbriše iz zemljišnika založno pravo što je uknjiženo za
doznačenu tražbinu. Da ove izjave o brisanju biidu mogle
djelovati, treba da ih odobri ovršni sud. - (F 243 [177],
244 [178]).

§ 323. Ako se tjerajuči vjerovnik odreče prava što
ih je stekao doznačenjem u svrhu utjeravanja, mora se s
ureda brisati zabilježenje doznačenja.

§ 324. Ako se kakva uknjiženjem ^sigurana traž-
bina doznači na mjesto isplate, tada se na temelju i po
mjeri pravomočnog sudskog doznačenja moraju s ureda
uknjiženjem prenijeti obvezanikova prava na tjerajudega
vjerovnika. — Ujedno s ovim prijenosom ima se odrediti
brisanje založnoga prava što je po § 320, stavku 1, uknji¬
ženo za tjerajudega vjerovnika. Pravna mod ovoga brisanja
proteže se na prezaložna prava što su medjutim uknji-
žena na založno pravo tjerajudega vjerovnika; ova pre/.a-
ložna prava imaju se prenijeti na hipotekarnu tražbinu što
ju je tjerajuči vjerovnik stekao doznačenjem na mjesto
isplate.

Iz ovršnoga reda.

131

§ 328, st. 1. —2. Kad se doznači kakvo obvezani-
kovo traženje, što smjera na davanje kakve nepokretne
stvari, tu stvar ima obvezanikov dužnik nakon dospjelosti
traženja po prijedlogu tjerajučega vjerovnika predati upra¬
vitelju što ga imenuje sud. Nije li strar položena u pod-
ručju ovršnoga suda, tad na zamolnicu ovršnoga suda ima
imenovati upravitelja onaj kotarski sud, u čijem se pod-
ručju nalazi stvar. — Tjerajuci vjerovnik, da naplati svoju
izvršivu novčanu tražbinu, ima voditi ovrhu na stvar,
predanu upravitelju, prisilnom upravom ili prisilnom draž-
bom, po propisima što vrijede za ovrhu na nepokretni
imetak, ali pri prisilnoj dražbi nije potrebito uknjiženje ob-
vezanika; ako tjerajuci vjerovnik isposluje prisilnu upravu,
mogu i on i upravitelj iskati uknjiženje obvezanikova prava
vlasništva. Nadležan je da dozvoli i provede ovu ovrhu
onaj kotarski sud, u čijem se području nalazi stvar.

§ 350. Ovrha kakvog traženja, što smjera na podi-
jeljenje, prijenos, ograničenje ili ukidanje kakvog knjižnog
prava, biva tim, što se obavi odnosno uknjiženje u zem-
Ijišniku. — Na temelju ovršnog naslova može tjerajuci
vjerovnik iskati, da on bude kao vlasnik uknjižen na ne-
kretninu ili na dio nekretnine što mu bijaše dosudjena ili
da na njegovo ime bude preneseno uknjiženje kakvog
knjižnog prava, što mu bijaže dosudjeno. i ako obvezanih
do tada nije bio upisan u zemljišniku kao vlasnik nekret¬
nine ili knjižnoga prava. Ovršna molba ima u ovom slu¬
čaju sadržavati dokaz o prednjacima kako ga zahtijeva
•§ 22. opdega zakona o zemljišnicima. — Ako se šilom
ovršnoga naslova imaju obaviti uknjiženja na obvezani-
kovoj nekretuini ili na dijelu nekretnine, u pogledu kojih
obvezanih nije još uknjižen ili predbilježen kao vlasnik, ili
ako se uknjiženjem imaju opteretiti obvezanikova prava,
koja za njega nijesu jošte uknjižena ili predbilježena, tad
može tjerajuci vjerovnik, dokazavši pravno sticanje obve-
zanikovo, iskati ujedno s ovrhom da na obvezanikovo ime
bude uknjiženo vlasništvo ili odnosno knjižno pravo.

Sud, koji je nadležan da dozvoli ovrhu, ima odre¬
diti što je od potrebe, da se obave predložena uknjiženja.
— Izreka suda, što dozvaljava ovrhu, nadomješta obveza-
nikove izjave, koje su po propisima opdega zakona o zem¬
ljišnicima potrebite za talcova uknjiženja. — Ako se uz
osnovanje knjižnoga prava ima takodjer nekretnina predati

9 *

132

Dodatak zak. naredba.

tjerajučemu vjerovniku ili se on ima uvesti u posjed prava,
tad če se ujedno postupati po § 349. — Iste odredbo vri-
jede, ako traženje tjerajučega vjerovnika smjera na podi-
jeljenje, prijenos, ograničenje ili ukidanje prava da se vadi
paklina ili da se vade rude, kojima se može okoristiti radi
toga što sadržavaju pakline (§ 2. zakona 11. maja 1884,

1. d. z. br. 71).

§ 370. Da se osiguraju novčane tražbine, može se
na temelju odredaba izdanih od našozemskih gradjanskih
sudova u nespornim pravnim pošlima, koje za čas nijesu
jošte izvršive, te na temelju konačnih presuda našozem-
skih gradjanskih sudova, po prijedlogu dozvoljeti da se
preduzimlju ovršna djela još prije. nego što te odredbe
postanu pravomočne ili prije nego što mine rok u njima
naznačen za činjenje, ako se sudu učini vjerojatnim, da
bi se bez toga osiguravanja osujetilo ili znatno oteščalo
utjeranje novčane tražbine, od suda dosudjene, ili da bi
se presuda, u svrhu utjeranja te tražbine, morala izvršiti
u inozemstvu.

§ 371. I bez toga zasvjedočenja ima so dozvoliti
preduzimanje ovršnih ujela u svrhu usiguravanja novča-
nih tražbina:

1. na temelju konačnih presuda prvoga stepena iz¬
danih po priznanju (§ 395. gradjanskog postupnika), ako
je proti ovim presudama prikazan priziv;

2. na temelju naloga (zapovijedi) isplate naznačenih
u § 1, br. 2, ako su se proti njima iznijeli prigovori;

3. na temelju uvjetnih zapovijedi isplate izdanih u
postupku opominanja, ako je dužnik zaiskao povračaj u
predjašnje stanje da podigne oporbu;

4. na temelju odluka kaznenoga suda o traženjima
privatnog prava, kad je dozvoljena obnova kaznenoga
postupka.

§ 372. Da se osiguraju traženja na izdržanje, ima se
po prijedlogu dozvoliti preduzimanje ovršnih djela, ako
je protiv obvezanika (§ 4, br. 6) trebalo več jednom vo¬
diti ovrhu, da se utjerajo dospjeli obroči izdržanja. Osi-
guranje smije se dozvoliti svaki put samo za iznos obroka
za izdržanje što če dospjeti u jednoj godini.

§ 373. Kad postoji zajamčena uzajamnost (§ 79),
može se dozvoliti preduzimanje ovršnih djela, da se osi-

Iz ovršnoga reda.

133

guraju novčane tražbine, na temelju konaonih presuda i
naloga isplate gradjanskih sudova, izdanih u zemljama
ugarske krune, koji nijesu jošte postali pravomočni ili ni-
jesu još bezuvjetno izvršivi:

1. ako je molbu poslavio parnički sud ili onaj sud,
koje je izdao nalog isplate;

2. ako taj sud potvrdi, da bi se bez tih ovršnih
djela osujetilo ili znatno oteščalo utjeranje dosudjene nov¬
cane tražbine, i

3. ako ujedno ne opstoji ni jedan od razloga nave¬
denih u § 81, br. 2 do 4, da se zakrati ovrha.

§ 374. U svrhu osiguravanja novčanih tražbina može
se dozvoliti jedino pljenidba predmeta pokretnog imetka,
predbilježenje u zemljišnik založnoga prava na nekretnine
1 na prava na njima ukorijenjena, prisilna uprava, ili, ako
je zaplijenjena kakva obvezanikova tražbina te ako je s
odvlačenjem tuženja te tražbine skopčana opasnost za
njezinu naplativost ili gubitak prava na regres prema tre¬
bim licima, može se dozvoliti doznačenje zaplijenjene
tražbine u svrhu utjeravanja. — Ako se to prikazuje po-
trebitim, da bi se pribavila dovoljna sigurnost, može se u
isto doba dozvoliti više ovih ovršnih djela. — Iznosi, što
pri prisilnoj upravi spadaju na tražbinu koja se ima osi-
gurati, ili se dobiju utjeravanjem zaplijenjene tražbine,
imajo se držati u sudskoj pohrani sve, dok ne nastupi
izvršivost tražbine ili pojedinih obroka za izdržanje ili dok
se ne ukinu ovršna djela što bijahu dozvoljena u svrhu
osiguranja.

§ 375. Nadležan je, da dozvoli ovršna djela: u slu¬
čaju §§-a 370, 371, br. 1 i 2, i 372, parnički sud prvoga
stepena ili sud, pred kojim je tekao u prvom stepenu
pravni posao nesporne sudbenosti, u slučaju §-a 371, br. 3,
kotarski sud, što je izdao uvjetni nalog isplate, u slučaju
§-a 371, br. 4. kotarski sud naznačen u § 4, br. 6, i na-
pokon u slučaju § 373. ono sudište prvoga stepena, u
području kojega nalazi se taj kotarski sud. — U zaključku,
kojim se dozvoljava osiguravanje, ima se naznačiti iznos
što se ima osigurati s porednim pristojbinama i, poziv-
ljuči se na okolnost, od koje zavisi nastup izvršivosti tra-
ženja, vrijeme za koje se daje sigurnost. — (F 261 [180],
262 [181].)

134

Dodatak zak. naredba.

§ 382. Sredstva osiguravanja, što ih sud ima narediti
prema naravi svrhe, koja se u svakom pojedinom slučaju
ima postiči, jesu navlastito: . . . .

6. sudska zabrana otudjivanja, opterečivanja ili za¬
laganja nekretnina ili prava, što su upisana u kakvoj javnoj
knjiži i na koja se odnosi traženje, što ga je stavila stranka
u opasnosti ili što joj bijuše več dosudjeno.

§ 384. Ako se protivniku stranke u opasnosti na¬
loži, da preduzme ili propusti stanovita djela ili promjene,
tada se imaju primjereno primjenjivati propisi §§-a 353. do
358. u svrhu provedenja ovih sudskih odredaba. — Za¬
brana otudjivanja, opterečivanja ili zalaganja nekretnina i
knjižih prava s ureda če so zabilježiti u javnoj knjiži, u
koju je upisana nekretnina ili odnosno pravo. - Uknji-
ženjima, koja se obave nakon ovoga zabilježenja na te¬
melju kakva dobrovoljnog raspolaganja, što ga protivnik
stranke u opasnosti preduzme protiv zabrane, postizava
se kalivo pravo prema stranki u opasnosti samo tada, ako
je pravomočno bilo odbijeno traženje, što ga je ona stavila
na nekretninu ili knjižno pravo. — (F 271, 272.)

e) Iz sudbenoga poslovnika, (naredba min. pravde
5. maja 1897, dz. 112).

§ 10. Samo savjetnici i oni viječnički tajnici, kojima
je podano pravo glasanja za vršenje sudbenosti kod ovoga
sudskoga dvora, mogu se uoblastiti da samostalno vrše
sudbenost u stvarima amortizacije i zemljišnih knjiga
(posli zemljišne, vlastelinske, rudarske, naftalske i željez-
ničke knjige) i da rasudjuju o prijedlozima za dozvolu
ovrhe (stavak 3 §-a 7. pravilnika sudske vlasti); uobla-
ščenje može se u svako doba povuči natrag. Predsjednik
sudskoga dvora prijaviti če svako takovo uoblaščenje na-
značivši krug posaia, na lioji se odnaša, predsjedniku vi-
šega zemaljskoga suda, lioji, ako to drži potrebitim, može
narediti da se natrag povuče uoblaščenje ili da se promijeni
doznačeni krug posaia. — Gornje odredbe vrijede i u
pogledu na sudbenost u pošlima arhivskih zapisa. — U
svrhu, toliko da se rasterete članovi sudskoga dvora, koji
imaju pravo glasanja, koliko da se olakša sastavljanje se¬
nata, ima se kod sudskih dvorova, što je više moguče

Iz sudben. poslovn.

135

služiti oblasti, da se molbe amortizacije, zemljišnih knjiga
i arhivskih zapisa, zatim prijedlozi za dozvolu ovrhe, riješe,
a da senat ne prihvati zaključka. — Uoblašdenje može se
podijeliti i s ograničenjem, da prije nego se oprave, budu
predsjedniku prikazane sve ili stanovite grupe osnovanih
riješenja ili samo riješenja meritorne naravi. Dvoji li pred-
sjednik u kojem pojedinom slučaju o načinu riješenja, to
treba prihvatiti u senatu zaključak o tom riješenju. Senatu
če se pridružiti sudački činovnik, kojemu je bilo povjereno
riješenje, zatim po mogučnosti članovi sudskoga dvora,
koji su uoblasteni da samostalno vrše sudbenost za stvari
iste vrsti. Isto ograničenje može narediti predsjednik vi-
šega zemaljskoga suda. Cim ovo nije više osnovano, ima
se dignuti; ako je ograničenje slijedilo po naredbi pred-
sjednika višega zemaljskoga suda, može se ovo dignuti
jedino s njegovom dozvolom. — Postupati če se po od¬
redbama prvoga stavka pri postavljanju sudaca pojedinaca
za rješavanje mjenično pravnih naloga isplate i osiguranja
(stavak 4 §-a 7, pravilnika sudske vlasti).

§ 19, br. 5. Isto tako i zemljišne stvari i stvari ar¬
hivskih zapisa, u koliko je moguče, neče se razdijeliti
medju više sudaca; moraju li se ipak razdijeliti, ta če se
razdioba učiniti po mjesno ograničenim ukružjima (opči-
nama); agrarske operacije i posli da se uspostavi suglas-
nost izmedju zemljišne knjige i katastra, računati če se
medju zemljišne stvari i vrijedit če njihova razdioba.

§ 21, br. 7. Odnosno na razdiobu zemljišnih stvari
(posli zemljišnika, vlastelinske. rudarske, naftalske i že-
ljezničke knjige) i stvari arhivskih zapisa, ostalih posala
nesporne sudbenosti i stvari o pravnoj pomoči, vrijedit če
ista načela kao za razdiobu tih posala kod lcotarskih su-
dova (br. 5 do 8 §-a 19).

§ 30. Broj sudskoga odjeia, kojemu pripada predatak
trebe naznačiti ili na rubrum predatka ispod označenja
suda ili na prvu stranu teksta u natpisu kao dodatak
imenovanju suda. — Viši zemaljski sudovi putem odvjet-
ničkih i bilježničkih komora, sazvati če odvjetnike i biljež-
nike, da na predatke, koje oni prikazu, zabilježe na ozna¬
čeni način, broj nadležnoga sudskoga odjeia, u koliko im
taj bude poznat. — Na predatke, kojim se zameče koja
nova pravna stvar, naznačivati če se broj odjeia, na osnovu

136

Dodatak zak. naredba.

priopčenoga prijgleda o razdiobi posala. —• Predaoi o zem-
Ijišnim knjigama imajo se osim toga kao takovi na rubrumu
označivati na očevidni način.

§ 40, st. 1. Poslovno vrijeme suda traje u djelatne
dane 7 sati a u svetačne dane najmanje 4 sata.

§ 41, st. 1. Hitne poslove u slučajevima. koji se
nijeso mogli predvidjeti, treba rješavati i izvan utvrdjenih
poslovnih sata. Glavar suda u naprijed če odrediti medju
raspoloživim osobljem lica, koja za to moraju biti spravna,
utvrdivši izmjenu medju njima.

§ 42, st. 1. Izuzevši prostorije, u kojima se nalazi
zemljišnik i trgovački i drugarski registar, prostorije ureda
sudske kancelarije ili pojedinih kancelarijskih odjela mogu
u odredjene poslovne sate biti zatvorene opčinstvu, iz¬
uzevši hitne slučaje.

§ 57, st. 2. Mogu se s toga na sudske dane davati
na zapisnik tužbe, privatne osvade, prijave, molbe, prijed-
lozi i ostale izjave, koje zakon dopušta da se usmeno
prikazuju, uručivati sucu pismene predatke svake vrsti,
izuzevši one, s kojima se ima položiti novac ili novčana
vrijednost. Pridržani su rokovi odredjeni za davanje izjava,
za predavanje pismenih sastavaka ili za druge predatke,
ako se prije nego isteče rok, na sudski dah dade izjava
na zapisnik ili se predatak predade sucu. Ipak za red
prvenstva u stvarima zemljišnika i arhivskih zapisa, od¬
točno je samo doba, kad molbe predane na sudski dan
ili prijedlozi dani na zapisnik, upisani su u dnevnik za
zemljišne predatke ili za predatke arhivskih zapisa (sta-
vak 3, § 61.).

§ 61. Zapisnici primljeni na sudskom danu i predaci
sucu uručeni, upisavati če se u popis susljedice i redo-
mičnim brojevima, naznačivši ime stranaka i predmet, pa
če se u jedno s ovim popisom odmah iza povratka na
kotarski Sud predati onomu licu, koje ima čla prima pre¬
datke, što dolaze na kotarski sud, u svrhu propisanoga
daljega poslovnoga postopanja. Zemljišni predaci, koji su
u isto doba predati i koji se odnose na isto nekretninu
ili na isto uknjiženo pravo, stavljati če se u popis s do¬
datkom »U isto doba s br.« — Ovi če se popisi,

uredjeni po mjestima sudskoga dana i po datumu, čuvati
i stavljati medju prezidijalne spise. — Upisivanja u dnev-

Iz sudben. poslovn.

137

nik za zemljišne predatke ili za predatke arhivskih zapisa
i u registre, koji se na sudu drže, bivat če po redu pre-
danoga popisa i s obzirom na istodobnost, koja je u njem
zabilježena. — Kod ovjeravanja i drugih riješenja, koja se
opravljaju odmah na sudskom danu, ovo biva pod brojem
popisa, koji se je držao na tom sudskom danu, kao
»Sudski dan u N. 23. februara 1898, br. 15.«

§ 66, st. 2. Kod hitnih stvari, kod svih predataka
u zemljišnim stvarima i kod predataka, s kojima uz ostalo
ima da se izvrši koje zemljišno uredovno djelo (§ 76.),
treba u bilješci prikazanja naznačiti sat, kad su ti predaci
stigli (stigao 17. decembra 1898 u 10 sati). Prikaže li se
u isto doba na predavulište više predataka, koji se odnose
na istu nekretninu ili na isto uknjiženo pravo, u kratko
če se na svakom od tih predataka, kod bilješke prikazanja
uputiti na ostale predatke, koji su u isto doba prikazani
(kao »u isto doba s predatkom A—a  za uknjiženje založ-
noga prava za 1000 for.«).

§ 69. Ako su kojemu predatku priložene biljegovke,
koje. se imaju upotrebiti na opravcima sudskih riješenja
ili na prijepisima i izvodima iz zemljišnika, arhivskih za¬
pisa, trgovačkih registara itd. ili su priloženi novčani iz¬
nosi, da se s njima kupe biljegovke za takove opravke,
za pristojbine upisivanja i sl. činovnik na predavalištu za-
bilježiti če na predatke ispod bilješke prikazanja iznos, koji
je stigao u gotovu ili u biljegovkama i postaviti če svoje ime.
— Poslati če se kancelarijskomu činovniku zemljišnoga
ureda (voditelju zemljišnika, voditelju arhivskih zapisa),
koji ima da drži dnevnik, oni novčani iznosi ili biljegovke,
koje stižu s predacima, s kojima se pitaju uknjiženja u
zemljišne knjige ili gotovljenje prijepisa ili izvoda iz zem¬
ljiških knjiga ili koji se odnose na arhivske zapise. Ovaj
če činovnik posvjedočiti na predatku primanje novčanoga
iznosa ili biljegovaka, što je stiglo (»primljeno 1 for. 50 n.
u biljegovkama 24./10. 98.«) i to, ako tko zahtijeva, odmah
kad prima u prisutnosti onoga, koji je dao predatak (či-
novnika oredavališta, sluge) i taj če iznos osim toga na¬
značiti u rubriku za opaske dnevnika za zemljišne pre¬
datke ili za predatke arhivskih zapisa.

§ 76. Svi predaci, kojima su predmetom uknjiženja
u zemljišnike (zemljišna, vlastelinska, rudarska, naftalska i

138

Dodatak zak. naredba.

željeznička knjiga) suda ili se odnose na’takova uknjiženja
(zemljišne molbe u pravom smislu, uredovni dopisi, utoci,
riješenja Utoka, uredovna izvješca, hipotekarne tužbe, tužbe
pobijanja i ostale tužbe, koje se pita, da budu u zemljiš-
niku zabilježene), zatira svi predaci, koji se tiču ovrhe
nekretnina, što su upisane u kojem zemljišniku suda ili
tražbine zemljišno osigurane iii privremene odredbe u po¬
gledu takovih nekretnina ili tražbina, poslati de se iz pre¬
davališta činovniku, kojemu je poverjeno držanje dnevnika
za zemljišne predatke (voditelju zemljišnika), ali ako zem-
ijišni ured ima posebnoga glavara, ovomu glavaru. Predaci,

0 kojiina nema da rasudi zemljišni sudac, poslije nego se
upišu u dnevnik i sravnu sa stanjem zemljišnika, povratiti de
se na predavalište, odkle de se bez odlaganja odnijeti na
mjesto, koje ima da ih izradi. Propusti li se upisati u
dnevnik koji od predataka imenovanih u prvom stavku,
netom se opazi da toga nema, taj de se predatak odmah i
bez posredovanja predavališta prikazati voditelju zemljiš¬
nika ili glavaru zemljišnoga ureda, da ga upiše u dnevnik

1 da ga sravna sa stanjem zemljišnika. — Predaci, koji su
pogrešno stigli voditelju zemljišnika ili glavaru zemljišnoga
ureda, poslati de se odmah predavalištu ili, ako je poznato
mjesto, koje ima da predatak izradi, neposredno ovomu
mjestu, ne upisavši ih u dnevnik.

§ 77. vidi kod § 2. instr. (II.).

§ 81. Po naredbi ministra pravde lice, koje prima
predatke, koji se nosi iz pravdališta, potrdjivati de svaki put
njihov broj u knjigu primnicu, naznačivši dan in sat pri¬
marija. U saobradaju medju predavalištem i odjelom ili či-
novnicama, koji vode zemljišnik, po naredbi ministra pravde
držati de se knjiga primnica po formulam br. 12, u koju de
se u kratko naznačivati predaci poslani iz predavališta po
danu i satu prikazanja, stranke i predmet, a lice, koje
prima, svojim ce potpisom posvjedočivati primanje preda¬
taka, zatim eventualni povratek na predavalište, dodavši k
tomu datum.

§ 93. vidi kod § o. instr. (II.).

§ 97. Pismeni predaci sudu, koji bivajo telegrafoip
(§ 89. z. o s. u.), morajo se ponoviti pismenim sastavkom
u obliku, koji je ved za njih propisan, ako depeša nema
bitne zakonske zahtjeve pismenoga sastavka. Gdje se za-

Iz sudben. poslovn.

139

htijeva potpis stranke ili odvjetnika, može se tomu udo-
voljiti poznijom kratkom pismenom izjavom, da pristaje
na sadržaj depeše ili da ju zastupa, a zahtjevu da se
prilože isprave može se udovoljiti poznijim poslanjem
isprava i potrebitih prijepisa. — Ako pismeni sastavak
treba prikazati u više opravaka, ovi če se naknadno sudu
poslati, ako več depeša ne sadržava molbu, da se učine
prijepisi od telegrafske depeše na troškove stranke; novčani
iznos, koji je po svoji prilici potrebit da se pokriju ovi
troškovi, u koliko se ne radi o strankama sudu poznatim
ili o odvjetnicima, mora se doznačiti ili po kojem na-
loženom licu položiti u sudsku kancelariju; troškovi če
se zatim izračunati. — Pismeni sastavak, zatim sva na¬
knadna saopčenja, pošiljke i položi morajo se prikazivati
najdalje za tri dni, pošto isteče rok, koji je utvrdjen za
odnosni predatak, a ako toga roka nema, za tri dni pošto
stigne depeša. U ove če se rokove uračunavati i dani
tečaja pošte pismenih sastavaka, saopčenja ili pošiljaka.
Propusti li se taj trodnevni rok neče se dalje imati ni-
kakova obzira na depešu. — Zaključi, kojima se dira u
prava drugih lica (n. pr. dozvola zemljišnog upisivanja,
otvorenja stječaja itd.) smiju se prihvačati tek pošto stigne
pismeni sastavak ili stignu pismene izjave napomenute u
stavku 1.

§ 98. Ne primjenjuju se propisi § 97, ako stranka
ili punomočnik, koji joj je postavljen za tu pravnu stvar,
stanuje u mjestu gdje je sud, kojemu treba predati pre¬
datak ili ako stanuje u području toga suda ili u području
sudskoga dvora prvoga stepena, koji je tomu sudu nat-
postavljen. U ovom slučaju, pismeni predaci sudu, koji bi-
vaju telegrafskim putem, moraju se ponoviti još prije, nego
isteče rok utvrdjen za prikazanje predatka, inače ne smije
se imati nikakva obzira na depešu a predatak smatrati če
se da je kasno prikazan.

§ 157. Ako koji drugi sud nego li je sud zemljiš-
noga uloška, dozvoli prisilno osnovanje založnoga prava
zemljišnim uknjiženjem ili predbilježenjem (§ 374. o. r.)
založnega prava ili zabilježenjem izvršivosti, zamoliti če se,
da izvrši upisivanja neposredno sudski dvor ili kotarski
sud. kod kojega se nalazi uložak o dotičnoj nekretnini. —
Uknjiženja ovršnoga prava zaloga ili zabilježenja izvšivosti,

140

Dodatak zak. naredba.

prisilne uprave, zavedenja dražbenoga postupka i druga
zemljišna upisivanja i zabilježenja ovršnoga postupka, koja
su dozvoljena ili naredjena u kojem drugom odjelu zem-
ljišnoga suda, izvršivati če se u zemljišniku, a da upravljao
zemljišnoga odjela ne prihvati zaključka niti što odredi,
na osnovu zaključka prikazanoga u matici (Vid. zemljišnik).
Gdje se drže arhivski zapisi, predavati če se u istu svrhu
voditelju arhivskih zapisa opravak zaključka, koji se ima
upisati. — Ove odredbe vrijede i za izvršenje zaldjučaka,
s kojima se briše, prenaša, ukida ili steze založno pravo
na kojoj nekretnini stečeno za koju izvršivu tražbinu ili,
kad odio zemljišnoga suda, koji se ne bavi zemljišnim
stvarima, naredjuje brisanje zemljišnih zabilježenja, koja
se odnose na ovršni postupak.

§ 159. Sud, koji je zamoljen za upisanje kakvoga
zemljišnoga zabilježenja, što se odnaša na koji ovršni po¬
stupak, koji visi kod drugoga suda (zabilježenje prisilne
uprave, zametanja dražbenoga postupka itd.), odmah če
ovršnomu sudu objaviti, da je izvršio zabilježenje. — Sa-
opčivati če činovnik, komu je povjereno da vodi zemljišnu
knjigu (zemljišni ured) bez daljega sudskoga naloga.

§ 168. Ako zemljišna vlast mora da prijavi ovršnomu
sudu, da je prema stanju zemljišnika prisilna uprava ili
dražba neprevedljiva (§§ 101, 136. o. r.), učiniti če se ova
prijava kratkim saopčenjem na spisima, koji se imaju natrag
poslati.

§ 170. Ako se kod kojega suda mora prevesti draž-
beni postupak na koju nekretninu, čiji se uložak nalazi
kod kojega drugoga suda, to če sud zemljišnoga uloška,
čim je zamoljen da zabilježi zametanje ovršnoga postupka
i objavljen mu je datum zemljišnoga izvoda, koji je kod
ovršnoga suda, s ureda učiniti ovršnomu sudu saopčenja
naznačena u stavcima 2 i 3 §-a 136. ovršnoga reda. Ovo
se ne če činiti, kada se ovršni sud i sudski dvor, kod ko¬
jega se vodi javna knjiga o nekretnini, nalaze u istoj
zgradi. — Činovnik, kojemu je povjereno vodjenje zemljiš¬
nika (zemljišni ured), bez daljega sudskoga naloga, izvr¬
šivati če saopčenja o stanju zemljišnika i nova zemljišna
upisivanja, koja se moraju činiti po §-u 136. ovršnoga
reda i po odredbama predjašnjega stavka.

§ 171. Ako se ima staviti na dražbu nekretnina,

Iz sudben. poslovn.

141

koja jamči za koju uzajamnu hipoteku kao poredni uiožak,
a prijedlogu za dozvolu prisilne dražbe nije pridružen urc-
dovni izvod iz javne knjige o nekretnin', koja jamči kao
glavni uiožak, to če ovršni sud, čim stigne zamolnica za
provedenje ovrhe, narediti tjerajučemu vjerovniku, da za
nekoga odredjenoga roka prikaže takav zemljišni izvod.
Iz zemljišnoga izvoda mora se viditi zadnje zemljišno
stanje glavnoga uloška. Cim ovaj rok uzaludno isteču,
sudska če kancelarija (kancelarijski odio) ovršnoga suda.
dobaviti zemljišni izvod na troškove tjerajučega vjerovnika
(§ 313, br. 8). — Ako je dražbenomu prijedlogu bio pri¬
družen zemljišni izvod o glavnom ulošku ili ako tjerajuči
vjerovnik donese taj zemljišni izvod, prije nego je na to
zazvan, odmah če se njegov datum objaviti sudu glav¬
noga uloška. — U ustalom propisi §-a 136. ovršnoga reda
i odredbe predjašnjega paragrafa ovoga poslovnika, pri-
mjenjivati če se smislu shodno dražbi porednih uložaka.

