P o g t a r i n а plaćena u gotova Cena Din У-* SOKOLSKI GIASN11C G lA SILO SAVEZA SOKOLA KR^H IVI^E JUGOSLAVIJE HESEĆNI PR.ILOC *S O KOLŠKO SELO' V čuvajte Jugoslavigu i Izlazi evakos petka _ Gout’° ie našem ministru spoljnih DnK°Ja ^Bogoljubu Jevtiču povodom пгрл Д na®e Pravedne stvari u Ženevi pr« društvom na'roda čestitku slede- sadržaja: Ministar Bogoljub Jevtič Beograd ^ašem Radujemo se velikom i odličnom uspehu u borbi za pravdu i as °tadžbine. Pobedniku iskreno če- stitamo, tražeči u ovoj p obedi utehe našoj neizmernoj nacionalnoj tuzi, uvek spremni da čuvamo tekovine Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedini-telja, da čuvamo Jugoslaviju. Mi Sokoli naročito cenimo Vaša nastojanja za očuvanje mira i za veličinu naše Kraljevine. Zdravo! Za Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije: Gangl Poidravni telegram Saveza SKJ ministru dru Benešu Savez Sokola Kraljevine Jugoslavi- tcle(futl° j° nadalje sledeči pozdravni (;evfrani i ministru spoljnih poslova °slovačke Republike dru Benešu: Ministar dr. Beneš Prag * ^stitamo na velikom uspehu u nev>, gde je pobedila pravedna stvar naše zemlje i našega naroda. Blagoda-rimo na odličnoj i energično j pomoči, koja je ponovni dokaz najčvrščih veza medu oba bratska naša naroda. Neka živi bratska češkoslovačka! Zdravo! Za Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije: Gangl ■ "— Sastanak pretsednika župskih otseka za sokolske čete u Mostaru staru Пе 1 °- m- održače se u Mo- ških sastanak svih p'retsednika žup-®tseka za sokolske čete. Tom pride Ce svi sokolski radnici, koji vo-Pretr . za sokolske čete po župama, i ra,CsH razna pitanja u vezi s radom v°jem Sokolstva na selu. O vaj sastanak udešen je u sedištu Sokolske župe Mostar s razloga, da se bra-ča na licu mesta upoznadu s orgam-zaci jom i s načinom rada Sokolske župe Mostar, koja je do sada imala naj-večih uspeha u organizovanju Sokolstva na selu. Reforma telesiiog vaspltanfa u Bugarsko} 1 ossiivanje svedržavne telesno-vaspitne organizacije »Branik«? stj vrafki večernji list »Narodnji Lici c] e^ernjik« donosi u svom broju Učava m- vest. da sofijska vlada pro-Vasnit nacrt novog zakona o telesnem pitan[an.JU> Prema kome bi telesno vas-noVoje ’mal° da bude usredotočeno u ailjw J svedržavnoj organizaciji »Brana ~,u l Ји bi morala da bude učlanje-18 o a,. bugarska omladina od 11 do iniall . • Ova bi organizacija tako Ve^ u Početku 400.000 članova, organizacija imala bi da bude osnovana prema uzoru italijanske »ba-lile«. Protiv osnivanja ove organizacije, prema ovoj vesti, ustao je Savez bu-garskih Junaka, koji traži, da bi sam bio podržavljen i priznat kao vrhovna telovežbačka institucija u zemlji, u koju bi imale da prietupe i sve ostale organizacije. Traženju Junaka medu-tim, kaže se, da su se oduprli skoro svi ostali telovežbački i sportski save-zi, koji radi toga pripravljaju i jedan memorandum ministarskom savetu. »Sokolska srca« Jim0si!?raya Naveza Sokola Kraljevine $kih • VlJe primila je od mnogih brat-kojimnUPa,v hrustava i četa dopise, u ? traže, da im se pošalju za ras-velik0 >>So^°lska srca« za koja vlada !«* taSimanje ne samo u sokolskim, *ђа, a 7° .Pr i u vansokolskim redovi-ovoj svi žele da uzmu učešča u Ra i. koj socijalnoj akciji. toga linrnnra SK toga uprava Saveza SKJ od- lučila je da poruči i daljnju partiju ovih »sokolskih srca«, koja če se onda staviti na raspoloženje u svrhu prodaje svima bratskim jedinicama, koje su se za to zainteresovale. Stoga je potrebno da sve bratske jedinice, koje su zatražile da im se dostavi još iz-vesna količina ovih »sokolskih srca«, jave bratskom Savezu točnu količinu, koju žele da im se dostavi. Našim pretplatnicima! ?latnic;eČemo pažniu svim našim pret-•lu na,^a,đa ćemo u narednom bro-4ice, h \. ta Priložiti čekovne uplat-^ a bi tako uzmogli što pre da izravnaj« svoju zaostalu pretplatu i da obnove pretplatu za narednu, 1935 godinu. Uprava sokolskih listova Kalolicizam i Sokolstvo Јгојц 1 »Narodnji listi« donose u .0tH član i. o. m. pod gornjim naslo-n v Pahoi ”’ ^ napisao dr. Jaro- n<>sim ’ a ^°Ј>' Jer se do tič e i nas, “Uni- v°,Je u p^Ptembru ove godine otlrža- soknuri0varadinu- u Jugoslaviji, wJsko slavUe. Bilo je to pri-i nr, cano£ otvorenja sokolskog o50svSte sokolskog barjaka. -ipe .&Večan!!a;1’staknu'tijib ličnosti kod K AVs a. * Slavni govornik, bio ba6^ sam ‘a3Tlov'č> biskup dakovački. ?o^aka ;,.,iCln Posvečenja soko.lskod ta^aka ;?rr, n Posvečenja sokolskog i ° ,c ^r- Akšamovič odli- idp; no ni-n 8°vor, koji je bio veliko 24 nav Zl,lan!c značenju sokolsikc slovena. Naglasio je naročito, da je Jugoslavija na vekove tesno spojena sa sokolskom idejom, koja je za jedin-stvenu Jugoslaviju od neslučenog zna-čenja u državnom i nacionalnom pogledu. On — biskup — ždi, da bi se sokolska ideja koja ima ogromnih uz-gojnih vrednota, naročito ukorcnila medu omladinom. I kao što sunce naj-pre svojim zracima obasjava vrhove planina i tek zatim prodirc svojim zracima u doline, tako je zadača i intcli-gencije, da sokolsku misao nosi od vrhova u nižine, da ju širi medu narod. Iza toga, obraćajuči sc omladini, izrazi«' je biskup dr. Akšamovič želju, da bi omladina rasla vodena snagom vere i pod zaštitom sokolske ideje na korist ujedinjene Jugoslavije. Pre dra Akšamoviča na sličan način govorio je o značenju sokolske ideje katolički biskup iz Kotora dr. Uče-lini — Tiče. Češkoslovački Soko s iznenade-njem čita ove vesti. Sokolstvo je nai-me jedinstvena tvorevina, kojom pro-vejava jedna te ista ideja i jedan te isti svetovni nazor. I katolička crkva je takoder jedinstvena tvorevina i ne može se zamisliti, da izjave tako visokih crkvenih dostojanstvenika ne bi izražavale i oficijelno gledište crkve. U čemu je onda uzrok, da je stanovište katoličke crkve prema Sokolstvu dru-gačije u Jugoslaviji, a drugačije u Če-škoslovačkoj? Kakav je odnos Sokolstva prema katolicizmu, izneo je več Tirš u svom članku »O svrsi sokolovanja i o uvelima za njegov uspeh«, koji je objavljen u broju 11 časopisa »Sokol« iz godine 1871. U tom članku piše Tirš, izmedu ostalo g: »Ali i u stvari sokolskoj treba polagati važnost na to, da se za naša društva pridobije što veči broj pripadnika, jer se inače ne bi mogao da postigne uticaj na telesni i moralni karakter našeg naroda. Iz ovoga sledi, da iz sokolske stvari treba izdvojiti sve ono, što bi moglo da suzi krug njene privlačnosti. A kao što najodlučnije želimo, a i želeti moramo, da bi kod nas nastale prave političke stranke i da bi te stranke iskreno i otvoreno u javnom životu zastu-palc i nastupale za svoja načela, a nikada pak borile se zbog ličnih sporova, tako bi se morali tim najodlučnije izjaviti i protiv toga, da bi sc i sokolske jedinice oprede-»ljivale za jedmi ili drugu stranku i da bi time odbijale od sebe pripadnike protivne stranke. Stoga i u verskim pitanjima kao i u ostalim sličnim stvarima smatramo snošljivost kao jedino pravilnu. — Iako smatramo pravom a i dužno-šču svakog pojedinca da pristupi radikalnoj ili konzervativnoj Stranci, da se otvoreno priznaje kaitoli-kom ili evangelikom. ili, ako ni jedno ni drugo no odgovara nje-govom uverenju, da pošteno istu-pi iz svake vere, ipak ne mislimo, da bi naša društva u tom ili dru-gom smeru na bilo koji način na-stupala demonstrativno, nego u doba, koje če — kako mislimo — uskoro da nastupi, biče im potrebno, da izbegavaju sve, što bi se moglo tumačiti kao jasan fakat u jednom ili drugom smislu. Naša stvar nijc za stranke, nego je namenjena čitavom narodu, ona ne podleže promenama kao politički ili verski pogledi, jer je večito is-tinska i važna i jer stoji u tom značenju reči uzvišeno nad sporo-vima jednog doba.« Tirš dakle smatra i konfesionalna pitanja za pitanja one vrsti, koja ne spadaju u Sokolstvo. »Svakog bratski pozdravljamo u našoj sredini, svakog onog cenimo, koji je Ceh dušom i te-lom.« Verno ovim osnovnim načelima, Sokolstvo se nikada nije interesovalo za versku pripadnost svojih pripadnika te je u verskim pitanjima ostajalo posve ncutralno. Zbog toga (češkoslo-vačko) Sokolstvo i ne posvečuje svoje barjake. A ipak se ne moze tvrditi, da bi ikada češkoslovačko Sokolstvo bik> pračeno simpatijama od oficijelnih pretstavnika katolicizma kod nas, i to zbog toga, pošto katolicizam nije samo verska, nego i svetovna, politička institucija. Oficijelni predratni katolicizam, koji su reprezentovali i kome su davali kod nas pravac pripadnici protučeške visoke hijerarhije, bio je usko povezan s Habsburškom dinastijom i sa svime, što je s njom bilo u vezi. Bio je pomagač feudalizma, oficijelno austrijan-štine i glavni pretstavnik kulturnog re: akcionarstva. Došao je prevrat i s njim se mnogo i mnogo izmenilo. Ne samo u Jugoslaviji, nego i kod nas. Oficijelni predratni katolicizam, koji su pretstavljali članovi visoke, nečeške hijerarhije, ne-stao je sam po sebi, a u češkom katolicizmu ispoljile su sc sile, koje su bile sakrivene u redovima nižeg klera i ka-toličkom pučanstvu. Bile su to one iste sile, koje su več pre prevrata vodile češke i slovačke katoličke sveštenike u redove nacionalnih buditelja i narod kultu Svetog Vaclava, kultu koji je bio izričito nacionalan, antiaustrijski. Ako se je u katoličkim crkvama pevalo »Bože živi, čuvaj Bože...« iz pluča, pevao jo narod od srca pesmu »Sveti Vaclave, ti vojvodo češke zemlje ...