KRALJEVINA SRBA, HRVATA ! SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 65(2) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. JANUARA 1924. PATENTNI SPIS BR. 1622. Societe Schaeider & Cie, Pariš. Kormilarska sprava za podmorske i druge 'orodove Prijava od 25. marta 1921. Važi od 1. aprila 1923. Pravo prvenstva od 31. avgusta 1915. (Francuska). Kormilarska sprava j e dno g broda-kao što podmorsko g- sastoji se- kako se zna- za svako kor milo iz: jednog ure« djaja s a mehaničkim i jednog sa ručnim pogonom i axiometra- to je j e dna sprava- ko j a pokazuje u svaki čas kut inkli« nacije kormila. Kod običajnih ur e djaja spojena su ova tri elementa pojedinu sa kormilom, drukčije rekavši. uredjaj se sastoji iz jedne transmisije izmedju kormila i mehaničkog pogonskog ure-djaja (kao na pr. električkog ili hidrati« ličkog) jedne separatne transmisije za ručni pogon, napokon iz transmisije izmedju kormila i skazaljke kuta inkli« nacije. Ova j poredjaj je zamršcn i pravi sme-tnju. Medju ostalim- organi, kojim tre« ba upravljač- da man e vriše (volan, ručka za aktiviranje mehaničkog pogona- ska-zal jka i kazalo) udalj eni su man j e ili vi« še j e dan od drugog- što opažača uma ra i zahtjeva mnogo vremena, ili bar uredjaj za prenašanja zapovjedi na daljini od jednog opažača do drugog. za pre« laz mehaničkog manevra na ručni i o-bratno- Napokon j e dno kormiio popre« tano sa spravom mehaničkog pogona u odredjenu pozicij u, ostaje nepomično u istoj poziciji: i kad je izloženo udarcima mora. tako da transmisija treba biti tr dešena, da može odoliti katkada vrlo znatnim silama- Ova j izum suzbija svc gore navedene nedostatkc. On se u principu sastoji u združenju transmisije, smještene izme« d ju kormila axiometra sa pokretačem razdjeljivača mehaničkog pogona, s jedne stranc. i sa ručnim pokretačem s druge Strane. Združenje izmedju skazaljke axiometra i organa upravljanja mehaničkog pogona ost varu j e med ju« sobno jednu pravu podredjenost sa po« sredovanjem razdeljivača fluida od mehaničkog pogona. Ova podredjenost je ta kova, da kad skazaljka dodje u željenu poziciju inklinacije- prekine automatski razdeljivanje u slučaju iskrcnuea, to jest s a pogonom kormila. ko j i postane pogo-njačem. da se povrate organi automatski u polaznu poziciju. kad nastane uz« rok iskrenuča. S druge stranc je predvidjeno za ruč" no manevrisan.jc jedna spojka izmedju transmisije axiometra i običnog odbija« ca kretnja, ko ji graniči sa volanom ma-ne\ risanja, ko j e je postavljeno na m j e« s tu mehaničkog pogona; ovo sjedinjenje je uspostavljeno na ta j način, da sprava mehaničkog pogona postane neaktivna. Jedan praktičan oblik ovog izuma je prikazan kao na pr. na priloženoj slici. U ovom primjeru je pretpostavljeno, da je mehanički pogon kormila dobiven hidrauličkim putem- tako da je razdje-ljivač. ko ji je stavljen izmedju skazalj« k e axiometra i kontrolnog organa pogona fluida. jedan hidratilički razdcljivač-Ali isto tako može se upotrebiti sve o« stale vrste energije (pneumatičke. elek- Din. 7 tričke i. t. d-)- samo da bi se razdeljivač morao u tom smislu preudesiti. Fig. 1). je šema ukupnog uredjaja- Fig. 2). do 9- prikazuje detalje axio; metra pridruženog orcanima manevri; ranja i mehaničkog razdjeljivanja i ručnog pogona. Fig. 2.) je delomični na< ris, ko ji supenira ručni volan manevriranja odstranjen. Fig. 3). je tlocrt. Fig4). je postrani načrt. Fig. 5). je delomični uzdužni presjek po osi axiometra. Fig. 6). je presjek detalja po VI;VI od fig. 4.). Fig. 7. 