§ 173. Dražbeni kupac može, ako dokaže da je u
vrijeme i uredno izvršio sve družbene uvjete (stavak 1.
§-a 237. o. r.), s prijedlogom da se žametne razdioba pro¬
dajne cijene, u isto doba izjaviti prijedlog za zemljišno
uknjiženje prava vlasništva, što gaje dosudjenjem stekao,
za prijenos zemljišnih prava, što su skopčana s vlasništvom
nekretnine i za brisanje zemljišnih zabilježenja, koja se
odnose na dražbeni postupak ili usmeno ga postaviti na
raspravi za razdiobu prodajne cijene; u zadnjem če se
slučaju prijedlog staviti u ročišni zapisnik. Ako dražbeni
kupac nekretnine dražbom prodane, izričito ne zahtijeva
što drugo, može se u oba slučaja saslušanje tjerajučega
vjerovnika ili lica, što imadu stvarna prava na nekretnini
(stavak 2 §-a 173. o. r.) spojiti s raspravom o razdiobi
prodajne cijene. Več prije, nego što postane pravomočan
zaključak razdiobe, može se izvršiti uknjiženje prava vlas¬
ništva dražbenoga kupca i ostala zemljišna upisanja, što
ih ovaj u isto doba zahtijeva, ako se sudački zaključak
pobija samo u pogledu razdiobe kupovne cijene i brisanja
tereta i prava, koja dražbeni kupac nije na se primio.

§ 177. Prijedlog za doznačenje koje tražbine zem¬
ljišno osigurane upisati če se u dnevnik za zemljišne pre-
datke i za predatke arhivnih zapisa. -— Toliko ako sud,
uslijed spojenja obaju prijedloga, u isto doba dozvoli pije-

142

Dodatak zak. naredba.

nidbu koje tražbine zemljišno osigurane i njezino dozna-
čenje na mjesto isplate, koliko i onda, kada se na osnovu
prije stečenih založnih prava, napose pita i dozvoljava do-
značenje na mjesto isplate (stavak 2. §-a 303, §§ 320. i
324. o. r.), zaključak de se prikazati na pregled (Vid. zem-
ljišnik) činovniku, komu je povjereno, da drži zemljišnu
knjigu (zemljišnomu uredu). Gdje se drže arhivski zapisi,
predati če se voditelju arhivskih zapisa opravak zaključka.
— Voditelj zemljišnika zabilježiti de sva dozvoljena dozna-
čenja na mjesto isplate u jedan popis, za tim de pitati za
datum, u koji je zaključak bio dostavljen udionicima i pa¬
ziti de kada zaključak postane pravomodan Cim doznačenje
postane pravomodno, voditelj de zemljišnika bez daljega
prijedloga prikazati sucu koncept zaključka, s kojim se do¬
zvoljava zemljišni prijenos doznačene tražbine na tjeraju-
dega vjerovnika i brisanje založnoga prava za njega upi-
sanoga po stavku 1. §-a 320. ovršnoga reda i eventualno
uknjiženih prezaložnih prava.

§ 198, st. 1. i 2. kod § o. instr. (II.); st. 3. i 4. Što
se tiče upisivanja u arhivske zapise, ostaje se kod propisa,
koji za to do sada vrijede. — Zaključak, s kojim se do¬
zvoljava koje upisanje u zemljišnik iii u arhivske zapise
potpisati de samo sudac, koji je riješenje zaključio. Ovo vri-
jedi i za rješavanje prijedloga o stvarima zemljišnika i
arsivskih zapisa, podnesenih kod kojega sudskoga dvora
prvoga stepena, ako jih rješava koji član sudskoga dvora
kao sudac pojedinac. Kada se sastavljaju sudačka riješenja,
treba imati obzira na propise stavka 2. §-a 182.

§ 216. Udariti de sesudski pečat: na opravke (na prijepise u
žistu)presuda, naloga isplate, zapovjedi isplate nagodaba i do-
zvola ovrhe, na opravke izroka i uvjetaka odobravanja u
pošlima štitništva, skrbništva i povjeraba, na uredovne
svjedodžbe i na ovjerenja uzevši amo i opravke, izvode i
prijepise sudskih spisa (stavak 3, §-a 56. z. o. s. u.), zatim
na prosvjede, na izvode iz zemljišnika i ostava i na sva
pisma u saobradaju s inozemskim vlastima ili organima
vlasti. — Za sudske naloge izručenja upotrebljavati de se
posebni sudski pečati, koji po obliku i po boji, moraju se
razlikovati od svih ostalih pečata, koji se kot suda upo-
trebljavaju.

§ 231, st. 1. Ne smiju se uzimati u registar Hc  za-

Iz sudben. poslovn.

143

moluice za izvršenje zemljišnih upisivanja (§ 37. pravilnika
sudske vlasti); ove idu u dnevnik za zemljišne predatke i
za predatke arhivskih zapisa. Zamolnice za dostavljanja
upisivati če se u registar Hc  samo onda, kad osim dostave
ima se preduzeti još koje drugo uredovno djelo, kao pred¬
laganje spisa ministarstvu pravde da ga prevede i sl.;
inače s ovim če se stvarima postupati po propisu §-a 377.
Nasuprot, molbenice da se preduzmu realna djela, koja ni-
jesu spojena sa zemljišnim upisivanjima (§ 117. pravilnika
sudske vlasti), idu u registar Hc.  Isto tako treba uzimati
k ovim registrirna zamolnice učinjene u stvarima obranič-
koga suda da se preduzme sudačka djela (§ 589. g. p. i
XXII. članak uvodnoga zakona gradjanskomu postupniku),
zatim zamolnice komisija za porez na obrte i komisija za
procjene da se preslušaju svjedoci i vještaci.

§ 261, st. 1. i 2. Sva pisma (predaci, zapisnici i druge
pismene bilješke, rasude, dostavnice itd.) koja se tiču iste pravne
stvari ili u zemljišnim stvarima tiču se istogau loška, spojiti češe
pod istu zajedničku oznaku (spisi, biljeg spisa). - Listovi
spisa providjeni su redomičnim brojevima. Bude li više od
250 listova, redovno če se osnovati nov svezak.

§ 264, st. 3. Biljeg spisa za zemljišne spise (vlaste-
linska, rudarska, naftalska, željeznička knjiga) sastavlja se
označenjem uložaka, na koje se spisi odnose (kao 56 zk.
Grafenberg; 24. ž. k.), a biljeg spisa za arhivske zapise
sastavlja se brojem dnevnika i brojem godine, kao 51/98.

§ 266, st. 4. U registre, predbilješke i iskaze, u koje
se ovim poslovnikom ne dira, u koje po propisima, što
sada postoje, treba naznačivati broj predatnoga zapisnika
ili broj predatka. unaprijed če se naznačivati poslovni
broj u smislu gornje odredbe.

§ 275. Za svaki zemljišni uložak (vlastelinska, ru¬
darska, naftalska, željeznička knjiga) osnovati če se posebni
spisi Za spise u zemljišnim stvarima upotrebjjavati če se
ltorice. Sve predatke, isprave, prijepise i druga pisma, koja
se odnose na isti zemljišni uložak, treba uzimati k istim
spisima. Za svaki zemljišni uložak voditi če se pregledni
arak po formulam br. 58. — Ako pisma, koja se tiču
zemljišnih upisivanja, zbog svoje sveže s drugim pravnim
stvarima, treba uzeti k spisima parnice ili ovrhe ili k dru-

144

Dodatak zak. naredba.

gim spisima, a zemljišnim spisima nije več priložen ovje-
ren prijepis od pisma ili od opravka zaključka, na od¬
nosno če se mjesto u zemljišnim spisima umetnuti list i
na ovaj če se zabilježiti predmet pisma i u isto doba
oznaka spisa, ka kojima je pismo doneseno. Dostavnice,
koje se odnose na takova pisma, prije nego se donesu k
spisima, prikazivati če se činovniku, koji drži dnevnik za
zemljišne predatke, da ih upiše upiše u dnevnik. —
Ovjereni prijepisi isprava, na osnovu kojih biva koje zem-
ljišno upisanje stavljati če se u zemljišne spise k molbama
za upisanje zadržanim kod suda, kojima su ove isprave
priložene (stavak 8, § 81. z. o s. u.); ne treba stavljati
nikakav prazan prostor na pokrajcu ovih prijepisa. —
Ako kod istoga suda, uslijed istoga predatka ili na osnovu
istih isprava, bivaju upisisivanja u razne zemljišne uloške,
a da se ne primjenjuju propisi o uzajamnim hipotekama,
predatak ili ovjereni prijepis s iprave uzeti če se k spi¬
sima onoga zemljišnoga uloška, koji sudac označi; na-
suprot, medju spise ostalih zemljišnih uložaka, na mjesto
na koje bi se bio imao staviti predatak ili prijepis is¬
prave, staviti če se list i na nj če se označiti zemljišni ulo-
žak, čiji spisi sadržavaju predatak ili prijepis isprave.
Kod uzajamnih hipoteka, predatak ili ovjereni prijepis
isprave uzimati če se k spisima glavnoga uloška. — Stupaju
izvan kreposti odredbe stavka 2, § 18. i §§ 20. i 21. n.
m. p. 12. januara 1872 1. d. z. br. o. — Spisi u stvarima
arhivskih zapisa čuvati če*se na dosadašnji način.

§ 296. Isključeni su od izbacanja: 7. zemljišne
knjige, vlastelinske knjige i sve ostale javne knjige, spisi
o osnivanju javnih knjiga, dnevnici za zemljišne predatke
(za predatke u vlastelinskim, rudarskim, naftalskim, željez-
ničkim pošlima) i predaci arhivskih zapisa, svi spisi, koji
se odnose na vodjenje zemljišnih i drugih javnih knjiga
uzevši amo i koncepte o zemljišnim odlukama (vlastelin¬
ske, rudarske, naftalske, željezničke odluke), ipak izuzevši
spise o zemljišnim predbilježenjima pristojbina, koja su opet
bila izbrisana, napokon spise o- uredjenju služnosti i o
rasterečenju zemlje,

§ 309, st. 4. Sto se tiče nadziranja voditelja zem¬
ljišne knjige, ostaju osim toga u snazi propisi § 42, na-
redbc ministarstva pravde 12. januara 1872, 1. d. z. br. 5.

Iz sudben. poslovn.

145

§ 311, st. 1. Po potrebi može glavar suda narediti
da mu se kad i kad predlože iskazi zaostataka iz stanovitih
registara i popisa, napose iz dnevnika za zemljišne predatke.

§ 321. U pravnim stvarima nesporne sudbenosti, u
koliko se u pojedinom slučaju smiju naustice izjavljivati,
mogu se u sudskoj kancelariji (u kancelarijskom odjelu)
uzimati na zapisnik: ....  6. prijedlozi zadozvolu zemljišnih
upisivanja jednostavne vrste, napose prijedlozi za uknji-
ženje vlasnosti iii kojega založnoga prava, u slučaju da
nijesu spojeni s prijedlozima i s izjavama, koje po zakon-
skom propisu ima da primi sam sudac, i prijedlozi za do-
zvolu upisanja u arhivske zapise. — 7. molbe za produ-
ženje roka da se uredi zemljišno stanje (§ 3. zakona
23. maja 1883, 1. d. z. br. 82).

§ 350, st. 2. Za poštanske če se pošiljke upotreb-
ljavati povratne primnice po formularima br. 66 (na bijeloj
hartiji) i br. 67 (na mudroj ili žutoj hartiji). Prve služe
za dostave, koje se ne morajo obaviti u vlastite ruke,
povratne primnice po formularu br. 67 na modroj hartiji,
odredjene so za dostave u vlastite ruke, (za tužbe i za
vsa ostala poslovna pisma, koja se imaju dostaviti po
propisima izdatim za tužbe) a iste povratne primnice na
žutoj hartiji, odredjene su za dostave u zemljišnim stva¬
rima i u stvarima arhivskih zapisa.

§ 363, st. 2. Za dostave po sudskim slugama i po
organima Opčine i spahiluka upotrebljavati če se dostavnice
po formularima br. 74 (na bijeloj hartiji) i br. 75 (na modroj
iii žutoj hartiji). Prve služe za dostave, koje se ne mo¬
rajo obavljati u vlastite ruke, dostavnice po formularu
br. 75 na modroj hartiji, odredjene su za dostave u vla¬
stite ruke a iste dostavnice na žutoj hartiji, odredjene su
za dostave u zemljišnim stvarima i u stvarima arhivskih
zapisa (§ 350.). Za saopčenja i zazive, koje u smislu
§§ 104. i 106. gradjanskoga postupnika treba upravljati
licima, kojima se ima dostaviti, upotrebljavati če se formulari
br. 76 do 78.

§ 406. Sudovi če u gradjanskim pravnim stvarima i
u stvarima pravosudne uprave, osim registara, knjiga,
predbilježaka i popisa naznačenih u ovome poslovniku,
držati još ove popise i predbilješke:

A.  Kod svih sudova, kod kojih ima posala od¬
nosne vrste:

10

146

Dodatak zak. naredba.

1. popis procjenitelja, stalno zakletih vještaka i tu-
mača, uzevši amo i vještake za slučajeve željezničkih
razvlaitenja (§ 31. ministarske naredbe 3. jula 1854 1. d. z.
br. 169 i § 24. zakona 18. februara 1878 1. d. z. br. 30);

2. popis o naručenim i zgotovljenim izvodima iz
zemljišne knjige i prijepisima isprava (§ 40. ministarske
naredbe 12. januara 1872 1. d. z. br. 5);

3. popis siučajeva, kod kojih se je propustilo da se
zemljišnik i katastar slože (točka 3. naredbe 2. jula 1889
1. n. m. p. br. 35);

4. predbilješku onih zemljišnih upisivanja, koja se
prigodom kojega raspravljanja o ostavštini, imaju s ureda
izvršiti (§§ 2. i 3. zakona 23. maja 1883 1. d. z. br. 82); ova
če se predbilješka, po mogučnosti, spojiti s popisom nazna¬
čenim pod br. 3 i kao i zadnji držati če ju voditelj zemljiš-
nika (zemljišni ured);

5. predbilješku o nacrtima, koje mijernik treba da
učini na mape (n. m. p. 13. juna 1894 1. n. m. p. br. 22);

6. registre k arhivskim zapisima i registre sakupljenih
hipotekarnih svjedodžba.

fj Iz zakona od 27. nov. 1896, dz. 217, ( zakon o sudsliom
ustroj šivu).

g 54, st. 1. Sudskoj se kancelariji doznačuje vodjenje
zemljišne knjige i obavljanje svih posala, koji su s time u
savezu, a koje po propisima, što o tom vrijede, ima vršiti
voditelj ili ured zemljišne knjige. Gdje imade osobitih ureda
za zemljišne knjige, sačinjavaju ti uredi samostalan odio
sudske kancelarije.

§ 81, st. 3. i 4. U stvarima zemljišnih knjiga spisi
če se sestavljati po ulošcima zemljišnih knjiga. Može se
prepisati, da se ovjerovljeni prijepisi isprava, na kojih te¬
melju biva uknjiženje, dodadu k molbama zbog uknjiženja,
koje se nalaze kod suda i kojima su one isprave bile pri¬
ložene. Svi podnesci, isprave, prijeepisi i ostali spisi, koji se
odnose na isti uložak zemljišne knjige, uzeti če se k istim
spisima. — Osobitim naredjenjem ministra pravde utvrditi
če se rok, do kojega se imadu urediti po ulošcima zem¬
ljišnih knjiga spisi, koji se več nadju, kad stupi u život
ovaj zakon.

Zakon 6. velj. 1869.

147

IV.

Prepisi e posfiipMi hod odjeljivonja zem-
IjiŠfa 1 zcmljišnlche rozdiobe.

1. Zakon 6. veljače 1869, dz. 18,

o pravima

i postupku kod zemljišničke razdiobe koje nepokretnine.

S privolom jednoga i drugega doma care-
vinskoga vijeca naredjujem ovo :

§ 1. Kod odjelivanja (ocjepljivanja) k oj ega
dijela od imovine 1 ) upisane u javnim knjigama
ne treba obda, — kad se za odijeljeni komad
otvori novi uložak. i u taj uložak upišu sva na
imovini upisana prava, i to založna prava u
svojstvu zajedničkih (uzajamnih) hipoteka, —
prethodnoga obavješčenja niti privole osoba, za
koje su na zemljištu upisana stvarna prava.

§ 1. 1. Pravo vlasništva proejenjenoga i na dražbi

prodanoga sastavnoga dijela kojega zemljišta može se za
dražbenoga kupca upisati samo postopkom izvedenim u
smislu zakona 6. veljače 1869, dz. 18.—30. lipnja 1874,
br. 68S8, Zb. 5777.

2. Postupak, propisan zakonom 6. velj. 1869, dz. 18,
ima se samo onda uporabljivati, kad je zeniljišni komad,
za koji se kani otvoriti novi uložak, sastavni dio zemljišta
upisanoga več u javnoj knjiži. 27. siječ. 1875, br. 701,
Zb. 6736.

10

148

Zakon 6. velj. 1869.

Ti su upisi oprošteni od pristojbina.

O izvršenom odjeljenju i otvorenju novog
uloška imadu se obavijestiti vsi učesnici. 3 4 5 6 )

s ) = njem. Gut (dobro) prema Grundstiick (zemljište).
— z ) Zbog rasterečenja i uredjenja zemljišta u javnim knji¬
gama potrebiti otpisi i pripisi izvršiti se imadu s ureda i
ne saslušavši hipotekarnih vjerovnika, koji nijesu podigli
prigovora protiv odredba, koje naredjuju rasteredivanje i
uredjivanje (§ 39. ces. pat. 5. srp. 1853, dz. 150).

§ 2. Osim u slučaju navedenom u § 1. do-
pušteno je odjeljenje kojega dijela od imovine,
upisane u javnim knjigama, bez dokaza iz-
ričite privole u § 1. naznačenih osoba samo na
temelju zazivnog postupka, provedenog u smislu
idučih paragrafa. 1 )

') Prisp. § 13, st. 3. z. 24. trav. 1874, dz. 49.

3. Zahtjev za odjeljenje kojega dijela od zemljišta
upisanoga u javnim knjigama, za otpis kojega komada od
tabularnoga uloška i otvorenje novoga tabularnoga uloška
ne mož« se predati po redovitom pravnom putu tužbom,
ved jedino prošnjom. 8. siječ. 1878, br. 13802, Zb. 6780.

4. Zemijišničko tijelo opteredeno je s na nj upisanom
i točno označenom služnosti samo u toliko, u koliko se
protiže ta služnost. Komadi, koji se imadu odijeliti i na
koje to ne utječe, oprošteni su služnosti, koje tabularni
upis takodjer nema pravnoga naslova u pogledu naznačenih
komada te se ima radi toga izbrisati. 3. siječ. 1889, br. 15017,
Zb. 12537; (1. veli. 1899, br. 1425, Z. f. N. 1901/100.)

5. Odjeljenje kojega komada od nepokretnine, na
kojoj su upisani kao suvlasnici svakodobni vlasnici više
inih nepokretnina, nije moguče, ako k tomu ne privole hipo¬
tekarni vjerovnici sviju poslednje naznačenih nepokretnina.
4. trav. 1900, br. 4329, Z. f. N. s. 167.

6. Prisp. o. 1. i 2. kod § 32. z. grunt, i o. 1. kod
§ 16. ov. z.

§ 2. 1. Protiv volje suvlasnika ne može se tabularno
razdijeliti ukupno zemijišničko tijelo. 24. srp. 1878, br. 4062,
Z. f. N. 1879/3.

2. Prisp. o. 1. kod § 16.

Zakon 6. velj. 1869.

149

§ 3. U svrhu zavedenja toga postupka
imade posjednik imovine, od koje on kani dio
odijeliti, javiti ovu nakanu preko tabularne vlasti
osobama, za koje su na imovini upisana stvarna
prava, sa zazivom, neka prijave eventualni pri¬
govor protiv odjeljenja kod te vlasti prije nego
mine rok, koji se imade ustanoviti prema pri¬
likama, j er če se inače uzeti, da onaj, koji se
n  zivlje, pristaje na odjeljenje i da se od časa,
kad se provede otpis u knjiži, 1 ) odriče svo-
ga prava u pogledu komada, koji se imade
odijeliti.

Vlast ne smije odrediti za prijavu prigovora
nikad roka ispod trideset dana.

Prošnja za odjeljenje imade se zabilježiti u
javnoj knjiži kod imovine, kod koje se imade
odjeljenje provesti.

Taj zabilježaj ima posljedicu, da kasniji
upisi k oj ega stvarnoga prava ne mogu odjelje¬
nje spriječiti. 2 )

*) Min. prav. priopčilo je u uk. 1889, s. 214. raspis
viš. zem. sudišta u Brnu od 15. listop. 1889, br. 6313 o
tom, da je dopustan tabularni otpis pojedinih sastavnih
dijelova kojega zemljišnickoga tijela nakanom, da se otvori
nov zemljišnički uložak i na nj upiše pravo vlasništva
dosadašnjega vlasnika.

Taj raspis dopušta takove otpise samo onda: 1. kad
otvorenje novoga uloška zaukazuju kreposni zakoniti pro-
pisi, n. pr. kod promjene vlasniškog razmjera ili opterečenja

§ 3. 1. Suvlasnik zemljišta nije upravičen (ne može)
protiv suvlasnika nepoznatog boravka (bivališta) započeti
zazivni postupak. 7. svibnja 1884, br. 10588, Links 4. sv.
244. — Prisp. o. 1. kod § 2.

2. §§-ima 2. i 3. izključen je na odijeljeno zemljište
prijenos založnih prava, radi kojih nije bio podignut pri¬
govor. 27. stud. 1877, br. 13765, Zb. 6671.

150

Zakon 6. velj. 1869.

založnim pravom, ako bi se inače te promjene ne mogle
izvršiti (§§ 10, 11. i 13. z. grunt.); 2. kad to opravdava
vlasnikova gospodarstvena korist, n. pr. kod gradjenja novih
kuda ili kod parcelacije zemljišta u svrhe gradjenja; 3. kad
se imadu od tabularnoga tijela otpisati u smislu § 33. z.
2. lip. 1874, dz. 97, pripisani, u drugoj poreznoj opcini le¬
žeči, sastavni dijelovi.

2 ) Ob otvorenju novih uložaka za željeznička zemljišta
vidi n. min. prav. 9. lip. 1900, br. 4541.

§ 4. U prošnji, na koju ižadje zaziv, valja
komad, ko j i se ima odijeliti, točno naznačiti, do
potrebe nacrtima ili mapama. 1 )

Prošnja se ima svakomu, koji se zazivlje,
dostaviti po zakonima, koji vrijede za dostav¬
ljanje tužba. 2 3 )

‘) Vidi § 1. z. 23. svib. 1883, dz. 82. — 2 ) Vidi § 106.
cp., § 124. z, grunt, i § 25. instr.

§ 4. 1. Prošnja za odjeljenje može se dostaviti za-
zvanima po § 4. zazivnoga z. takodjer napisima (rubri¬
kama); a ti moraju imati bistvene oznake, napose brojeve
cestica in površinu komada, koji se kani odijeliti. 25. velj.
1883, brj 93. J. 80, Zb. 4884.

2. Kad se po zakonu od 6. velj. 1869, dz. 18, prosi
za otvorenje novoga tabularnoga uloška za dio zemljišta
upisanoga u javnim knjigama ili za njegov pripis k dru-
gomu tabularnomu ulošku, tad je za svjedodžbu, potrebitu
za povoljno rješenje prošnje, da pripada komad, koji se
kani odijeliti, k osnovnomu zemljištu, što nije niti iz jav¬
nih knjiga razvidivo, niti dokazano ispravama s potpunoin
dokaznom modi, dovoljan prepodatak (izručenje) uredovno
potvrdjenoga katastarskoga ispisa o tom pripadanju i ujedno
potvrda opdinskoga ureda, u području kojega leži osnovno
zemljište, o tom, da se komad, koji se ima odijeliti, tada
obradjuje i porezuje ukupno s osnovnim zemljištem. Plss.
21. velj, 1871, k br. 456. J. 70. priopčen raspisom min.
prav. 16. trav. 1871, br. 3003.

3. Protiv započetka zazivnoga postupka radi odjelje-
nja kojega komada od zemljišta nije doDušten reviz. utok
po § 130. z. grunt. 5. stud. 1879, br. 12139, Zb. 7640.

Zakon 6. velj. 1869.

151

§ 5. Rok prigovora započinje od dana po-
slije dostave zaziva, teče neprekinuto i bez od¬
bijanja dana, što se prigovor nalazi na pošti, te
se ne može produljiti.

Ako se propusti taj rok, ne če se povratiti
predjašnje stanje.

§ 6. Zazvanik imade svoj prigovor prijaviti
kod zemljišničke vlasti, i to pismeno ili usmeno;
razloga prigovora ne treba naznačiti.

Prigovor neka se s ureda priopči onomu,
koji je isposlovao zaziv.

Ako se prigovor ne podigne u za to od-
redjenom roku, tad neka zemijišnička vlast
sastavi na zahtjev potvrdu o tom i naznači
zazvane, koji nijesu podigli prigovora.

Za tu potvrdu imade se kao za uredovnu
svjedodžbu platiti pristojbina propisana u tarif-
nom stavku 116 A aa  zakona od 13. pros. 1862.

§ 7. Za vremena podignuti prigovor spre-
čava namjeravano odjeljenje. Zapreka se može
ukloniti isplatom duga (§ 8.) ili sudskom pre-
sudom, kojom se izriče, da je prigovor neosno-
van (§§ 9.—12.). 1 )

1 )Prisp. z. 11. svib. 1874, d z. 116.

§ 8. Vjerovnici, koji su podigli kakve pri¬
govore, moraju, ako je njihova tražbina upisana
kao glavnica s odredjenim iznosom, pri miti
isplatu i tada, ako još n i j e istekao rok, u kojem
prispijeva njihova tražbina; ali im je pridržano
lično pravo na naknadu za štetu, koju even-

§ 6. 1. Tabularnomu vjerovniku, koji je podigao

prigovor, ne ide povracaj prigovornih stroškova. 31. listop.
1888, br. 13364, PrS. 1889/268. — Prisp. o. 2. kod § 9.

152

Zakon 6. velj. 1869.

tualno pretrpe s toga, što se drug plati prije
vremena. 1 2 3 )

*) Prisp. § 8, st. 2. z. 11. svib. 1894, dz. 126, i § 29..
st. 1. z. 19. svib. 1874, dz. 70.

§ 9. Kad koji vjerovnik prigovara protiv
promjene zemljišta, koja su namjenjena poljo-
djelskom obradjivanju, tada može žemljišnička
vlast izreči presudom, da je prigovor nevaljan
(bezuspješan), kad se posjedi mjenjalaca pro-
mjenom mogu zaokružiti ili bolje obradljivati
i kad ni u jednom ni u drugom slučaju po
odredbama § 1374. ogz. ne nastaje radi pro¬
mjene opasnost za sigurnost tražbine, radi
koje je učinjen prigovor.

Na nadležnost zemljišničke vlasti za tu
presudu ne utječe, da li tražbina na brizi koje
javne vlasti (feudne, fidejikomisne, substitucijske,
fondovne, zakladne, štitničke, kuratorske ili
inače starateljske) i da li je tražbina namje¬
njena za koju odredjenu svrhu, n. pr. za
kauciju.

§ 9. 1. Presuda u smislu § 9. ov. z. dopuštena je samo
kod promjenjivanja. 18. ožuj. 1873, br. 2534, Zb. 4908.

2. Prigovor u postupku odjeljivanja po §§ 9.—12.
ov. z., koji prigovor tabularna vlast nije izrekla valjanim,
nalaže dužnost povračenja troškova, jerbo se postupa
doduše s ureda ipak ujedno kontradiktorično; u pogledu
povračaja stroškova u tom postupku imadu se dakle
smisloma uporabljivati odredbe civ.-pravdnoga reda.
13. trav, 1887, br. 4070, Zb. 11538. — Prisp. o. 1. kod § 6.

3. Ako tražbina hipotekarnoga vjerovnika, koji je
podigao prigovor protiv izvršenja promjene poljodjelskih
zemljišta, nije v času promjene zakonito zasigurana u
smislu § 1374. ogz., ne može se izreči njegov prigovor
nevaljanim, premda su bila promjenjena jednakovrijedna
zemljišta. 19. velj. 1907, br. 1875, uzb. 1063.

Zakon 6. velj. 1869.

153

§ 10. U prošnji za presudu naznacenu u
§ 9. može se dokazati, da so se promjenom
zemljišta zaokružila, ili katastarskom mapom
ili, ako nje nema, uredovnom svjedodžbom
opčinskoga glavara one opcine, u područje
koje leže zemljišta, ili inače na vjerodostojan
način. Putevi i potoči ne prekidaju sveže medju
zemljištima.

Dokaz, da se promjenom zemljišta može
postiči bolje gospodarenje, imade se iznijeti
tako, da se prikaže odluka onih organa, koji
su po zemaljskim zakonima odredjeni, da to
prosude i o tom odluče. 1 )

') Odnosni zakoni jesu za: Dalmaciju 10. srp. 1898.
zern. 23; Goricu i Gradišku 5. trav. 1870, zem. 24; Istru
5. trav. 1870, zem. 25; Trst, 23. trav. 1873, zem. 20; Ko-
rušku o. trav. 1870, zem. 23; Kranjsku 15. svib. 1872,
zem. 17; Štajersku 23. ožuj. 1873, zem. 22; Avstriju nad
Anižu 5. trav. 1870, zem. 17; Avstriju pod Anižu 5 v trav.
1870, zem. 32; Bukovinu 5. trav. 1870, zem. 19; Česku
5. trav. 1870, zem. 33; Galiciju 5. trav. 1870, zem. 36;
Moravsku 5. trav. 1870. zem. 27; Predarlsku 31. ožuj. 1900.
zem. 26; Solnogradsku 5. trav. 1870, zem. 20; Slesku
5. trav. 1870, zem. 22. — Glasom sviju tih zakona, osim
onoga za Trst, jesu organi, koji to prosudjuju, političke
kotarske Vlasti, u podružju kojih se nalaze zemljišta, što
se promjenjuju. Kad se nalaze zemljišta u dvijema ili više
polit, kotara. tad se može prošnja predati u kojemgod
tih kotara. Nadalje odredjuju svi ti zakoni, osim onoga za
Česku, da je onda, kad se nalaze sastavni dijelovi zem¬
ljišta, koja se promjenjuju, u dvijema ili više polit, kotara,
nadležna ona polit. Vlast, u podružju koje se nalazi
sijelo (dom, kuža), ako pak ovoga nema, glavni dio posjeda.