«. Oslobodenje češkoslovačko g naroda su jednako priipremali i jedna-ko iskreno pozdravili češkoslovački katolički sveštenici i katolički puk kao i ostali verni Cesi i Slovaci. Danas bi samo usijana glava mogla tvrditi, da češkoslovački katolicizam stoji na strani neprijatelja češkoslovačkog naroda. Posleratni razvoj pak dotneo je sa sobom još i drugu pojavu, koja mnogo ko'ga iznenaduje. Onaj, koji je oče-kivao, da če oslobodenje naroda od austrijske vlasti doneti sobom i istu-panje naroda iz katoličke crkve, morao se razočarati. Danas više ne može biti reči o tome, da je ogromna večina^ češkoslovačkog naroda i preko istoričkih reminiscencija ipak srasla s katolicizmom u jedno. Mistički, obredni i slat-ki katolicizam bliži je duši vernog Če-hoslovaka od protestantizma. O ovoj sklonosti češke duše prema veri, koja voli obrednost (ceremonijalnost), dokazuje i uspeh narodne češkoslovačkc crkve u poredenju s evangeličkom cr-kvom. Ako hočemo, da Tirševo geslo »Ko Čeh — taj Soko«, postane faktom, onda ne smemo izgubiti iz vida ove dve spomenute činjenicc. Stanovište Sokolstva prema katolicizmu ostalo je i u novoj državi isto kao i pre. Ono se ne interesuje za versku pripadnost svojih članova i svaki, bilo to katolik, evangelik ili beskonfe-sionalac, bratski se prima u sokolske redove, poštovan i cenjen, ako je Čeh ili Slovak dušom i telom. Ovo potonje je jedini uslov. Izvesti konzekvencijc iz ovog sta-rog sokolskog načela i_ iz izmenjene pozicije posleratnog češkoslovačkog katolicizma, bio bi velik državnički čin, koji bi ogromnu većinu našeg naroda sazdao u čvrst i jedinstven temelj eg-zistence naše države. Posledice, koje bi iz ovakvog čina nastale za državu i narod, zaslužuju žrtve i ustupke s obeju strana. Tako kako je Sokolstvo našlo svoje pozitivno stanovište prema svetovaelavskoj i či-rilo-metodskoj tradiciji, tako bi morao i češkoslovački katolicizam da napusti tvrdoglavo protivljenje protiv onih velikana češke istorije, koji nisu-zgrešili nista drugo, nego što su ustali u pra-vednoj borbi protiv zloporaba od Strane crkve u srednjem veku, a koje se ne dadu zatajiti. Ali i Sokolstvo mora da prizna i da osudi pogreške, koje su učinjene, ne od njega kao celine, nego od neodgovornih pojedinaca, i to naročito u Slovačkoj. . Pozitivno stanovište katolicizma prema jugoslovenskom Sokolstvu dokaz je, da ni Tirševa ideja ni katolička vera nemaju u sebi elemenata, koji bi jedan drugoga isključivali. Dokaz je torne j crkveni pogreb osnivača Sokolstva upravo pre pedeset gotliVia. Bilo bi stoga poželjeno, da bi primer Jugoslavije i kod naših merodavnih krugova bio podvrgnut brižnom razmatranju. — Dani sokolskog bralstva u Opavi i Mor. Oslravi Izmedu češkoslovačkih i jugoslo-venskih Sokola več od vajkada postoje najvidnije i najsrdačnije medusobne veze. Ove bratske i tako srdačne veze nisu samo ograničeno na Savez SKJ i na ČOS, kao na najviše instanco jugo-slovenskog i češkoslovačkog Sokolstva, več su one isto tako tesno i najsrdačnije podržavane i izmedu naših i češkoslovačkih sokolskih župa i društa-va, a da i ne spominjemo one mnogo-brojne veze, kojima su medusobno povezani pojedinci jugoslovenski i češkoslovački Sokoli. Uzajamni rad jugoslo-venskog i češkoslovačkog Sokolstva u jednom čitavom nizu dosadanjih ve-čih sletova, svesokolskih i pokrajinskih, sudelovanje na mnogim skupšti-nama i sednicama u Pragu, Beogradu i t. d., sve jc to doprinelo ovoj danas tako uskoj i upravo nerazdruživoj i naj-tesnijoj bratskoj zajedničkoj saradnji jugoslovenskog i češkoslovačkog Sokolstva. Takvi bratski odnosi, u kojima ži-vu i oba naroda i njihovo Sokolstvo, razumljivo je da svakom prigodom do-laze do punog izražaja, a pri čemu se vidi, da geslo »Vernost za vernost« nije samo puka reč, več da je ono dubo-ka i neosporiva stvarnost. I ova stalna težnja za zajedničkim radom urodila je i mišlju, da se povremeno prireduju i izmenična predavanja, a to u cilju da se neposrednim ličnim dodirom i ži-vom rečju još više prodube i učvrste temelji zajedničkog rada medu bra-čom Čehoslovacima i Jugoslovenima. I tako je došlo do toga, da su bra-ča i sestre iz Moravske Ostrave, iz mesta koje se nalazi skoro na granici Če-škoslovačke, Nemačke i Poljske, pozvali prvo g zamenika starešine Saveza SKJ br. Gangla da im održi jedno predavanje o razvitku sokolske misli i Sokolstva ti Jugoslaviji. Braći iz Ostrave pridružila su se svojim pozivom i brača iz Opave, grada na ne-mačkoj granici, a također i Brno i tleska Tršebova, te udaljeni slovački Tur-čianski Sveti Martin. Na žalost bilo je jedino moguče da brat Gangl održi predavanje samo u Opavi i u Moravsko) Ostravi, središtima češkog nacio-nalnog života na krajnjoj nemačkoj granici. Koliko u Opavi, toliko i u Morav-skoj Ostravi, brat Gangl je održao predavanje, koje je bilo odlično pose-čeno, popračeno s najživljim zanimanjem i spontanim oduševljenjem. Su-sretljivošcu radio-stanice u Moravsko j Ostravi ovu lepu sokolsku češkoslova-čko-jugoslovensku manifestaciju mogli su da prate i slušaju i ostali kraj evi na području radio-stanice Košiče, Brna, Bratislave i Moravske Ostrave. O ovim predavanjima brata Oan-gla u Opavi i Mor. Ostravi kao i o manifestacijama bratstva i vernosti češkoslovačkog Sokolstva prema jugoslovenskom, donosimo ovaj kratki prikaz. Brata Gangla, koji je bio u pratnji brata Svajgara, dočekali su 5 o. m. na češkoslovačko j pograničnoj stanici Br-šeclav starešina Ilanačke župe br. Cigler i naročita deputacija Moravsko-šlcskc župe, i to starosta br. Souček i tajnik br. Ilrbač. Isto tako pretstavnik jugoslovenskog Sokolstva bio je srdač-no pozdravljen na stanici Pršerov od tamošnjih Sokola. Na stanici Vitkovi-ce-Svinov, kuda vodi pruga za Opavu, dočekala je brata jedna deputacija bra-če iz Opave s društvenim načelnikom br, Novakom. Put iz Vitkovica do Opave bio je dirljiv izraz sokolske lju-bavi i bratstva. Na svakoj stanici br. Gangla čekali su, uvsprkos kiše, pripadnici Sokolstva dotičnog mesta. A tek doček na stanici u Opavi! Mnoštvo sveta na stanici dočekalo je brata Gangla s gromkim i oduševljenim poklici-ma »Zdravo!« i »Na zdar!«, otprativši ga u mesto, gde je u 20 časova u veli-koj vežbaonici, u vezi s predavanjem br. Gangla, bila priredena velika češiko-slovačko-jugoslovenska manifestacija uz sudelovanje svih nacionalnih krugova ovoga napola nemačkog mesta. Prepuna dvorana dokazivala je, koliko je zanimanje gradanstva Opave za ju-goslovensko Sokolstvo. Pored pretstavnika vojnih i civilnih vlasti, tu su bili zastupani svi javni i prosvetni radnici, veliko mnoštvo članstva iz Opave i okolice, veliki broj oficira i vojnika na čelu s generalom Nemcem i pukovni-kom Tihim, pretstavnik okružnog pro-svetnog saveza br. Tesarš i t. d. Posle pozdrava brata Tesarša, te pukovnika Tihog u ime vojske, održao je br. Gangl predavanje, koje je bilo saslu-šano s največim zanimanjem i na. koncu popračeno oduševljenim odobravanjem. Posle brata Gangla govorili su još kratko društveni starosta i prosve-tar, a nakon toga otpevana je jugoslo-venska i češkoslovačka himna uz prat-nju vojnog orkestra. Tom prilikom či-; tava dvorana poklonila se jc uspomem Viteškog Kralja Aleksandra I Ujemm-telja, ponavljajuči zakletvu vernosti na život i smrt. Posle ove krasne manifestacije slovenske sloge i bratstva od'rzano je n češkoslovačkom Narodnom domu prijateljsko veče, na kome je isto tako palo mnogo poticajnih reči za dal j nji zajednički rad Sokolstva. Susretljivošču opavske brače, brat Gangl s bratom Švajgarom razgledao je Opavu. Sokolsko društvo u Opavi ima i veoma lepo uredeno letnje vežba-lište, koje jc gradeno amfiteatralno, te koje ima posebni prostor za tenis, igralište za decu i t. d. Ove godino u letu održan je tamo i pokrajinski slet. SLOVENSKO SOKOLSTVO Pregled takmičenja ČOS u g. 1935 češkoslovačko Sokolstvo u nared-noj 1935 godini okušaće svoje sile u raznim takmičenjima. U prvom redu načelništvo ČOS prirediće takmičenja za prvenstvo ČOS kao i opče takmiče-njo nižih odeljenja. Takmičenja za prvenstvo ČOS održače se 29 i 30 juna u Bratislavi, a takmičenja nižih odc-Ijenja prirediče svo župe na svome području dne 16 juna. Nadalje če načelništvo prirediti u Pragu takmičenje 0 peteroboju za pojedince i vrste. Da-Ijc su predvidena prvenstvena takmičenja u igrama: odbojci, hazeni i tenisu po društvima, zatim izbirna takmičenja po župama i pokrajinama te konačno takmičenja za prvenstvo ČOS. U januaru od 24—25 održače se takmičenja smučara. i to u Banjskoj Bistrici. u Slovačkoj. Pored svih ovih na-brojenih glavnih takmičarskih skupina doči če na red takoder i sve ostale. Tako če se dne 14 juna odtžati u Pragu na Vltavi takmičenja u kanoistiei 1 u veslanju, zatim 15 decembra, takoder u Pragu, borbeno takmičenje, 13 i 14 aprila takmičenje u mačevanju. te septembra takmičenje u hrvanju. Naraštaj takmičiče j edino u moravskim župama. dok če češke i slovačke župe svoja takmičenja cdržati godine 1936. Podela ČOS na pokrajine U cilju Iakšeg izvadanja tehničkog rada, podrUčje ČOS podeljeno je u nekoliko pokrajinskih skupina, od kojih svaka obuhvata 5—9 župa dotičnog kraja. Pored praške župske skupine, koja se sastoji od 5 župa, ČOS imade još i sledeče: jugozapadnu pokrajinu (Plzenj), severozapadnu župsku skupi-nu (Kladno), severoistočnu (Jičin), te istočnu sa središtem u Kolinu. Tako je sva Češka razdeljena na 5 skupina sa 27 župa. Druga pokrajina, Moravsko -šleska. deli se na dve župske skupine: zapadnu, koja ima svoje središte u Brnu, te na istočnu sa središtima u Pršerovu i Prostjejovu. Osmu skupinu pak tvore sve slovačke župe. U Mo-ravskoj ukupno je 16 župa, u Slovačkoj 6, dok za sada