8 i 9.) pokazuju u tri razne pozicije djelovanja skazaljke axiometra i volom manevriranja razdjeljivača udrir ženog pogona. Kormilo je vezano s a jednom udeše-nom transmisijom sa vretenu A (fig. 3). koji se okreče u sklopu a- te na ko jem ,je montiran jedan vijak bez kraja B- zah; tevajuči u jedan zubčasti sektor c (fig. 3- 4 i 5) na osi D (fig. 5). koji nosi ska-zaljku E od axiometra. Os D može biti montirana u nosilac d oblikovan u sklo; pu a. Isti nosilac može nositi axiomet-rovu brojenicu (kadran). Udruženje izmed ju transmisije A — B — C D. ko j a djeluje na skazaljku axiometra E, i ručnog manevriranja, ostvareno je na prim. kako pokazuju 3 i 3 pomoču običnog odbijača kretnja- ko= ji se sastoji iz jednog »tožnika a1- na~ sadjenog na vretenu A. i stožnika f. na; sadjenog na osi F- koja je paralelna s osi D, te se okreče u sklopu a, u istoj vertikalnoj ravnini, kao os D- Na os F je pripojen jedan od elemenata G od jed n e spojke, čiji je elemenat H pričvrščen glav in om i za ručku manevriranja L Neposredno se vidi- da elementi G i H mogu biti spojeni i odvojeni od osi F pomoču kretnje ručke manevriranja I u žel jenom smislu: spomenuta ručka m a; nevriranja L je prema torne spojena i rustavljena od transmisije pogona axi-ometra- Ova j edinstvena transmisija zamje; n ju j e dva dosadanja odvojena uredjaja- Udruženje izmed ju skazaljke E od axiometra i manevriranja razdjeljivača hidrauličkog pogona je u drugu ruku o-stvareno kako slijecli: U prikazanem primjeru zatvor raz; djeljivača R i njegove pozicije otvora. za rotiranje kormila u pravom i protiv-nom smjeru. je proizveden uglast i raz; mještanjem poluge J. Ova p o lug a je vezana sa svojim slobodnim krajem j za jedan kraj k poluge K. čiji drugi kraj nosi pogon j ač k' od prečke L. Udruženje izmed ju skazaljke axiometra E i ruč? k e manevriranja razdjeljivača za ozna-čenu svrhu. ostvarano je tim. da su ova dva organa vezana sa jednini i drugim krajem poluge L. U tu svrhu glavina n od rukatke N je montirana na produ; Ijenje osi D, od skazaljke axiometra, na glavinu, koja u ostalom može biti, kako če se kasnije videti, spojena pomoču la-lokc n’ sa odgovarajučim zupcima- Krak E1 izbočen na glavini skazaljke E. vezan je pomoču poluge o za jedan krak po= luge ravnovesja L; krak N1 izbočen na glavini rukatke N jc vezan pomoču prečke P za drugi kraj poluge- Rukavci N1 i E' su iste dužine: ima ju is tu i prečke O i P- kao ove. ko j e s a polugom L sa; činjavaju tri Strane zglobljenog paralelograma- P o lug a razdjeljivanja , je uglobljena u p sa jednim pcklopcem O- ko j eg nosi sklop R od razdjeljivača. Prema torne, ako se odredi njihanje poluge J- u pra; vom ili protivnom smislu oko osi j1, djeluje ona.na podupirače r ili r1, koji pri; maju tečnost pod pritiskom, s jedne ili druge strane čepa od preše S (fig. 1.) koji je opet spojen sa konnilom pomoču jedne udešene transmisije; ova od strana čepa ne p rim a pogon fluida pod komu= nicirajučim pritiskom sa skrinj om bez pritiska T. u kojoj se izdvaja udi,san j e pumpe U. U šemi cd fig. 1 1 označuje provoih nicu. koja vodi razdeljivaču R- tečnost dolazi pod pritiskom iz pumpe U i to direktno ili posredstvcm jednog akumir latora V. 2 je provodnica, koja vodi tečnost natrag bez pritiska, spajajuči