U Trstu nadležen je za to gradski magistrat.

Vidi takodjer zakone o sijeiima srednje veličine: za
Korušku 16. ruj. 1903, zem. 33; za Tirolsku 12. lip. 1900,
zem. 47; nadalje drž. komasacijski zakon 7. lip. 1883, dz.
92, i odnosne zemaljske zakone.

154

Zakon 6. velj. 1869.

§ 11 . O prošnji (§ 10.) treba da zemljiš-
nička vlast pozove na ročište sve one, koji su
podigli prigovore, i da ih upozori, da če se o
prošnji presudjivati, ako oni i ne dodju na
ročište.

Prošnja se ''imade prema zakonima, koji
vrijede za dostavil tužba, 1 ) dostaviti svakomu,
koji je pozvan. Pozvanima je slobodno poslati
svoje izjave na ročište pismeno.

*) Prisp. § 106. i slijed. cp.

§ 12. Zemljišnička če vlast odlukom pre-
suditi o prošnji pošto mine ročište i pri tom
s ureda istražiti, postoje li u § 9. naznačeni
zahtjevi, u koliko to istraživanje ne pristoji inim
organima (10, st. 2.), te če u tu svrhu, ustreba
li, odrediti izvidjaje i procjene.

Za ovu presudu ide ista pristojbina, kao
što za presudu o zazivnim tužbama (tarifna
stavka 103 A aa  zakona 13. pros. 1862 1 ).

’) Taj zakon vrijedi jošte danas. (g 3. ces. n. 26. pros.
1897, dz. 305).

§ 13. Otpis kojega komada od zemljišnič-
koga uloška i pripis njegov k drugomu ulošku
ili otvorenje novoga uloška za nj imade se
zamoliti u jednoj jedinoj prošnji 1 ).

Kad se imadu odredbe o tom izvršit u
knjigama dviju zemljišničkih vlasti, tada valja
prošnju predati kod one vlasti, kod koje se

§ 12. 1. Rok utoka imade se računati po § 126. z.
grunt. 21. listop. 1880, br. 10925, Zb. 8147.

§ 13. 1. Ako se imade koja nepokretnina pripisati
k fidejikomisnomu posjedu, tad mora ugovor potvrditi fideji-
koinisni ured (§§ 627, 633. i 634. ogz.). 21. kolov. 1888,
br. 9866, Uzb. 380; 9. listop. 1901, br. 13600, Prč. 1902/727.

Zakon 6. velj. 1869.

155

imade otpis izvršiti. Ako ova nema ništa protiv
dozvole, neka zabil ježi u knjiži otpis i pošalje
prošnju radi dozvole i izvršenja pripisa ili otvo-
renja novoga uloška drugoj zemljišničkoj vlasti
s opaskom, da protiv otpisa nema zapreke.

Zabilježaj otpisa imade posljedicu, da svaki
kasniji upis na zemljište, u koliko se tiče ko¬
mada, što se imade odijeliti, vrijedi samo u
slučaju, kad se ne dozvoli njegov upis u drugi
uložak.

*) Prisp. § 92, st. 1. i § 74. z. grunt.

§ 14. Druga zemljišnička vlast mora, ako
takodjer nema ništa protiv toga, provesti pri¬
pis ili otvorenje novoga uloška i o tom obavi-
jestiti prvu zemljišničku vlast, koja imade odmah
provesti zabilježeni otpis označivši knjigu i
uložak, u kojem je bio uknjižen otpisani sa-
stavni dio, i priopčiti to učesnicima.

Kad se pak pripis ili otvorenje novoga
uloška ne dozvoli, tad se to mora priopčiti
prvoj zemljišničkoj vlasti i naznačiti joj razloge
odbačenja. Ova imade obavijestiti o tom pro-
sioca i priopčiti mu razloge odbačenja s opa¬
skom, da če se zabilježaj otpisa brisati pošto
postane pravomočnom odiuka, kojom je prošnja
odbačena.

Ako se provede otpis i pripis, imade se
prošnja s prilozima pohraniti kod one zemljiš-
ničke vlasti, kod koje je bio proveden pripis
ili otvorenje novoga uloška.

Na jednak način se ima postupati takodjer
kod otpisa ili pripisa čestica (parcela) radi pro-
mjene. Učesnici mogu predati prošnju kod

156

Zakon 11. svib. 1894.

kojegod od obiju zemljišničkih vlasti.

§ 15. Cim se izvrši otpis, gube, osim u
slučaju §-a 1, u pogledu otpisanoga komada
valjanost svi upisi, sto postoje na imovini.

Pripisom stječu potpunu valjanost takodjer
u pogledu pripisanoga komada svi upisi, što
postoje na imovini, kod koje je pripis učinjen.

§ 16. Ovaj zakon ne dira u odredbe, koje
sada još gdje postoje o potrebi političke do-
zvole za odjeljenje zemlje i za promjenu zem-
Ijišta, napose s obzirom na to, da li su ili
dominikalna (zemaljsko- ili feudno-knjižna) ili
pak rustikalna (gradsko-knjižna ili zemljišnička.)

§ 17. Mojim se ministrima unutrašnjih
posala, pravosudja i financija nalaže izvršivanje
ovoga zakona.

2. Zakon 11. svibnja 1894, dz. 126,

o odjelivanju zemljišta u zemljišnim knjigama za potrebe
javnih cesta ili puteva, zatim za potrebe kakve naprave,
koja se preduzme u javnom interesu, da bi se upravila
ili odvratila kakva voda.

S privolom obaju domova carevinskoga
viječa naredjujem ovo:

§ 1. Ako se od kakvog tabularnog tijela, koje
je opterečeno stvarnim pravima, iste da se odi-
jeli zemljište, koje je upotrebljeno ili

a ) da se sagradi, premjesti ili raširi i da se
uzdržava koja javna cesta ili koji javni
put, ili

b ) za potrebe kakve naprave, koja se pred¬
uzme u javnom interesu, da bi se upravila

Zakon 11. svib. 1894.

157

ili odvratila kakva voda (naprava za na-
tapanje, isušivanje, vodjenje vode, gradnja
za zaštitu ili za uredjenje, zagradjivanje
bujice), uzevši amo i naprave koje su za
to potrebite (na primjer naprave za tjeranje
i za zaustavljanje vode),
to treba u prošnji, osim propisane točne oznake
odijeijenog zemljišta, kazati i njegovu predjaš-
nju vrstu obradjivanja i njegovu površinu te
valja prikazati isprave, kojima se dokazuje, da
je nabavljeno odijeljeno zemljište, zajedno s
odnosnim položajnim planovima, nadalje ure-
dovnu potvrdu, da je odijeleno zemljište opre-
dijeljeno u gornju svrhu.

Tu potvrdu, koja če se davati bez biljega,
pozvana je da izdaje u pogledu putnih radnja
kompetentna politička kotarska, odnosno auto-
nomna vlast, a u pogledu vodnih radnja ona
politička kotarska vlast, koja je po zakonima o
vodnom pravu uopče kompetentna u pošlima
vodnog prava.

Prošnju može prikazati gospodar zemlje,
ili onaj što nabavlja zemljišta što če se odi-
jeliti. 1 )

*) Min. prav. je nar. 13. list. 1894, br. 20724, uk. 36,
prijavilo rg. fin. min. 22. srp. 1894, br. 32043, kojim su se
dali organima evidenčnog katastra napuci u svrhu ujedno-
stavljenja i pospješivanja njihovog poslovanja u prigodama,
kad valja uporabljivati pozv. zakon. — Uslijed ojvih napu-
taka ne ce cesto trebati da se doprinese prošnjama za
knjižno odjeljivanje odnosnih zemljišta razdiobeni načrt u
smislu §-a 1, zadnj. st. z. 23. svibnja 1883, dz. 82. — Za takova
odjeljivanja zemljišta neka se odnosno uporaMjuju odredbe
§§ 45. i 46. z. 23. svibnja 1883, dz. 83, i ovržb. nar. 11. lip.
1883, dz. 91, o privremenoj provedbi promjena. Knjižno

158

Zakon 11. svib. 1894.

sudište iraade prijaviti pri vremenu provedbu oglasnim ar-
kom, u kojem neka se navede takodjer privremeno cena¬
čenje cestice cesne, odn. vodne naprave, i bez da bi se
priložio kakav načrt. Konačnu (definitivnu) je promjenu u
zemljarinskom katastru provesti onda, kad budu cesne,
odn. vodne naprave gotove u jednoj kat. opčini, i to na
temelju situacijskog načrta (tlorisa), koji je stigao evidenč-
nome uredniku sa zemljišničkom odlukom, ako jošte nema
ovih pripomočaka, pak na temelju podataka mjerenja, koje
imade načiniti evidenčni urednik sam. Po napucima fin.
min. mora evidenčni urednik mjerske radnje sto prije iz¬
vršiti i onda knjižnomu sudištu s prepisanim prijavnim
arkom predložiti točnu kopiju o dotičnom urisu u kat. mapu,
kad pak toga urisa jošte nema, površno načinjen načrt.
Za svaku kat. opčinu učiniti se imade poseban oglasni arak
s odnosnim dijelom načrta. — Kad sc promjena odnosi
takodjer na nepokretnine, upisane u zemaljskoj knjiži (dasld)
i kad treba dodati kopiju kat. mape, dodati se imadu po
dvije ovakove, da knjižno sudište jednu ustupi vlasti ze-
mal ske knjige u smislu nar. min. prav. 27. rujna 1887,
uk. 31. t. o. al. 5. — U smislu navedenog trebat če knjižna
sudišta rijetkokada davati kod rješavanja odiobenih prošnja
česticama privremene oznake po pripomocima, koji im
budu na ruku. Kad se to primjeri, imade pak česna, odn.
vodna naprava, ako ne sastoji iz više predmeta (u kat.
opcini), dobiti samo jedno označenje čestice, i to kod novih
predmeta brej, koji dolazi za poslijednjim brejem čestice
dotične kat. opčine.

Nar. min. prav. .24. rujna 1900. uk. 38. priopčuje rasp.
fin. min. od 12. rujna 1900, br. 29552, kojim je ovo odre¬
dilo, da se imade u svim slučajevima oglasnim arcima o
promjenuma, prouzročenim cesnim i vodnim napravama,
priložiti točna kopija u kat. mapu upisanih promjena, i da
se imadu u oglasnim arcima posvjedočiti površinske mjcre
pojedinih cestica po starem i novom stanju. — Prijavnom
arku dodati se imade po nekakom dodanom uzoru učin-
jeni popis iz proračuhskoga napisnika (Berechnungspro-
tokoll), kojega sudište ne treba vračati, iz kojega se pak
uzmognu razabrati k odnosnim cesnim, odn. vodnim na¬
pravama dodani dijelovi čestica. — Takovi oglasni arci
predati se imadu koncem onoga mjeseca, kojeg' bijaše do¬
vršen površinski račun. Ovo se imade izvršiti početkom

Zakon 11. svib. 1894.

159

kancelarijskog djela, koje se vrši poslije razmjerenja. —•
Konačno bijahu evidenčni urednici i arhivi za kat. mape
opomenuti na odredbe t. 2. rasp. fin. min. 14. siječ. 1893,
br. 40497 iz 1892, uslijed kojega se imadu zemljomjerski
načrti o pojedinim cesticama ili zemljištima uručiti najkas-
nije u šest tjedana po narudžbenom danu.

Ova je naredba preustrojena naredbom 14. rujna
1908, uk. 11.

Min. fin. naročilo je rasp. 2. stud. 1900, br. 63824.
svim fin. zemaljskim vlastima, da imadu evidenčni funkci-
jonari svoje sudištima prije 12. rujna 1900 o takovim na¬
pravama predane prijavne arke na prošnju sudišta
popuniti u smislu gornjeg raspisa. (Obj. u uk. 1900, str. 268).

Predsjedništvo viš. zem. sudišta u Beču izdalo je o
tom raspis 9. list. 1900, Praš. 9519, (Obj. u uk. 1900
str. 255) sa sljedečim sadržajem: Pošto je odslije svakomu
ogiasnomu arku evidenčnog urednika priložiti točna ko¬
pija načrta u kat. mapi, ne treba stranka više predavati
nikakvog razdiobenog načrta. Stranka može se u prošnji
za odijeijenje pozvati na načrt, koji je priložen oglasnom
arku, koji se imade zatim položili u zbirku isprava. —
Svakako se pak imade predati i kopija položajnoga plana,
koji se imade u smislu § 16. z. 11. svib. 1894, dz. 126.
iznijeti na javni ogled kod opčinskoga ureda one opčine,
u čijim granicama leže zemljišta, što če se odijeliti, koje
knpije ne može nadomestiti kopija, što je priložena ogias¬
nomu arku predanom sudištu, jerbo se imade ova kopija
uložiti u zbirku isprava. — Navedena kopija položajnog
plana može se prema propisanoj maloj pristojbi naročiti
kod evidenčnog mjerača ili kod arhiva kat. mapa. - Na-
daljni oprost moguč je takodjer na taj način, da se za sva
zemljišta, što če se odijeliti, načini samo jedna stjecateljna
isprava u tabularnome obliku, usljedkoje u njoj imeno¬
vani zemijišni vlasnici izručuju odnosna zemljišta stjeca-
teljima ter im dozvoljavaju otpis i uknjlženje prava vlas-
ništva. Odnosna zemljišta mogu se u stjecateljnoj ispravi
lahko točno navesti,, pošto se nalaze razdiobeni plan i
popis iz proračunskoga napisnika kod sudišta. — Stjecateljne
isprave nijesu oproštene od biljega. — Na nagodbene na-
pisnike, koji su se pred sudoin napisali možda uslijed po¬
ziva po § 433. gradj. parb. post., imadu se priljepiti biljezi

160

Zakon 11. svib. 1894.

napisnika i nagodbe. — Stjecateljne isprave moraju biti
učinjene naravno po odredbama z. grunt (§§ 26, 27, 31.
i 74.); imati moraju dakle valjan pravni naslov. Za su-
prugu ne može potpisivati muž, koji se ne iskaže njenom
punomoči. —• Nije dozvoljeno odnosno uporabijivati pred¬
zadnji stavak nar min. prav. 26. list. 1894, uk. 40, jerbo se
u tom stavku naglasuje, da se ograničuje tamo navedeni
postupak isključi  v o na slučajeve, koji se odnose na po-
grješke, koje se zbudu prigodom uredjivanja zemljišnika.

Zbog polakšica kod uvjerovljivanja potpisa na ispra-
vama podsječa se na z. o. lip. 1890, dz. 109, i odnosne
zem. zakone. — Po § 83. z. grunt, mogu se zemljišničke
prošnje kod inokosnih sudišta predavati takodjer usmeno.
Glasom §-a 32, st. 2. z. grunt, mogu se izjave u pogledu
odiudžbe odavati na dotični napisnik tako, da nema dvojbe,
da se moždašnji nedostaci stjecateljne isprave otprave iz-
javom u napisniku. — U pogledu označenja zemljišta, što
če se odijeliti po cesticama, poziva se raspis na konac
gornje nar. min. 24. rujna 1900, uk. 38, i dodaje, da javnog
dobra dakako nije uzimati u koji zemljišnički uložak,
nego samo u popis, koji se imade pisati po § 33. z.
2. lip. 1874, dz. 88, 89 i 90.

Knjižnim sudištima, bavečim se s zakonom 11. svib-
nja 1894, preporočuju se dakle ovaj postupak: 1. Prijava
o privremenoj provedbi promjena po st. 4. nar. 13. list. 1894,
uk. 36, služi samo u tu svrhu, da knjižno sudište uzme
evidenčni slučaj u pregled. U toj prijavi dakle ne treba
naredjivati saslušanja stranke. — 2. Ako stigne oglasni
arak o konačnoj provedbi, pak mu nije dodana niti točna
kopija posvjedočenja u kat. mapi, niti popis iz proračun-
skog napisnika, tada se imade evidenčna kat. vlast zamo-
liti, da pošalje u smislu rasp. fin. min. 12. rujna 1900,
br. 29552, priloge, koji manjkaju. — 3. Kad stigne u smislu
spom. rasp. fin. min. opravljen oglasni arak, imadu se po
§ 3. z. 23. svib. 1883, dz. 82, o roku, potrebitom za ured-
jenje zemljišnika, saslušati zastupnici uprave za česnu,
odn. vodnu napravu, nipošto pak pojedini zemljišni posjed-
nici, koji odstupiše zemljišta za naprave. — 4, O tom ro-
čištu saslušanja imadu se navedeni zastupnici. ako ne znadu
prava, podučiti o odredbama z. 11. svib. 1894, te napose
o torne, da se mogu u prošnji za odijeljenje, koja se može
na zahtjev odati na napisnik, pozvati na razdiobeni plan,

Zakon 11. svib. 1894.

161

koji se nalazi kod sudišta i da ima je slobodno, naručiti
kopiju položajnog plana, koji se imade u smislu §-a 15.
iznijeti na javni ogled kod opčinskog ureda, uz isplatu
stanovite pristojbe ili kod evidenčnog urednika ili kod ar¬
hiva kat. mapa. — Ovima je nadalje kazati, da je za iz-
davanje po § 1, st. 2. potrebite uredne potvrde u pogledu
naprava putova nadležna politička kotarska odn. samo¬
upravna oblast, u pogledu pak vodnih naprava odnosna
politička kotarska oblast. Ovom je prigodom napose dati
primjeren usmen naputak, kako da se u odnosnom slu¬
čaju bez osobitih poteškoča učine potrebite stjecateljne is-
prave. — 5. Pošto bijaše predana pismena ili usmena
prošnja za odijeljenje i pošto odstranjeni budu moždašnji
nedostaci povoljno rješenje priječeči, imade se po spome-
nutom zakonu što brže moguče nadalje uredovati. — 6. Po-
kažu li se usprkos odredbama nar. min. prav. 24. rujna 1900,
u pogledu položajnog plana i njegovih kopija kakove za¬
preke, imade ih nadležno predsjedništvo zemaljskog (okruž-
nog) sudišta prijaviti predsjedništvu višeg zemaljskog
sudišta.

§ 2. Za saslušanje lica, za koja su zapi¬
sana stvarna prava na tabularno tijelo (tabularni
vjerovnici), sud če, ako nadje da se prošnji
inače može zadovoljiti, zavesti postupak, koji
je propisan u slijedečim paragraflma, mjesto
postupka, koji je uredjen u zakonu 6. fe-
bruara 1869 (1. d. z. br. 18).

§ 3. Prošnju za odjeljenje treba prije svega
zabilježiti kod tabularnog tijela, od kojega če
se zemljište odijeliti. Ta bilješka ima posljedicu,
da poznije zapisano tabularno pravo ne može
spriječiti odjeljenje. U isto doba odrediti če se
ročište za primanje eventualnih prigovora tabu-
larnih vjerovnika protiv odjeljenja.

§ 4. O ročištu (§ 3.) treba da sud odlukom
obavijesti prositelja, gospodara odnosnog tabu-

li

162

Zakon 11. svib. 1894.

larnog tijela i sve tabularne vjerovnike 1 ) i da
točno naznači predmet, za koji se iste da se
odijeli. Ovoj če se obavijesti dodati, da se proš¬
nja zajedno s prilozima može vidjeti kod suda,
da tabularni vjerovnici, koji misle da je vrijed-
nost zemljišta, što se ima odijeliti, veča od
pedeset forinti, ili da je odjeljenje opasno za
njihovo tabularno pravo, imaju kod ročišta pri-
govarati namjeravanomu odjeljenju, jer če se
inače uzeti da oni na nj pristaju, da je inače
tabularnim vjerovnicima slobodno poslati svoje
prigovore pismeno k ročištu, i da se pri pri-
govaranju mora kazati, da li se prigovara s
toga što je vrijednost zemljišta, što če se
odijeliti, veča od pedeset forinti ili s toga što
je odjeljenje opasno za tabularno pravo.

S toga što se propusti ročište, odnosno
rok za prigovore ne če se povratiti predjašnje
stanje.

x ) Prisp. § 2. ov. z. i § 3. z. 6. velj. 1869, dz. 18.

§ 5. U pogledu učinjenib prigovora 1 ) sud
treba da uredovno obavi shodne izvide o svim
odnosnim prilikama, a naročito treba da dobavi
i upotrijebi izvode iz operata zemljarinskoga
katastra o površini i čistom prihodu, zakupne
ili kupovne ugovore i slična pomočna sredstva.

O važnijim koracima, što sud namjerava
u ovome pogledu, a naročito o takovim, koji
bi prouzrokovali troškova, valja da sud obavijesti
prositelja.

Kao vrijednost zemljišta, što če se odijeliti,
uzimati če se suma, koja je kazana u nabavnoj

Zakon 11. svib. 1894.

163

ispravi, a najmanje onaj iznos, ko j i iziazi na
osnovu poreznoga višekratnika, što je u svrhu
odmjerenja pristojbina propisan za odredjenje
vrijednosti nepokretnih stvari podložnih zem¬
ljan ni.

‘) Prisp. § 17, st. 1. o v. z.

§ 6. Prigovor kojega tabularnoga vjerovnika
ne smeta, da se dopusti traženo odjeljenje, ako
se je sud, pomnjivo promotrivši posljedak iz¬
vida spomenutih u § 5, uvjerio, da vrijednost
zemljišta, što 6e se odijeliti, n i j e veča od
pedeset forinti i da iz odjeljenja odnosnomu
tabularnomu vjerovniku očevidno ne prijeti ni-
kakva šteta s obzirom na vrijednost ostalog
tabularnoga tijela, koja iziazi pošto se odje¬
ljenje obavi te uzmu u obzir njegove posljedice,
i na stanje tabularnih tereta.

Sud odlukom presudjuje, da li su i dokle
su učinjeni prigovori u smislu predjašnjega
stavka osnovani ili nijesu.

§ 7. Prigovor, koji je priznat osnovanim,
zaustavlja namjeravano odjeljenje 1 ). Ako se
presudi da prigovor nije osnovan, to se on ne
uzimlje u obzir pri rješavanju prošnje za odje¬
ljenje (§ 11).

*) Vidi § 17, st. 2. o v. z.

§ 8. Prigovor gubi šilu i ako se plati dug.

Vjerovnici, koji su učinili kakve prigovore,
moraju, ako je njihova vjeresija uvrštena glav-
nicom s odredjenim iznosom, primiti plačanje
i tada, ako još nije istekao rok u kojem pri-
spijeva njihova vjeresija; ali im.je pridržano

11 *

164

Zakon 11. svib. 1894.

lično pravo na naknadu za štetu, koju eventu¬
alno pretrpe s toga, što je dug plačen prije
vremena.

§ 9. Presudu, koja se izreče po § 6. ovoga
zakona, treba dostaviti prositelju, gospodaru
odnosnoga tabularnog tijela i tabularnim vjerov-
nicima, koji su prigovarali.

§ 10. Presude o prigovora mogu se utokom
pobijati za 14 dana pošto budu dostavljene.

Protiv odlitke druge molbe nema mjesta
kakvom daljemu pravnomu sredstvu.

Sud prve molbe treba da odtnah odbije
utoke, koji po odredbi predjašnjega stavka ni-
jesu dopušteni.

§ 11 . Pošto presuda stupi u krepost (§ 6)
ili ako nije bilo prigovora, sud če riješiti prošnju
za odjeljenje po propisima 1 ), koji budu u kre¬
posti, i držeči se posljedaka predistrage.

‘) t. j. § 74. z. grunt, i §§ 13.—15. z. 6. velj. 1869, dz. 18.

§ 12. Podnesci zajedno s prilozima, pro¬
tokoli, presude i otpravci, koji bivaju u po¬
stopku po §§ 1, 5, 6, drugom stavku, 9 i
10 ovoga zakona, uživaju oproštenje od bi-
Ijegovine.

§ 13. Odredbe ovoga zakona neka se prema
smislu primjenjuju i prošnjama, koje se tiču
ustupljenja više zemljišta, s popunama i pro-
mjenama, koje su utvrdjene u slijedečim para-
grafima 14. do 17.

§ 14. Nekoliko ustupljenja zemlje, koja se
tiču zemljišta, koja če se odijeliti a pripadaju

Zakon 11. svib. 1894.

165

jednomu istomu putu (§ 1. a),  odnosno jednoj
istoj vodnoj gradjevini (§ \.b)  te leže u istoj
katastralnoj opčini, mogu se kod kompetentnog
tabularnog suda iskati jednom jedinom prošnjom
i tada, kad se nabava tih zemljišta osniva na
različitim ispravama. 1 )

*) Prisp. §y86. z. grunt.

§ 15. S prošnjom za odjeljenje (§§ 13. i
14), ako pojedina zemljišta, što če se odijeliti,
sastoje iz dijela od cestica, treba osim geome-
tričkih slika, koje su potrebite po § 1. zakona
23. maja 1883 (1. d. z. br. 82), prikazati i još
jedan ovjereni nebiljegovani prijepis položajnog
plana, koji če se prilikom oglasa, koji je pred-
vidjen u slijedečem paragrafu, iznijeti na javni
ogled kod opčinskoga ureda one opčine, u čijim
granicama leže zemljišta što če se odijeliti.

§ 16. Tabularni če se vjerovnici obavijes-
titi o ročištu za eventualne prigovore (§§ 3. i 4.)
oglasom, koji če se pribiti na uredovnoj tablici
suda, zatim u opčini, u kojoj leže zemljišta što
če se odijeliti, i u susjednim opčinama, a prema
prilikama če se oglasiti i na drugi koji način
što je u mjestu običan.

U slučaju, koji je spomcnut u § 15, ovi
če se oglasi činiti s dodatkom, da se jedan pri¬
jepis položajnoga plana može vidjeti osim kod
suda i kod opčinskoga ureda one opčine, u
kojoj leže zemljišta, što če se odijeliti.

§ 17. O torne, da li vrijednost pojedimh
zemljišta, što če se odijeliti, ide preko pedeset

166

Zakon 11. svib. 1894.

forinti, treba da sud uredovno obavi izvide i
presudi, i ako u torne pogleda nije bilo nikakva
prigovora 1 ).

Ako sud nadje, da vrijednost nekog zem-
Ijišta, što če se odijeliti, ide preko pedeset fo¬
rinti, to odnosna presuda zaustavlja, kao pri¬
govor koji je priznat osnovanim, namjeravano
odjeljenje toga zemljišta (§ 7). Taku presudu
treba dostaviti prositelju i gospodam odnosnoga
tabularnoga tijela.

*) Vidi § 5, st. 1. ov. z.

§ 18. Ako bude kakvih troškova zbog iz¬
vida, koji se obave u smislu §-a 5, i zbog oglasa
i izvida prema §§-ima 16. i 17, to oni padaju
na teret prositelja.

§ 19. Mojim se ministrima pravde, unu-
trašnjih posala, poljodjelstva i financija nalaže
izvršenje ovoga zakona.

Zakon 7. srp. 1896.

167

V.

Zalam od 7. srpnja 1196, oz. 190,

o dozvoljavanju prijekih pufeva.*)

S privolom obaju domova carevinskoga viječa na-
redjujem ovo:

§ 1. Za nepokretninu, koja s mrežom javnih pu-
teva nema putne sveže, koja je potrebita za redovno
gospodarenje ili upotrebljavanje, — pa bilo da takve
sveže uopče nema ili da nije dostatna za potrebu, —
vlasnik u onim slučajevima, u kojim za to, da se za¬
dovolji potrebi puta, nijesu tu uvjeti za razvlastu ili
za besplatno dopuštenje po § 365. opčega gradjanskoga
zakonika ili po drugim zakonima o torne izdatim,
može zahtijevati, da mu se putem suda prema ovomu
zakonu dozvoli prijeki put preko tudjih nepokretnina.

Za primjeno ovoga zakona razumije se pod iz¬
razom »putna sveža« udešeni (utrveni) put, pa i služ¬
nost puta koja se izvršava bez udešenog puta.

Za šumska zemljišta nema mjesta 1 ) dozvoli prije-
kog puta po ovome zakonu.

x ) Prisp. § 4. ov. z.

*) U Hrvatskoj uredjuje ovu stvar «Zakon o nužnim
prolazima» od 6. travnja 1906.

§ 1. 1. Ovakov put može se zahtijevati takodjer ka
kuci, postavljenoj na dijelu njive, koja bi po ovom zakonu
imala steči prijeki put. 10. sijec. 1905, br. 19273, Prč.
1905/444.

168

Zakon 7. srp. 1896.

§ 2. Zahtjev, da se dozvoli prijela put, nijc do¬
pusten, alto korist prijekoga puta ne nadmašuje
štete, koje on u sve nanosi nepokretninama, sto se
imaju opteretiti, nadalje, ako je torne, što nema putne
sveže, kriva velika nemarnost vlasnika zemljišta, koja
je nastala pošto je ovaj zakon stupio u krepost.

Za to, da bi se postigla kraca putna sveža, nego
li je ona što več ima, ne dozvoljava se prijeki put.

§ 3. Prijeki put sastoji u služnosti prolaženja,
gonjenja stoke ili voženja, ili u raširenju takovih put-
nih prava, što več postoje; napose može se kao pri¬
jeki put dozvoliti i zajednieka upotreba privatnog
puta. koji več postoji 1 ), ili udcšenje puta preko tudjeg
zemljišta 2 3 4 ).

’) § 6. ov. z. —. 2 ) § 4, st. 1, zadnja izreka i § 7. ov. z.