izvan skupina osta-ju župa u Potkarpatskoj Rusiji. Au-strijska župa u Beču i Zagranična župa. Nekoliko podalaka o lelovežbačkom radu u ČOS Netom objavljena statistika o telo-vežbačkoj delatnosti ČOS za god. 1932 daje nam jasan pregled svega toga ogromnog rada, koji provodi Sokolstvo iz godine u godinu za kolektivno podignuče telesnog zdravlja naroda. Iz nekoliko brojaka, koje čemo ovde navesti, vidimo da su se sokolskim vaspi-tanjem na teritoriju češkoslovačkc Republike bavilc 437.572 oeobe, dakle sko-ro pola miliona. Od ovog broj a bilo jc vežbača 65.871, vežbačica 47.875, naraštaja muškog 30.979, naraštaja žen-skog 28.152, muške dece 123.099 i ženske decc 141.878. Pored toga prednaeki zbor brojio je 7.929 prednjaka i 5.327 prednjačica. U jednom društvu bilo je poprečno upisanih 21.5 vežbača, 17.8 vežbačica, 12.5 naraštajaca, 11.9 nara-štajki, 41.4 muške i 49.1 ženske dece, t. j. ukupno 140.4 vežbača. Kako je ČOS imala na koncu 1932 godine 3.157 društava i otseka biče stoga vredno spomenuti, kako je i podeljena telovež-bačka delatnost na pojedine telovež-bačke kategorije. Prema tome vidi se, da su članovi vežbali u 3.064 jedinice, članice u 2.692, muški naraštaj u 2.458, ženski naraštaj u 2.371, muška deca u 2.972 i ženska deca u 2.891. Uopče nije sc vežbalo u 40 iedinica. Poset telovež-be kroz celu godinu zabeležio je za sve vežbačke kategorije 18,150.000. od koga broja otpada okrugio na dceu 10,7 mili juna. na naraštaj 2,5 milijuna, te na članstvo 4.9 milijuna. Telovcžbačkih satova bilo je ukupno 1,054.616. Ovc brojke jasno dokazuju ogro-man telovežbački rad u češkoslovač-kom Sokolstvu. Pokrajinski sle! 1935 u Taboru Praška župska skupina, pod koju notpadaju župe: Barakova. Klanicka, Jungmanova, Srednjočeška, Podbelogor-'ska, Pračka i Žiškova, prirediče narodne godine u danima 29 i 30 juna svoj omladinski te u danima 5, 6 i 7 jula svoj članski pokrajinski slet u staro-drevnoj husitskoj tvrdavi Tabor. Učc-šče na tome sletu obečale su takoder i susedne župe Husova i Jeronimova. Pripreme za ovaj slet več su otpočeie. Tehnički organi več su za ovaj slet iz- dali i posebne vežbe za decu, naraštaj, članove i članice, te za stariju braču. Spomenemo li da če na ovom pokra-jinskom sletu biti zastupane skoro naj-jače župe ČOS, stalno je onda, da če ovaj slet po svojoj snazi premašiti mnogi praški svesokolski slet pre rata. Pomenute župe, kojc čc učestvovati ovome sletu, imaju ukupno 412 društava i otseka sa skoro 70.000 pripadnika. od kojih 12.000 vežbača. 10.000 vežbačica. 5.000 muškog i 5.000 _žen-skog naraštaja. tc 24.000 muške i 2/.000 ženske dece. Tehničko vodstvo sleta u rukama je brata Bogumila Havla, načelnika Barakove župe, koji (c voditi muška odeljenja, dok če ženska ode-ljenja voditi s. Boučkova. Propagandislički put poistarosle ČOS br. dr. Jurja Slavika po SevernoJ Ainerici Potstarosta ČOS br. dr. Jura j Sla-vik održao je na svom propagandistih -kom putu po Severno j Americi ukupno 25 sokolskih i patriotskih predavanja, kojima je prisustvovalo na desttikc ti-suča njegovih sunarodnjaka. Glavna svrha ovih predavanja br. dra Slavika bila je da obavesti svoje zemljake s one strane oceana o stanju Slovaka u staroj oslobodenoj domovini, u čemu jc odlično uspeo i tako preprečio sepa-ratističko rovarenje nekih elemenata, koji još nikako ne mogu da se sprija-telje s današnjim stanjem u Češkoslo-vačkoj Republici. Osim toga brat dr. Siavik kao sokolski prvak medu Slo-vacima u domovini svojim predava-njima medu slovačkim Sokolima u Americi dao je novih pobuda za dalj-nji sokolski rad u Americi, gde slo-vački Sokoli imaju svoju posebnu so-kolsku organizaciju. Svi rodoljubni slo-vački listovi u Amcrici, pozdravljajuči najsrdačnije misiju brata dra Slavika, izrazuju želju, da bi ih ponovno pose-tio, naglašujuči važnost ovakvih pose:a brače iz stare domovine onima u no-vom kraju. Gospodarska kriza izgradnja vežbaonica u ČSR Gospodarska kriza, koja vlada več više godina, izgleda. da nije imala ve-čega upliva na gradnju sokolskih domova u češkoslovačkoj Republici. I ove godine, naime, bilo je tamo otvo-reno više desetaka novih sokolskih domova, od kojih su nekoji zaista uzorni. Tako su društva Vršovice i Višegrad u Pragu otvorila krasne i silno prostrane vežbaonice, koje pretstavljaju idealni model vežbaonice za sokolski rad. Za drugu godinu opet odlučilo se jc više večih društava da podignu svoje domove. Medu Drvima ie u ovome pogledu sokolsko društvo ono na Vi-nogradima u Pragu, kojc je u tu svrhu nabavilo zemljište u veličini od oko 20.000 m2, na kome če podignuti svoj sokol. dom. Za kratko vreme društvo če raspisati i natečaj za izradu načrta. I Sokolsko društvo Smihov I takoder se priprema na gradnju novog doma, jer sadanji, u kome su se odgojile generacije sokolskih radnika, više ne zado-voljava. Svoj dom počeče graditi takoder i društvo Pršerovo. središte istoč-no moravskih sokolskih župa. Pored pomenutih društava, bavc se mišlju da nodignu svoje domove i društva Prag IV na Hradčanima. Prag III na Maloj Strani, dalje Sokol u Budjejovicama, Kraljcvu Mestecu, Litovelu i u još mnogim drugim mestima. Brojno stanje poljskog Sokolstva Poljska sokolska organizacija je po broju sokolskih pripadnika na trečem mestu u slovenskom Sokolstvu. Prema statističkim podatcima poljskog Sokolstva, koji se odnose samo na članstvo i naraštaj, jer se dcca u toj statistici ne spominju, a prema čemu izgleda, da telovežbu dece gaji samo jedan mali broj jedinica, opaža sc, da broj članstva niti raste niti nazaduje. Poljska sokolska organizacija broji vrlo malo naraštaja, naime 7.464 naraštajca i 3.436 naraštajka. Poljski sokolski sa-vez tvori 888 društava, koja su orga-nizovana u 65 okružja, odnosno preko ovih u 6 župa, ili tačnijc rečeno, u pokrajinske skupine, i to: u krakovsku, malopoljsku sa sedištem u Lavovu, mazovijetsku, pomorsku, velikopoljsku sa sedištem u Varšavi tc šlesku sa sedištem u Katovicama. Članstva sve jedinice imaju 43.339 muškog. te 10.181 ženskog, dakle ukupno 53.520. Od ovih vežba 32% članova i 47% članica. (Nastavak s 1 stranace.) Brat Gangl pregledao je i uzomu višu Masarikovu ckonomsku šfkolu, gde ga je pozdravio sav profesorski zbor za-jedno sa svim pitomcima. Kako u Opa-vi poetoji i češka porodična škola za vaspitanje domačica, a koja je jedna od najbolj ih svoje vrsti u Republici, to su brača iz Opave i ovu školu pokazali svojoj jugoslovenskoj brači. Iz gostoljubive Opave. gde sc jc osedao kao kod svoje rodene brade, morao je br. Gangl da krene dne 6 decembra za Moravsku Ostravu, središte Moravsko-šleske župe i celokupnog ogromnog industrijskog revira u češkoslovačkoj. Kad je brzi voz ulazio oko 15.40 časova u veliku etanicu Moravska Ostrava-Pršivoz, dočekala je tamo ju-goslovensku braču počasna četa Sokola na čelu sa starešinstvom /upe i svim starešinama društava, kojih je u ovora gradu 9. Iza sokolske čete nalazilo se veliko mnoštvo rodoljubnog gradan-stva, kojc je neprestano oduševljeno klicalo »Na zdar!« »Zdravo!« »2iveo!« Na pozdrav župskog starešine br. So-učeka, pretstavnika Sokola I u Morav-skoj Ostravi, brata dr. Šavrde, pret-sednika Češkoslovačke - jugoslovenske lige brata Havlička br. Gangl je otpo-zdravio najsrdačnije. Ogromna nova sokolana Sokola I u Moravskoj Ostravi bila je mnogo pre 20 časova dupkom puna članstva svih mesnih sokolskih društava. Kao i velika dvorana, tako i predvorje i svi hodnici, sve je vrvilo od brače i sesta-ra, koji su došli da čuju prvaka jugo-slovenskog Sokolstva. I sve je več bilo pripremljeno i zvučnici namešteni po svim večim prostorijama sokolane i izvan nje na ulici, da tako mogu i oni čuti i pratiti ovu manifestaciju, koji nisu mogli dobiti mesta. Posle krasno otpevanog jednog uvodnog komada, koji je otpevao župski pevački zbor, pozdravio je jugoslovensku braču župski starešina br. Souček uz oduševljeno klicanje svih prisutnih. Za njim je odmah započeo svoj govor br. Gangl, koji j c bio često puta prekidan gromkim poklicima i odobravanjem. Posle govora brata Gangla nasta-vio je pevački zbor svoj koncertni program. Nakon toga pozdravio je prisut-ne s nekoliko reči od strane jugoslo-venskih Sokola i br. Švajgar, a zatim je govorio župski tajnik i član pretsed-ništva ČOS br. Josip Hrbač. koji je u svom govoru odao poštu blaženopočiv-šem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujeuinitelju i nazdravio mladom jugo-slovenskom Kralju Petru II kao i ju' goslovenskom prijateljstva! i bratstvu, prckušanom u dobru i u zlu. Ova krasna manifestacija u Moravskoj Ostravi cdržana je pod geslom »Čuvajte Jugoslaviju — mi smo s vama!« Čitav grad, največi ugljeno-kopni revir češkosilovačke i sedište naj-veče evropske železare u Vitkovicama, bio je tih dana pod silnim utiscima slovenskog bratstva. Jugoslovenska brača bili su predmet naročite pažnje i posvuda najsrdačnije susretana i pri-mana. tako i od strane pretsednika gradske opčine. državnog poslanika u češkoslovačkoj narodnoj skupštini g. Prokeša, nadalje su bili pozvani da raz-gledaju ogromnu električnu centralu vitkovičkih železara, umetničku izlož-bu, ogroman bioskop Sokolskog društva Moravska Ostrava I, novu i staru sokolanu istog društva, Sokolski dom u Orlovi, sedištu župe Tješinske, gde je pre svetskog rata delovao načelni.