raz; djeljivače sa škrinjom udisanja f; 3 i 4 su provodnice- ko j e kcmuniciraju B jednom ili drugom stranem čepa. posredo; vanjem razdjeljivača R. j to naizmjence sa prevodnikom 1 ili sa provodnicom 2. Oblik prikazane izvedbe sadržaje jedilu prečku spojke W. koja je uglobljena u jednu čvrlSitu točka na pr. u škrinju R (fig. 3 i 4). te koja pomoču jedne prečke E i jedne rukatke 3’ ravna os z- koja se okreče u sklopu a. Na ovu os z je montirana jedna prečka Z, čiji vršci ir laze u grlo glavine j ručke, te vuku ovu ručku. dok se ona naslanja s druge Strane na glavine n cd rukatke N. Prečka W može biti potisneta u d vij e ekstremne pozicije W i W’ (fig. 2) po~ moču automatskog potiskivanja pruži< n c wl. Ovom kr etn j om pokreče ona je~ dan palač w (fig. 6). ko ji je pričvrščen na svoju os okretanja. Ovaj palač dje; luje na dva ventila r2- ko ji su snabdcvcnj jednom pružinom i smješteni u jeanoj skrinji R. na prcvodnicama 3 i 4; izer ši da je prečka u poziciji W ručnog mas nevriranja. ili u poziciji W' mehaničkog manevriranja, njeni ventili su prema torne otvoreni ili zatvoreni. Fig. (i prikazu; je ventile r- zatvorene pretpostavljaju; či prečka W u poziciji Wk Opisana sprava funkcij onir a kako slijedi: Kad se hoče, da manevrira ručnim kor; milom, smjesti se prečka spojke W u poziciju- kao i fig. 2 i 4. Prečka Z naslanjaj uči se na glavinu n. te pritiisnuvši pružinu n2, spojila je tim rukatku N na skazaljki axiometra E; u isto vrijeme ručka I se je spojila sa osi F- ušli jed sje= dinjenja izmed ju elemenata FI i G. Ven tili r2 su otvoreni J dosiovljavaju teku; čini. da teče s jedne i druge strane čepa S od preše- koja je vučcna krctnjom kormila bez otpora tekučine. S drugim riječima, čep S je premješten pomoču kormila- ko ji se manevrira rukom- te kučina cirkullira u zatvorcnom okrugu-ko ji je uspostavljen sa presom. provod; nicama 3- 4 i razdjeljivačem R. Pošto su rukatka N i igla axiometra spojeni- one su ovdje pogon jene transmisijom B — C u jednom i drugom smjeru- odgovarajuči sinjem, ko j im se ravna ručka L. Ovim kretnjama polu g a od razdjeljr vuča J i prečka N ostaju nepomične u poziciji fig. 2- dok se poluga L okreče oko svog zgloba od prečke K. Za uklanjanje upravljanja rukom- te da se ručka manevriranja dovede u že? (jenu poziciju. može sc pridodati jedna sprava za zatvaranje- kako je prikazano u fig. 5. U sklop a uveden je jedan steznik za feder I1. koji se može po volji maknuti i postaviti na prelazu glavine i. kako je prikazano ufig- 5; pozicija- gdje se ona može utisnuti u zareze i\ na kojcj se nalaze na glavini i• Za vrijeme ma= nevriranja makne se spomenuti steznik te se okrene preko okruglinc I2, ko ju po-sjeduje steznik, na donji kraj svog po; ložaja. Za prelaz ručnog manevriranja u me; hanično. dovolj no je pokrenuti prečku spojke W i dovesti je iz položaja W u položaj W (fig. 2). Steznici opterečenja r2 se zatvaraju, ručka I sc otvara, a feder n2 osigurava rastavljan je izmed ju glavi; ne n. ručke N i osi U- ručka postaje sad slobodna na svoj o j osi. A ko se- polazeči od pozicije o fig. 2 i 3, ručke N na pr. do broja 15 desno od kazala e, ručka N' okrečuči se. v uče prečku H (fig. 5) j s njom polugu L- koja se njiše oko svog zgloba prema prečki o. postavši slobodna. Ravnovjesna poluga podiže sada preč; ku K j polugu J od razdjelivača, koji se okreče oko j1, podižuči podloge r. Tečnost pod