§ 4. Za vrstu, opseg i pravac prijeltoga puta i
za bliže modalnosti njegove upotrebe mjerodajnom je
potreba nepokretnine koja treba put. Ali u isto doba
treba se obazirati na to, da s jedne Strane tudje ne¬
pokretnine budu što manje opterečene, a njihovi vlas-
niei što manje smetani, a s druge Strane da vlasniku,
koji treba put, budu prouzrolcovani što manji troškovi;
napose treba što više ograničiti slueajeve, gdje se do¬
zvoljava da se udesi put 1 ).

2. Takve potrebe pak ne imade zemljište, koje ne¬
posredno graniči na javni put, premda ga od ovoga dijeli
jarak ili nasip, te je njegova uporaba teža, ili skopčana s
večim gubitkom vremena i večini naporom, ka što bi to
bilo kod puta, koji neka bi se dozvolio. 28. pros. 1897,
br. 15338, Prč. 1898/199.

3. Prošnja za dozvolu prijekog puta ne smije se
odbiti samo radi toga, što bi ovaj put omogučio stjecanje
vapnenog kamenja, ilovače itd., pošto je nakana ovog
zakona, da uzmogne posjednik zemljišta učiniti svoje
poduzeče shodnijim, sposobnijim i boljim za obradjivanje.
17. stud. 1896, br. 13373; Prč. 1897/411.

4. Pri jeki put može se dozvoliti takodjer k š u m-
skoj  cestici (parceli), koja se pak dozvolom političke

Zakon 7. srp. 1896.

169

Prijela put može se dozvohti samo dotle, doltle
njim ne bude nemoguce ili znatno teže redovno gos¬
podariti ili upotrebljavati nepokretnine, što se imaju
opteretiti.

Ne može se dozvoliti prijelci put kroz zgrade,
zatvorena dvorišta i kroz vrtove, koji se nalaze kod
lcuča za stanovanje a ogradjeni su za to, da ne bi
tudji ljudi mogli pristupati, nadalje preko takih zem-
ljišta, lcoja se iz javnih obzira ne mogu upotrebljavati
kao prijelci put 2 ).

*) §§ 3. i 7. ov. z. — 2 ) § 9, st. 4. ov. z.

§ 5. Vlasnik zemljišta, koji treba put, valja da
glavničnim iznosom dade odštetu za svaku štetu, što
bi ih dozvola prijekoga puta eventualno nanijela ne-
polcretninama, što se opterete prijekim putem.

Pravo na tu odštetu pripada neposredno vlas-
niku opterečene nepokretnine protiv vlasnika, koji
treba put. Drugi, koji imaju neko pravo na tu nepo-
kretninu (koji imaju pravo uživanja, zakupnici ili na-
jamnici itd.), — ako se ne radi o stvarnim pravima,
za kojih namirenje treba da služi glavnica za odštetu
(§ 22.), — napuceni su na njenog vlasnika; kada se od-
redjuje odšteta, treba se obazirati i na one štete, koje
dozvolom prijekoga puta trpe gore naznačena lica, što
imaju neko pravo na nepolcretninu.

§ 6. Ako se dozvoli zajednička upotreba tudjeg
privatnog puta, to če se u iznos odštete uvrstiti viši
troškovi, koji zbog toga izlaze oko uzdržavanja puta.

§ 7. Ako se radi o torne, da se udesi put, vlasnik
nepokretnine, lcoja se ima opteretiti, ima pravo za-
htijevati da vlasnik, koji treba put, preuzme u svoje
vlasništvo zemljište, koje treba za prijelci put. U torne
slučaju, kada se odredjuje otkupnina, treba se obazi¬
rati ne samo na vrijednost zemljišta, što če se ustupiti,
več i na gubitak vrijednosti, što ga trpi onaj dio posjeda,
koji ostaje odnosnomu vlasniku, naročito i na poteš-

vlasti uporablja samo za kamenolom, i to dok bude ova
uporaba trajala. 15. velj. 1898, br. 2145. Zb. 28.

170

Zakon 7. srp. 1896.

koce, sto bi ustupom nastale u gospodarenju ostaloga
posjeda.

§ 8. Pravo na dozvolu prijekoga puta nije pod¬
ložno zastari.

§ 9. Rasprava o pravu na dozvolu prijekoga puta
biva na molbu vlasnika nepokretnine, za koju treba put.

K raspravljanju je pozvan onaj kotarski sud (i
gradski delegirani kotarski sud), u kojega se području
nalazi nepokretnina, za koju treba put.

Pri torne se primjenjuju, dokle u ovome zakonu
nije sto drugo naredjeno, načela nespornoga postupka.

Sto se tiče pitanja, da li i dokle javni obziri se
protive torne, da se neko odredjeno zemljište upotrijebi
kao prijeki put (§ 4, stavak 3), treba da u svakom
odnosnom slučaju sud zaište izjavu kompetentne
upravne vlasti, te tu izjavu treba da pri rasudi smatra
obaveznom. 1 )

*) §§ 10. st. 2., 11, st. 2. i 16, st. 3. ov. z.

§ 10. U molbi treba naznačiti, lcoji i kakav se
put iste i kojim pravcem, navedavši katastralne bro-
jeve i vrsto obradjivanja odnosnih nepotretnina, te
dodati ime, stalež i prebivalište njihovih vlasnika;
osim toga treba i kazati razloge, s lcojih se put iste.
Ako su nepokretnine predmetom zemljišne knjige,
treba navesti i ulošlce zemljišne knjige.

Molbu treba prikazati u toliko opravaka, da se
uzmože svakomu vlasnilcu nepokretnina, koje se imaju
opteretiti, dostaviti po jedan egzemplar a jedan
egzemplar zadržati kod suda; osim toga treba predati
i jedan nebiljegovani egzemplar, koji če se dostaviti
kotarskoj političkoj vlasti.

Za više susjednih nepokretnina, za koje ima
jednalca potreba prijekog puta, dozvola prijekog puta
može se zahtijevati samo jednom molbom.

§ 10. Prijeki se put može zahtijevati samo od tabu-
larnoga vlasnika. 28. stud. 1899, br. 17024. N. Z. 1903/29.

Zakon 7. srp. 1896.

171

§ 11. U poledu molbe treba da se sud prije
svega iz javnih knjiga osvjedoči, da su u molbi točni
podaei o odnošajima vlasništva nepokretnina, o kojim
se radi; pa ako se nista ne protivi da se zavede po-
stupak, treba da odredi ročište za raspravu, na koje
če pozvati sve stranke. Vlasnici nepokretnina, koje se
imaju opteretiti, pozivlju se držeči se propisa, koji su
mjerodajni za dostavljanje u vlastite ruke 1 ).

O torne, da je odredjeno ročište, treba obavije-
stiti i kotarsku političku vlast zbog javnih obzira,
na koje eventualno treba paziti (§ 4, stavak 3). Ova
če, ako u odnosnom slučaju nije sama pozvana, da
štiti javni interes, odmah stvar priopčiti kompetentnoj
upravnoj Vlasti.

') §§ 106. — 108. gradj. parb. post.

§ 12. Sud če pozvati dva vještaka te če redovno
na licu mjesta izvidjeti sve prilike, koje su mjero-
davne za pitanje u potrebi prijekoga puta i o njego-
vom obliku, zatim za utvrdjenje odštete.

U sasvim jednostavnim slučajevima može se i
ne objaviti mjesni izvidjaj.

U izvidjaj mogu se uzeti i takove nepokretnine,
koje vlasnik, koji treba put, nije spomenuo u svojoj
molbi, ako se čini da se imaju upotrebiti za to, da
se na najzgodniji način udesi prijeki put. U torne
slučaju moraju se pozvati k raspravi takodjer i vlas¬
nici odnosnih nepokretnina.

§ 13. Kao vještaci uzimati če se ljudi koji poznadu
mjestu a vješti su gospodarskim prilikama, koje se
imaju uzeti u obzir. Imena vještaka treba javiti stran¬
kama, kada se ove pozivlju k raspravi.

Stranke mogu eventualne prigovore u pogledu
sposobnosti i nepristranosti vještaka iznijeti do po-
četlca rasprave. Ti če se prigovori, ako se čine sucu
osnovanim, uzeti u obzir. Namjesto isključenog vje¬
štaka bez odlaganja če se pozvati drugi.

§ 14. Vještake treba zakleti prije nego li počne
izvidjaj, ako se sve stranke ne odreku toga, da budu
zakleti.

172

Zakon 7. srp. 1896.

Vještaci če, pošto točno ispitaju stanje stvari,
kazati svoje mnijenje o prijekom putu, koji se ima
dozvoliti, i o odšteti, što se ima dati.

Svaki je vještak dužan kazati činjenične pret-
postavke i ostale osnove, na kojima se osniva njegovo
mnij enj e.

§ 15. Sud če s obzirom na rezultate rasprave,
ne dirajuči u odredbu 4. stavka §-a 9, po slobodnom
uvjerenju, ne buduči vezan na lcalcva dokazna pravila,
rasuditi o prijekom putu, koji se ima da dozvoli, i
o odšteti, koja se ima dati, ali u razlozima rasude
treba da kaže okolnosti, koje su bile mjerodajne za
njegovo osvjedočenje.

U isto če se doba presuditi o torne, kako če se
platiti troškovi postupka (§ 25.).

Dozvoljeni prijeki put treba da se što točnije
naznači, ako bude potreba, pozivljuči se na skicu
položaja, što če se prirediti.

Ako prijeki put ide preko nekoliko cestica,
koje imaju različite vlasnike, odnosno koje pripadaju
različitim tjelesima zemljišne knjige, to če se odšteta
utvrditi napose za svakoga vlasnika, odnosno za svaku
grupu tih cestica, koje če se razlučiti po tjelesima
zemljišne knjige.

Rok za plačanje odštete iznosi četiri nedjelje
pošto stupi u krepost rasuda. Ako pak onaj, koji je
dužan platiti odštetu, to zaište, odrediti če se mu dulji
rok i to do tri godine, pošto stupi u krepost 1 ) rasuda,
uz uvjet da se za to vrijeme plačaju kamati za iznos
odštete.

Rasuda če se strankama dostaviti držeči se pro-
pisa, koji vrijede za dostavljanje u vlastite ruke.

‘) § 17, st. 1. ov. z.

§ 16. Sudska se rasuda može pobijati samo
pravnim sredstvom utolca.

Rok za utok iznosi 14 dana.

Utok treba prikazati u toliko egzemplara, da se
uzmogne jedan egzemplar zadržati kod suda, a po

Zakon 7. srp. 1896.

173

jedan egzemplar dostaviti onim protivnicama žaljitc-
ljevim, u kojih interes dira žaoba. Ovim je zadnjim
prosto predati za 14 dana svoje ocitovanje o utoku.

Pošto stignu ta očitovanja, odnosno pošto bez-
uspješno isteče rok, koji je za to odredjen, spisi če se
u ime ureda prikazati sudu drugoga stepena.

Gornje uredbe vrijede i za pobijanje rasude suda
drugoga stepena.

Ako se u slučaju utoka radi o rasudi pitanja,
da li se i dokle se javni obziri protive upotrebi nekog
odredjenog zemljišta kao prijekog puta (§ 4, stavak
3), to ce se u drugom i u trečem stepenu smatrati
mjerodajnom izjava kompetentne više upravne Vlasti,
koja če se o torne zaiskati.

Dokle se sudska presuda osniva na izjavi kom-
petentnoga ministarstva o torne pitanju, nema mjesta
utoku proti v nje.

Nema mjesta redovnomu pravnomu putu, da bi
se isticala prava, o kojima se ima rasuditi postupkom,
što je uredjen ovim zakonom.

§ 17. Ako se pravomočnom rasudom dozvoli
prijeki put uz odštetu, to če sud, pošto isteku četiri
nedjelje dana otkada stupi u krepost rasuda, na
osnovu rasude u ime ureda narediti, da se prema pro-
pisima o zemljišnim knjigama izvrši odnosno uknji-
ženje, te če u isto doba narediti da se uknjiži založno
pravo za prisudjeni iznos odštete s kamatima na ne-
pokretninu, koja ima pravo na prijeki put, a ako je
ova u doba, kada se vrši uknjiženje, spojena s dru¬
gim nepolcretninama u jedno tijelo zemljišne knjige,
na cijelo tijelo zemljišne knjige. Pri torne če se iznos

§ 16. 1. Protiv soglasnih rasuda nižih sudova do-
zvoljen je utolc samo pod uvjetima §-a 16. ces. pat. od
9. kolov. 1854, dz. 208. — 8. siječ. 1902, br. 1802/11,
Prč. 1902/51.

2. Žaoba nije dozvoljena protiv rasude utočnoga
sudišta, kojom se je u samoj stvari ukinula rasuda prvoga
sudišta i naredilo dopunjenje postupka. 28. velj. 1901, br.
2248, uzb. 391.

174

Zakon 7. srp. 1896.

koji se ima da zapiše izrijekom naznačiti kao iznos
odštete, koji je utvrdjen povodom dozvole prijekoga
puta, te če se nepokretnina, za lcoju je taj iznos
utvrdjen, navesti sa svojim katastralnim brojem i
uloškom zemljišne knjige.

Ako nepokretnina, koja ima pravo na prijeki
put, nije uvrštena u kakvu zemljišnu knjigu, to če
se u svrhu, da se dokaže založno pravo za iznos od¬
štete s kamatima, u ime ureda izvršiti založni popis
nepokretnine.

Ako se pak sudu u spomenutom roku od četiri
nedjelje dana dokaže, da je medjutim več podmiren,
odnosno da je kod suda položen iznos odštete s od¬
nosnim kamatima (§ 22.), to otpadao siguranje odštete,
koje je naredjeno v prvom in drugom stavku ovoga
paragrafa. U takvom slučaju treba da se odluka ureda
zemljišne knjige, kojom se naredjuje, da se ultnjiži
prijeki put, pozivlje nato, daje dokazano, daje iznos
odštete s kamatima podmiren, odnosno kod suda
položen.

Ako je pravomočnom rasudom dozvoljen prijeki
put a da nije za to prisudjena odšteta, to če se odmah,
netom stupi u pravnu krepost rasuda, narediti da se
prijeki put uknjiži u zemljišnu knjigu, kao što je
odredjeno u prvom stavku ovoga paragrafa.

§ 18. Kad sud zazna za kakve promjene u licu
vlasnika, koje su kod odnosnih nepokretnina nastale,
pošto je zaveden postupak o dozvoli prijekoga puta,
treba da se sud na te promjene obazire, u svrhu da
bi novi vlasnici namjesto svojih pravnih prednjaka
stupili u dalji postupak.

U svakom slučaju pravno stanje, koje je stvo-
reno sudskom rasudom, obavezno je — ako bude
kalcvih promjena u vlasništvu pošto se zavede po¬
stupak — i za pravne nasljednike stranaka koje su ime¬
novane u rasudi, i to talrodjer tada, ako su ove stekle
vlasništvu na osnovu sudske dražbe. Prema tomu
promjena u vlasništvu odnosnih nepokretnina. koja
bi se medjutim zbila, ne smeta da se izvrše uredovna
djela propisana u § 17. Nego onaj, koji lcojugod od

Zakon 7. srp. 1896.

175

tih nepokretnina steče ugovorom prije sudske oba-
vijesti o djelu ureda zemljišnih knjiga, odnosno o
zapljeni nepokretnine, a ne znajuči za postupak za¬
veden o prijekom putu, ima pravo odstupiti od ugo¬
vora, ali o torne treba da se izjavi drugoj ugovornoj
Stranci u roku, koji mu je otvoren za utok protiv od¬
nosne sudske odluUe.

§ 19. Gdje imaju knjige o arhivskim zapisima,
primjenju se s obzirom na arhivski zapis sudske
rasude, što se ima da izvrši, prema smislu odredbe
§§-a 17. i 18.

§ 20. Služnosti prijekog puta treba, u slučaju
da se na šilu proda služno dobro, sačuvati kao teret
toga dobra te prenijeti na novoga vlasnika ne raču-
najuči ih u kupovnu cijenu.

§ 21. Iza državnih poreza i drugih javnih dača
iznosu odštete, koji je po založnom pravu osiguran,
pripada prednost pred svim ostalim iskanjima, što
leže na založnom objektu.

§ 22. Odšteta se i osim slucajeva, koji su nazna¬
čeni u § 1425. opčega gradjanskoga zakonika, ima dati
sudskim pologom kod realnog suda, ako na nepokret-
nini, koja je opterečena prijekim putem, postoje stvarna
prava trečih lica.

Ali potreba sudskoga pologa otpada, ako i dokle
ta stvarna prava pored smanjene vrijednosti odnosne
nepokretnine, što ju prouzrokuje dozvola prijekoga
puta, opet ostanu tako izvan opasnosti, da hipoteke
sačuvaju sigurnost, koja odgovara §-u 1374. opčega
gradjanskoga zakonika, a sigurnost drugih prava oče-
vidno ne dodje u nikakvu opasnost.

Sud, koji je pozvan da vodi javne knjige, ima
pravo, na molbu vlasnika nepokretnine, izdati mu na
osnovu svojega osvjedočenja, što ga steče obavljenom
istragom, potvrdu o torne, da postoji zahtijevana si¬
gurnost.

Položeni iznos odštete upotrebiti če se, — prema
smislu primjenjujuči odredbe o razdiobi kupovne ci-
jene što se postigne pri silovnoj dražbi, — za to, da
se namire iskanja onih, što imaju neko stvarno pravo

176

Zakon 7. srp. 1896.

na nepokretnini (stavak 1.), osim ako se vjerovnici
odreku te razdiobe; u zadnjem slučaju položeni iznos
odštete ili onaj njegov dio, što ga vjerovnici ne zaištu,
predati če se vlasniku zemljišta, koji ima na nj pravo.

§ 23. Ako je za kojunepokretninu bio dozvoljen pri¬
jeki put na osnovu ovoga zakona, to se u buduče na
osnovu ovoga zakona može zahtijevati, da se taj pri-
jeki put raširi ili da §e dozvoli novi prijeki put. samo
tada, ako su se medjutim odnosne činjenične prilike
u nekom važnom pogledu promijenite.

§ 24. Ako služnost prijekog puta, koja je do-
zvoljena na osnovu ovoga zakona, u buduče postane
nepotrebnom, to če sud na molbu jedne ili druge
stranke, pošto ispita stanje stvari, o torne presuditi te
če, pomnjivo se obaziruči na sve mjerodajne okolnosti,
po pravici odrediti, da li vlasnik služne nepokretnine
ima povratiti vlasniku gospodujučega dobra jedan dio
odštetne glavnice, koja je u svoje doba plačena, i u
ltojem iznosu. U tim slučajevima prema smislu če se
primijeniti odredbe za postupak o dozvoli prijekog puta.

Na isti če se način postupati na molbu vlasnka,
nepokretnine opterečene služnošču prijekoga puita
ako na toj nepokretnini gradjenjem, promjenom obrad-
jivanja ili takim čim ima nastati taka promjena, koja
u smislu 2. ili 3. stavka §-a 4. ne dopusta, da služnost
dalje traje. Služnost prijekoga puta ukinuti če se, ako
se učini vjerojatnom namjeravana promjena nepo¬
kretnine, te če se učiniti da ukinuče služnosti zavisi
o shodnim mjerama opreznosti zbog toga, da se od¬
nosna promjena zbilja izvrši.

Namjesto ulcinute putne služnosti, ako to zaište
vlasnik, koji treba put, u isto če se doba odrediti drugi
prijeki put.

§25. Troškove postupka, koji je uredjen u ovome
zakonu, podmiriti če vlasnik zemljišta, koji treba put,

§ 25. 1. Prosilac imade vratiti troškove protivne
stranke, koja je došla k ročištu, potrebitom po § 11. ov. z.,
nipošto pak troškova zastupstva po odvjetniku, jerbo za-
stupanje po odvjetniku nije potrebito. Podigne li protivni
stranka zaobli, što joj se ne dosudiše troškovi, dobiti

Zakon 7. srp. 1896.

177

dokle ih ne prouzrokuje neopravdano postupanje koje-
god protivne stranke.

Troškovi, koji bi proizašli od posredovanja uprav¬
nih vlasti zbog štičenja javnih obzira (§ 4, stavak 3.),
ne padaju na teret vlasniku zemljišta.

U slučajevima predvidjenim u § 24, u kojim se
docnije ukine služnost prijekoga puta, sud če po pra¬
vici presuditi o torne, kako ce stranke platiti troškove,
obaziruči se na korist, koju imade svaka stranka po
rezultatu postupka.

§ 26. Dokle pravomocne rasude, koje budu iz¬
dane prema ovomu zakonu, trebuju prisilnog izvršenja,
može se na njihovu osnovu voditi ovrha po propisima
spornoga postupka.

§ 27. Odšteta položena kod suda cproštena je od
plačanja čuvarine.

§ 28. Ovaj zakon stupa u krepost onoga dana, u
koji bude obznanjen.

Njegovo izvršenje nalaže se Mojim ministrima
pravde, unutrašnjih posala i financija.

imade takodjer povratek žaobenih troškova, kad je žaoba
bila uspješna. 17. listop. 1899, br. 14799, Prc. 1900/86;
7. kolov. 1900, br. 11066, Prč. 1900/733; 20. listop. 1903,
br. 14857, Prč. 1905/26.

2. K troškovima postupanja, koje imade po ovom
paragrafu nositi zemljišni vlasnik. koji treba prijela put.
spadaju takodjer intervencijski i zastupniški troškovi Vtas-
nika, kojega zemljište se imade opteretiti, i to troškovi
narasli u prvom i prizivnom stepenu, ipak samo u toliko,
što su bili ovi i navlastito troškovi zastupanja po pravnim
zastupnicima potrebiti u svrhu primjerne pravne obrane i
u koliko ne bijahu prouzročeni neopravdanim nastupom
protivne stranke onoga, koji prijeki put treba. Plss. 13. svib.
1902, k br. 12380 ex 1900, uzb. 608.

12

178

VI.

Zakrni od ZS. srpnja 1871, dz. 98,

o postupku, kojega se valja držati, da se u red doceraju
gruntovnice i knjige rudarske prigodom, kad se osnivaju,
dopunjuju, obnavljaju ili promjenjuju.

S privolom jedne i druge kliče viječa care-
vinskoga naredjujem, kako slijedi:

§ 1. Postupku, uredjenom zakonom ovim
u svrhu, da se po njem u red dočeruju gruntov¬
nice, bit če mjesta:

a)  kada se uslijed zakona zemaljskoga imadu
ili osnovati na novo gruntovnice ili posto-
ječe jurve gruntovnice preinačiti tako, da
to od upliva bude na razmjerja posjedovna
i vlasnička ili na trbovnicu 1 );

b)  kada se popuniti imade gruntovnica upisom
nepokretnine, koja nije još u nijednoj
gruntovnici upisana 2 );

§ 1. Kad se imade zemljišnik popuniti upisom
nepokretnine, koja se ne nalazi jošte ni u jednom zemljiš-
niku, tad imade postupak u smislu § 1. b),  koji če po
§ 2. ovog zakona ukazati viši zem. sud, započeti več po
savršenom upisu dotične nepokretnine, upis pak imade u
prvoj molbi provesti realna oblast. Ova imade dakle listine
(ispise) i ujedno načrt odnosnog knjižnog uloška predložiti
tek onda, kad več bude upis dozvoljen. 4. travna 1872,
br. 3326, Zb. 4556; 26. lip. 1872. br. 6499. Zb. 4644.

2. Propisi, koji vrijede kod osnivanja novih zemliš-
nika, uporabiti se mogu i kod dopunjivanja zemljišnika.
20. srp. 1875, br. 7958," Zb. 5799.

Zakon 25. srp. 1871.

179

c)  kada se gruntovnica ili koja cest njezina

obnoviti imade s razloga, što je gruntov¬
nica ili koja cest njezina 8 ) izgubila se ili

što nije više za porabu.

b = teretovnicu; §§ 3,—19. i 22. — * 2 ) § 20. —• 3 ) § 21.

§ 2. Viši sud zemaljski nadležan je na¬
rediti ovaj postupak. Ovržba pak postupka
toga pripada sudu onomu, kod kojega se
gruntovnica vodi.

1. Kada se osnivaju nove gruntovnice.

§ 3. Cim osnova novih gruntovnica, sa-
stavljenih prema propisima opčenitoga zakona
gruntovičkoga i zakona zemaljskih, za savkoliki
okoliš sudbeni bude dovršena, odredit če viši
zemaljski sud dan, od kojega če se osnova ova
rukovati kao gruntovnica (dan, kojega če se
otvoriti gruntovnica), i odredit če pojedno po¬
stupak, da u red bude dočerana.

Odredbe ove mogu se učiniti i onda, ako
osnova dogotovljena bude ma i samo za jednu
cest okoliša sudbenoga.

§ 4. Javne knjige, koje još postoje, imadu
se onoga dana, kojega otvorena bude nova
gruntovnica, zaglaviti i dokinuti u toliko, u
koliko ih zamjenjuje gruntovnica nova.

§ 2. 1. Uvedbenih naredba (u smislu § 2.) nije sma¬
trati tabularnim odlukama, ne mogu se dakle pobijati
Utokom. 27. pros. 1874, br. 11239, Z. f. N. 1875/18.

2. Protiv odluke po § 2. ov. z. dozvoljeno je upozo-
renje i utok po § 9. oes. pat. 9. kolov. 1854, dz. 208. 15. siječ.
1873. br. 263, Z. f. N. 1873/43. — Prisp. o. kod. § 7; o. 1. i

2. kod § 13. i o. 1. kod § 15. Vidi takodjer o. 1. kod § 1.

180

Zakon 25. srp. 1871.

One pak prošnje za koji upis u postojece
javne knije, koje stignu prije dana, kojega se
otvori nova gruntovnica, a ne budu riješene još
dana toga, imadu se riješiti po propisima, po-
stoječim za knjige one, i dozvoljeni upisi oba-
viti u knjigama, koje se dokidaju.

§ 5. Povedenje postupka a i dan, od ko¬
jega če se gruntovnička osnova imat rukovati
kao nova gruntovnica 1 ), imadu se proglasiti
prvim izrokom.

Izrok ovaj imade područje, za koje je sa-
stavljena osnova gruntovnička, označiti, navedši
sudbene kotare ili porezovne opčine; kazati
mjesto, gdje je prosto svakomu razgledati novu
gruntovnicu, i sadržavati pouku, da se od dana
toga nova prava vlastovna, založna i druga
knjižna prava na nepokretnine, upisane u
gruntovnici, mogu sticati, stezati, na druge pre-
nositi ili dokidati jedino upisom u novu
gruntovnicu.

b § 23.

§ 6. Izrok ima osim toga sadržavati poziv
na prijave, pomenute u § 7, naznaniti sud, kod
kojega se uručuju prijave, i uglaviti za nje rok,
koji neka ne bude krači od godine dana a ni
dulji od godine i šest mjeseci, odrediv posljednji
dan po koledaru. Ujedno naznačit če se, da če

§ 6. 1. Propultena prijava kakvog prava imade po-
sljedicom gubitak prava na počerivanje samo protiv trečih
osoba, koje stekoše prava u dobroj vjeri, nipošto pak
medju prvotnim učesnicima. 24. rujna 1885, br. 9570,
Zb. 10709; 9. svib. 1888, br. 2859, Zb. 12181; (26. svib.
1880, br. 4323, Zb. 8750).

Zakon 25. srp. 1871.

181

pravni posljedak zanemarena roka biti gubitak
prava na počerivanje prijaviti se imajucih za-
htjeva naprema onim trebim osobama, koje u
dobroj vjeri steku prava knjižnih na temelju
upisa, u novoj gruntovnici sadržanih i ne-
prijepornih 1 ).

Povrati u stanje prvašnje poradi proma-
šena roka izročnoga nema mjesta, i rok se
ovaj za pojedine stranke produljiti ne može.
Ustanove ove imadu se navesti u izroku.

*) Vidi nar. 6. travnja 1885, uk. 26. kod § 23.

§ 7. Da prijavu učine, pozvati se imadu:
a)  svi oni, koji na temelju prava, stečena
prije dana, kojega otvorena bude nova
grutovnica, traže kakvu preinaku upisa,
sadržanih u njoj i odnosečih se na raz-
mjerja vlasničtva ili posjeda, bez razlike,
da li se ima preinaka uči niti otpisom,

2. Pobijanje upisa novog zemljišnika u izročnom
roku djeluje i protiv tredih osoba, koje stekoše temeljem
ovog upisa knjižnih prava. 29. trav. 1890, br. 3893,
Zb. 13261).

3. Po koledaru odredjen dan u izroku za prijave kod
osnivanja zemljišnika jest posljednje rodište. 1. trav. 1884,
br. 3580, Zb. 9965; 22. ožuj. 1887, br. 3346, Zb. 11513.

4. Prisp. o. kod §11.

§ 7. 1. Prijava starih tereta k teretovnici knjižnog
uloška nepokretnine nije dozvoljena, kad je nepokretnina
sažinjavala ved prije zemljišnidko tijelo, ako prijavljeni
teret nije bio ved u starom zemljišniku upisan. 10. list.
1883, br. 10819, Zb. 9593.

2. Utoci nijesu dopusni protiv odluka, s kojima
bijaše dozvoljen zemljišnički upis po § 7. prijavljenog
prava. 22. trav. 1879, br. 3313, Zb. 7429. — Prisp. o. 1.
kod § 2, 1. i 2. kod § 13, o. 1. kod § 14. i 1. kod § 15.

18 2

Zakon 25. srp. 1871.

pripisom ili prijepisom, popravkom oznake
nepokretnega dobra, ili poredbom stvar¬
nosti gruntovničkih ili nakoji drugi način 1 );
b ) svi oni, koji su još prije dana, nego što
se otvori nova gruntovnica, stekli na upi-
sane u njoj nepokretnine ili cesti njezine
založnih, služnih ili drugih prava, spo¬
sobnih za uknjižbu, u koliko se prava ova
kao spadajuča k staroj trhovnici upisati
imadu, a nisu u novu gruntovnicu upisala
se več prigodom osnutka njezina 2 ).