< Jan Čapek, organizator češkoslovačkih legija u italijanskoj vojsei. Obišli su takoder i sav kompleks rudnika kame-nog uglja, najboljeg u srednjoj Evropi. Baš u ovom ogromnom reviru najviše se oseča teška gospodarska kriza, nezaposlenost ugljenara i industrijskih radnika uopče. Posle srdačnog oproštaja od nada sve gostoljubivih Ostravčana br. Gangl u pratnji br. Švajgara otputovao je u Prag na skupštinu ČOS kao pretstav-nik Saveza SKJ — vš. ттттшштшшишшшт Sokctska t-л/јјл . »љћ>оЛлилшА RADIO STANIČA BEOGRAD Dne 27 decembra predaje brat Stanojevič Miloš, Veliki Bečkerek-Matica, 0 temi: »Narodna pesma i Sokolstvo«. (Večernje). Dne 2 januara predaje brat Hočevar Ciril, Maribor, o temi: »Sokolstvo 1 smučarstvo«. (Večernje). Dne 6 januara predavače s. Gr-bič Smiljka, Ruma, o temi: »Bol naroda« i brat A. Očenašek, Prag, o temi: »Aleksandar I — pobormk sokolske misli« (popodnevno). Dne 10 zanuara pročitače se predavanje: »Njegove to su reči«, sabra-ne reči blaženopočivšeg Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, izgovorene u zna" čajnim trenutcima našega narodnog i sokolskog života, (večernje). Dne 17 januara predaje brat Ante Tadič, Subotica, o temi: »Zadatak Sokola u slovenskim narodima« (večernje). Dne 20 januara predaje brat Mrva-Ijevič Dura, Negotin, o temi: »Sokolstvo je najbolja škola rada« (popodnevno). Dne 24 januara predaje brat la-bakovie dr. Aleksandar, N. Sad, o temi: »Sokolstvo i država« (večernje). U buduče večernja predavanja preko Beogradske radiostanice održavače se svakoga četvrtka °d 18.55 do 19.15 časova, a ne kao ranije od 19.10 do 19.30. Popodnevtnra predavanja i nadalje če sc održavati svake prve i trečc nedelje u mesecu od 15.15 do 15.30 časova. RADIO STANIČA LJUBLJANA Sledeča sokolska radio-predavanja održaju se preko radioetanice Ljubljana: dne 28 decembra predajo brat Janez Poharc, pretsednik ŽPO Ljubljana, o temi: »Zadače našeg Sokolstva uoči Nove godine«. Sokolska predavanja putem Radiostanice Ljubljana održavaju se svakog petka od 18.40—19 časova. IZ TELCVEŽBAtkOG 5VFTA KRIZA U REDOVIMA BELGIJSKIH GIMNASTA Nacionalni sporovi izmedu Valo-naca i Flamanaca, kao i strančarski sporovi, počeli su sada da utiču i na Kraljevski belgijski gimnastički savez, u čijim je redovima članstva izbila dosta teška kriza. Velik broj članstva prešao je u nove plemenske, verske ili staleške telovežbačke organizacije, od ‘kojih su neke več postojale, a neke se sada osnivaju. Naročito su agilni kato-lički gimnastc, koji uživaju potporu ne samo unutar granica Belgije nego i iz-vana, osobito od katoličkih krugova Francuske. Ove godine održana je 28 svečana skupština Kr. belgijskog gim. sayeza, kojoj su učestvovali pored katoličkih gimnasta Francuske, Italije i Luksemburga još i poljski Sokoli iz I rancuske, koji su bili dočekani s na-rečitom pažnjom. Prilikom ove skup-štine održane su i telovežbačke svečanosti, na kojima su sc osobito svidele vežbe podmlatka poljskih Sokola. BRIGA ZA TELESNO VASPITANJE U DANSKOJ Za školovanje i uzgoj učitelja te-lovežbe i da su takmičari slabije prjpfci?J nj! nego je to do sada bio običaj. U V. naru priredila jc Unija svoj osmi tec J za najbolje vežbače, kojih je došlo & 60. Čuvena žoanvilska škola za vaspitanje, koja služi u prvom ^ vojsei i u kojoj jc bio i dr. МиРј*т Tirš, biče potpuno rcnovirana; diče se nove zgradc i izgraditi potre igrališta, tako da če pod novim v. stvom direktora Legroa 0С^?'?Г 1 potpuno zahtevima modemog d'»banovi direktor g. Legro veliki je ", jatelj i zagovaratclj nastojanja kako je to bio pre i penzionisani , rektor g. Arnul. I Unija gimnasta kao i mnoge njene j"r^gt komemorisale su smrt blaženopociy^r Viteškog Kralja Aleksandra 1 ^ telja i ministra Luja Bartua. SPORTSKE VESTI IZ SSSR Poseta sovjetskih gimnastičara • sportaša Čcškoj razočarala je sva o« kivanja. Pokazalo se j c naime c!a S da od ove posetc previse očekivalo, i telesni uzgoj u našim zapadnim ? Ijama ipak stoji na još mnogo više® ovu nivou. Pored toga pokušalo se posetu pretvoriti u ncku komunistt^rj. propagandnu turneju. Ipak treba znati, da i sovjeti posvečuju skom telesnom vaspitanju mnogo P nje, tako da danas u Sovjetskoj ^ siji postoje sportska ili telovežb* j udruženja i po mnogim fabrika®? preduzečima. a da ne govorimo ^ t .1 t 1!- l^njl & me: planskom radu na ovome polju, koJ^ provodi po školama. Pri tome i takozvanc »buržujske« sportove, j du koje spadaju tenis, jahanje i ,0j Danas je organizovanih u Sovje^ Rusiji več preko 6,000.000 gimnas«®^. i sportista. U mnogim gradovima. gradeni su golemi sj>ortski stai»• kojih ima sada oko 150, od kojih ® £ nadmašuju i mnoge evropske sta® KUC NIKA Stogodišnjica češkoslovačke himne. Čitava češkoslovačka javnost oviih dana na najsvečaniji način proslavlja 100-godišnjicu himne »Gde domov muj«, koja je sastavni deo državne himne. Dne 21 decembra o. g. navršava se naime 100 godina, otkada je po prvi put pred javnošču otpevana pesma »Gde domov muj« u pozorišnom komadu »Fidlovačka« Jana Kajetana Tila, ču-venog češkog pesnika i pvozorišnog pisca, koji je sastavio i tekst ove pesme, dok je glazibenu pratnju napisao komponista Frantjišek Škroup. Ovu pesmu pevao je onda poznati češki baritonista Karel Strakati. Pesma bila je napisana da dirne srca ponemčenih gradana, te je imala ogroman uspeh. Zbog svoje lepe sadržine i melodije ubrzo se razširila po čitavoj Češkoj i Moravskoj i postala je zbilja narodnom davorijom, a zatim najpre neoficijelna i nakon oslo-bodenja oficijelna himna brače Čeho-slovaka. Pored ove pesme navršava se i stogodišnjica pesme »Oj Sloveni«, koju je napisao Slovak Samo Tomašik, i koja je najpre glasila »Oj Slovaci«, a osnovom joj je bila poljska himna »Ješče Poljska ne zginjela«. Obe pesme postale su brzo svojina svih Slovena. Kod nas sc j c pevala pesma »Kde db-mov muj« po prvi put na velikoj ilir-skoj zabavi u Zagrebu 5 aprila 1839 u palati grofa Janka Draškoviča. Pevao ju je profesor zagrebačke pravne akademije i kanonik Stjepan Mojzes, rodom Slovak, 'koji je i preveo tekst na srpskohrvatski (ilirski) jezik, te obja-vio u literarnom prilogu »Novina hor-vackih« i u »Danici Horvaokoj«. Isti naučnik-umetnik preveo je na naš jezik i himnu »Oj Sloveni«, koja je na slovenačkom izišla tek 1845 u ljubljan-skom dnevniku »Novicc«, u prevodu Andreja Pirnata, koji je studirao u Slo-vaeko j. Toma Maretič — osamdesetgodiš-njak. Dne 13 decembra o- g. navršio je 80 godina života dr. Tomislav Maretič, jedan od najzaslužnijih srpsko-hrvat-skih filologa i pisaca, koji je zbog svojih velikih naučnih zasluga za srp>s/ko-hrvabski jezik postaoi član Jugoslovenske akademije u Zagrebu, koja ga se je setila svečanom iproslavom na sam dan njegovog jubileja. Maretič sc ro-dio 1854 u Virovitici; gimnaziju svršio je u Zagrebu, a sveučilište u Zagrebu i Lajpcigu. Poevetio so profesuri i slu-žio je na gimnazijama u Požcgi i Zagrebu, ali več 1886 prelazi na zagreba-eki univerzitet, gde je radio do 1914, pa onda od 1919 do 1924 kao xqv indoevropske lingvistike. Ceo život neprekidan jc rad, a naročiti*1^ sluga stekao je svojim delima *z.oVa sko-hrvatske filologije. Kao nje"nllti najznačajnija dela valja spom® jjj »Gramatiku i stilistilku hrvatskoS ^ srpskog jezika«, »Historiju h_rvats . pravopisa«, »Metriku narodnih P ma«, »Našu narodnu epiku«, i t. 1907 god. dalje ureduje »Veliki hrvatskog ili srpskog jezika«, koji1 . u jc Jugoslovenska akademija u Mnogo je i prevadao, pa su od љ govib odličnih prevoda najPoZ?.^e »Ilijada« i »Odiseja«, pesničke 2» ^ Ovida, Vergila, Mickijeviča i t. r'^jo Mnogo njegovih učenih rasprava -j je po raznim časopisima. Još i .$■ jubilarac mnogo radi i piše, te Je ševno još svež i čio. t Ferko Urbanek. U ^rat^^ umro je dne 10 o. m. u svojoj ; j^c dini poznati slovački dramatičar i Р,дц Ferko Urbanek. Pokojnik, koji s^elja. red nestora slovačkih pisaca i bud1^.^ bio je poreklom Čeh. Za vreme., ^ života napisao jc oko 40 pozorišn«',], mada, koji su postali veoma P°plVuelj' a koji su večinom nacionalno-b0^^ skog karaktera. Najbolji medu 0 ^v-su »Rožmarin«, »Blodnik« i »žena jega lovca«. Pokojnik sc rodio stancu Vsetjin, ali več kao dete ti u Slovačku, gde študira gimna? Jcoic Ostrogonu i u Banjskoj Bistrici- ^ su onda bile madžarske. Nakon penili pravnih nauka postao je ležnik i jedan od buditelja te £ .$■ pisaca predratne slovačke беПе yCli; Svoj život, pun borbi, opisaoJe j^oj kom biografskom delu »Moj živ0'1 narod.« t Josip Kalus, najstariji ^e^°ie 'J laški pesnik. Dne 11 o. m. и.п1Г,и po?. svom rodnom mcstancu FrenSta ^ Radohoštom najstariji i najpoP'. 