pritiskom u provcdnici 4 dje; ijujc na čep preše S. koji se postavlja od desno na lijevo i razmješta kormilo u povoljnom smislu- Ovo razmještanje kormila je ponovljeno ekazaljkom E; te ista pošavši se smjestiti prema ručku N, djeljuje pomoču ručke E1 i prečke o na polugu L. i ovom zadnjom na prečku K i polugu .1 od razdjeljivača. Ovaj zadnji je sada doveden u početnu poziciju za; (varanja podloga v. da bude pcdudara; r.je izmed ju ručke N i skazaljke E. Kormilo cstaje uzdržano u kutu od 15" po; moču pritiska tečnosti, koja je u kontaktu s obje strane čepa preše. Aufomatsko zatvararjje izmedju ku; kice s federom N2, ko ju nosi ručka- i jed; nog niza zubaca e1- poredjanih na jed; nom odredjenom sektom kazala e i to u velikem broju- koji odgovara broju stir pnjeva gradiranja, dopušta napulstiti ruč; ku N. čim je ona stigla u želje nu poziciju. Za vrijeme manevriranja makne se kukica, naslanjajuči na puce N:!. ko j e p riti skuj e svoj feder- A ko udarac mora da počne da deluje na kormilo- ono bude premješteno povir kavši skazaljku E- Ako se pretpostavi da je na pr. ručka N bila na nulu ska-zaljka E se premjesti (fig. 9) i povuče nomoču prečke O polugu L, koja se 0; kreče oko svog zgloba, prema čvrstoj nrečki P. Prečka K se spusta- o-k’-ečuči nolugu J oko svog zgloba prema oklopu Q i otvara odgovarajuče poluge r1 od razdjeljivača, jedan od d vaju ven; tila r2, on a j od provodnice 3 ili od pro-vodnice 4- otvara se prema svijem krc; tanje čepa i dopušta da se potiskivana tekučina vrati akumulatoru- Kad nestane uzroka odvodjenja- ventili r2. koji su bili otvoreni. zatvore se pod akcij om federa- čija se napetost da regulirati- i potiskivana tečnost- usljed toga što su podloge razdjeljivača otvo; rene, djeluje na čep preše sa prevodni- ca m a 3, te avtomatski razmješta kormilo u protivnom smjeru- dok se ne podudara skazaljka sa ručkom N. koja se ni j e maki a. Iz svog ovo« vidi se jasno- da opisani uredjaj donosi prema dosadanjim ure; djajima- slijedcče prednosti. L) Podri djcnost jzmedju mehaničkog manevriranja i skazaljke axiomctra- ko-je je jecma od glavnih karakteristika i; zuma. pravi mehaničko manevriranje da se može povračati j dopušta kormilu-da sc može pokretati i u slučaju udarca mora, suzbijajuči ovim umarajuče naprezanje. ko je sc upire mehaničnoj energiji premješteno kormilo se zatim automat; ski dovede u poziciju- iz koje ga je ne-pravovremeni pogon premjestio. 2. ) Spojka ručnog manevriranja na transmisiji vezuči kormilo s axiomet; rom ukida jedmi transmsiju. 3. ) Upravljanje ove spojke s uprav ljačom prečkom- u isto vrijeme i spojka izmedju ručke mehaničkog manevriran ja i skazaljke axiometra. dopušta djeljujuči na jedistveni organ brzo pre; laženjc mehaničkog uparvljanja u ručnu i obratno, koja je velike važnosti, na pr. u slučaju oštečenja cijevi i drugih ele-metata mehaničkog manevra, ili u slu; čaju zaustavka pumpe ili iscrpljenja akiv mulatora'. ako je upravljanje hidram ličko. -i.) Udruženje izmedju mehaničkog manevriranja. axiometra i ručnog manevriranja ima svrhu- da skupi organe na istom mjes-tu u neposrednem doma-šaju ruke i oka upravljača. Medju ostalim treba spomenuti- da je brzina manevriranja kormila, od poseb-nog oblika opisane izvedbe- proporcio; nalna stupnja otvora podloga od razdje-Ijivača, a zatim dužini gibanja poluge L-Odstupanje poluge L se povečava s ob; žirom na kretanje ručke manevriranja N na skazaljki axiometra E. Može se dak-le prema brzini- kojom se želi manev; rirati, bilo- 1. ) Dovesti progresivno ručku do že-ljenog kuta- održavajuči pri tom reduci; rano kretanje ručke prema skazaljki. 