Tim, što se pravo, koje prijaviti treba,
vidi ili iz javne koje knjige, koja če doči izvan
porabe, ili iz sudbene koje rješidbe, ili što se
pri sudu nalazi jurve prošnja stranaka, odno-
seča se na to pravo, ne mijenja se u ničem
dužnost prijavljivanja, i imade se to izrijekom
obznaniti u izroku.

§ 8. i slijed. — 2 ) § 12. i slijed.

§ 8. Svaka prijava zahtjeva, naznačenih u
§ 7. sl. a), ima se odmah u gruntovnici zabi-
lježiti, da bude u očevidnosti.

§ 8. 1. Svaka u prvom izročnom roku obavljena
prijava kakvog prava zabilježiti se iinade u zemljišniku i
ujedno odrediti ročište za prijavu koje oporbe te postupati
poslije po § 15, ako ne bude prijava riješena vec prije,
nego li proteče drugi izročni rok. 20. trav. 1881, br. 8438,
Zb. 8363.

2. U smislu §-a 8. kod osnivanja novog zemljišnika
u ispravnom postupku obavljeno zabilježenje prava, pri-
javljenog po § 7. ov. z., ne sprečava, da se nadalje za-
bilježi do § 9. pozv. zakona podana reklamacijska tužba,
ako njezin zahtjev prestizava prije prijavljeni zahtijev.
Ovo jest zabilježenje tužbe u smislu § 61. z. grunt. —’
21. rujna 1886, br. 11002, Zb. 11174.

Zakon 25. srp. 1871.

183

Ako ne bude dokazano, da o predmetu
prijave teče parnica, imat če se podjedno ureda
radi povesti rasprava o prijavi kako s onima,
proti kojim je naperena, tako i s onima, koji
osim toga po sadržaju gruntovnice pravno pri
tom učestvuju.

§ 9. Ako pri ovoj raspravi, za koju se iz¬
vidi i preslušci, kojima bi se stvar razjasnila,
činiti imadu, ako potrebno bude, na licu rnjesta,
ne uzmognu se dotičnici složiti medju sobom:
imati če se oni, koji zahtjevaju, da se upis
promjeni, otpraviti na put pravde, i odmjeriti če
im se za to primjeren rok, koji se produljiti

§ 9. 1. O zahtjevu stranke, stavljenom u ispravnom
postupku, da je predmet, s kojim se je kod osnivanja
novog zemljišnika postupalo kao s javnim imečem, njezino
vlasništvo imadu sudovi i onda odlučivati, kad je nadležna
upravna vlast izjavila, da je javno iineče. 13. lip. 1889,
br. 6881, Zb. 12785.

2. Protiv otprave na put pravde po § 9. dozvoljen
je utok, za koji iznosi rok 14 dana (§ 11. ces. pat. 9. kolov.
1854, dz. 208). — 11. lip. 1881, br. 15070, Zb. 8246.

3. S prošnjama za produljenje roka po § 9. postu-
pati se imade po odredbama grad. parb. postupnika.
30. list. 1894, br. 12925, Zb. 15270, (31. srp. 1888, br. 9129,
Zb. 12289); protiv d^iju istoglasnih odluka, s kojima bijaše
dozvoljen rok po § 9, nema dakle izvanrednoga revizij-
skoga utoka. 16. ruj. 1885, br. 10939, Zb. 10698.

4. Takodjer na utoke podane po istoku roka se
imade obazirati, kad nije iz odluke, protiv koje smjera
utok, nitko drugi prava niti stekao, niti ih po sadržaju
odluke mogao steči. 6. ožuj. 1883, br. 2222, Zb. 9331.

5. § 130. z. grunt, ne može se upotrijebiti kod iz-
vanrednih reviz. utoka u ispravnom postupku kod osni¬
vanja novih zemljišnika, te se imade njihova nadležnost
prosudjivati po § 16. ces. pat. od 9. kolov. 1854, dz. 208.
— 21. sijec. 1880, br. 14476. R 101, Zb. 7818.

184

Zakon 25. srp. 1871.

može jedino s važnih razloga 1 ).

Alt o se učesnici slože glede promjene u
gruntovnici, tada če se ista i izvesti 2 3 ).

') § 26. — 2 ) § 11, st. 1.

§ 10. Ako rok, do kojega valja nastupiti
put pravde, bude zanemaren, ili ako podignuta
tužba bude konačno-valjano odbijena, imat če
se zabilježba o prijavi izbrisati.

Brisanje narediti če se na zahtjevanje do-
tičnika, iza kako saslušana bude stranka pro-
tivna.

§ 11. Upis, koji obavljen bude na temelju,
što su se dotičnici 1 ) složili medju sobom, imati
če valjanost upisa gruntovničkoga.

Upisi, postoječi jurve prigodom, lcada se
otvori gruntovnica, imati če istu vrijednost, ako
u roku izročnom ne bude prijavljen zahtjev,
koji je s njom u opreci, ili ako rok za pobi¬
janje istih bude promašen ili podignuta tužba
bude konačno-valjano odbijena.

‘) § 9, st. 2.

§ 10. 1. U postupku kod osnivanja i promjenjivanja
zemljišnika ne smije se propala stranka osuditi u povrnuce
piotivniških troškova, ma ko se je i kontradiktorično
raspravijalo. 20. lip. 1882, br. 6928, Zb. 9796.

2. Isto vrijedi o troškovima Utoka, pošto se imade
postupak smatrati izvanparbenim. 27. svib. 1884, br. 6033,
Zb. 11925.

3. Zapodeti postupak u svrhu promjenjivanja zem¬
ljišnika ne sprečava takve ovrhe. 16. stud. 1876, br. 13176,
Zb. 6288.

§11. 1. Upis, koji imade po § 11. uknjiženje poslje-
dicom, može se pobijati samo s takovih razloga, s kojih se
knjižni upisi uopde mogu pobijati. 2. listop. 1894, br.
11238, Zb. 15238.

Zakon 25. srp. 1871.

185

§ 12. U prijavi zahtjeva, naznačenih u § 7.
sl. b),  valja pravo ujedno s redom, koji se za nj
traži, i gruntovničke stvarnosti, na koje se ima
upis obaviti, označiv ih, točno navesti u novoj
gruntovnici.

U prijavi imade se povrh 1 ) toga navesti,
na čem se osniva prijavljeno pravo i red, koji
se za nj traži; isprave, koje o tom postoje,
predložiti se imadu s prijavom, ili se imade
kazati, gdje su te isprave upisane ili gdje se
pohranjuju 2 3 4 ).

J ) — osira = izim. — 2 ) § 25.

2. Pobijanje s razloga materijalnoga prava moguče
je protiv dobrovjen.ih osoba u trim godinama, protiv inih
u vremenu zastaranja, odredjenom gradjanskim pravom.
19. lip. 1890, br. 6355, Zb. 13324.

3. Odredbe §-a 11. zak. od 25. srpnja 1871, dz. 96,
§§ 1467. i 1500. ogz. zahtijevanju, da zemljlšnički vlasnik
Prnde u dobroj vjeri, odn. pouzdanje u istinitost knjižnoga
vpisa. Po § 63. z. grunt, i § 1467. ogz. uzmoglo je pravo
onoga, koji kod osnivanja zemljišnika nije prijavio svoga
prava vlasništva, odn. koji se nije upro uknjiženju, ugas-
nuti samu nasuprot onome, koji bijaše kod stečenja svoga
knjižnoga prava u dobroj vjeri. —• Oporbena tužba do-
zvoljena je i kod nepokretnina (§§ 37. i 170, br. 5. or.)
— Vjerovnik. koji niti upogledao nije u zemljišničku
mapu, koji dalde niti poznao nije sadržaja zaloga ne može
zahtijevati varstva publicae fidei, da je tobože založno
pravo stekao u dobroj vjeri, da su kakova mjesta sastavni
diielovi založenoga zemljišta. 26. lip. 1907, br. 7761, Prs.
1907/263.

4. Prisp. o. 1. i 2. kod § 6.

§ 12. 1. Kod prijava u ispravnom postupku ne treba
predlagati isprava. 12. stud. 1879, br. 10943, Zb. 7646.

2. Kod prijave starih tereta po § 12. ne treba pred¬
lagati prijepisa isprava. 16. kolov. 1887, br. 9045, R. 137,
Zb. 11706.

186

Zakon 25. srp. 1871.

§ 13. Prava teretna, prijavljena u smislu
ustanova §-a 12. upisati se imadu, napomenuv
red, koji se za njih traži, pri dotičnoj stvar¬
nosti gruntovničkoj pod natpisom: »stari tereti».

§ 14. Čim mine rok, odredjen u prvom iz-
roku za prijavu prava teretnih, raspisati ima
viši sud zemaljski drugi izrok.

I drugi izrok imade u smislu § 5. označiti
područje, na koje se nova gruntovnica proteže,
i za koje je upis starih teleta uslijed prvoga
izroka izveden ili nadopunjen, i pozvati sve
one, koji drže, da su opstankom ili uknjižnim
redom kojega upisa u pravima svojim povrijed-
jeni, neka učine svoje prigovore u roku, koji
se ima u izroku uglaviti, u protivnom bo slu¬
čaju da če upisi steči moč upisa gruntovničkih 1 ).

Rok da ne bude krači od šest mjeseci a
ni dulji od godine dana, i posljednji dan toga
roka po koledaru ima se u izroku napomenuti. 2 3 )

§ t3. 1. Protiv zavrnuda upisa po § 13. dozvoljen
je utok. 11. ruj. 1880, br. 10713, Zb. 8103.

2. Protiv upisa naredjenog po § 13. nema utoka.
13. trav. 1880, br. 4212,. Zb. 6942.

3. Prisp. o. 2. kod § 7, o. 1. kod § 14. i o. 1. kod § 15.

§ 14. 1. Knjižnim upisima prema odredbama z. od

25. srpnja 1871, dz. 96, ne može se upirati Utokom, što
više samo oporbom, podanom u ovom postupku. 1. ruj. 1903,
br. 12617, Prč. 1903/743.

2. Prigovor, naveden u § 14, mogud je samo protiv
upisa teretnoga prava ili njegovog reda prednosti, prove-
denog (upisa) uslijed prijave po § 7, lit. b)  i § 12, nipošto
pak protiv uknjiženja prava vlasništva za prosioca u po¬
gledu nepokretnine, ljoja doslije ne bijaše upisana ni u
jednoj javnoj knjiži. 4. kolov. 1874, br. 7595, Zb. 5432.

3. Prisp. odludžbe kod § 13.

Zakon 25, srp. 1871.

187

Odredba § 6. točke 2. ima vrijediti i za
ovaj izrok.

0 § 17, st. 2. - 2 ) § 24.

§ 15. Svaki prigovor, koji se prijavi proti
upisu prava teretnoga ili proti njegovom redu,
ima se odmah zabilježiti pri istom pravu 1 ).

Ako ne bude dokazano, da o predmetu
prigovora teče parnica, imade se podjedno ureda
radi odrediti rasprava o njem ne samo s onima,
proti kojimaje prigovor naperen, nego i s onima,
koji se osim toga po sadržaju gruntovnice vide
kao pravni u tom učesnici.

Ako se pri ovoj raspravi učesnici ne slože
medju sobom, imat če sud odrediti, koja od
stranaka, kojima su zahtjevi po rezultatu ras-
prave u opreci, ima udariti putem pravde 2 ) i
odmjeriti joj za to rok, koji če se računati od
onda, kad nastane pravna moč sudačke od-
luke, sadržavajuče ovu odredbu, i koji če se
jedino s važnih razloga moči produljiti.

Ako se učesnici slože glede promjene u
gruntovnici, tad se ista ima obaviti 3 ).

') § 25. — 2 ) § 26. — 3 ) § 17, st. 1.

§ 15 . 1. O prigovorima protiv teretovnih prava ne
smije se odlučivati putem utočnim. 24. pros. 1879, br. 13205,
G. H. 1880/25. Prisp. o. 2. kod § 7, o. 1. i 2. kod § 13.
i o. 1 kod § 14.

2. O upisu staroga tereta, obavljenom po § 15. na
službujučem zemljišničkom tijelu, imade seobavijestiti knjižni
vlasnik ovog tijela. 17. stud. 1881, br. 11749, Z. f. N.
1883/277.

3. Uslijed prigovora ne imade se posjednik u isprav-
nom postupku prijavljene i upisane služnosti, več onaj,
koji jest prijavio prigovor, nakazati na parbeni put.
12. ruj. 1890, br. 10517, Zb. 13402.

188

Zakon 25. srp. 1871.

§ 16. Ako stranka koja zanemari rok, od-
mjeren joj za nastup puta pravde, ili ako par-
nicu izgubi, tada se, ako je prigovor učinio
njezin protivnik, upis prema tomu, da li je ob-
stanalc ili red upisa bio pobijan, polag prigo¬
vora, koji je uslijed zanemarena roka postao
nepobitan, ili polag konačne odluke, izrečene
u parnici, izbrisati ima ili ispraviti; ako je pak
ona sama prigovorila, tad se ima zabilježba
prigovora izbrisati.

Ove odredbe učinit se imadu na prošnju
kojega učesnika, pošto se najprije sasluša
stranka protivna.

§ 17. Upisu, koji se obavi na temelju spo-
razumka medju učesnicima 1 ), pripadaju poslje-
dice gruntovničkoga upisa.

Istu muc imadu i upisi, koji u staroj trhov-
nici 2 ) prigodom, kada se otvori nova gruntov-
nica, postoje ili koji uslijed prijave budu obav-
ljeni, ako nije proti njima učinjen prigovor u
roku izročnom, ili ako je u slučaju prigovora
stranka, koja je prigovorila, otpravijena bila na
put pravde, pak je promašila rok, odredjen za
nastup puta parbenoga, ili ako je stranka ova
iza konačne odluke u povedenoj parbi izgubila
parnicu 3 ).

r )  § 15, st. 4. — 2 ) bolje: teretovnici. — 3 ) § 14. st. 2

§ 18. Da laglji bude pregled stanja grun-
tovnice, moči če viši zemaljski sud po dovr-
šenoj raspravi, pomenutoj u § 15, narediti, neka
se stari tereti prenesu po redu, koji ih ide, na
nov list, koji se otvoriti ima.

List, koji se je rabio prvobitno za upisi-

Zakon 23. srp. 1871.

189

vanje starih tereta, ne če se rabiti iza dovršena
prijenosa.

§ 19. Podzaložni vjerovnik vlastan je črniti
one korake, koji su potrebni za dokaz prava
ili prigovora, pripadajučih glavnomu vjerovniku,
i to u isto doba i na isti način, kao i ovaj.

2. Kada se dopunjtije gruntovnica.

§ 20. Kada se imade gruntovnica dopuniti
upisom nepokretnine, koja još ni u jednoj grun-
tovnici nije upisana, tad se postupak, da se
gruntovnica u red dovede po ustanovama ovoga
zakona, imade ureda radi povesti s tom raz-
likom, da se novo upisana nepokretnina ozna¬
čiti ima točno u izroku, koji če se izdati, i da
se rok izročili, odredjen po § 6. i po § 14.,
obaliti 1 2 3 ) može do na tri mjeseca dana.

Ako je pak nepokretnina, novo upisana u
gruntovnicu, bila javno dobro, i ako se iz po-
znatih ili iz vjerodostojno posvjedočenih okol-
nosti vidi, da trečim osobama ne pripadaju na
ovu nepokretninu nikakova prava stvarna, tad
može viši sud zemaljski zaključiti, da ne treba

§ 20. 1. Na novo upisanom nepokretninom §-a 20,
koji se pozivlje radi postupka na prijašnje odredbe zakona,
razumijevati se imade u smislu §§ 3. i 4. samo upis pre¬
veden u načrtu novoga knjižnoga uloška. 4. velj. 1873,
br. 925, Zb. 4866.

2. Za početak ispravnog postupkn po § 20. dovoljna
jest potvrda opcinskog ureda, da imade prosilac dotičnu
parcelu u zadnjoj faktičnoj posjedi. 22. ruj. 1875, br. 10282,
Zb. 5863.

3. Ispravni postupak primjenivati se imade bez raz¬
like, jesu li nepokretnine, koje se imadu pripisati, spa-

190

Zakon 25. srp. 1871.

pomenutoga postupka 3 4 5 6 7 ). U zaključku ovom ima
viši sud zemaljski ujedno uglaviti dan, od ko-
jega če obavljen dopunak imati moč upisa grun-
tovničkoga.

') = skratiti. — * 2 ) Nar. 9. siječ. 1889, uk. 4.: Da
se kod osnivanja zemljišnika uknjiženjem nepokretnina,
koje još ni u jednom zemljišniku nijesu upisane, postigne
jednotni postupak i 'smanjo stroški, odredjuje min. prav.
za dopunjivanje zemljišnika. kod kojeg dopunjivanja jesu,
kao što izrijekom ukazuju u pojedinim zemljama kreposni
zakoni za osnivanje zemljišnika, smisloma uporabljivati
propisi o osnivanju zemljišnika, slijedeče preinake propisa
za osnivanje zemljišnika, kao što ih zahtijeva običnije osni¬
vanje zemljišničkog dopunjivanja :

1. Za uvedenje postupka nije treba posebnih imenika
nepokretnina, koje se imadu u zemljišnik na novo upisati,

dale prije k nepokretninama, upisanim u zemljišniku ili u

zemaljskoj daski (knjiži). 3. siječ. 1872, br. 15320, Zb. 4423;

27. siječ. 1875, br. 701, Zb. 6736.

4. Dozvoljeno jest naredjenjenje knjižnog uloška za
podrume i vinske namještaje pod parcelom, koja se ne
nalazi ni u jednom zemljišničkom ulošku. pošto se mogu
ovakovi podrumi i namještaji po dekr. dvors. kane. od 2. srp.
1832 (zjz. 151 ex 1832) stjecati i graditi i pošto se odredbe
§§ 3. i 11. z. grunt, ne smiju uporabljivati u ovom slučaju,
kad se radi o dopunjivanju zemljišnika upisom nepokretnina,
koje još ni u jednom zemljišniku nijesu upisane, a ne o
osnivanju novoga zemljišnika. 12. pros. 1877, br. 14664.
Zb. 6704.

5. Cestice (parcele), označene doslije javnim imečern,
ne mogu se upisati u zemljišnik bez postupka odredjenoga
u § 20. — 7. pros. 1898, 'br. 16354, Zb. 823. — Vidi o.
kod § 9.

6. Postupak kod dopunjivanja zemljišnika provadja
se s ureda, s toga imade se realna molba (instanca)
sama pobrinuti za petrebita pomagala (načrte). 28. srp. 1897,
br. 9015, Links. 5050.

7. Vidi o. 1. kod § 1.

Zakon 25. srp. 1871.

191

i njihovih posjednika, niti kopija katastralnih mapa, što
više zadošča točno označenje ovih nepokretnina, napose
kod dijelova cestica njihov geometrički načrt po situacij-
skom načrtu (tlorisu), koji je odredjen za zbirku isprava
i učinjen u smislu §-a 1. zakona od 23. svib. 1883, dz. 82.
i min. nar. 1. lip. 1883, dz. 86, u koliko je ovakov načrt
kod razdioba zemljišča uopče prepisan.

2. Istraživanje o posjednim i ostalim dotičnim odno-
šajima moraju se obično vršiti kod suda time, da se po-
zovu osobno svi interesenti i sudski svjedoci. — Uvrštenje
izroka o istraživanjima, koja se imadu vršiti, u zemaljske
novine može izostati, osim ako bude to s obzirom na oso-
bite odnošaje umjesno. — Kod istraživanja mora se sud
obazirati navlastito na one rasprave, koje su se vršile o
zemljištima, koja valja upisati, možda, prigodom osnivanja
novih zemljišnika, i ako su bila ova zemljišta javno dobro,
saslišanjem organa, kojemu je povjerena njihova uprava,
prema odnošajima takodjer više nadzorne vlasti ili na koji
inače shodan način, pojasniti u smislu 2. st. §-a 20. z.
25. srp. 1871, dz. 96, imadu li drugi ljudi stvarnih prava
na zemljištima ili ne.

3. Izradak istraživanja valja upoiožiti na opčeniti
upogled kod opčinskog predstojnika one opčine, u okružju
koje leže zemljišta, koja valja upisati. — Uvrštenje izroka
o roku za utoke i moždašnja nadaljna istraživanja u
zemaljske novine, može se prepustiti, osim ako bude to s
obzirom na osobite odnošaje umjesno; ipak je svom
brigom nastajati, da se objavi ovaj, kao što i pod br. 2.
navedeni izrok na svaki inače umjesnim spoznati način
u svim učesnim i susjednm opčinama.

4. Po izvršenim istraživanjima mora se zemljišnički
uložak odmah upisati i ujedno predložiti izradak istraži¬
vanja predsjedniku nadležnoga sudskog dvora prve molbe.
da ga pregleda.

o. Pošto je predsjednik sudskog dvora pregledno
izradak istraživanja i možda nadjene pogrješke odstranio,
imade ga predložiti višemu zemaljskomu sudištu u nad¬
ležno poslovanje u smislu §-a 20. z. 25. srpnja 1871,
dz. 96. o ispravljaonom postupku.

Više če zemaljsko sudište s obzirom na odredbe pod
br. 2. im ati dostatnu podlogu, da uzmogne prosuditi, neka

192

Zakon 25. srp. 1871.

ispravljaoni postupak u smislu 2. st. §-a 20. imenovanog
zakona izostane ili ne, u kojem pogledu mora inače zem-
ljišničld sud, kad predlaga izradak (točka 4.), izreči svoje
mnijenje.

6. Kad stignu spisi od višeg zemaljskog sudišta na-
trag k zemljišničkom sudu, izvršiti se imade možda
potrebiti popravak zemljišničke mape, ako se nije izvršio
več kod istraživanja, koja su naznačena pod točku 2, kao-
što i ispravak imenika i .registra.

3. Kada se obnavlja gruntovnica.

§ 21. Kada se gruntovnica ili koja cest nje-
zina s razloga, što se je gruntovnica ili koja
cest njezina izgubila ili što nije više za porabil,
imade obnoviti, tad se postupak, za dovesti ju
u red po ustanovama zakona ovoga, povesti
ima ureda radi po mjeri onoga sadržaja, koji
obnoviti treba. Pri to m se rok izročni, koji
opredijeljen bude po § 6. i takodjer § 14, može
skratiti do na tri mjeseca dana.

4. Kada se promjenjuje gruntovnica.

§ 22. Kada se putem zakonodavstva ze-
maljskoga naredi takova opčenita ili djelovita
promjena gruntovnice, koja je od upliva na po-
sjedovna i vlasnička razmerja, tad če se §§ 1.
do 7. sl. a)  i 8.—11. zakona ovoga uporablji-
vati po svom smislu.

Ako ova promjena upliva imade i na teretov-
nicu, tada če se postupati osim toga i po §§ 7.
sl. V)  i 12.—19. zakona ovoga.

5. Opcenite ustanove.

§ 23. Izroči, koji se po propisu zakona
ovoga budu izdavali, proglasivati če se u ze-

maljskim novinama, opredijeljenim za sudbene
oglase, tri puta u primjerenim razrocima i ob-
znanjivati u opčinama, u kojima se nalaze ne-
pokretnine, kojih se tiču uredovna d jela, koja
se budu obavljala.

Osim proglasa izroka iniat če se, koliko
je moguče, skrb i na drugi način, da se stranke
primjereno upute o važnosti postupka, koji se
uslijed ovoga zakona izvesti ima, i osobito da
se opomenu skrbničke oblasti, neka brane prava
maloljetnika ili osoba, stoječih pod skrbstvom 1 ).

’) Nar. 6. trav. 1885, uk. 26, izvadja, da stranke češče
propušcaju prijavil u smislu §-a 7. ov. z., zbog čega se
mora poslije poslovati po § 8. z. 23. svib. 1883, dz. 82; kod
ovoga poslovanja pokažu se zapreke odredbi devolucijskoga
postupka. Zbog toga se sudovima preporužuje, neka stranke
poduče u smislu §-a 20. ov. z.

§ 24. Rokovi izročni, što ih odmjeri viši’
zemaljski sud, ne mogu se pobijati nikakovim
pravnim sredstvom.

Da se izročni rok, raspisan na temelju
ovoga zakona, kasnije produlji, moči če, ako
opčeniti razlozi budu iziskivali, na prijedlog vi-
šega zemaljskoga suda, saslušav zemaljski odbor,
dozvoliti ministar pravosudja, koji se pri tom
ne mora držati granice, ustanovljene u §§ 6. i 14.

§ 25. Prijave ili prigovori, koji stignu, pošto
je minuo rok izročni, odredjen za predadbu
istih, odbiti se imadu ureda radi.

§ 26. Ako stranka za postupka, povedena
po ovom zakonu, otpravljena bude na put
pravde, imati če se nadležnost za provedbu par-
nice prosuditi po opčenitim ustanovama o pod-
sudnosti.

13

194

Zak. 25. srp. 1871.

§ 27. Ako izvod gruntovnički o nepokret-
nini ili o pravu stvarnom, koje je na njoj, po-
dijeljeno bude u vrijeme, gdje postupak, koji
se ureda radi provesti ima, da gruntovnica u
red bude dovedena, nije još zaglavljen glede te
nepokretnine: imat ce okolnost ova navesti 1 )
se u izvodu gruntovničkom.

') § 37, st. 2. instr.

§ 28. Uredovna djela, što ih bude pri osni-
vanju, dopunjivanju, obnavljanju i promjenji-
vanju gruntovnica, prosta su od biljegovine i
pristojba.

Oprost ovaj uživat ce i svi napisnici, ot-
pravci, podnesci i priloži dotle, dok su natni-
jenjeni samo za provedbu postupka, odredjenoga
zakonom ovim, izim rasprava 1 ), koje su pridr¬
žane za put pravde.

9 Nar. 26. stud. 1887. uk. 39, izvadja, da se opisani
oprost ne proteze na one isprave zemljišnika, u koliko su
dopusne bez štete stečenih prava drugih osoba, koje stranke
zamoljavaju po ispravnom postupku. Min. fin. je pak s rasp.
18. stud. 1887, br. 33722, dozvolilo, da mogu stranke,
kad se ide za otpravu koje pogrješke, koja se pojavila kod
osnivanja zemljišnika, biljege k prošnji i prilozima platiti
naknadno kod poreznog ureda. Sud imade metnuti ovu
zaprozbu za porezni ured u obavijesnu odludžbu. Ova su
je pogodnost produžiia najposlije s nar. 10. pros. 189.1,
uk. 44.

§ 29. Zakon ovaj ima se smislu shodno
uporabljivati i na knjige rudarske, nego držeči
se pri tom ustanova zakona rudarskoga.

§ 30. Zakon ovaj dolazi u krepost onoga
dana, kojega bude proglašen 1 ).

*) Ovo se je izvršilo 15. kolov. 1871. u XXXVII. ko¬
madu dz.

Zak. 25. srp. 1871.

195

§ 31. Izvržba ovoga zakona nalaže se mi¬
nistru pravosudja, koji imade izdati u ovu svrbu
potrebite naredbe izvršne, i ministru financija 1 ).

J ) Min. prav. izreklo je u rasp. 4. listop. 1871, br. 11200,
da nema povoda izdavati ovršne naredbe k ovome zakonu;
dotižne su na ime odredbe stupiie u krepost s proglasom (§ 30.)
i imadu se uporabljivati uvijek, .kad nije treba osobito
zemaljskog zakona (§ 1. a). Kod dopunjivanja zemljišnik
dosad propisani postupak promjenio se je pak u smislu
§-a 9. ogz. samo ondje, gdje to zakon odredjuje. Osnivanje
zemljišničkih uložaka i ono, što novim zakonom nije od-
redjeno, ostaje kod prijašnjeg, dok se to ne promjeni zc-
maljskim zakonodavstvom. — Jednako izreklo se je s rasp.
19. pros. 1871, br. 14224, 14340. naglasujuc, da su §§ 1.
i 3. ovog zakona: osnova novoga zemljišnika i zahtjev, da
se taj popuni, dvojna vrsta poslovanja, na ime osni¬
vanje uloška i ukaz ispravnog postupka. Poslovanje prve
vrste nije predmet ovoga zakona, ono druge vrste stupilo
je pak po § 30. odmah u krepost ter se imade upotreblja-
vati uvijek, kad budu ispunjeni u §-u 1. navedeni uvjeti.

13

bO

196

VII.

1. Dalmacija.

a) ttoii 10. ireljače 1EI1, p. 1.15,

o osnivanju zemljišnika i o njihovom unuiarnjem
uredjivanju za kraljevina Dalmacija.

S privolom zemaljskoga sabora kraljevine Dalmacije
naredjujem kako siijedi:

1. Opcenite ustanove.

§ 1. U kraljevini Dalmaciji imadu se osnovati zem-
Ijišnici.

To se osnovanje s ureda obavlja.

§ 2. U zemljišnike imadu se uvrstiti svekolike ne-
pokretne stvari i svakolika prava, koja se smatrati imadu
kao jednaka nepokretnim stvarima.

Izuzimajo se od ovoga pravila javna dobra i one
nepokretnine, koje imadu biti predmetom željeznicke knjige
ili rudarske knjige.

§ 1. O nedozvoljenom otvorenju novih zemljišničkih
uložaka željezničkim zemljištima vidi rasp. min. prav.
9. lipnja 1900, br. 4541, uk. 1900/164.

§ 2. Nastane li kod osnivanja novih zemljišnika
dvojba, je li koja voda javna ili zasebna, tad neka sudac
ukrene sve potrebito u pojašnjenje stvari, napose upozori
nadležne upravne vlasti, da pravodobno zastupaju javnu
korist, kao što je 'njihova zadača, po torne neka sudac
samovlasno odluči, imade li se odnosna vodna cestica
upisati u koji zemljišnički uložak ili primiti u kazalo, od-
redjeno u razglednost cestica, koje v zemljišniku nijesu
upisane. O. 6. svibnja 1884, br. 18; J. 115, Zb. 10023.

Dalmacija, a) Zak. 10. velj. 1881.

197

2. Unutarnja uredba zemljišnim knjigama.

A) Glavna knjiga.