0jtii> valaški pesnik Josip Kalus. ^e0 bio je samouk, tc je kao radnu* da študira u svojoj 15 godini-je završio u svojoj tridesetoj -№zt učiteljskoj školi u Pršiboru. tv učitelj i kao takav služio narod ^o-40 godina. Još kao radnik P^f^ua jitn pesničkim radom. Prva govih pesama izašla je lo8." Njegove .pesme u kojima J|. -lepote valaške pokrajine, valas veo*i^ i njegove običaje, postalo s j popularne u češkoj literatur . spadao medu najomiljenije uopče. , p Prva bugarska encikloP^jjfjjS^ ovogodišnji Božič pri prema ju nakladne knjižarc zajcdnicKO^ le* prvog modemog velikog btiga M mh ннм*и IH H M' >НИШ|;Н нннин kola tudi gasilska čete. številno njih članstvo v civilu z znaki in v kroj ih, narodna šola z vsem učiteljstvom terj ostalo občinstvo. Po končani svečani maši je narod-, ina šola pripravila svojo proslavo v prostorih tukajšnje šole, ki so jo po-sefili zastopniki in članstvo gornjih dveh društev ter ostalo občinstvo. Vi uvodnih besedah je zgodovinski pomen velikega praznika — odetega v vsesplošno narodno žalost —• ter veličino Viteškega kralja orisal šolski'* upravitelj br. Drago Majer; deca pa je podala nekaj ljubkih deklamacij. Najgloblje in naiiačje pa je izzvenel dra-matski nastop šolske dece v sliki »Prvi december«. Poleg oficielnc šolske proslave Prvega decembra pa je tudi Sokolsko društvo Rimske Toplice-Šmarjeta priredilo v dvorani hotela »Nova Pošta« svečano sejo in skromno ter dostojno akademijo nižjih oddelkov: moške in ženske dece, moškega in ženskega naraščaja. Svečani seji, na kateri je bila zbrana vsa uprava in skoro vse članstvo Sokola razen službeno zadržanih, ter številna ostala publika, ki je dvorano napolnila do zadnjega kotička, je predsedoval društveni starešina br. Veder-njak Maks, ki je v svojih uvodnih besedah orisal pomen tega dne ter se skupno z upravo in navzočimi poklonil nesmrtnemu spominu Mrtvega Kralja. V recitacijah in deklamacijah je nastopila izključno le sokolska deca in naraščaj. Poslanico savezne uprave za Prvi december pa je v imenu celokupne uprave prečita! br. Lev Tičar. Za tem se je izvršila svečana zaprisega mlademu in ljubljenemu Kralju Nj. Vel. Petru II., ki so jo položili vsi navzoči člani in članice. Dvorana je bila okrašena z zelenjem in belim cvetjem. Moška in ženska deca, ki jo je vodila s. Bogdana Majerjeva, ženski naraščaj (s. Rozi Galofova) in moški naraščaj (br. Tone Novak) so nastopili v lepih, dostojnih in času narodnih žalosti primernih nastopih in jih je tudi publika sprejela z zadovoljstvom. V splošnem smemo trditi, da so to leto praznik narodnega Uedinjenja proslavile Rimske Toplice zelo dostojno. L. T. RIMSKE TOPLICE. — Sokolsko gledališče. V nedeljo 2. decembra je Sokolsko društvo Rimske Toplice-Šmarjeta otvorilo gledališko sezono z uspelo dramo v treh dejanjih — »Spa-vaj moja deklica ...« Predstava je bila prav dobra. Scenerija jc bila lepa, dasi preprosta in odersko praktična. Tudi razsvetljava je ustrezala svojemu namenu; le blisk je bil premočan. V splošnem je bila drama v podajanju prav dobra, nje tempo pravilen, razpletljaj pa neprisiljen in logičen. Župa Cefinfe KRTOLI. — Proslava Prvog decembra. Naša četa proslavila je ovo-godišnji Prvi decembar dostojno i u znaku duboke žalosti za blagopokoj-nim Viteškim Kraljem Ujediniteljem. Posle održanih blagodarenja u ri-mokatoličkoj i pravoslavnoj crkvi, starešina čete brat Mihailo Barbič, paroh, pochižim i dirljivim govorom otvorio je svečanu sednicu u ukirašenoj dvorani mesne- osnovne škole. Sodnici su prisustvovali pretstavnici mesnih, vojnih i civilnih vlasti i nacionalnih organizacija te mnoštvo sveta. Svi članovi položili su zavet vernosti Nj. Vel. Kralju Petru II. TIVAT. — Proslava Prvog decembra. Sokolsko društvo Tivat proslavilo je ovogodišnji Prvi decembar svečano. Več rano svi domovi i nadlc-štya bili su okičcni s državnim zastavama spuštenim na pola kopija. Sokoli uniformisani u svečano ruho od najmanj eg do najstarijeg, s črnim florom oko ruke, nisu ispoljavali onu radost kao prošlih godina. Osečali su, da ove godinc medu njima nema Največeg i Prvog Sokola Blaženopočivšeg Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Ali Kralj ni je mrtav. Sokoli, noseči urezanu u svom srcu zakletvu Blaženopočivšeg Kralja Aleksandra »Čuvajte Jugoslavi-ju«, slegli su se do jednog, da se za-vetuju na amanet blaženopočivšeg Kralja »Čuvajte Jugoslaviju« i na vernost Mladome Kralju Petru II. Pre podne u 9 sati održano je bla-godarcnje u mesnioj crkvi sv. Antona. Sokoli u svečanim odorama s črnim florom, krcnuli su u povorci na blago-darenje. Posle blagodarenja u 10.30 sati održana je svečana sednica u domu Jadranske straže. Velika dvorana doma Jadranske straže bila je dupkom puna. Pre početka sednice Pevačko društvo »Jadran« otpevalo je Sokolski pozdrav. Pri otvaranju sednice starešina društva brat Les pozvao je pri-sutne, da odaju poštu blaženopočiv-šem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju, što iprisutni ustajanjem prihvačaju i kliču »Slava Kralju Ujedinitelju!«. Posle se prešlo na pojedine tačke dnevnog reda, koje su izvedene u savršenom redu. Govor starešine brata Lesa o dužnostima Sokola posle marseljske tragedije i amanetu Viteškog Kralja »Čuvajte Jugoslaviju« popračen je s velikom pažnjom. Čita-nje poslanice Saveza Sokola popračeno je često puta sa »Slava Viteškom Kra- S otvorenja Muzeja br. K. Vanjička u Tirševom domu u Pragu dne 8 o. m. lju Aleksandru Ujedinitelju« i klicanjem Mladom Kralju Petru II. Najsvečaniji momenat sednice bio je polaganje zaveta na vernost Kralju Petru II, gde su svi prisutni, dignute desnice, glasno izgovarali zavetne reči, a zastavndk brat Krsto Fažo držao je ponosno zastavu sa sfcražom Sokola. Sa sednice je otposlan Dvorskoj kance-lariji pozdravni brzojav. Program je bio ispunjen s nekoliko recitacija, muzičkih i pevačkih komada. Naročito lepo je izveo Betovnov »Posmrtni marš« orkestar Kr. mornarice. Pevačko društvo »Jadran« otpevalo je precizno i s puno uvežbanosti pesme: »Jugoslavija«, »Sokolski pozdrav« i »Državnu himnu«. Kao završna tačka programa otsvirana je slovenska himna »Oj Sloveni«. Posle svečane sednice svaki član je položio i pismeni zavet. Ceo tok sednice. pod pretsedavanjem brata starešine Franje Lesa, izveden je u savršenom redu. Župa Karlovac OGULIN. — Proslava Prvog decembra. Na dan proslave Ujedinjenja priredilo je Sokolsko društvo u Ogu-linu svečanu proslavu u smislu uputa Sokolskog saveza. Na proslavi odana je dostojna pošta šeni blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Ujedno su svi članovi Sokolskog društva Ogu-lin položili zavet vernosti o odanosti Nj. Vel. Kralju Petru II. Proslava je održana na tihi način i u dubokoj tuzi u prostorij ama kina Edison, koji je bio za tu svečanost naročito dekorisan. Nakoin što je pevački zbor Sokolskog društva otpevao »Sokolski pozdrav« ustaje starešina brat Besnič Vlađ'e, koji u največoj tišini govori zanosno o našem Velikom Kralju Ujedinitelju, o Njegovim vrlinama, o Njegovoj borbi za oslobodenje i o Nje-govoj veltkoj ljubavi za narod i otadž-biinu. Iznosi nadčovečanske napore na-šeg naroda u borbi za slobodu i samo-stalnost. Govori o »Prvom decembru« kao o najsvetlijem datumu naše histerije. Kaže, da ga Sokoli slave kao simbol jedinistva, bratstva, sloge i ljubavi. Kad je starešina spomenuo ime blago-pokojnog Kralja tdvoranom je odjekrcuo tužan poklik: Slava Mu. Na koncu svog govora kaže brat Bosnič, da če Sokoli zbijeni u guste redove, ponosni na svoj uzvišeni cilj i svesni svoje patriotske dužmosti, pro-dužiti putem, koji je označio Kralj Ujedinitelj i da če uvek biti pripravni da žrtvuju svoje živote za svog mladog Kralja Petra II i svoju milu otadžbinu Jugoslaviju. Snažne i odlučne reči starešine brata Bosnič a ueinile su na svu braču najdublji utisak. Zatim je naraštajac Bem Dragutin recitovao pesmu: Naš Mrtvi Kralj, tajnik brat Sarapa Dušan pročitao je poslanic u potstarešine Saveza brata E. Gangla; naraštajka Mužinič Milka de-klamovala je pesmu: Mladome Kralju. Nakon toga pozvao je starešina prisutnu braču i sestre da polože zavet Nj. Vel. Kralju Petru II, što su svi s največim oduševljenjcm učinili. Posle položenog zaveta otpevana je himna. Mr. PLAŠKI. — Idejna škola. U mesecu novembru održana je idejna škola u kojoj su članovi prosvetnog odbora 18 i 25 održali članstvu predavanja. 18 novembra održao je brat F. Vaupotič predavanje: »Važnost i značenje Sokolstva u našem narodnom životu« i »Telesno vežbanje je osnovka sokolskog uzgojnog irada«. 25 novembra govorila je sestra R. Mihelič: »Putevi i ciljevi«, sestra Z. Ljubibratovič: »Isto-rija Sokolstva« i brat G. R. Grba: »Dužnosti i prava članstva«. Župa Kragujevac SENJSKI RUDNIK. - Proslava Prvog decembra. I Sok. društvo u Senj. Rudniku održalo je svoju^ slavu na dan Ujedinjenja. Oko 9 časova formirala se povorka napred Udruže-nje Četnika pa deca, Sokoli članovi, naraštaj ii ostalo gradanstvo, • te i>e korporativno pošlo u crkvu, gde jc nakon službe Božje održano blagodare-nje. Nakon blagodarenja cela se povorka vratila u školu, gde je održana u skromnim granicama proslava Ujedinjenja i polaganje zaveta Nj. ,Vel. Kralju Petru II. Svečanu je sednicu s nekoliko reči otvorio brat starešina inž. Ivan Gre-benšek, direktor rudnika. Pozvao je priisutne da s njim zajedno kliknu u spomen blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja: »Slava Mu«! — Po završetku njegovih reči deklamovala je mala sestra Jelica Klo-bučarevič »Svome Mrtvom Kralju«. Brat prosvetar Aleksandar Milo j e vic pročitao je poslanicu te nakon proči-tanja iste pozvao je brat starešina sve prisutne, da polože zavet na vernost Nj. Vel. Kralju Petru II. Iz 150 grla snažnim glasom odjeknuo je u škol-'skoj dvorani zavet. Zatim je in'toni-rana drž. himna, još jedna deklamacija brata Pavkoviča »Kralju Petru II«. — Sok. muzika otsvirala je »Hej Sloveni« i s tom pesmom zaključena je svečana sednica Sok. društva u Senj. Rudniku. Posle sednice svi su prisutni potpisali i pismeni zavet na vernost Nj, đ/el. Kralju Petru II. Album ___________s 60 slika s pogrebnih svečanosti Viteškog ___________Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. — Naj- ___________elegantni j e i tehnički doterano izdanje. — ___________Cena Din 100*—»__________________________ ^ ___________Narudžbe prima ________________________________ Jugoslovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom U ^°rrna^u Larusovog leksiko-: C ° ,sada brača Bugari nisu imali K SV0JU Potpum, enciklopediju, jer j sa™VOva enciklopedija ni j e mogla Pri sastavljanju i pisanju c.. ^ n°vog ogromnog dela saradivali sf n®Jcuveniji bugarski pisci i publici-, , ,n;lučenjaci, a redakcij u ovog bugarske literature, koje tii-o i.