2. ) dovesti brzo s jednim potezom-ručku u željenu poziciju. 3. ) proizvesti dizanje podloga na najviše u čitavom putu ručke, što poveča; va odjednom brzimu- zatim prema koncu manevriranja dovesti ručku u željenu poziciju. U svemu se vidi, da opisana sprava priskrbijo,je jedan vrlo opširni niz Lu' zina manevriranja, te da ugodno man« vriranje s ručkom na skazaljki dozve ljava reducirati ovaj brzine. i to narc čito za vrijeme inklinacije- kad je kr milo pokrenuto. to jest kad ima namje nu- da se razmjesti pod akcijom vode koja je prouzročena uslijed napredova nja broda. t "kupni uredjaj može. kako pokazuji fig. 1, da sadržava jedno mjesto za po močno manevriranje, sa kojcg može je; «Jan drugi upravljač da manevrira iz daljine na polugu L od glavnog m jesta, kao i na prečku od spojke W. U tom slučaju ova zadnja je spojena jednom transmi; sijom 5 (fig- 1) sa prečkom od manevriranja 6 od pomočnog najesta- a obje ru< katke poluge L ili ručka N i skazaljka E su isto vezani transmisijama 7 i 8 s jednim organom upravljanja 9 i skazalj; kom 10. Razumije se- da je lako, na uredjaju r a zd j el ji vanj a mehanične energije, raz-granati provodnice- koje se sabiraju u jednom sabiraču (pod pritiskom) 11, ko; ii je postavljen na provcdnici 1: kao isto što se sabiraju i u jednom sabiraču bez pritiska 12. koji je postavljen na pro-vodnici 2; ove provodnice su vezane svaka sa jednim razdjeljivačcm' za do; laženje i odlaženje tečnosti pod pritiskom, te su odredjene jednoj seriji mjes; ta odgovarajučeg broja. PATENTNI ZAHTJEVI : 1. ) Uredjaj manevriranja kormila podmorskih i drugih brodova- sadrža-vajuči jedno ručno manevriranje, jedno mehanično manevriranje, te ,jedan axio-metar. naznačen time. da skazaljka, koja je na običajni način vezana s kormi; lom pomoču jedne transmisije, spojena je s jedne strane s običnim odbijanjem kretnja, pomoču jedne osi. na kojoj je montiran, te može biti spojen pomoču jedne spojke sa ručkom manevriranja; spomenuta skazaljka od aksiometra je spojena s druge strane s organom ma; nevriranja od razdjeljivača mehanične energije, pomoču organa manevriranja, pravo rečeno, razdjeljivanja meganične energije, na kojm skazaljka j axiomctar naizmjenično rade- 2. ) Jedan primjer izvedbe naznačen energije, na kc.jem skazaljka i axiometar ručka mehaničkog manevriranja monti; rane na istu os- te spojene krakovima jednake dužine i jednakim prečkama- niz bri > man( dozvc } n are je kr namje vode -dova. azu j e a po 'e jej z da-kao čaju srni; ‘vrini* a k ed- dj= ju Z- u O z sa kraljevima jedne poluge manevriranja. i svojom osi za kontrolni organ-pravo rekavši razdjeljivač mehanične energije. 3.) Jedan primjer izvedbe od uredjaja po zahtjevu 1. i 2.. naznačen je meha# nizmom manevriranja sa jedinstvenom motlom. j to s jedne Strane ujedinje-njem spojke ili razdvajanjem izmedju rucke ručnog manevriranja i transmb sije. te sipajajuči skazaljku axiometra sa kormilom; s druge strane ujedinje-njem sastavLjanja i razstavljanja izme< dju skazaljke od axiometra i ručke mr haničnog manevriranja, te napokon or< ganima, koji drže razdjeljivanje ener< gije neaktivnim, za vrijeme manevrira* nja s rukom. 3iuuW) Adpaient brof1622. )