§ 3. Zemljfshički ulošci, koji obuhvačaju nepokretnine
jedne katastralne Opčine, čine skupa jednu knjigu glavnu.
Za povede gradske Opčine, ako lakšega pregleda radi bude
potrebito, moči če se sačiniti više razdjela omedjašenih po
mjestima, a za svaki od tih razdjela osnovati če se po
jedna glavna knjiga. Ako bude potreba, osnovati če se do-
punidbenih svezaka, i to za svaku glavnu knjigu napose.

a) Sto je u zemljišničkom ulošliu.

§ 4. Zemljišnički uložak ima po pravilu sadržavati
u sebi samo jedno zemljišničko biče.

Ali može se upisati u jedan uložak više zemljišnič-
kih biča, koja su istoga vlasnika svojina 1 ), kad nije bojati
se pometnje u stanju zemljišnika.

§ 5. Svaka nepokretnina, koja predstavlja cijelinu,
fizično spojenu, može sačinjati samostalno zemljišničko biče.

Što se tiče onih kuča, glede kojih zakonito postoji
fizična dioba, moči če se otvoriti osobitih vlastovnica i
teretovnica prama stanju posjeda, kakvo če biti kad se
zemljišnik zasnuje, bude li to dozvoljeno putem naredbe.

Više nepokretnina, koje su jednoga istoga gospodara,
moči če se sjediniti u jedno zemljišničko biče samo onda
ako iste nisu različito opterečene a i ako u obziru stega
glede prava vlasnosti nema nikakove razlike, ili ako pri
sjedinjenju uklonjene budu zapreke, koje sjedinjenju smetaju.

bj Lisiovi zemljišničhog uloška.

§ 6. Svaki zemljišnički uložak sastavljaju imovnica,
vlastovnica i teretovnica.

§ 7. U imovnici treba da su navedene svekolike
sastavine zemljišničkog biča a i ona stvarna prava, koja

§ 4. *) T. vlasništvo.

§ 5. Vidi §§ 22. i slijed. ov. z.

§ 7. 1. §§ 359. 618. i slijed. ogz.

2. Katastarska je mapa bistveni sastavni dio zem¬
ljišnika i čini potpuni dokaz za opseg u imovinskom listu

198 Dalmacija, a) Zak. 10. velj. 1881.

su skopčana s vlasništvom zemljišničkog biča iii kojega
god mu dijela.

Oznaka sastavinama zemljišničkog biča treba da se
sudara s oznakama katastra i katastralne mape.

Ako je koje zemljišničko biče pod stanovitim imenom
opčenito poznato, treba da to navedeno bude u natpisu
imovnice.

U natpisu tom ima takodjer biti naznačeno, ako je
zemljišničko biče predmetom odnošaju, različitom od pot-
puna vlasništva.

§ 8. Svaka promjena u sadržaju imovnice, koja na¬
stane po upisu na drugam kojem listu, ima se s ureda
naznačiti u imovnici.

Ako koja zemljišna služnost upisana bude u ulošku
služnoga dobra, imat če se to, kao i svaka promjena u
upisu, u isto doba s upisom, s ureda naznačiti u imov¬
nici dobra gospodujučega.

§ 9. Vlastovnica treba da prikazuje prava vlasnosti,
kao i one stege, kojima je vlasnik za svoju osobu pod¬
vržen u pogledu slobodnoga upravljanja imovinom * 1 ).

Osim toga upisati treba u vlastovnicu stege, koje se
imadu upisivati u teretovnicu, i koje se tiču svakoga vlas-
nika u pogledu raspolaganja sa zemljišničkim bičem ili s
kojim mu dijelom 2 ).

§ 10. Teretovnica treba da predočuje sva prava
stvarna, kojima je nepokretnina koja opterečena, kao i

upisanih zemljišta. 19. pros. 1888, br. 12157, Zb. 12489;
20. pros. 1893, br. 14740, Zb. 14958; ako ne imade utvr-
djenih dvojba o tom, da li je mapa sačinjena po faktičnom

i pravnom razmjeru. 30. svib. 1895, br. 6381, Zb. 15503.
Prisp. o. 3. kod § 11. z. 25. lip. 1871, dz. 96. Prisp. o.
kod § 9. z. grunt.

§ 9. *) Prisp. § 20. a)  z. g. — 2 ) Fidejkomisne stvari
§ 618. ogz. i §§ 230. i 174, br. 3. pat. od 9. kolov. 1854,
dz. 208. — Fidejkomisaričke substitucije neka se upisuju
samo u list B  (Nar. 1904/167). — Vidi F. 194, 196, 200,
271 i 272.

§ 10. *) § 9. z. grunt. §§ 359; 618. ogz., §§ 174. i
230. ces. pat. od 9. kolov. 1854, dz. 208. — Vidi F. 151—154,
156, 159 i 201; 185; 168—171; 189; 271, 272.

Dalmacija, a) Zak. 10. velj. 1881.

199

prava što su se na tim pravima stekla, zatim prava ot-
kupna, prekupna i uporabna in one stege u raspolaganju
sa zemljišničkim bičem ili s kojim mu dijelom, kojim je
podvržen svaki vlasnik dobra opterečena 1 ). — Upisat če
se u nju i prava, koja bi mogla pripadati kmetu ili težaku
uslijed onih odnošaja kmetstva ili težaštva, koji u pojedi-
nim krajevima Dalmacije postaju na temelju osobitih ze-
maljskih uredaba ili posebnih pogodaba.

§ 11. Ako je u istom ulošku više zemljišniekih biča,
imadu se sva ta na imovnici upisati svalco za sebe na
posebnom mjestu, na oba pak druga lista upisati če se
sva zemljišnička biča po tekučem redu.

Svako takovo zemljišničko biče treba da u imovnici
providjeno bude osobitom oznakom, to tekučim brojevima,
a ova oznaka napomenut če se kod svih upisa, tičučih se
istog zemljišničkog biča na vlastovnici i teretovnici. Pri
ovoj napomeni treba da ti tekuči brojevi napisani budu i
slovima.

Ako koje zemljišničko biče, s drugimi navedeno u
istom ulošku, bude prenešeno u uložak drugi, imati če se
taj prenos obaviti sa svim upisima, koji se odnose na to
zemljišničko biče.

c) Vpisnici (registri).

§ 12. Za svaku glavnu knjigu imadu se voditi upis-
nici o zemljišnickim bičima i o brojevima čestica, što se
u njoj sadržavaju, a tako i ob osobama, za koje i proti
kojima bude što upisano.

B) Zbirka isprava.

§ 13. Zbirka isprava ima se držati zajednički za
svekolike glavne knjige jednoga suda.

3. Postupak pri osnivanju zemljišnika.

a) Organi.

§ 14. Kotarski suci, u koje brojiti je i koji su predpostav¬
ljeni gradskim preturama, ili namjesnici njihovi, imati če

§ 14. Vidi op. kod § 37. ov. z.

200 Dalmacija, a) Zak. 10. velj. 1881.

osnivati zemljišnike, pod. nadzorom predsjednika sudištu
prve molbe ili, pod nadzorom sudbenih činovnika, koje
predsjednici ti narede.

Kotarskih sudaca namjestnici mogu pri tom biti
samo takovi sudbeni činovnici koji su ispitani za izvrši-
vanje sudstva. Da bi bilo bojati se, da s poslovnih ili
službenih odnošaja kojega kotarskoga suda, kotarski sudac
ne če moči osnovati zemljišnike onako kao što treba, ili
ne u primjernom roku, moči če prizivnog suda predsjednik
ovu zadaču, dokle god potrebno bude, povjeriti drugomu
kojemu sudbenomu činovniku ispitanom za izvršivanje
sudstva, koji če se na vremenito službovanje predijeliti ko-
tarskomu sudu.

Isto tako moči če predsjednik sudištu prve molbe,
po svom uvidjanju, odrediti jednoga ili više sudbenih či¬
novnika služečih pri istom sudištu i naložiti ima, da u
mjesto predstojnika gradskoj preturi osnuju zemljišnike za
grad, u kojern je sjedište sudištu i za njegov srez tjesniji.

Sudbeni činovnici, kojima na ovi način naloženo
bude osnivanje zemljišnika samostalno če obavljati poslove,
koji su u ovom zakonu doznačeni kotarskim sudovima i
kotarskim sucima.

§ 15. Pri raspravama sa strankama sudbeni če se či-
novnik, koji izvide rukovodi, služiti zapriseženim pero-
vodjom.

b) Pripravne navedbe.

§ 16. Da se priugotove izvidi, koji če se morati uči-
niti za svaku katastralnu opčinu napose, imati če se na te¬
melju katastra napraviti koliko moguče podpun popis svih
u katastralnoj opčini nahodečih se nepokretnina i posjed-
dika njihovih, i pribaviti prijepis katastralne mape.

§ 17. Izvidi imadu se učiniti u katastralnoj opčini
ili u onoj mjesnoj opčini na kojoj spada katastralna op-
čina, a i na licu mjesta, kad bi potreba bila, da se raz¬
vidi kakvo je uprav stanje stvari.

Za početak tim izvidima ustanoviti če se dan i pro¬
glasiti obznanom, za koju če se barem na 30 dana prije
narediti da bude uvrštena u pokrajinske novine i obnaro-
davana u svim zanimanim i u susjednim opčinama. U ob-

Dalmacija, a) Zak. 10 velj. 1881.

201

znani napomenuti če se, da sve one osobe, kojima je s
pravnih razloga stalo do toga, da se saznadu posjedovni
odnošaji, mogu glavom doči i navesti sve što god može
služit za razjasnit stvari i za obranit njihova prava

§ 18. Svi znani posjednici onih nepokretnina ležečih
u katastralnoj opčini, u pogledu kojih potrebito bude iz-
viditi posjedništvo, imati če se napose pozvati, da dodju,
i to s opomenom, da donesu sa sobom isprave, koje se
odnose na njihove posjedovne odnošaje.

Posjednike, stanujuče u onoj mjesnoj opčini, u kojoj
če se činiti izvidi, pozivat če občinski načelnik.

Posjednicima, koji stanuju izvan te Opčine, onaj sud-
beni činovnik koji rukovodi izvide, poslati če pismenih po¬
ziva i nastajati če, da im budu za dobe predani.

§ 19. Za posjednike, koje bi pozvati trebalo, ali koji
nisu samosvojni i za koje ne zna se, koji su im zakoniti
zastopnici, kao i za one, kojima se ne zna boravište i koji
nisu naredili punomočnika, 'imat če kotarski sud (§ 14.)
odrediti zastopnika za rasprave, što ih bude povodom os-
nivanja zemljišnika.

Ako koja od pozvanih osoba ne dodje, tad če, ako
radi uspješnijega napredovanja izvida bude potrebho, sud-
beni činovnik, koji izvide rukovodi, narediti za liju zastop¬
nika o njezinom trosku.

§ 20. K izvidima imadu se kao sudbeni svjedoci pri-
zvati dva pouzdanika, odabruna po opčinskom zastupstvu.

c) Sto je predmet izvidima i kako se izvidi čine.

§ 21. Izvidima je predmet:

1. prosuditi da li su popisi nepokretnina i katastralne
mape, točni i podpuni, i dati popraviti, ustrebali, po¬
pise i prijepise mapa, prizvavši do potrebe zaprise¬
žena vještaka;

§ 21. Vidi razgl. od 9. ožuj. 1896, br. 4758, nar. br. 57.
Opseg prava ribarstva, koje je bez dvojbe u savezu s po-
sjedom kakvoga zemijišta, imude sudište ustanoviti, koje
jedino odlučuje o takvim saznanjima. O. 6. lip. 1889, br. 6735,
Zb. 12782.

202 Dalmacija, a) Zak. 10. velj. 1881.

2. iznači prava vlasništva, stege tim pravima i prava
kmetova i težaka naznačena u §§ 9. i 10;

3. razviditi koje če zemljišne cestice imati same za sebe
sačinjati zemljišničkih biča, i koje če se zemljišne
cestice imati složiti ujedno, da obrazuju zemljišničkih
biča;

4. iznači prava, koja su skopčana s posjedom nepokret-
nina, a tako i poljske i gradske služnosti, kojima su
opterečena.

Doznati za sva ina stvarna prava a imenito za pod-
logovna prava ostaje pridržano postupku. što če se povesti
po zakonu 25. srpnja 1871, dz. 96.

§ 22. Pri sastavljanju zemljišničkih nepokretnine biča,
koje pripadaju jednomu istomu posjedniku, moči če se sje-
diniti u jedno zemljišničko biče jedino uz njegovu privolu
i onda samo, kad proti takovu sjedinjenju ne bude nika-
kove zakonite zapreke (§ 5). O tom, da li postoji takovih
zapreka, potrebno če biti, na način koliku moguče siguran,
činiti potraga, upitav posjednika, zagledav u spise sudbene
ili drugim shodnim načinom.

§ 23. Ako se obnadje, da sastavine zemljišničkomu ko-
jemu biču leže u drugoj kojoj katastralnoj opčini, imati če
se pronači, koje zemljišne čestice, u onoj opčini ležeče,
valja smatrati kao spadajuče k ovorn zemljišničkom biču.

§ 24. Ako dokazi ob onom što stranke tvrde ili traže,
ne uzmognu do opsvjedočaja dovesti, ili ako proti tomu
bude prigovora, imati če se pronači posljednji faktični po-
sjed, i ove istrage ispadak uzeti če se za podlogu svim
kasnijim uredovnim djelima.

§ 25. Ispadak izvida, i sve ono što su stranke važna
i bitna izjavile, uvrstit če se u napisnik.

Napisnik podpisat če sudbene osobe i pouzdanici
opčine.

§ 22. Složenje više uložaka može se obaviti uredov¬
nim poručenjem t. j. bez pristojbe, ako kod neopterečenih
ili jednako opterečenih uložaka dozvole učesnici; ovo biva
naime u svrhu narodnogospodarstvenu, a ne zasebnu. (Uk.
1903, br. 43.).

Dalmacija, a) Zak. 10. velj. 1881. 203

Povrh toga svaka stranka treba da potpiše svoje iz¬
jave; ako koja stranka ne bude htjela da se potpiše, na¬
vesti če se u napisniku razlog, s kojega je svog potpis
uskratila.

d) Saslavljanje i ispravljanje posjedovnih lislova.

§ 26. Pošto se dovrše izvidi, koji se odnose na ka-
tastralnu koju opčinu, sastaviti če se posjedovni listovi.

Za svakoga samoposjednika, kao i za svaku zajed-
nicu suposjednika osnovati če se jedan ili više posjedovnih
listova, u koje če se, uredjene po zemljišničkim bičima,
uvesti sve nepokretnine, što ih isti posjednik,• ili ista za-
jednica suposjednika imade u katastralnoj opčini, i upi-
sati če se svi ispaci izvida spomenutih u § 21, koji se
odnose na te nepokretnine.

Ako sastavine kojeg zemljišničkog' biča leže u drugoj
kojoj katastralnoj opčini, to če se zabiiježiti na posjedov-
nom listu.

§ 27. Posjedovni listovi ujedno s ispravljenim po-
pisima nepokretnina, s prijepisima katastralnih mapa i s
napisnicima o izvidima izložiti če se barem 30 dana, da
ih svako može razgledati, i to u opčinskom uredu ili pak
na drugom kojem mjestu, gdje odredi onaj, koji rukovodi
sudbene izvide.

Pojedno narediti če rukovoditelji izvida dan, počamši
od kojega činiti če se opet izvida u slučaju, da bi bilo pri¬
govora proti istinitosti posjedovnih listova.

Ovaj če se dan donijeti na opče znanje obznanoin,
koja če se uvrstiti u službeni pokrajinski list i proglasiti
u svim zanimanim opčinama i u susjednim.

§ 28. Prigovori proti istinitosti posjedovnoga kojega
lista mogu se usmeno ili pismeno predati toli kotarskomu
sudu, koli onomu, koji rukovodi izvide, u dan pomenuti
u  § 27 '

Ako se prigovori ovi osnivaju na takovim učinima, za
koje se kod predjašnjih izvida nije znalo, preduzeti če se
što bude potrebno, de se stanje stvari razjasni.

Ako li se obnadje, da je prigovor temeljit, ispraviti
če se prema tomu posjedovni list.

§ 28. Vidi o. kod § 2.

204  Dalmacija, a) Zak. 10. velj. 1881.

e) Sastavljanje zemljišničkih . ulozaka.

§ 29. Pošto se dovrše rasprave, izazvane prigovorima
učinjenim proti posjedovnim listovima, spisi če se podni-
jeti predsjedniku onoga sudišta prve molbe, kojemu se u
okolišu nalazi katastralna opcina, u kojoj su činjeni iz¬
vidi, da pregleda, da li seje pri izvidima postupalo onako,
kao što propisuje zakon.

Ako bude opaženo mana, izdati je shodne odredbe,
da mane budu uklonjene, a ako bude potrebno, narediti je
novih izvida.

Spisi obnadjeni, da su u redu, a i spisi ispravljeni
poslati ce se zatim sudu, ko j i je pozvan da drži zemljišnu
knjigu, te koji ima da sastavi zemljišničke uloške.

§ 30. Zemljišnički ulošci treba da budu napravljeni
po ustanovama ovoga zakona, i ima se na nje prenijeti
sve što sadržavaju posjedovni listovi.

Nego posjedovni listovi, koji su sastavljeni poput
zemljišničkih uložaka, mogu se rabiti kao takovi, ako upisi
odgovaraju zakonitim ustanovama o sadržaju listova zem-
ljišničkog kojega uloška.

§ 31. Uložak za zemlji šnička biča, kojih sastavine
leže u više katastralnih opcina, uvrstiti ce se u zemljišnik
one katastralne Opčine, u kojoj je glavna sastavina, o čem
če u slučaju dvojbe odlučna biti izjava, koju dade posjedhik.

U tom smislu postupati če se takodjer ako se po
obavljenom zgotovljenju zemljišnika bude zjedinilo više
zemljišničkih biča u jedno biče.

Nego zjedinjenje takovo, protezalo se isto na jedan
ili na više sudbenih okoliša, ne če se moči obaviti, dok
ne mine rok koji je po zakonu 25. srpnja 1871 (br. 96 d.
zak. lista) ustanovljen za prijavil opteretnih prava.

O svim nepokretninama ležečim u kojoj katastralnoj
opčini koje spadaju k takovim zemljišničkim bičima, što
nisu sadržana u zemljišniku te Opčine, ili koje su po § 2.
ovoga zakona isključene od uvrzbe u zemljišnik, ima se
sačiniti popis i dodati taj popis zemljišniku. U ovom po¬
pisu treba da za sve one nepokretnine, što su u kojoj
javnoj knjiži upisane. budu navedeni svi nužni podaci, po
kojima če moguče biti nači ih.

§ 32. Cim rasprave postupka, koji se ima povesti
po zakonu 25. srpnja 1871 (br. 96 drž. zak. lista) budu

Dalmacija, a) Zak. 10. velj. 1881.

205

dovršene, i čim obavljen bude prijenos starih tereta, što ga
je na temelju § 18. onoga zakona inožda naredio prizivni
sud, zemljišnički ulošci svake katastralne Opčine cbilježiti
če se tekučim brojevima, na koliko nije to jurve učinjcno,
i u primjercnoj količini uvezati če se u knjige.

U svakom svesku označiti če se Strane brojevima. a
predstojnik suda zapisati če na prvom listu, koliko ima
strana, zatim potpisati če se i udariti če uredovni pečat.

/) Pohranjivanje spisa o osnutku.

§ 33. Spisi, koji se odnose na osnutak zemljišnika
uzeti če se u pohranu kod onih sudova, koji su pozvani
da te knjige drže.

4. Dužnosti opcina.

§ 34. Opčine imadu pribaviti pisarničke prostorije,
potrebite za uredovne rasprave, uzdržavat ih u dobru
stanju, kada potrebno bude, grijati jih, a i davati pomoč,
koje treba za činit na ruku uredovanju.

5. Postupak, kada se zemljišne knjige dopu-

njuju ili nove osnivaju.

§ 35. Ustanove o postupku pri osnivanju zemljišnika
imadu se shodno uporabljati i onda, ako zemljišnik upisom
kakove nepokretnine, koja još nije upisana ni u jednom
zemijišniku, ustreba kasnije kada dopuniti. ili ako ustreba
glavnu knjigu ili koju čest te knjige iznova osnovati s
razloga, što se je javna knjiga ili koja čest te knjige iz¬
gubila ili što nije više za porabu.

6. Početak kreposti i izvržba ovoga zakona.

§ 36. Ovaj zakon postane krepostan onoga dana, ko-
jega bude proglašen.

§ 37. Ovoga zakona izvržba nalaže se ministru pra-
vosudja, koji če izdati provedbene naredbe, potrebite u
tu svrhu.

206

Mira ministarsfva pmosudja dne
7. srpnja 1881, p. I. ZO,

kojom se prama § 37. zakona 10. veljače 1881
(p. z. I. br. I5.) i na temelju članka V. zakona uvod-
benoga k opčenitomu zakonu o zemljišnicima
25. srpnja 1871, (d. z. I. br. 95) i § 31. zakona
25. srpnja 1871 (d. z. I. br. 96) izdaju izvržbeni
propisi o osnivanju, ispravljanju i vodjenju zem-
Ijišnika u kraljevini Dalmaciji.

§ 1. Predsjednici sudišta prve molbe imadu, saslu-
šavši kotarske sudove, odrediti, kad če početi i kojim če
redom susljedno teči radnje odnoseče se na osnivanje
zemljišnika,

§ 2. Kad se odlučiio bude kojim redom du susljedno
teku radnje, imati če se obzir s jedne Strane na radne sile,
koje su pri ruci, a s druge Strane pako na potrebe prometa.

U dvojbi dati če se prednost onim opčinama, za koje
je predvidjeti. da če se u njih radnje hitrije dokončati.

§ 3. Sudbeni činovnik, komu je naloženo da za koju
opčinu osnuje zemljišnik, ima najprije dati prepisati isprav-
ljene sadržajne načrte izpustivši imena osoba što su u istima
navedena. Ovi načrti rabiti če se mjesto karastralnih mapa.

Nadalje pribaviti če se ostalo gradivo, što ga je iz¬
vabiti iz katastra.

Pri tom paziti je, da se izbjegnu opširna prepisi-
v.anja, ako ih je moguče nadomjestiti prikradenim na-
znakama.

Pripravne odredbe.

Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

207

§ 4. U popis nepokretnina, koji če se zasnovati po
obrascu I, upisati je, ispuniv prve dvije rubrike, ponajprije
gradjevne cestice, zatim ostale zemljišne cestice poredane
po djelovima aritmetičnim redom s oznakama, kako ih sa-
držaje ispravljen katastar.

Osim toga imadu se u popisu, koji če se voditi po
obrascu II, navesti jasno brojevi katastralnih cestica, koji
su za svakoga pojedinoga posjednika u ispravljenom ka¬
tastru upisani, a u trečoj rubrici ovog popisa navesti če
se imena kmetova dotično težaka, kojima po katastru pri-
padaju prava na te cestice.

U popisu što če se prirediti po obrascu III, ispuniti
je prvu rubriku.

§ 5. Osim gradiva pomenuta u § 3. sabirati če se
shodnim putem svikoliki drugi podaci, koji mogu Služiti
pri mjestnim izvidima.

Pri tom rabiti če se navlastito sudbeni spisi, u ko¬
liko se bude to moč bez opširna istraživanja.

§ 6. Kad priprave tako daleko dopiru, da bude mo¬
goče približno opredijeliti rok, koga početi osnivanje zem-
ljišnika, uglaviti če se dogovorno s opčinskim načelnikom
što treba, kako bi se svekolike pripravne mjere provodile
tako, da se poslovi skopčani s osnivanjem zemljišnika
budu mogli obavljati bez prekidanja i bez da bi se znatno
smetala gospodarstvena djelatnost pučanstva.

Opčinama, a tako i pojedinim strankama, koje žele
pospješiti napredovanje radnja, može se ostaviti na volju,
da same dadu na raspolaganje potrebito pisarničko osoblje.

§ 7. Opčinskomu načelniku podati če se potrebiti
napuci, kako če pozivati posjednike zemljišta, koji u op-
čmi prebivajo.

Ovi se pozivi mogu činiti i usmeno.

Valjati če i shodne izvide obaviti, da uzmognu biti
za dobe učinjena sudbena pozivanja i postavljeni zastup-
nici, što jih ima odrediti kotarski sud.

Kako se izvidi čine.

§ 8. Izvidi započeti če se najprije s onim posjedni-
cima, koji su upisani u pripravljenom popisu.

208

Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

Pri tom treba držati se alfabetičkog reda u koliko
obziri cijelishodnosti ne bi savjetovali drugačiji postupak.

§ 9. Pravilom biti če da rasprava započeta s jednim
posjednikom usli.jedi neprekidno baviti se o svim nepo-
kretninama, što ih taj posjeduje kao sam vlasnik ili kao su-
vlasnik. Postoji li odnošaj suvlasništva, pozvati ce se tad
i suvlasnici i provesti če se rasprava s njima u pogledu
nepokretnina, Itoje stoje u suvlasništvu.

§ 10. Na početku svake rasprave valjati če obznaniti
vlasnika najprije, i to pomočil pripravljenih popisa i sa-
držajnog načrta, koji je posjed za nj upisan u katastru
zajedno sa upisom prava kmetova ili težaka što taj po¬
sjed opterečuju.

U koliko od potrebe bude, da se dvojbe uklone,
navlastito da se dokaže istovjetnost nepokretnina, razgle¬
dati če se ove na licu mjesta.

§ 11. Ustvrdi li koji posjednik da posjeduje cestica,
koje u pregledanom katastru nijesu upisane na njegovo
ime, ili dodje ii na vidjelo, da cestice, za koje je on upisan
kao posjednik, tko drugi posjeduje, pozvati če se zani-
mane stranke, u koliko to bude nuždno a da se iznadje
koji su odnošaji.

U svakom slučaju držati če se takove promjene u
očevidnosti za rasprave, koje če se kasnije sa strankama
povesti.

§ 12. Ako iz izvida proističe, da je koja katastralna
cestica promjenila. bilo to uslijed diobe ili s drugih raz¬
loga, svoj oblik, kakav je naznačen u načrtu, te ako nije
moguče prizvati vještaka, da napravi geometričan snimak
sedanjega njezinoga oblika, ili ako toga nije moguče na-
domjestiti krajobrazom, koji bi bio pri ruci, učiniti če se
takav opis promjene, nastale odkad je sadržajni načrt sa-
stavljen iz koga bude lasno moguče vještaku naznačiti
promjenu u rečenom načrtu. (§ 26.).

Za svrhe takova opisa preporuča se navlastito da se
nova granica cestice tako opredijeli da bude naznačena
udaljer.ost krajnih točaka črte ili više ravnih črta koje sa-

Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

209

činjavaju novu granicu od dviju točaka koja je vidjeti u
sadržajnom načrtu.

Bude li n. pr. cestica AB CD

A E B

razdijeljena crtom E F  u dvije nove cestice, biti de do-
voljno, a da bude mogude ovu novu graničnu crtu nazna-
čiti na mapi, da se opredijeli daljina točke E  od A  i B  i
točke F  od C i D.

Da bi pak trebalo ovu graničnu crtu rastaviti u više
ravnih črta, kao n. pr. u črte E G, G H i H F,

A E B

tad če se osim točaka E  i F  opredijeliti još i točka G
mjerenjem črta A G i B G te  točka H  mjerenjem črta
C H  i D H.

U upisu imade se navesti ustanovljena duljina na
temelju mjerenja obavljenog po zanimanim strankama ili
takva. koje su te stranke pripoznale. Mjeriti se može mje-
račkim lancem.

Iv opisu priložiti de se i načrt, koji de ga razjasnjivati;
u tom načrtu neka se razgovjetno navedli i brojevi cestice,
koje spomenutom česticom graniče.

14

210 Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

§ 13 . Dodje li na vidjelo da je cestica, koja je upi-
sana u katastru, izginila sasvim uslijed prirodnih nepogoda
i da opstoji cestica, koja nije uvrščena u katastar, ili da
uslijed diobe nastale su nove cestice, ili da podaci, koji su
navedeni u katastru glede popisnih brojeva zgrada i vrsti
obradjivanja ostalih zemljišta, no odgovaraju istinitosti,
jesu nastale promjene navesti u popisu nepokretnina da se
budu mogle razabrati.

§ 14 . Novim cesticama, koje su se pronašle, pridati
če se pri toni broj, koji aritmetičkim redom slijedi odmah
iza zadnjeg broja cestica, što su u katastru.

Je li bio broj cestica diobama povečan, označiti če se
nove cestice s ulomcima. Je li stara cestica, koja je bila
razdijeljena, označena biia čitavim brojein, imade taj broj
činiti brojnik slomka, kojim če se morati označiti svaka
čestica nastala uslijed diobe. Nazivnici toga slomka usta¬
noviti če se počamši od 1 redom aritmetičkim. Ako je
dakle n. pr. čestica označena sa nrojetn 50, razdijeljena
bila u tri dijela, označiti če se nove čestice brojevima so / 1 ,

5 % i 5 %-

Je li pako stara čestica označena bila slomkom, n. pr.
sa 10 / 4 , nastaviti če se ova podioba broja čestice takovim
načinom, da če nazivnici novih slomaka aritmetičkim redom
slijediti nazivnicima slomaka, koji su sadržani u katastru.

Ako je dakle čestica 10 / 4  ■ razdijeljena u tri dijela,
označiti če se jedna od novih česiica brojem 10 / 4 , ostale
dvije pako brojevima 10 / 8 , 10 / 10  ako dolaze slonici 10 /.  do
10 / 8  u katastru za oznaku drugih čestica.

U pogledu oznake čestica po vrstama obradjivanja,
ako takova od potrebe bude, rabiti če se nazivoslovlje
kakvo je propisano u § 16. zakona 24. svibnja 1869 (d. z.
1. br. 88).