° s^užiti i nama Jugoslovenima, uzeh su Nikola Dančov i Ivan Dan- vO\. Kr KR,azne kulturne vesti. Ovogodišnja д , clova- nagrada za mir podeljena je fer Uri?. Hendersonu, pretsedniku kon-enrtinc,1Je za razoružanje, poznatom ni?t • °m Pohtičaru, koji pripada rad-din %Aartiii.' ^cntlcrson se rodio go-ie i i u Glasfiovu i več mlad postao tiie 711 oc^ glavnih voda radničke par-čulo Ja vreme rat^ njegovo ime pro-Polif* S*C iPo Pllt 11 medunarodnoj te ac^a -’e Postao član Askvitove nm-ajniJe Lojd-Džo'rdževe vlade. Istu ier i u za. Sodinu 1933 ove godine, tai. ?ne nije bila podeljena, dobio jc er Englez, i to Ser Norman An- geli, čuveni engleski pisac, žurnalista i publicista, urednik poz-natog mesečnika »Foreign Affairs« (»Forenj eferz«). I ovaj nagradenik je pristaša radničke partije. Spada u red najboljih pozna-valaea evropske politike. U čitavom svom životu i radu istakao se kao pacifista. U Walton Heathu umro je u 69 godini svog života Lord Ridell of Wal-ton Heath, vlasnik nekolicinc velikih engleskih listova i jedna od najuticajni-jih ličnosti engleskog javnog života. Bio je i darežljiv mecena novinara, bolnica i raznih humanih institucija, prijatelj športa, naročito golfa. Po svom mentalitetu bio je puritanac i velik filantrop. Kao rodeni plemič bio je u mladosti i oficiir, postavši kasni j e uti-cajan političar. Češka javnost setila se je ovih dana pedesetgodišnjice jednog od najpo-pularnijih čeških modernih pesnika, Petra Kršičke, koji se rodio u selu Klenč u Moravsko j. Poredjbrojnih svojih originalnih dela, Kršička mnogo prevodi iz svetske literature i kao ta-kav spada u red najboljih prevodilaca. °Pšti župski prosvetni tečaj, održan u Beogradu od 12—18 novembra A1Itovič- c , .. sustav telovežbe, dr. Sin0LV\^: Muzika u Sokolstvu, Mo-ahini a^: Administracija, statistika, u amnjanovič: Socijalno sta-u Суат1 Jstvu i sokolske priredbe, bikovi t. c Sokolstvo na selu, Đ. h Ran i. .H' Prosvetni rad na selu, л Selu u,lovjč: Organizacija sok. rada - đT\ Niko Kalodcra: Soko -дЧ i 0.S.kt;la- Predrag Karalič: Sokol-C;r„,.a oar.-prosv. ustanove, dr. b0tka \r ^Jević: Slovensko Sokolstvo, рЗ'.П0У^ ’ Sokolstvo i žena, Ju u R« i?€: Visoke škole za tel. kul-5*v'it; » Varšavi, dr. M. Steva- vL?loVen,i:1JCn,a’ Milorad Simovič: Ju-б os p ria. K°^ °S' Ј a, Miloš Stanoje-C0l5-n n,"tV0 ^2^‘sa). dr. Ilija Jelič: tr9zvenost, Mirko Skovran: nar- i dece, Toma Vla-Janlcl.^faktičen čas m. dece, L ju - ђа t?ragič• Ciu-°k-- 5 пагоЉс dr-Mil ei°. Ant„ DCa] telesnog vežbanja ^kur;er,Bro^v-: Organizacija, -di ^lsttr(vci P -’,ce ie bil to Praznik, s^minfro®lavili s tem, da smo sc a Nesmrtnega Kralja Aleksandra I. ponovno poklonili Njega veličini, delom Njegovim in ko smo prežeti najgloblje zavesti, da hočemo slediti željam in vzorom Viteškega Uedinitelja-Mučenika, prisegli zvestobo in udanost Nj. Vel. kralju Petru II. in veliki majki Jugoslaviji. Svečane službe božje eo se ta dan udeležila vsa naša društva poleg So- II №5IH 21)PA DHUSTAVAitETA Župa Beograd Рг Beograd. — Treči opšti župski ti0v' r®* tečaj održan je od 12 do 18 H0vam a 2. U toku ove godine osje Une Su mnoge sokol, jedinice. Dok dr,.s5ajem 1933 god. župa brojala 42 dririt-Va ! čete, danas ona broji 46 tfejj ava \70 četa. Za ovaj veliki porast kokuP°v*h spremnih i oduševljenih so-to. j!1 radnika. ŽPO imajuči u vidu op’šf - ° l(^a se i ove godine održi Prosvetni tečaj po redu treči. 4nkf!^-a- ^ečaju su predavali: Dura Pa-% ^ralj Aleksandar i Sokolstvo, kao ■ .Smiljanič: Kralj Aleksandar Djak v9J:nik i državnik, Bogdan Sper-Sveta a^aci društvenih i četnih pro-teratja’ Sokolska štampa, časopisi i li-njal-.,r?,’ Saradnja prosvetara i pred-Ve2n ’ BoSolljub Krejčik: Zakon o oba-Dron??1 telesnom vaspitanju, Sokolska Putem radia, Milojko Jef-^°коки ' i taboren ja, Frane Žic: Ide in- disciplina, dr. Niko Mrvoš: 1 osnovi Sokolstva, Miroslav Vo- vojska, dr. Mil. Glavinič: Prosvetni rad u Sokolstvu, Drag. Brankovič: Sokolstvo i štednja, Momir Korunovič: Sok. vežbališta i domovi, Rad. Gačič: dr. Miroslav Tirš, Miloš Vasič: Pozorište Iu-taka i Sokolstvo. Ukupno je održano 50 časova predavanja. Za tečaj se prijavilo 66 brače i se-stara- Po zanimanje bilo ih je: 20 učitelja, 6 učiteljica, 5 studenata, 2 profesora, 1 sveštenik, 5 zemljoradnika i 18 drugih profesija. Po funkciji koje vrše u društvu — četi bilo je: 18 prosvetara, 14 članova DPO, 6 načelnika, 5 načelnica, 8 prednjaka, 6 red. članova. Po mestu prebivanja: sa teritorije Beograda 11, iz gradova i varoši iz unutrašnjosti 12, iz sela 34, iz društava 3,0 i četa 27, u-kupno je tečaj svršilo 57. Raspored.rada na tečaju bio je o-vaj: Jutarnji čas gimnastike, četiri časa predavanje pre podne i četiri časa predavanja po podne. Stan je bio zajednički: za braču u muškom radničkom skloništu, a za se- HOSIJA - FONSIER m đrušžvo sa osiguranfe i reosiguranfe m Beograd Zupa Cfublfana MENGEŠ. — Proslava Prvega decembra. Članstvo se je zbralo v krojih pb pol osmih v domu in odkorakalo k službi božji, nato se pa vrnilo takoj v telovadnico. Najprej se je vršila šolska proslava, ki ji je tudi članstvo prisostvovalo. Oder in dvorano smo za naš največji praznik okusno okrasili, kot ob priliki komemoracije. Ob kipu bla-gopokojnega Kralja je stala tudi straža z golima sabljama. Točino ob devetih se je v celoti začel izvajati program, ki je obsegal prav vse predpisane točke. Sodelovalo je tudi Pevsko- društvo Mengeš in zapelo pesmi »Jugoslaviji« in »Hej trubaču«. Dvorana je-bila polno zasedena in je od članstva manjkalo le nekaj brezbrižnikov, ki itak nikoli ne plačujejo članarine in so le v breme društvu ter se jih bo črtalo iz članstva. Prisego je položilo X članstva, ves naraščaj im vsa deca. Ob sklepu proslave je predlagal br. starosta, da se v spomin na črno leto 1934. vsadi na telovadišču spominska »kraljeva lipa«, kar se je zgodilo s posebno prireditvijo na rojstni dan blagopokojnega kralja Mučenika 17. decembra ob priliki sokolskega posta. Zupa Mostar TREBI NJE. — Proslava Prvog decembra. Nakon blagodarenja u ovd. bogomoljama, održana je, u besprekor-no dekorisanoj šali Oficirskoga doma, svečama, skromna, ali dirljiva j bolna sokolska sodnica. Sednicu je, u pri-sustvu vojnih i civilnih vlasti, te ve-likog broja građana otvorio star. društva brat Pero Bubalo. Posle ovoga brat Hu j dur izrecito-vao je »Umro je Veliki Kralj« od V. Iliča, nakon čega je pevačka sekcija uspešno izvela svoj program. Posle podne održana je dečija akademija, kojoj su prisustvovali učenici ovd. gimnazije i osnovnih škola. Aka-demiju je otvorio profesor brat Simeon Nikčevič, prosvetar, koji je održao veoma jezgrovito predavanje o Prvom decembru, blaženopočivšem Kralju Aleksandru I i o Kralju Petru II. Zupa Niš NIŠ. — Proslava Prvog decembra. Prema izdatim uputstvima Saveza SKJ Sokolska župa Niš u zajcdnici sa Sokolskim društvom Niš, proslavila je ovc godine Prvi decembar u manjem obimu nego obično. Ovogodišnja proslava Prvog decembra bila je sva posvečena odavanju pošte seni blažemopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i izraza vernosti Mladome Kralju Petru II. Pre podne celokupno članstvo žu-pe i društva otišlo je do ovdašnjeg groblja, gde se je održao pomen umrlim članovima, dobrotvorima i uteme-Ijačima. S groblja se otišlo u ovdašnju Sabornu crkvu na blagodarenje. U 11 čas. prc podne starešina župe brat Radovan Dimitrijevih otvorio je prigod-nim govorom svečanu sednicu prego-vorivši nekoliko reči o blaženopočivšem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Potom je program sednice izveden tačno prema izdatom dnevnom redu od strane br. Saveza i izvršena zakletva svih prisotnih članova. Na kraju t. j. po svršetku dnevnog reda izveli su naraštajci Sok. društva Niš uz učešče pevačkog hora »Konstantin« vežbu »Iz bratskog zagrljaja« kao i živu sliku s prisutnim članstvom. Toga dana sprovedena je bila sa uspehom »Milosrdna akcija Sokolskog srca« prodajom »Sokolskih srdaca« u korist pomaganja siromašne, bolesne i nezaposlene brače i sest a ra, a naročito u korist pomaganja siromašne sokolske dece. U Sokolani, koja je bila dupke puna, pored članstva prisustvovali su ■ izaslanici crkvenih, vojnih i civilnih vlasti. Sednicu je zaključio starešina župe u 12 č asova. Zupa Novo mesto NOVO MESTO. — Prvodecember-ske proslave. Iz poslanih poročil posnemamo, da so vse župne edinice priredile na sokolski praznik dostojne p r vode cembe r sk e proslave po programu Savezne uprave. Udeležba s strani članstva ter sok. mladine je bila pri vseh cdinicah polnoštevilna. Posebno lepe proslave so priredile edinice: Novo mesto, Mokronog in Toplice. Društvo Novo mesto je poleg dopoldanske proslave imelo tudi popoldne sokolsko mladinsko akademijo, pri kateri je nastopil s par točkami mladinski pevski zbor: Novomeški Škrjanček pod vodstvom pevovodje br. Sterbenka. Na svečanih sejah so se prodajala tudi »sokolska srca« in s tem so tudi naše edinice priložile Socialnemu fondu Viteškega Kralja Mučenika svoj skromen dar. * Zupa Osijek ш ŽUPANJA. — Proslava dana Uje-dinjenja. Tiho je ovdašnji Soko uz su-dclonje nadleštava, škola j gradanstva proslavio 16-stu obletnicu najsvetlijeg dana u historiji našeg naroda, tiho ali i dostojanstveno. Dične trobojke naše usvanuše brojne na po stega. Osvanuše, da uzveličaju taj spomen ali da istodobno pokažu znak naše beskonačne žalosti i čemerne tuge, što prviput moramo slaviti taj dan bez prvog Sokola, Diva, Stegonoše, Oca otadžbine naše. Pa opet je d'ašak Njegove neumrle duše tada treperio u nama i oko nas, da-šak Njegove ljubavi za vekovitc narodne ideale, Njegove vere u njihovu gordu snagu. —- Naša su se srca stezala od boli pri čitanju potresne Sokolske poslanice, što ju je s dubokim ganučem čitao brat starešina, ali je opet gorda elementarna snaga strujala žilama našim, kad je živom vatrom, stisnutim pespicama, gromkim glasom i gordim osvedočenjem recitovao — grmio brat Miličih: »O živ je naš Aleksander!