§ 15 . Svekolike nove oznake čestica, kojo se učine
uslijed mjesnih izvida, bilo brojevima bilo naznačenjem
vrsti obradjivanja, vrijediti če sve dotlo kao oznake pred-

§ 14 . Kako jest ravnati sa prikritim dijelovima vo¬
dovja u zemljarinskom katastru i u zetnljišniku, odredjuje
nar. od 12. lip. 1902, uk. 26.

§ 15 . §§ 27, 34. i So. ovc nareJ.be.

Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

211

bježne, dok se ne postigne sudaranje s katastrom, i upisati
če se u popis nepokretnina medju zaporkama.

Ovo zabilježenje zaporkama činiti če se i kasnije kad
god se bude nčinila takova predbježna oznaka.

§ 16. Promjene, koje su se opazile prigodom mjesnih
izvida u pogledu broja i oblika katastralnih cestica te
opis ovih promjena (§ 12.), koji ima biti dostatan a da se
kasnije ispravi sadržajni načrt, pak svekolike promjene
koje su se preduzele glede oznake cestica (§§ 13, 14.)
staviti če se u očevidnost na takav način, da se budu
mogle priopčiti vlasti, kojoj je povjereno ispravljanje ka¬
tastra.

Pošto se ustanovi broj, položaj i oznaka cestica,
koje se nalaze u posjedu jedne stranke, protezati če se
izvidi na ostale podatke, koji su potrebiti za osnivanje
zemljišnika (§§ 21, 22. pokrajinskog zakona 10. veljače
1881 p. z. 1. br. 15).

Sto je predmeta ovih izvida, pridržati če se u svim-
kolikim raspravama isti red, u koliko razlozi cijelishodnosti
ne bi savjetovali drugačiji postupak.

§ 18. Izvidi voditi če se načinom, koji njihovoj s vrši
odgovara i pri tom imati če se pred očima ustanove zakona
o osnivanju zemljišnika 10. veljače 1881 (p. z. 1. br. 15) u
sveži s opčenitim zakonom o zemljišnicima 25. srpnia
1871, (d. z. 1. br. 95).

§ 19. Iza svake rasprave stavke, što če ih se uslijed
iste smatrati opremljenima, označiti če se u popisima ne¬
pokretnina i posjednika; ujedno nadopuniti če se ili po¬
praviti aifabetični popis, ako to bude od potrebe.

Pošto se dovrše rasprave s posjednicima upisanim
u alfabetičnoin popisu, zavesti če se rasprava o onim ne-
pokretninama, koje se u popisu nepokretnina pokazuiu još
neriješenim.

Zapisivanje.

§ 20. Pri zapisivanju ispadaka izvida prosto je od-
nositi se na gradivo, koje bi sabrano prigodom predradnja,
pozivajuči se n. pr. na popis označen u §4. točki 2. ove
naredbe, ili na posjedovni list priredjen prije nego što je
osnivanje poželo (§ 22.), bez da bi se opetovali podaci u

14 *

212  Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

njih sadržani, ako se dokazalo pri izvidima, da su ti po-
daci tožni i potpuni. Ako se takovo pozivanje odnosi na
druge spise, to se ga ima učiniti na način da ne bude
dvojbe o istovjetnosti mjesta, na koje se upueuje i da bude
lako takovo mjesto u tim spisima nači.

U svakom se slučaju pak imadu u zapisniku zbi-
veno i u kratko označiti podloge, na kojima že počivati
sastavljanje zemljišničkih biča i upisi, što če se učiniti u
zemljišniku onih prava vlasnosti. onih stega pravu raspo-
laganja, onih prava pripadajočih kmetovima a dotično te-
žacima, pa onih prava skopčanih s nepokretninom i onih
zemljišnih služnosti koje su se pronašle pri izvidima.

Na isti način navesti če se i svekolike bitne izjave
privoljenja stranaka.

Je li se učinilo potankih izvida o stvarnom stanju
stvari, to če se pri zapisivanju ispadaka takodjer navesti
podloge, na kojima se ti izvidi osnivaju.

Ako stranke izrično zaištu, da se u zapisnik uvrste
pojedine izjave, koje imadu pravnu važnost, ne če im se
moči to uvrščenje uskratiti.

§ 21. Zapisi vanje može se obaviti ili na posebnim
za svaku raspravu opredijeljenim listovima, koji če se sa-
šiti po dokončanim raspravama, ili pak u jednom ras-
pravnom tekučem zapisniku.

Nego i u ovom posljednjem slučaju, u koliko mo-
guče bude, nastojati je, da izvidi koji u sveži stoje medju
sobom, pa ma se i prekinuli za koje vrijeme, uvršteni budu
u zapisnik nerazlučeno.

Stranke potpisati če se pod svakom raspravom koja
se njih tiče.

Zapisniku, ako objamom veoma naraste, naznačiti če
se Strane brojkama i pridati če se kazalo, po kojem da
bude laglje moguče nači pojedine rasprave.

Sastavljanje posjedovnih listova:

g 22. Posjedovni listovi pripraviti če se tečajem
mjesnih izvida, u koliko to moguče bude bez zatezanja
tih izvida.

Taka pripravna radnja moči če se obaviti jurve u
vrijeme predradnja za osnivanje zemljišnika u pogledu onih
zemljišničkih biča, glede kojih može se po svoj prilici držati

Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

213

da podaci, koji de se uzeti iz katastra, ne ce pri izvidima
biti ni ispravljeni niti nadopunjeni.

Posjedovni listovi, koji se ne sastavljaju p rij e još
nego što se dokončaju izvidi, sastavljati ce se ondje, gdje
je sjedište kotarskoga suda, kojemu izvidi nalijegaju.

§ 23. Za osnivanje posjedovnih listova odabrati de
se oblik zemljišnidkih uložaka, ako se bude moglo držati
da po svoj prilici proti upisima, koji de se preduzeti, ne
de nitko ustati prije još nego što se otvori zemijišnik.

Izuzam ovaj slučaj, naznaditi de se na čelu prve
Strane ime posjednika s podacima, koji se odnose na nje-
govu Osobu; za ostale upise pak rabiti de se obrazac
propisan za imovnicu.

Upisi u posjedovnim listovima zaglavjti de se po-
prečnim potezima, koji de se povudi preko čitave Strane lista.

§ 24. Posjedovni listovi sašiti de se, ako sastoje iz
više listova, tako da se izbjegne pogibao da se uslijed
ceste porabe rasparaju.

Ti de se listovi p>rovidjeti brojevima, a njihovi bro-
jevi navesti jasno u popisima nepokretuina i u alfabetič-
nom popisu.

§ 25. Zagledati u posjedovne listove, koji de se briž-
ljivo čuvati u svescima osrednje veličine, a tako i u ostale
spise, .koji se odnose na osnovanje zemljišnika, modi je
samo pod nadzorom osoba za to odredjenih.

Ispravljanje načrta.

§ 26. Prije nego što se posjedovni listovi izlože na
opdi ogled, ustreba li učiniti ispravaka na sadržajnom na¬
črtu, za koje se hode strukovna znanja, dati de ih se učinit
pod sudačkim nadzorom po zakletom mj.erniku ili, ako ta-
kova ne bude pri ruci, po drugom kojem vještaku.

Pri ispravljanju sadržajnog načrta imadu se črte koje
je ispraviti, zatim brojevi. čestica, koje je izbrisati prekri-
žiti malenim poprečnim potezima; nove črte a tako i novi
brojevi zemljišnih čestica ubilježiti ce se crvenom bojom,
novi pak brojevi gradjevnih čestica crnom bojom.

Ako bi ove naznake mogle biti od štete jasnoci, na-
crtati de se iznova dotični dio načrta u primjereno pove-
danom razmjerju na praznom prostoru nacrtnoga lista i^i

214 Dalmacija, b) Nar. 7. srp, 1881.

pak na posebnom listu, a pri tom obilježiti če se očevid-
nim načinom odnošaj položaja prama graničečim cesticama.

Na mjestu načrta, koji se ima ispraviti, uputiti je na
povečano nacrtanje, što se je učinilo.

Opcenje s katastralnom vlašcu.

§ 27. Pošto se dokončaju svikoliki mjesni izvidi,
priopčiti če se Vlasti, kojoj je povjereno ispravljati ka-
tastar, svekolike razabrane promjene, koje se tiču kata-
stralnih podataka (§ 16.) i upraviti u jedno na tu vlast pi¬
tanje, da li se mogli pridržati predbježne oznake, što su
uslijed mjeSnih izvida odabrane.

Dodje li od ove vlasti prijava, da na to pristane, pre¬
križati če se zaporke, koje su pristavljene predbježnim
oznakama.

Ako uslijed prijave od te vlasti nastane potreba, da
se koja predbježna oznaka promjcni, obaviti če se ta pro-
mjena na način potrebiti a da se postigne sudaranje sa
katastrom.

Nego ne če se dopisivanjem o izboru oznaka obu-
stavl jati napredak radnja, koje če još biti potrobite za osni-
vanje zemljišnika.

Sastavljanje zemljišničkih uložaka.

§ 28. Da se sastave zemljišnički ulošci, upotreblja-
vati če se listovi od veoma čvrsta i trajna papira. provid-
jeni štampanim rubrikama, koji če se dobaviti po napucima,
što če ih izdati predsjednici sudišta prve molbe.

Svaki list i svaka strana, koja je namijenjena upisima,
što če se imati učiniti u imovnici, u vlastovnici ili u tere-
tovnici, označit če se u prvom slučaju slovom A, u drugom
slučaju slovom B, a u trečem slučaju slovom C.

Imovnica.

§ 29. Imovnica sastoji od dva odjela.

Prvi odjel sadržavati če osim natpisa sastavine zem-
ljišničkog biča.

U drugom če se odjelu navesti jasno prava skopčana
sa zemljišničkim bičem a tako i zemljišne služnosti, koje

Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

215

pripadaju dobru gospodujudemu, i obaviti ce se svikoliki
upisi odredjeni za imovnicu.

Ovaj odjel voditi de se, ako je u jednoj imovnici
tipisano više zemljišničkih biča, za svakolika ova zem-
Ijišnidka bida neprekinuto.

Jedan i drugi odjei imovnice mogu, ako ustreba,
stati na razludenim listovima, ili na obadvije Strane jed-
noga te istoga lista, ili na jednoj te istoj strani.

§ 30. Ako u imovnicu koju treba upisati samo jedno
zemljišničko bide, rabiti de se za to obrazac IV, ako li pak
treba upisati više zemljišničkih bida tad obrazac V.

U posljednjem slučaju staviti de se pred svako zem¬
ljišničko bide u sredini lista uz oznaku, koja služi kao
natpis, ili u mjesto nje, broj napisan arapskim znamen-
kama, koji de nositi zemljišničko bide u ovom ulošku.

Ako se koje od ovih zemljišničkih bida kasnije upiše
u drugi uložak, navesti de se ovaj broj zemljišničkog bida
u novoin ulošku medju zaporkama, i staviti de se broj
prijašnjega zemljišničkoga uloška podanj u obliku slomka.

Izmedju pojedinih zemljišničkih bida ostaviti de se
primjeran prazan prostor za kasnije dodatne upise.

§ 31. Svaka katastralna čestica ima se upisati po pravilu
u prvi odjel imovnice kao posebni stavak.

Ali ako više katastralnih čestica sačinjavaju zajedno
fizičnu cijelost n. p. oranicu, šumu, livadu, kudu s dvorom
i vrtom, upisati de se ove kao jedan jedini stavak i bro-
jevi čestica staviti ce se uspored u rubriku za njih
odredjenu.

§ 32. Ako sastavine zemljišničkog bida leže u više ka-
stralnih opdina, navesti ce se te sastavine u prvom
odjelu imovnice obaška po opdinama. Brojevi stavaka, što
ih dobiju cestice, počimat de iznova za svaku opdinu.
Prije nego se počme navadjati brojeve čestica, valja met-
nuti ime opdine i sudbenoga kotara.

Sudbeni kotar ne ce se navesti u pogledu onih op¬
dina, koje leže u področju kotarskoga suda, kod kojega se
vodi zemljišnik.

Iza nabrajanja čestica, koje spadaju k jednoj te istoj
katastralnoj opdini, ostaviti de se primjeran prostor za kas¬
nije dodatne upise.

216 Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

§ 33. Sastaviti če se po obrascu VI. popis, što ga
je metnuti u zemljišnik nepokretnina, spadajučih k zemljiš-
nižkim bičima, upisanim u kojem drugom zemljišniku
(§ 31. pokrajinskoga zakona 10. veljače 1881 [p. z. 1. br. 15]).

Ako treba više takovih popisa metnuti u zemljišnik,
tad če se isti označiti rimskim brojkama.

§ 34-. Ako ustreba, pošto se je zemljišnik otvorio.
da se promjeni koji broj cestica ili druga kakova oznaka
cestica, ili da se ispravi mapa uslijed kojega zemljišničkoga
uredovnoga djela, treba postupati po §§ 14. 15, 26, 27.
ove naredbe u pogledu predbježnih oznaka, pronalazenja
trajne oznake, ispravljanja mape i opčenia s Vlasti, kojoj
je počinjen katastar.

§ 35. Promjene u podacima, što ih sadržava rubrika
opredijcljena za oznaku cestica (kučni broj, vrst obrad-
jivanja) s ureda če Se označiti očevidnim načinom u imov-
nici, ustreba li takodjer na mapi, i pošto je jur zem¬
ljišnik otvoren, ali na temelju prijave što ju je koja za to
zvana vlast učinila.

To isto vrijedi- i za promjene, koje su bile učinjene
u katastru u pogledu brojeva cestica, u koliko je moguče
učiniti u zemljišniku takovih promjena, a da se u zem-
ljišničkom stanju ne nadje zapreka.

Takova zapreka smatrati če se postoječoin, kad je
promjena brojeva čestica u katastru slijedila na temelju
diobe, kojajoš nije u zemljišniku obavljena, i kad se objam
na novo stvorenih čestica ne sudara z granicama zemljišta,
koje je upisano u kojoj imovnici kao samostalan stavak.

Ako takove promjene nije moguče provesti u zem¬
ljišniku, zadržati če so u zemljišničkom uredu prijava, što
ju je učinila katastralna vlast o promjeni mape, sve dotle,
dok ne nastupe pretpostave, us koje je moguče promjenu
u zemljišniku ubilježiti.

§ 36. Ako zemljišnički ured ima prijavu o kojoj diobi
zemljišta učinjenoj u katastru, moči če stranka, koja bude
pitati zemljišnički dodatni upis i izbris odgovarajuči ovoj
diobi, pozvati se na podatke, koji su sadržani u onoj pri¬
javi za oznaku odcijepijena zemljišta, a u takovom slučaju
nije od potrebe da se podnese osobit razdiobeni krujobraz.

Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

217

Vlastovnica.

§ 37. Vlastovnica ima se osnovati po obrascu VIL

U onim slučajeviiiia, u kojima su obadva oajela
imovnice na istoj strani upisana, može vlastovnica sačin-
javati drugu stranu takova lista.

Teretovnica.

§ 38. Teretovnica ima se urediti po obrascu VIII.

Teretovnica ima sadržavati najmanje dvije Strane.

§ 39. Ako se iznadje pri mjestnim izvidima, da op-
stoje prava kmeta ili težaka, što se imaju po § 21, br; 2.
pokrajinskog zakona 10. veljače 1881 (p. z. 1. br. 15) s
ureda izviditi. ili da opstoji ltoja zemljišna služnost, uložiti
če se pred teretovnicu list. providjen rubrikama teretovnice
i natpisom: »Stari tereti« (§ 47) i nanj upisati če se iz-
nadjeni teret.

Nadopunjivanje uložaka i pojedinih listova.

§ 40. Pri opredjelivanju prostora, koji če se odrediti
za svaki od trojice listova zemljišničkog uloška, paziti če
se na to, da prostor ta j dostatan bude za dulje vremena.

Ispuni li se prostor kojega lista prije još nego što su
zemljišnički ulošci uvezani, pristaviti če se ulošku novih
listova u potrebitom broju.

Pokle se uvozu zemljišnički ulošci, moči če se otvo-
riti nastavak jednoga lista na proštom prostoru drugoga
lista istoga uloška.

Ako su listovi jednoga uloška potpuno ispunjeni, otvo-
riti če se nastavak uloška, ako nastane slučaj novoga
upisa u dopunidbenom svesku.

Taj nastavak, za koji imadu se prirediti rubrike po¬
jedinih listova po obrascima priloženim ovoj naredbi,
opredjeljen je za svekoliko buduče upise, koji bi se tičali
i toga uloška.

Savez medju prvobitnim uloskom i nastavkom nje¬
govim naznačiti če se zamjenitim pozivima.

Što treba izvana zemljišničkim ulošcima.

§ 41. Posjedovni listovi, koji su sasthvljeni u obliku

218 Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

zemljišničkih uložaka, mogu se pri osnivanju zemljišničkih
uložaka pridržati samo onda ako nema na njima popravaka.

Broji, koje na sebi nosi posjedovni list, prekrižiti
če se u slučaju da se list pridrži.

§ 42. Upise obavljene prigodom sastavljanja zem¬
ljišničkih uložaka na svakoj strani lista treba zaglaviti
poprečnim potezima, koji če se povuči preko čitave Strane
lista.

Listovi. koji spadajo k jednom zemljišničkom ulošku
ako ne sastoje samo od jednoga jedinoga lista, sašiti če
se tako, da se izbjegne pogibao da bi se rasparati mogli
pri češčem rablienju.

§ 43. Zemljišnički ulošci providiti če se brojevima,
koji če slijediti aritmetičkim redom, i sahraniti če se u
sveske osrednje veličine. Brojevi zemljišničkih uložaka
čuvanih u jednom svesku ubi 1 ježiti če se na koricama.

Nastajati treba, da zemljišnički ulošci čuvani u istome
svesku ne budil niti pri njihovom rabljenju rastreseni.

' Upisnici.

§ 44. Ako popis nepokretnina i alfabetični popis ne
budu se mogli više rabiti u tu svrhu, imati če se osnovati
stvarni i osebni upisnici po obrascima propisanim za ove
popise, pri čem če se izostaviti rubrika, koja je odredjena
za broj posjedovnih listova.

U svakom slučaju paziti če se na to, da upisnici
budu providjeni s podrazdjelima, kojima če se prijegled olak-
šati, i da je u istima toliko praznog prostora, koliko če
po svoj prilici od potrebe biti da za jedno dugo vrijeme
bude u nje uvrščeno nadopunitaba.

Nadopunidbe i ispravci ovih upisnika obaviti če se
odrnah iza zemljišničkih upisa, uz koje su ustavljeni.

Kako se vodi ispravni postupak.

§ 45. Postupak za ispravljanje zemljišničkih uložaka
jedne katastralne opčine slijediti če što prije moguče iza
kako se dovrše takovi ulošci.

Ako osobite okolnosti ne preporučuju drugačijega
postupka, povesti če se takav postupak u isto doba za

Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

219

svekolike opčine, u kojima su u isto vrijeine obavljeni
mjesni izvidi.

No ako u zemljišniku koje katastralne opcine ima
zemljišničko biče. kojemu sastavni dijelovi leže u drugoj
opčini, usavršiti če se zemljišnički uložak, koji sadržava
to zemljišničko biče u svakom slučaju prije nego što bude
poveden ispravni postupak.

§ 46. Prijave, koje se odnose na posjedovne ili
vlasniške odnošaje (§ 7. a)  zakona 25. srpnja 1871 d. z.
1. br. 96), metnuti če se na onaj list u očevidnost, na
kojem je valjalo obaviti upis. koji odgovara stavljenoj tražbi.

Na tom istom listu ima se obaviti i isknjižba ta-
kove prijave.

§ 47. Za prijave, kojima je predmet opterečenje zem-
ljišničkog biča (§ 7. b ) zakona 25. srpnja 1871 d. z. 1. br.
96), ima se, ako to nije učinjeno jurve prigodom sastav-
ljanja zemljišničkog uloška, otvoriti poseban list s nat-
pisom: »Stari tereti« na način naznačen u § 39. ove na-
redbe.

Na ovoin listu obaviti če se svikoliki upisi, koji se
odnose na prijavljene stare terete.

§ 48. Prijave i rasprave, koje s njima stoje u savezu,
držati če se u očevidnosti u popisu, koji če se voditi
obaška od dnevnika.

Očevidnost o napredovanju radnja.

§ 49. Predsjednici sudištva prve molbe imadu iz-
vjestiti o teku radnja za osnivanje zemljišnika svake
četvrt godine, a zemljišnički sudovi' o teku i ispacima is-
pravnog postupka svake pol godine.

Ta izvješča dostaviti če se ministarstvu pravosudja
putem prizivnog suda.

§ 50. Ova naredba postane kreposna danom, kojega
bude proglašena.

§ 50. 15. rujna 1881.

20 Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

Obrazac I. k §-u 4.

Popis nepokrdnina")

u katastralnoj opcini :

*) Ako se popis rabio bude i nadalje kao stvarni upisnik
(§ 44, zalstru §46.), promjeniti če se natpis i napisati če se: »Stvarni
upisnik k zemljišniku katastralne opčine.«

Obrazac II. k §-u 4.

Popis

katastralnog posjeda pojedinih posjednika u katastralnoj
opcini:

Obrazac III. k §-u 4.

fllfabdični popis")

za katastralnu opčinu :

.*) Ako se popis bude rabio i nadalje kao osobni registar
(§ 44, zalstru §46.) promjeniti če se natpis i staviti če se: »Osobni

upisnik k zemljišniku katastralne opčine.«

**) Do imena kojega kmeta ili težaka naznaeiti če se to nje¬
govo svojstvo. — U Istri toga nema.

Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881. 221

Obrazac IV. k §-u 30.

A.

Broj uloška zemljišnickog:*) Katastralna opcina :

Natpis.

*) Ako se obrazac bude rabio za posjedovni list, broj ovoga,
prepostavljajuči mu slova br. p. 1. (broj posjedovnoga lista), sta¬
viti če se pod mjesto odredjeno za broj zemljišničkoga uloška.

Broj

stavka

U P I S

222

Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

Obrazac V. k §-u 30.

A.

Broj zemljišničkog uloška: Katastralna opčina:

Natpis: (Broj zemljišničkog biča).

Obrazac VI. k §-u 33.

Broj popisa: Katastralna opčina:

spada k zemljišničkom biču:
u zemljišničkom ulošku:
katastralne Opčine:
sudbenoga kotara:

Dalmacija, b) Nar. 7. srp. 1881.

223

Obrazac VII. k §-u 37.
B.

Obrazac VIII. k §-u 38.
C.

2. Istra.

224

a) Zoiion od II. ožujko 1875, dz. Z9,

krepostan za markgrofiju Isfarsku, o osnivanju
gruntovnica, glede kojih je zemaljski sabor mark-
grofije Istarske na temelju §. 12, točke 2, držav-
noga temeljnega zakona od 21. prosinca 1867
(dz. I. br. 141.) ustupio regulacijo zakenotvorsivu
cesarevine, i o unutarnjoj uredbi tih gruntovnica.

S privolora jedne i druge kuče vije.ča cesarevinskoga
naredjujem, kako slijedi :

1. Ustanove opčenite.

§ 1. U markgrofiji Istarskoj imadu se osnovati grun-
tovnice.

Gruntovnice osnivaju se ureda radi; osnivanje pro¬
teze se na svakolika područja zemaljska, bez obzira na
to, da li se za sad za nje vode gruntovnice, ili knjige
notifične, ili pako ne vode nikakve javne knjige

§§ 2.—13. jednaki su §§-ima 2.—13. zakona za
Dalmaciju, s razlikom da 2. stavka §-a 10, ter riječi »i
o brojevima cestica« u § 12. z. za Dalmaciju ne imade
kod odnosnih §§ z. za Istru.

§ 14. Gruntovnice imadu pod neposrednim nadzorom
predsjednika zemaljskoga suda u Trstu i okružnoga suda u
Rovinju ili pod nadzorom sudačkih urednika 1 ), koje pred-
sjednici ti narede. osnivati suci kotarski, neizključujuč na¬
čelnika gradsko-delegovana suda kotarskoga u Rovinju,
ili pak namjesnici njihovi.

Namjesnici sudaca kotarskih mogu pri tom biti samo
takovi urednici sudački, koji su ispitani za izvršivanje
sudstva. Ako bi se poradi poslovnih ili službenih razmjera
kojega suda kotarskoga slutiti moglo, da sudac kotarski
ne če moči osnovati gruntovnica onako, kao što treba, ili
ne uz vrijeme primjereno, moči če predsjednik višega

Istra, a) Zak. 11. ožuj. 1875. 225

zemaljskoga suda ovil zadaču, dokle god potrebno bude,
izručiti drugoinu kojemu za izvršivanje sudstva ispitanomu
sudačkomu uredniku 1 ), koji če se na vremenito službovanje
pridijeliti sudu kotarskomu.

Isto tako moči če predsjednik okružnoga suda u
Rovinju po svom razboru odrediti jednoga ili više sudačkih
urednika 1 ), služečih pri istom sudištu, i naložiti im, da
umjosto načelnika gradsko-delegovanoga suda kotarskoga
osnuju gruntovnioe za grad Rovinj.

Sudački urednici, kojima na ovi način naloženo bude
osnivanje gruntovnica, imati če samostalno obavljati po-
slove, koji sil u ovom zakonu doznačeni sudovima ko-
tarskim i sucima kotarskim.

1 ) = činovnika (-u).

§§ 15.—20. jednaki su §§ 15.—20. zakona za
Dalmaciju, s tom razlikom, da znaša rok, naznačen u
2. st. §-a 17. z. za Dalmaciju s 30 dana, u z. za Istru
14  dana, te da zadnjega dijela 3. st. u § 18. z. za
Dalmaciju: »i nastojat če, da im budu za dobe pre¬
dani* ne imade u § 18. z. za Istru.

c) Sto je predmet izvidima i kako se izvidi čine.

§ 21. Izvidima je piedmet:

1. prosuditi, da li su popisi nepokretnina i mape
katastralne prave i potpune, i popraviti ove popise i
mape, ako ustreba; k tomu se poslu, ako okolnosti budu
zahtijevale, prizvati imade i zaprisežen vještak;

2. razviditi, koje če zemljišne cestice (parcele) imati
same ob sebi sačinjati sučnosti gruntovničke. i koje če
zemljišne parcele imati složiti se ujedno, da budo sučnosti
gruntovničke;

3. pronači prava, koja su skopčana s posjedom ne¬
pokretnina, a tako i poljske i kučne služnosti (servitute),
koje su na njima,

§ 22. U pogledu onih nepokretnina, koje su jurve
upisane u gruntovnici, prosto če biti upustiti se u izvid,
da se pronadju i saznadu prava i služnosti, naznačene
u § “1, br. 3, samo onda, ako nisu još uvrštene u grun¬
tovnici, i u toliko samo, u koliko glede tih prava i služ¬
nosti vlada medju strankama potpuno suglasje.

15

226

Istra, a) Zak. 11. ožuj. 1875.

Glede onih nepokretnina, koje nijesu upisane ni u
jednoj gruntovnici, im ati če se izvid protegnuti takodjer
na to, da se saznadu prava vlasništva a i stege, kojima
su povlastice vlastnika u obziru razpolaganja podvržene.

Ne treba pak pod nipošto upuštati se u izsljedjivanjo
inih stvarnih prava, koja nijesu pomenuta u § 21, br. 3,
dakie imenito ne u isijedjivanje prava hipotekarnih.

Ovo če isijedjivanje, u koliko se ne radi o pravima
uknjižbenim, koja se po § 32. ovoga zakona prenijetl
imadu u nove gruntovnice, ostati pridržano postupku,
koji če' se imati povesti po zakonu od 25. srpnja 1871
(dz. 1. br. 96.)

§ 23. Pri sastavljanju sučnosti gruntovničkih (§ 21,
br. 2) ima se gleae onih nepokretnina, koje su do sada
upisane bile u gruntovnici, uzeti za podiogu ono posjcd«
ništvo. koje se siidara s tom knjigom.

Nepokretnine, koje u gruntovnici nijesu bile upisane,
imati če se, ako su jednoga istoga posjednika. i ako o vaj
ne traži, da bi se napravile-posebne sučnosti gruntovničke,
sjediniti u jednu sučnost gruntovničku, u koliko proti ta-
kovu sjedinjenju no hudo nikakve zakonite zapreke <§ o.),
O tom, da ii postoji takva zapreka, potrebno če bili na
način koliku mogoče siguran, čin iti potrage, upitav po¬
sjednika, zagledov u spise sudbene iii drugim shodnim
načinom.

§§ 24.—31. jednaki su §§»ima 23.—30. zakona za
Dalmaciju, s ražlikom, da st. 2. u § 27. z. za IstrU
citira osim §-a 21. takokjer § 22., dok tomu odgo-
varajuči § 26 z. za Dalmaciju §-a 22. ne citira, ve&
samo § 21.

§ 32. U uioške onih nepokretnina, koje su do sada
upisane bile u kojoj gruntovnici, imadu so .prem'joti grun-
tovnički upisi, koji se odnose na te nepokretnine i s ud a raju
se po predmetu svojem s opčenitim zakonom gru n lo¬
vni čidm. Nego upisa j ur ve izbrisanih prenosih ne treba,

Ako u slučaju, naznačenom ' u § 22, točki 1, pro-
nadjena bude 'kakova služnost, ležeča na nepokreinini,
imati če se ista up is ati iza tereta, koji se prenose urcda radi,

Od prenošenja starih privatnih tražbina, kod k oj ih
nastanil uvjeti usmrdbe (amortizacije), valja takodjer od-

Istra, b) Nar. 16. ožuj. 1875.

ustati, ako obvezanik za bobe zaište, neka se tražbine
ne prenesu.

§§ 33.—39. jednaki su §§-ima 31.—37. zakona
za Dalmaciju.

b) Hi mMšMi'0 pHBip Bf!
IB. sžnlka I87S, fc 1.6?. 30,

kojom se u smislu § 39. zakona od 11. ožuj. 1875
(di. i. br. 29), zalim na temelju članka zakona
uvodbenoga k opčeniiomu zaoknu gruntovničkomu
od 25. srpnja 1871 dz. I. br, 95) i § 31. zakona od
25. srpnja 1871. (dz. I. br. 96) izdaju ža markgro-
fijo istarsku ovržbeni propisi o osnivanju, isprav-
Ijanju i vodjenju gruntosnita.