« To se čuvstvo samosvesti, snage i vatre otadžbeničke stupnjevalo i pri uzviše-noj pesmi i prigodnici Uzdanici našoj Kralju Petru II, a živo se očitovalo u predanoj, spontanoj, gromkoj prisegi vernosti Izdanku našeg neumrlog Kralja. — Zupa Sarajevo BUSOVAČA. — Društveni rad. Sok. društvo sprema pojedine članove četa za poljoprivredni tečaj. Za desetdnevni tečaj odredena je s. Borka Raič. Radi se na osnivanju sok. čitaonice, kako bi rad bio uspešniji. GORNJA PRAČA. — Proslava Prvog decembra. Sokolska četa u Gor-noj Prači izvela je dan Ujedinjenja kao i proslavu prema dobivenim upu-tama. O Viteškom Kralju govorila je sestra Jelena Kalinih. Zakletva na vernost1 Nj. Vel. Kralju Petru II izvršena je na svečan način. Ujedno je održano nekoliko deklamacija, otpe-vana drž. himna i svi su članovi, na kraju, pevali »Oj Sloveni«. Akademiji je prisustvovao lep broj Sokola i meštana. HRASNICA. — Proslava Prvog decembra. U narodnoj osnovnoj školi izvršena je proslava Ujedinjenja i po-ganje zaveta vernosti Nj. Vel. Kralju Petru II. Program proslave izveden je točno po dobijenim uputama. Sednicu je otvorio brat starešina M. Dedič, a poslanicu je čitala sestra B. Marič. Za-kletvu je izvršio brat Muharem Ahič zajedno s prisutnima. U programu su bile i nekolike deklamacije. Posle sednice svi su prisutni otišli u džamiju, gde su prisustvovali dovi. ILIJAŠ - PODLUGOVI. — Proslava Prvog decembra. Sokolska četa u Ilijaš-Podlugovima izvela je proslavu Prvog decembra kao i polaganje zaveta vernosti Nj. V. Kralju Petru II na dostojanstven način, točno prema dobijenim uputama. Deklamacije su izveli članovi. Poslanicu je čitao brat Burzič, a polaganje zaveta izvršio je s članstvom br. Jukičevič. Svečanost je završena s pevanjem »Oj Sloveni«. Posle zaključka sednice, pristupilo se potpisivanju zaveta. KISELJAK. — Proslava Prvog decembra. Starešina društva je otvorio sednicu, naglasio njen značaj i naročito podvukao važnost polaganja zakletve. Program je izveden po uputama, koje je poslao Savez. Poslanica je imala naročiti uticaj na članstvo. Polaganje zaveta izvršeno je u tišini i s največom ozbiljnošču. Sednica je završena s »Oj Sloveni«. KISELJAK. — Smotra. Smotra svega članstva obavljena je 1 XII u 7 sati iz jut ra. Na zboru je brat tajnik prozivao pripadnike društva. Bilo je prisutno 80 članova. MILJEVINA. — Proslava Prvog decembra. Sokolska četa u Miljevini obavila je proslavu državnog i sok. praznika Ujedinjenja kao i polaganje vernosti Nj. Vel. Kralju Petru II. Program, dekor i raspored izvedeni su točno prema uputama, datim od Saveza. Naročito je imala uticaja pesma, pevana uz gusle »Pogibija Kralja Aleksandra«. Polaganje zaveta izvedeno* je na dostojanstven i ozbiljan način. MODRI NJE. — Proslava Prvog decembra. Na dan Prvog decembra održana je svečanost povodom dana Ujedinjenja i polaganja vernosti Nj. Vel. Kralju Petru II. Program sednice izveden je točno po dobijenim uputama. Zavet vernosti položili su svi prisutni članovi. MOKRO. — Proslava Prvog decembra. Sokolska četa u Mokrom održala je sednicu kojoj je prisostvovalo sve članstvo. Program sednice utvrden je prema uputama br. Saveza. Posle blagodarenja u hramu, bra-ča su u povorci sa zastavom otišla u sokolske prostorije, gde je održana sednica i izvršeno polaganje zaveta vernosti Kralju Petru II. Starešina je otvorio sednicu, komemorišuči uspomenu Kralja - Mučenika. Brat J. Ce-remidžič otpevao je uz gusle pesmu o smrti Kral ja - Heroja. Brat M. Bilo-tijevič pročitao je poslanicu Saveza, koja je na prisutne ostavila dubok utisak. Potom brat starešina poziva braču da polože zakletvu vernosti Nj. Vel. Kralju Petru II. Ovo je izvršeno u svečanoj tišini i najboljem redu. Potom su još deklamovala neka brača. Zatim je brat starešina zaključio sednicu. PODVITEZ. — Proslava Prvog decembra. Na 1 decembra izvršeno je svečano polaganje zaveta vernosti Nj. Vel. Kralju Petru II kao i proslava drž. i sokolskog praznika, dana Ujedinjenja, Program je točno izveden po dobivenom uputama. Sednica je održana u velikbj dvorani Nar. osn. škole, koja je bila za ovaj dan naročito dekorisana. Sednicu je otvorio br. Vašo Kubatlija. Potom je uz gusle otpevana »Smrt Viteškog Kralja«. Čita-nje poslanice imalo je dubokog utiska na prisutne. Zakletvu vernosti izvršio je brat Vašo Kubatlija s članstvom na dostojanstven način. Zatim je de-klamovano nekoliko pesama i otpevana državna himna. Sednica je zaključena govorom br. Kubatlije. PRAČA i RENOVICA. — Proslava Prvog decembra. Članovi Sok. čete iz Renovice održali su zajedničku sednicu na 1X11 1934. Na toj tužno-svečanoj sednici, kojoj je prisustvova- lo sve članstvo, izvršeno je polaganje zaveta vernosti Nj. V. Kralju Petru II. Program je bio biran i dobro izveden. Br. starešina je otvorio sednicu, komemorišuči Kralja - Mučenika; govori nato o važnosti Prvoga decembra za Jugoslovene i o teškoj sudbini, koja nas je zadesila gubitkom Velikog Kralja. Članstvo kliče: Slava Viteškom Kralju! — Živeo Kralj Petar II! Potom je brat Žerajih recitovao pesmu »Naš mrtvi Kralj«, a brat Barjakta-revič je govordo o blaženopočivšem Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Br. starešina je govorio, dalje, o stvara-nju Jugoslavije u vezi sa smrču Kralja-Mučenika, ističuči Njegov rad i napore za državno i narodno Ujedinje-pje. Članstvo je govore saslušalo i propratilo ih s burnim klicanjem. Zatim je uz gusle otpevao »Smrt Kralja Aleksandra« težak Aleksa Ečimovič. Konačno se pristupilo polaganju zaveta. Brat starešina izvršio je polaganje zaveta s članovima zajedno, prema datim uputama. Potom je brat starešina završio sednicu. PRŽIĆI. — Proslava Prvog decembra. Sednica Sok. čete sa svim članstvom bila je u prostorijama čete na dan 1 XII 1934 radi proslave drž. i sok. praznika, Ujedinjenja i polaganja zaveta vernosti N j. Vel. Kralju Petru II. Program, dekor prostorija i raspored izvršen je prema dobijenim uputama. Svečanu sednicu otvorio je brat potstarešina govorom, u kome je ko-memorisao uspomenu Kralja - Heroja. Zatim je čitana savezna poslanica, pa se pristupilo polaganju zaveta. Svi su članovi položili zavet s največom ozbiljnošču. Potom su izvedene^ nekolike deklamacije i otpevana drž. himna. Zatim je brat potstarešina zaključio sednicu. RENOVICA. — Proslava Prvog decembra. Seoska Sok. četa u Renovici provela je na svečan način proslavu Ujedinjenja kao i polaganje zakletve vernosti sa svojim društvom u Prači. RIČICE. — Proslava Prvog decembra. Sokolska četa u Ričicama izvršila je proslavu dana Ujedinjenja, 1 decembra, i polaganje zakletve vernosti Nj. Vel. Kralju Petru II prema uputama Saveza Sokola. VAREŠ. — Proslava Prvog decembra. Na Prvog decembra održana je sednica Sokolskog društva Vareš povodom narodnog i državnog praznika Prvog decembra. Rath velikog i nenaknadivog gubitka naše Nacije, smrču Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja ova je sednica bila ozbilj-no - tužna, bez ikakva znaka veselja. Program sednice izveden je prema uputama. U programu su učestvovala brača: Pogarčić, Čolič, Drakulič, sestra Mahmutčehaič i narašt. Salctovič. Br. starešina pozvao je članstvo da položi zavet. Svi su članovi nato sa starešinom zajedno položili zakletvu vernosti Nj. Vel. Kralju Petru II. Ha toga deklamovali su pesme brat Dodin i Gresler. Guslar Mijatovič otpevao je vrlo dirljivo pesmu »Smrt Kralja Aleksandra«. Posle toga je brat starešina zaključio sednicu. VAREŠ. — Smotra članstva. 25 novembra 1934 izvršena jc smotra svega članstva Sok. društva u Varešu. Smotru je otvorio br. Drakulič s re-čjma: »Slava Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju!« i »Ziveo Kralj Petar II!