Pripravne odredbe.

§ 1. Predsjebnici sudišta prve molbe, kojima je po-
vjeren nadzor kod osnivanja gruntovnica, imadu u dogo¬
voru sa sudovima kotorskim odrediti, kad če pričeti i
kako če susljedno teči radnje, odnoseče se na osnivanje
gruntovnica.

Ovi poslovi ne če u pojedinim opčinama pričeti prije,
nego što se dovrši popravak katastra, koji se u pogledu
istih provcsti imade po zakonu od 24. svibnja 1889
(dz. 1. br. 88).

§ 2. Kad se prosudjivalo bude, kako da susljedno
teku radnje. u onim opčinama, u kojima je jurve katastar
ispravljen, imati če se obzir s jedne Strane na radne sile,
koje SU pri ruci. a s druge Strane pak na potrebe pro¬
metne.

U koliko moguče bude, nastojati valja oko toga, da
radnje za osnivanje gruntovnice čim prije pričnu, pošto
je katastar ispravljen, imenito pak u onim opčinama ka-

15 *

228

Istra, b) Nar. 16. ožuj. 1875.

tastralnim, u kojima je posjed podvržen čestim prom-
jenama.

U dvojbi dati če se prednost onim opčinama, za koje
je predvidjeti, da če se u njima poslovi brže dokončati.

§§ 3.—9. jednaki su §§-ima 3.—9. zakona za
Dalmaciju, s razlikom, da kod § 4. z. za Dalm. nave-
denoga dijela 2. st.: »a u trečoj rubrici ....  prava
na te cestice« ne imade u odgovarajucem §-u z. za
Istru.

§ 10. Kad bude pričimala svaka rasprava, obznaniti
če se ponajprije vlasniku posjed, koji je zanj upisan u
katastru i to pomoču pripravljenih napisa i sadržajnih
načrta.

§§ 11.—16. jednaki su §§-ima 11.—16. z. za Dalm.,
s razlikom, da ovaj z. citira u § 16.: §§ 14. i 15., dok
citira na odgovarajučem mjestu z. za Dalm. §§ 13. i 14.

§§ 17.—19. jednaki su §-ima 17.—19. z. za Dalm.,
s razlikom, da §§ 17. i 18. ov. z. citiraju zakon od
11. ožuj. 1875, dz. 29, dok se odnosni §§ zakona za
Dalm. pozivlju na z. od 10. velj. 1881, p. 1. br. 15.

§§ 20.—32. jednaki su §§-ima 20.—32. z. za
Dalm., s razlikom, da st. 2. §-a 20. ov. z. glasi druk-
čije, kao tomu odgovarajuče mjesto z. za Dalm., i to
ovako :

U svakom slučaju imadu se ipak u napisniku zbito
i u kratko označiti podloge, na kojima počivati imadu
upisi. kakovi su pronadjeni pri izvidima i koji se preduzeti
morajo u gruntovnici u pogledu prava vlasništva, ograni-
čivanja prava raspolaganja, zatim prava, skopčanih s ne-
pokretninom i zemljišnih služnosti, nadalje osnivanja
sučnosti gruntovničke — j da su na koncu §-a 24. ov. z.
dodane §-u 24. zakona za Dalmaciju jošte riječi: »i po-
sjednika.«

§ 33. Popis nepokretnina (zemljišta), spadajučih k
sučnosti gruntovničkoj i upisanih u drugoj gruntovnici
(§ 33. z. od 11. ožuj. 1875, dz. 1. br. 29), koji valja po¬
ložiti u gruntovnicu, sastavljati se imade po obrascu VI.

Ako treba više takovih popisa metnuti u gruntovnicu,
tad če se isti označiti rimskim brojkama.

Istra, b) Nar. 16. ožuj. 1875.

§§ 34.—38. jednaki su g-ima 34.—38. z. za Dalm.

§ 39. Ako se pronadje pri mjesnim izvidima, da
opstoji služnost zemljišna, koja počiva na kojoj sucnosti
gruntovnickoj, a ta sučnost još u gruntovnicu nije upisana,
uložiti če se pred teretovnicu list, providjen rubrikama te-
retovnice i napisom : »Stari tereti« (§. 49) i na nj upisati
služnost.

§ 40. Ako je sučnost gruntovnička, glede koje je
pri mjesnim izvidima iznova pronadjena služnost zem¬
ljišna, upisana u knjigi javnoj, koja se smatra za grun¬
tovnicu, prenijeti če se takova služnost u običnu teretovnicu.

Upis služnosti, koji se istom obaviti ima, pokle 1 )
su ureda radi preneseni tereti, provesti če se istom onda,
kad se otvori gruntovnica, i pridržati če se u očevidnosti
u napisu, koji če se do tad za to naposei odrediti.

*) = pošto

Prijenos gruntovničkih upisa.

§ 41. Upisi, koji se imadu iz jedne gruntovnice ureda
radi prenijeti u na novo sačinjene uloške gruntovničke,
providjeti imadu se rednim brojevima slijedom aritme-
tičkim, imajuč obzira pri tom na propise naputka grun-
tovničkoga od 12. siječnja 1872, (dz. 1. br. 5).

Ovaj prijenos odnositi če se na svekolike za to spo¬
sobne upise, koji se prije. nego što če se zaglaviti odnosni
ulošci gruntovnički, obaviti imadu is knjige, koja ne če
biti za porabu više bud’ samo djelovito 1 ) ili sasvim.

‘) = djelomice.

Nadopunak uložaka i pojedinih Iistova.

§§ 42.—49. jednaki su §§-ima 40.—47. z. za
Dalmaciju.

§ 50. Prijave, koje se tiču prijenosa tereia, nahodečih
se u gruntovnici, koji ureda radi obaviti treba, navesti če
se na običnom listu teretnom tako, da ih viditi bude
moguče.

230

Istra, c) Nar. 3. pros. 1876.

Očevidnost o napredovanju radnja.

§§ 51.—53. jednaki su §§-ima 48.—50. z. za Dalm.
Istotako vrijede obrasci navedeni kod z. za Dalmaciju
i za ovaj zakon.

c) Ireia siF.prešpiišfsa ifsp m.
silili n Ms si! 1 prai. III, p. I. te. G,

odredjuje, kojim neka se načinom kod osnivanja
novih zemijišnlka ne prenose u  nje tereii, koji
više ne postoje. Ta naredba, koja se u sloven¬
skem izdanju ove knjige Jošte nalazi, nema više
znaeenja, pošto su novi zemfjišniki u tom poei-
ručju vee gotovi.

231

VIII.

A. Prijedlozi.

i. Ovi se biljeguju, (i kad se stave na zapisnik kod
suda), po vrijednosti prava: do 100 K za svaki arak bi-
ljegom 1 K. preko 100 do 200 K za prvi arak 1 K 50 fil,
preko 200 K, ili ako se pravo ne može procijeniti, za prvi
arak 3 K. za daljno arke po 1 K. To vrijedi bez razlike,
imade ii se pestiči bezuvjetno pravo (uknjižba) ili uvjetno
(predbilježba), ili se imade uknjiženje provesti u druge
svrhe (zabilježbe,) kao što i onda, kad se prosi ujedno za
više uknjiženja.

Kad se imadu uslijed iste uloge obaviti uknjiženja u
zemljišnicima razlieitih sudova, tad se imade prilijepiti na
prvi arak biljeg za toliko puta, kao što imade sudova. To
ne vrijedi, kad se sud glavnoga uloška samo umoljava,
da upošlje izvornik sudu nuzgrednoga uloška, vrijedi palc
kod prošnje uložene za upis brisanja založnoga prava kod
suda glavnoga uloška s prijedlogom, neka se brisanje za-
bilježi takodjer kod sudova nuzgrednih uložaka.

Kod odnijere biljegovine (kao što i upisnine) za pri-
jedlog odlucna je cijena nepokretnine, za koju se upisuje
pravo vlasništva, odnosno višina tražbine, sa svim pripa-
Oiina (n. pr. kamati do prijedloga i kavcija [osiguranje] za
osobite obvezatnosti), U sudskom ovršnom postopku
obavljena uknjiženja se pak ne obaziru kod odmjere od¬
stotne (°/ 0 ) pristojbe na kamate i troske osim, kad su ovi
samostalan predmet ovrsi. (N. min. fin. 5. siječ. 1899, br.
56323, i 29. veljače 1908, br. 7559, uk. VI.).

Kad je vrijednost založnoga predmeta manja nego
uknjižena obvezanost, ravna se pristojba po založnom
predmetu. Ovo vrijedi napoje kod uknjiženja nadzaložnoga
prava, kad je prvotno uknjižena tražbina manja nego
na n ju osigurana tražbina podvjerovriika. (Rp. min. fin.
19. trav. 1905, br. 26780).

Biljegovina zemlj. prijedloga.

2. Prijedlozi za prisilnu upravu ili za prisilili)
dražbu nepokretnina imadu se biljegovati kao što i ostali
zemljišnički prijedlozi prema višini tražbine (bez pripa-
daka), kad za ovo još nije uknjiženo založno pravo. Je
li pak založno pravo več zasigurano, tad se imadu ovakve
prošnje biljegovati kao što obične uloge, t. j. do 100 K —
24 fil, preko 100 K—1 K na svakom arfeu.

3. Prošnje za zabilježbu ovršnosti  koje traž¬
bine, kao što i prijedlozi za pjijenidbu  knjižno osi-
gurane tražbine . s predbilježbom ovršnosti biljeguju se ta*
kodjer kao obične uloge, jorbo je za ovršnu tražbinu več
prije knjižno osigurano založno pravo na nepokretnini,
odn. na tražbini, koja se plijeni. — Zbog toga se imadu
prijedlozi za uknjiženje o vršno  ga  založnoga prava, kao
što i za plijenidbu  knjižne tražbine s uknjiženjem nad-
založnoga prava na korist izvršivoj tražbini, biljegovati
kao knjižne uloge.

4. Prošnje za doznačenje  knjižno osigUrane traž¬
bine u svrhu učeravanja ili umjesto isplate biljeguju se kao
knjižnji prijedlozi.

5. Prošnje za zabilježbu izvršivosti utuženoga iznosa
kamata, knjižno osigurarioga ujedno s glavnicom, biljeguju
se prema višini kamatnoga iznosa ili sa 24 til (do 100 K)
ili s 1 K (preko 100 K), (rp. min. fin. 8. ruj na 1900, br. 24784).

6. Prijedlozi za obustavu  ovrhe, obavljene osno-
vom založnoga prava i za ukinuee dosada provedenlh
ovršnih čina imadu se biljegovati kao što uloge za uknjl-
ženja. (Rg. min. fin. 2. svib. 1901. br. 13043). Rp. min. fln.
16. volj. 1906, br. 88903/5.: Prošnje pak, koje zahtijevaju
samo obustavu prisilne dražbe ili uprave, a ne takodjer
brisanja odnosne knjižne zabilježbe, imadu se biljegovati
samo s 1 K, odn. 24. fil.

7. Ako se je knjižnja prošnja zbog oblikovnih po*
grješaka vrati  la  (§ 95. z. grunt.), ili opozvala prije, nego
li se je o njoj odlučivalo, predložiti se imade ispravljenft
prošnja s običnim biljegom (24 fil. ili 1 K) osim, ako bi-
jaše prošnja zavrnuta  te se podaje na novo, (rp. min.
fin. g. 1865. br. 56948). Ovdje trcbalo bi biljega po br. 1.

8. Nije odlučno, je li se zamotila zabilježba u zetnljiš-
niku posebnom ulogom ili u tužbi. U posljednjem slučaju
mora biti jedan otpruvak tužbe biljegovan s knjižnim bi¬
ljegom, (rp. min. fin. 21. pros.' 1873, br. 33585.)

Biljegovina zemlj. prijedloga.

-33

9. Uloge, kojima se samo predlagaj  u isprave s
prijepisima u s vrhu. da se s ureda provedu uknjiženja,
kojima bijaše temelj pripravljen u o st a vinskom  po-
s tli p ku,  trebati če običan biljeg ošini, ako su njedno
knjižne uloge. Te se pak priloge mogu predložiti samo bez
prijedloga; prosi li se za uknjiženje temeljem dosudjujuče
isprave po ostavini s pravnim knjižnim prijedlogom, imade
se naravno i uloga u tom smislu biljcgovati.

19. Prošnje za amortizaciju knjižnih tražbina preko
200 K se biljeguju, i to: prva prošnja, na koju se izdade
izrok, po 2 K na prvi arak, po 1 K na ostale arkc; druga
prošnja za izrečenje amortizacije i brisanje kao obični
knjižni prijediozi. — Prošnje za amortizaciji! po manj ih
obvezatnosti (do 200 K bez pripadnica) jesu bez biljega-

11. Uloge, koje su ujedno pravne isprave (n. pr. iz¬
jave za brisanje) morajo i mati osim biljega za prošnju
takodjer pristojbu za odnosni prazni ugovor.

12. Posebnim prop sima oslobodišo se posvema ili
djelomiee biljega napisnici, uloge sa svojim priiozima, is¬
prave. Tako jest na pr. kod različitih javnih zgrada. vodo¬
voda, zajmova kod melijoracija zemljiški, loznom uši uni-
štenih vinograda, zajmova opčina, kod konverzije knjižnih
tražbina, kod dopunidbe, obnove i ispravka zemljišnika,
otvorenja željezničkih uložaka i t. d. (Odnosni zakoni na-
laze se u dr. Volčiča zborniku <Zakoni o javnih knjigah«),

13. Čisto narudžbe knjižnih  i z v a d a k a (ekstrakta)
jesu bez biljega, kad se obave posebnim dopisom n. pr
dopisnicom ili na kuponu doznačnice, kojom se mogu po¬
slati takodjer novci za biljege izvadaka. — Kod izvadaka iz
zemljišnika spada na svaki arak biljeg za 2 K, ako i jest
na arku napisanih više uložaka. Dopunidba  izvadaka na
praznome mjestu starog izvadka jest opet biljcgovati sa 2 K,
ako i n i j e treba novpga arka, osim ako se dopunidba s
ureda odredi u ovršnom postupku. — Pravo siroma  š n ih
za parnice proteze se takojer na knjižne izvadke, priredjene
za odnosnu parniou (rp. min. lin. 12. siječ. 1903, br. <4600 2).
— Pismena pojasnuča, koja bi knjigovodja i usmeno dao
te na kojima nema sudskog pečata, jesu bez biljega; po-
tvrde iz zemljišnika imadu se biljcgovati na pivom arku
sa 2 K, na ostalim po 1 K; pravi izvaci imadu se pak
biljcgovati, kao što jest gore rečeno. (Rp. min. fin 24. ruj. 1906.
br.' 5173.).

234

Biljegovina zemlj. prijedloga.

Nebiljegovani knjižni izvadci dozvoljeni su takodjer
pojedinim propisima, n. pr. za konverziju tražbina.

B.  Priloži

knjižnih biljegovanih  prošnja (prijedloga) biljeguju se s
30 fil za svaki arak, u prijepornim stvarima do 100 K
samo sa 20 fil. za arak. Izvornici situvacijskih načrta,
dodanih k ispvavi, imadu se smatrati njezinom sastavinom
te biljegovati po 1 K arak; kad su pak samo priloži (u
pojasnuče), kao arci priloga (rp. min. fin. 29. svib. 1907,
br. 29725).

Isprava, biljegovanih več prije po drugim zakonitim
propisima, ili takovih, za koje bijaše pristojba prije plačena,
ne treba više biljegovati, ako se kasnije trebaju kao priloži.

Prijepisi  isprava za zbirku isprava i pristojbinski
ured jesu bez biljega. Istotako kopije načrta za razglednost
(evidcncu) katastra.

C. Natpisi

(rubrike) jesu u opce bez biljega.

D. Utoci

(žaobe) biljeguju se na prvome arku sa 2 K, na daljnim
arcima s 1 K, u pomanjim stvarima (do 100 K) na prvome
arku s 1 K, na daljnim arcima pa 24 fil. Prigovara
likoji vjerovnik proti promijenjivanju zemljišta namijenjenih
seljačkome obradjivanju, biljeguju se odnosni utoci sa 2 I<
50 fil. na prvome arku is 1 K na ostalim arcima (§ 12.
z. 6. velj. 1869, dz. 18).

E. Upisnina.

1. Kod uknjiženja (predbilježbe) prava vlasništva:
a) Kad se od pravnog ugovora ili stečajnog naslova plača
prijenosna pristojba ■— ne odmjerava se nikakova
upisnina  (p. 45 A a). Takodjer kad prijenosna pristojba
otpadne po § 2, br. 1. a) zak. 18. lip. 1901, dz 74, rte
uplačuje se upisnina; b) u ostalim slučajevima— 1-7»W’
(bez doklada)  proejene (p. 45. A b i § 4 zak. 18. lip.
1901, dz. 74.)

Biljegovina zemlj. prijedloga.

235

2. Za uknjiženje (predbilježbu) ostalih  stvarnih
prava, dakle napose služnosti  (osobito uporabe i uži¬
vanja nepokretnina), naj a m na prava  (procjena po
§ 16. prist. zak., gdje je pak priuzdržaj prijevremenog
otkazanja bez značenja), prava založna,  (takodjer
uknjiženje prava do zajednice dobara po § 1236. ogz.):

a) Ka.d se predmet dade procijeniti te vrijedi više
200 K, Y a % s 25% dokiadom od cijene faktično upisa-
noga prava;

b) kad se predmet ne dade proeijer.iti ili ne vrijedi
više 200 K, — nikakova pristojna (p. 45 B). — Uknjiženje
zakonitoga prava uživanja za supruga, koji dulje živi (§ 757
ogz.) na ostavinske nepokretnine jest bez pristojba. —
Po § 9. ccs. n. 26 pros. 1S97, dz. 305. jesti u §§ 98. i
134. or. naznačene knjižne zabilježbe prisilne
upravo i uvedbe dražbe noga postupka,  ili pri-
stupa k dražbenom postupku (§ 139, or.) obvezatne, ako
več ne postoji kod u ovrhu povučene ili druge koje ne¬
pokretnine pravo založno u korist odnosnoj tražbini če-
rajučega vjerovnika, te se je pristojba za njegovo uknji¬
ženje več uplatila, polovičnoj  pristojbi označenoj pod
2 a). (To vrijedi takodjer, kad bijaše založno pravo do-
duše uknjiženo, a bez pristojba). Na taj se način upla-
čena pristojba uračuna u pristojbu za naknadno uknjiženje
založnoga prava u korist istoj tražbini, u koliko se za¬
prosi za to uknjiženje založnog prava prije brisanja od¬
nosne zabilježbe.

(Ako prosioci nijčsu priložili upisnine u biljezima,
tad moraju sudovi prijepise odnosnih zabilježbenih zaklju-
čaka uručiti nadležnomu poreznomu uredu u svrhu pri-
stojbinske odmjere.

Po § 8. konverzijskoga zak 22. velj. 1907. dz. 49.
jesu vjerovnici i dužriici, koji zatražiše za novične posude
udobnosti §-a 2, nerazdijelno dužni u 8 dana po odmaku
jednogodišnjog doba finanoijalnu vlast obavijestiti, da se
nije obavilo brisanje konvertovane hipotekarne tražbine,
i naknadno uplatiti pristojbe.) — Knjižne zabilježbe u
§§ 158. do 161. or. naznačene privremene uprave dražbom
prodane nepokretnine i prisilne uprave naredjene §-om
201) or. umjesto dražbenoga postupka jesu oproštene
pristojba, kao što sve ostale zabilježbe.

Upisnina neka bude prošnji (prijedlogu) dodana u

266

Biljegovina zemlj. prijedloga.

neprilijepljenim biljezima, najbolje u zamotu, kad ne pre-
stizava 10 K. V e 6 e upisnine mogu se priložiti n biljezima,
to pak nije od potrebe. ' — Kad se imade upisnina vratiti,
ako se uknjiženje nije dozvolilo ili se opozvalo, tad mora
sud u svom zaključku izreči njezin iznos brojkama i ri-
ječima, osobu, koja ju smije primiti, te mora na odluku
pritisnuti pečat. U tu s vrhu ne treba posebnoga naloga
pristojbinskomu uredu.

3. Upisnine napose ne zahtijevaju:

a) Uknjiženja za brisanje prava.  Kad pak osta-
vinski sud uslijed prošnje, podane za brisanje ostavnikove
tražbine, koja bijaše baštinicima isplačena i po njima
kvitirana, dozvoli samo prijenos tražbine na baštinike,
knjižni pak sud odredi provedenje, te ujedno dozvoli i
odredi brisanje, tad se mora za prijenos otpraviti uknjiž-
nina V 2 °/ 0  s doki ;

b) Ponovno ili obnovno uknjizenje is toga  prava
uslijed'spora ili ovrha za istu osobu,  kad bijaše upis-
-nina pladena kod prvotnoga  uknjiženja.

c) Uknjiženje istoga prava  kod daljnih nepokrct-
nina (§ 1. zak. 6. volj. 1869, dz. 18, § 222, st. 4. or.),
kad bijaše upisnina kod prvotnoga uknjiženja na prvotnu
stvar več plačena:

d) Uknjiženje, kojim se provcde raz d i oba dosad
nerazdijelno uknjiženoga prava vlasništva ili prava uži¬
vanja na pojedino dionike. kad bijaše upisnina otpravljena
kod prvotnoga uknjiženja ;

e) Uicnjiženja prava, koja si je ustupajuči vlasnik,
uživalao i t. d. kod izručivanja odnosne nepokrelnine za
se izgovorio (iznos kupovine, najamno pravo it. d.); ipak
se ne može bez upisnine uknjižiti založno pravo za ku-
povinu u korist baštinicima,  ako se je nepokretnina
prodala prije dosudjenja ostavine ;

f) Uknjiženja potrebita, da se posljedni stjecatelj
knjižno osiguranoga prava upiše pravni  m nasljednikom;

g) Uknjiženje biljcžničke kavcije, hipotekarno osigu-
rane (rp. min. fin. 26. ožuj. 1861, br. 10164.).

4. Kad se je uknjiženje založnoga piava uslijed utoka
učinilo bezkreposnim (a ne, kad se je ovo zbilo parnicom),
vrati se otpravljena upisnina ili njezin dio na nebiljego-
vanu prošnju, ako ju stranka opremi s potrebitim prilozima.

237

Potpuna upisninai prenosnina knjižnih (hipo¬
tekarnih) tražbina 1 /.//,, i 25°/ n  doklade od iznosa):

J— . 1 |

Upisninu i prinosninu od tražbina nad 1601 K 99 fil. odredjuju
c. kr. porezni-. odn. c. kr. ured za odmjerivenie pristojba, a može se
takodjer pridati u biljeziina, i to za vsakih 40 k po zo  hi. vise.

238

VIII.

(tata iMstara unatrašap psi!, —

za bogoštovije i r.asiavu, — pravde, — financija,
— trgovine, — za javne radnje i ministra poljo-
djeistva od 26. trav. 1909. (p. !. br. 13.), o u po¬
treb Ijavanju jezilia kcd c. kr. civilnih državnih
oblasti i. ureda u Dalmaciji.

Izvanjska služba.

§ 1. MinistarsKb. naredba od 20. trav. 1872, p. 1. br.
17, o upotrebljavanju zemaljskih jezika u izvanjskoj službi
političko- upravnih oblasti; sudova i državnih odvjetništva
u Dalmaciji, kao i ministarska naredba od 21. stud.
1887, p. I. br. 37 o opeenju politicko-upravnih oblasti,
sudova i državnih odvjetništva u Dalmaciji s autonomnim
organima u zemlji, imaju s,e primjenjivati kod svih c. kr.
državnih civilnih oblasti i ureda u Dalmaciji, podredjenih
ministarstvu unutrašnjih posala, ministarstvu za bogoslov¬
ij e i nastavu, ministarstvu pravde, ministarstvu. financija,
ministarstvu trgovine, ministarstvu za javne radnje ili mini¬
starstvu poljodjeistva. «

Javne knjige.

§ 2. Upisivanja u javne knjige t. j. u zemljišnike,
u trgovačke i Zadrugarske registre itd. obavljati če se u
jeziku, u kojem vlast izdaje zanimanoj Stranci uredovnuodluku.

Uredovno do piši vanj e medju oblastima.

§ 3. C. kr. civilne državne oblasti i uredi u Dalma¬
ciji, koji su u § 1. naznačeni, u službenem medjusobnom
dopisivanju i u dopisivanju sa svojim c. kr. civilnim orga¬
nima u Dalmaciji, imaju upotrebljavati hrvatski ili srpski
jezik, u koliko ne nastupi koji izuzetak po niže nazna¬
čenim odredbama.

Dopisivanje medju vlastima (ureciima, organima) spome-
nutim u prvoj stavci, ušli jed pismenih i us menih podnesaka u
talijanskom jeziku, može se obavljati i u ovom jeziku.

Nar. min. unutrašnjih posala.

239

Unutarnja služba.

§ 4. C. kr. civilne državne oblasti i uredi u Dalmaciji,
koji su naznačeni u § 1. pri svom uradovanju u unutar-
njoj i manipulacijskoj službi (vodjenje registara, računske
knjige, popisi, prenotacije itd.) upotrebljavaju, uz izuzetke
navedene u niže naznačenim odredbama, hrvatski ili
srpski jezik.

Važna mnijenja — osobito ona pravno ili tehničke
naravi — koja su odredjena jedino za unutarnje uredovno
upotrebljavanje — mogu se izuzetno podati pismeno ili
usmeno takodjcr u talijan.skom jeziku, ako dotični činov-
nik nije za to Bosta vješt hrvatskom ili srpskom jeziku.

U zbornim sudovima viječanje slijtdi u onom jeziku,
u kojem se ima izdati odluka. Ipak svaki se član suda,
davajuči svoj glas, možeposlužiti i drugim zemaljskim jezikom.

Carinske i potrošarinske izjave.

§ 5. Jezik pismenih carinskih izjava i pismenih po-
trosarinskih izjava, odnosno na potrošarinu <-dazio con-
sumo» ravna se prama postoječim zakonskim propisima.

Tehnička služba.

§ G. Za tehničku slnžbu pridržano je poglavici ureda’
s obzirom na osobite priliko, izuzetno, prama potrebi, na¬
rediti da so projekti, trebovnici itd. sastave taiijanski.

Poštanska ih pomorska služba.

g 7. Odredbe §§ 3. i 4. primjenjivati če se na unu¬
tarnje službeno poslovanje i na manipulaciji! poštanske i
telegrafske prometne službe, te isojda lučkih i pomorskog
zdravija, u koliko opčenje 's urefe-infa f/bčun Dalmacije j
zahtjevi -tračne kontrole ne bi učiniii apsohitno potrebitim
neko izuzetno ograničenje.

■ Odredbe §§ 3,. 4, 8.1 9, 'ne če se primijeniti na voj-
ničke poštanske uiede.

Javne obznane.

g 8. Javne obznane, koje budu pribijanjem objav¬
ljene.sa strane oblasti i ureda u zemlji naznačenih u g 1,
imaju se sastaviti u hrvatskom. iii srpskom jeziku, a u slu-
čajeyima niže naznačenim u hrvatskom iii srpskom j u ta¬
lijanskom jeziku :

00000522795

» isiar. min. unutrašnjih posala.

a) obznane, objavljene na zgradi ili u zgradi onih oblasti
ili ureda, krug djelovanja kojih obuhvača cijelu Zem¬
lju, — b) obznane, objavljene u onim mjestima na
moru. u kojima je sijelo kotarskog suda, — c) obznane.
izdane u kakvom poslu stranke, koji se po § l.mora
riješiti u talijanskom jeziku.

Uredovni pečati i uredovne table.

§ 9. Natpisi na uredovnim pecatima i uredovnim ta¬
blama (pločama) oblasti i ureda naznačenih u § 1. imaju
biti u hrvatskom ili srpskom jeziku, a u slučajevima niže
naznačenim u hrvatskom ili srpskom i u talijanskom jeziku :
a) natpisi na uredovnim pcčatima i uredovnim tablama
onih oblasti i ureda, krug djelovanja kojih obuhvača
cijelu zemlju, — b) natpisi na uredovnim pecatima
i uredovnim tablama oblasti i ureda, sijelo kojih se
nalazi u jednotn od mjesta naznačenih u § 8, slovo b.
Osim toga u mjestima, za koja postoji posebno histo-
ričko talijansko ime, poslanski žigovi imaju biti u oba
zemaljska jezika. Popis tih mjesta'biti če od c. kr. ministarstva
trgovine objelodanjen na temelju komisionalnog ustanovljenja.

Skolske oblasti i nastavni zavodi.

§ 10. Školske oblasti u opdenju s nastavnim zavodima
i s njihovim namještenicama, upotrebljavati če onaj ze-
maljski jezik, koji je nastavni jezik odnosnog zavoda. —
Upotrebljavanje jezika državnih nastavnih zavoda u
uredovnom dopisivanju. u unutarnjoj službi, u javnim ob-
znanama i na uredovnim pecatima i tablama (§§ 3, 4, 8.
i 9.) ravna se po nastavnom jeziku odnosnog zavoda.

Prijelazne odredbe.

§ tl. Za oblasti i urede političke, sudske i poštanske
uprave, i za nastavne oblasti i urede, odredbe §§ 1, 3 i 10, a
osim toga, za nastavne oblasti odredbe §§ 4, 8. i 9. ove naredbe
staju odmah na snagu.

U ostalom, ova naredba stati če na snagu za sve
oblasti i urede naznačene u § 1. najkasnije 1. siječ. 1912.

Pretpostavljena oblast može, i prije ovoga roka, na¬
rediti upotrebljavanje hrvatskog ili srpskog jezika, u gra-
nicama ove naredbe, za jednu upravnu granu, netom u njoj
budu opstojale za to mjerodavne pretpostavke.

-MM-