« Brat starešina je govorio o značenju smotra uopšte, a ove napose. Ističc zadatke, koje današnji-ca mameče Sokolima posle marsejske tragedije. Naglašuje pptrObu zbijanja sok. redova, medusobnog potpoma-ganja i javnog manifestovanja pripadnosti Sokolu. Zatim je govorila sestra Stefanovič o značaju drž. i sokolskog praznika Prvog decembra i o dužno-stima Sokola. Potom jc povedena diskusija o podizanju sokolskog spomen-doma Kralja Aleksandra I Ujedimte-lja. Svi su se članovi u torne složili, te če nastojanjem i trudom Sokola biti podignut sok. dom Kralja Aleksan- dra I, u kome če se pokolenja vaspi-tavati u duhu ideja Kralja - Mučenika. VISOKO. — Proslava Prvog decembra. U prostorijama Sok. doma u Visokom održana je akademija na 1 XII povodom državnog i sokolskog praznika, dana Ujedinjenja. Akademiji je prisustvovalo sve članstvo, oko 200 i oko 100 gradana, nečlanova. Program akademije je izvršen prema uputama br. Saveza. Brat starešina je govorio o značaju dana, komemorisao uspomenu na Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i u znak pijc-teta predložio 1 minut šutnje. Posle šutnje svi prisutni kliču triput: Slava Mu! Brat Vukojevič je recitovao pesmu »Kralju Mučeniku«, a nato je br. starešina pročitao saveznu poslanicu; upozorio je braču na važnost polaganja zaveta Nj. Vel. Kralju Petru II, i pozvao braču da izvrše s njim zajedno polaganje zaveta. Potom je izvršena zakletva. Zatim j c otpevana državna himna, a br. Zahid Handžič deklamo-vao je pesmu Kralju Petru II. Napo-kon su svi članovi otpevali »Oj Sloveni« i starešina je zaključio sednicu. USTIPRAČA. — Proslava Prvog decembra. U narodnoj osnovnoj školi u Ustiprači održana je sednica i akademija povodom dana Ujedinjenja Jugoslovena i polaganja zakletve vernosti Nj. Vel. Kralju Petru II. Program akademije bio je ispunjen prema datim uputama od br. Saveza. Brat starešinas, Pekušič govorio je o značaju dana Ujedinjenja pre 16 god. na 1 XII 1918 god.. Iznosi sve napore koje je naša nacija, pod vodstvom Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja^ uči-nila za narodno ujedinjenje. Komemo-riše uspomenu na Viteškog Kralja i završava poklikom •—• Slava Kralju Mučeniku! i Živeo Kralj Petar II. Sve članstvo jednoglasno je prihvatilo po-klike. Br. Vukovič recitovao je pesmu Kralju - Mučeniku. Starešina je nato pročitao poslanicu Saveza, a potom su članovi položili zavet vernosti Nj. V. Kralju Petru II. U programu je_ s re-citovanjcm učestvovao br. Sl. Šain i Veljko Stjepanovič. Otpevana je drž. himna i akademija je napokon, završena s pevanjem »Oj Sloveni«. Brat starešina je zaključio akademiju apelom na članstvo da šire bratstvo i ljubav medu narodom. Ovoj akademiji prisostvovala je večina meštama i izaslanici vlasti i ustanova. Zupa Sušak - Kijeka ALEKSANDROVO. — Proslava Prvog decembra. Ovaj historijski dan proslavilo je naše Sokolsko društvo svečano i dostojno. Ove godine nije bilo veselje, jer svaki Soko u sebi nosi još veliku tugu i bol za izgubljenim našim Viteškim Kraljem Aleksandrom I Ujediniteljem, ali su zato svi govori izrečeni odlučnim tonom, iz čega se vidi nepresušiva bol za izgubljenim milim Kraljem, a i odlučnost1 protiv naših vekovnih neprijatelja. — Toga dana održano je blagodarenje na kome je naše Sokolsko društvo korporativno prisustvovalo. Več u 914 sati ujutru formirala se pred Sokolskim domom kolona članova, članica, naraštaja i dece sa zastavom na čelu, odakle smo krenuli u crkvu gde je obavljeno bla-godarenje. Posle blagodarenja pošla je povorka glavnom ulicom u Sokolski dom. U domu su bili osim Sokola i učenici narodne škole te gradanstvo. Svečanost je otvorio starešina govorom posvečenim našem neprežalje-nom Kralju. Istakao je Njegov hero-izam u ratu te veliki napor za mir. S klikom »Slava Viteškom Kralju«, koji je prihvatila snažno čitava dvorana, završio je starešina svoj govor. Posle govora deklamirao je brat prosvetar pesmu: »Kralju-Mučeniku«. Posle deklamacije starešina je pročitao saveznu poslanicu, koju jc publika saslušala stoječi. Nakon toga deklamirala je jedna naraštajka pesmu: »Umro je veliki Kralj«, a iza nje deklamirana je pesma: »Molitva mladeži«, koju je deklamirao jedan dečak iz podmlatka. Tada se prešlo na polaganje sokolskog zaveta, posle čega je otpevana državna himna. Pristupilo se je posle prodavanju »Sokolskih srca«, koja su upravo razgrabljena. Time se je završila ova naša svečanost. BAŠKA. — Proslava Prvog decembra. Narodni i sokolski praznik Prvi decembar proslavljen je u Baški u znaku žalosti koju podnosi naš narod u ove dane. Baška je toga dana osvanula okičena zelenilom i državnim zastavama na pola stega. U mnogim izlozima slika je Kralja Mučenika, zavita u črno, i Mladoga Kralja Petra II. Sokoli, mnogi u odorama, skupili su se pred Državnom nar. šlkolom ot-kuda 6u krenuli u crkvu, koja je bila puna naroda. Po navršenoj službi Bož-joj krenula je povorka u školsku dvo-ranu gde je održana svečana sednica Sokolskog društva. Ovoj su sednici pri-sustvovali starešine svih nadleštava, delegati društava. glazba, Sokoli, te mnogo oetalog sveta. Dvorana je bila okičena' zelenilom i državnim zastavicama. a slika, svima nam milog Pokojnika bila je zavita u cmo. Sednica jc započela Sokolskim pozdravom, koji je otsvirala mesna glazba. Sledi ostali utvrđeni program koji je izveden u svečanoj tišini. Brat na-raštajac Marko Abramič naročito J lepo deklamirao pesmu Kralju Petru H od S. Miličiča. Za čitanja poslanice ^ zamenik starešine br. Gangla odraza-vala se je bol na svima prisutnima, a na mnogom oku caklilc su se suze čuo se je jccaj. v_ . Celokupno članstvo položilo je sv -čarno usmeno i pismenu zakletvu ver-nosti Nj. Vel. Mladomu Kralju r -tru II. _ M. D- MALINSKA. — Proslava decembra. Veliki historijski elan, ka je ostvaren vekovni ideal našeg nar da, dan narodnog ujedinjenja, Pr0^, vilo je ove godine naše društvo s bokim pijetetom, u znaku bola i za velikim Kraljem-Mučenikom, P1al. u službi za domovinu i za ostvarenj svetskog mira. , . Naše društvo pod svojim N0 kom prisustvovalo je korporativno kvenom obredu, održanom u rncs|* ^ župnoj crkvi u 9 sati. Našem drg^j, pridružile su sc sve mesne vlasti i umJ ni narod. v . u Iza crkvenog obreda održana J® dvorani hotela »Draga«, urešenoj ® likom slikom Kralja-Mučenika i s‘llc . Mladoga Kralja Petra II, s palmam^* črnim draperijama, svečana prosm • Proslavu je otvorio starešina br. K Tončič, ocrtao važnost dana 1 c)fc bra 1918, duboku bol i tugu svrn ^ brih Jugoslavcna za izgubljenim ljem-Ujediniteljem i odanost i kolebivu vernost, koju gajimo PJ _ dragom novom Kralju Petru H-čki zbor otpevao je nato »Jug°s^ od br. Sv. Paščana. Br. A. ^FentV;^a: recitovao j c pesmu Sl. Živojino' »Kralju-Mučeniku«. Iza toga prešlo ^ na polaganje zaveta Kralju Starešina spominje važnost toga c . Da članovi, pogotovo novi, shvate nost sokol, ideje uopče, a polaganje veta napose, održana je prethodno ' 25 i 29 XI idejna škola. Prosvetar j. M. Radič i tajnik br. S. Lancrat o d .. su spomenutih dana svaki dva Pr ^0, vanja i to prvi: teme: Ideologija ,j. kolstva i povest Sokolstva, a c|r p(y. Organizacija Sokolstva i važnost ^ trebe telesnog vežbanja. Predavanii bila lepo posečena, s interesom s na i postigla su dobar uspeh. _ . Polaganje zaveta na proslavi ^ šeno je ozbiljno i dostojanstveno. položenog zaveta otpevana je himna. Nato je naraštajac M. s puno čuvstva i topline d.eklarn pesmu od S. Miličiča: »Kralju Ste- li«, izazvav opče ganuče i suZ ,iavU rešina br. Tončič zaključio je PrOS.a}c0 zahvaliv i Sokolima i drugima ?fta0z-brojnu posetu, preporučujuči svrm^^ biljno i destojanstveno držanje iziskuju ozbiljni momenti koje P Ijamo. . sve- Proslava je završena pevanjom^. slovenske himne: »Oj Sloveni«, ^ ajju tim usklikom: »Slava Velikom Nelli: Mučeniku« i oduševljenim klica J »Živeo« Mladome Kralju Petru ■ su n, of .... .______________ . - ,Sfd> izuzev par njih, koji su otsutni, - Ističemo sa zadovoljstvom.„N0le, na proslavu došli svi članovi_ b ^ izuzev par njih, koji su otsutni, i ^ dokazali, da znadu ceniti važno^ kolske ideje i ozbiljnost vremen > ^ ga proživljujemo, a lepa jo poja je na proslavu spontano došlo^ R nečlanova. (JC* OMIŠALJ. — Proslava P^fpto-cembra. Sokolsko društvo Omisa J slavilo j c dan Prvi decembar o- ' svečan način, dostojno značenju ^ dana i u tuzi za Viteškim b Aleksandrom I Ujediniteljem. „ije Br. načelnik i tajnik več Je sveJ bio razaslao poimenične pozive Rebrači u kojima ih je pozvao n čanu zakletvu. u iaMcivu. , veG' Prema odredenom rasporeciu 9 sati sva su se brača i sestre s* pred sokolanom. odakle se na c N zastavom i društvonom uPr5v.^tib’ šlo u mesnu crkvu, gde je u 10 s svečano blagodarenje. 0br<: Po završenom crkvenom 6oN svi su prisutni krenuli natrag tC" lanu gde ih je br. starešina toLev^, čima pozdravio, po čemu je eK pi himna i tada su sva brača^ smenu prisegu vernosti KraJJ II i Sokolstvu. i kjvrivviio k v 1д rtO** Br. načelnik daje razlaz te& za isto posle podne sve na P?” 01# ' stanak gde čc sva br. članovi н, prema odredenom programu, nu prisegu. , . je shf, Poslepodnevni program o deči: 1) Državna himna. 2) starešine. 3) Deklamacija • misli« (deklamirala s. Maca ^ ® podmladak). 4) »Značenje jipa cembra« (govorio br. p. staxjaJ PN«, Albaneže). 5) Deklamacija Kralj« (deklamirao br. Z£iklf fj podmladak). 6) »O sokolskui^pič)' (govorio br. prosvetar M- y ^ c'{ Zajednička usmena zakletv ■ § stva. 8) Ot junasti moje« Sokol društva). 9) »Kralju-c br od R. K. Jeretova (deklamir« - g. Garapič). 10) »Oj Sloveni Sok. društva). Po svršcno.l kojoj jc pored Sokola pi.n0gi gradanstvo od kojih su m .доО svoj pristup u društvo. , n0pi , trf' (Društvo se svakimД iO povečava, kao sto i dfUS te ^ čc mnogo življim tcmP° >zi w beleži lepih uspeha, uza sav teror nej' SC Vr'^' S Рго*1уп*еке »črne« stra- Time je ova skromna svečanost zavrsena. a y^®NJK. — Proslava Prvog de-mftra. Blagdan našeg narodnog uje-nienja proslavljen je ove godine svc-n?; aJj s vidnim znakom boli i tuge kraljem Ujediniteljem. I Sokolstvo, kao i svi pretstavnici asti, te narod prisustvovao je blago-«№ u. crkvi. lza toga okupili su se svp* u s°kolani gde je održana ‘a*a sedniea. Prostorija drapirana u if ?.sa klikom blagopokojnog Viteškog žila Aleksandra 1 Ujedinitelja osve-л _ 'n?m, je netom minule kobne dane, trJnl-na sliku N-i- Vel- Kralja. Pe-noet «U •nam na^e u bolju buduč-s • Sedniea se razvijala prema pro-]j mu-,“rat prosvetar A. Šverko pri-D„ f° Je značenje dana, pročitana je j „anica, a brat M. Polonijo reeitovao v„ P^no razumevanja S. Živojnoviče-^Kralju Mučeniku«. i; ^Za Položene zakletve otpevana je "?,na' a nakon toga brat I. Polonijo K,. |?vao je pesmu »Našem Mladom jav •*" T sveslovenskom himnom rsena je ova svečana sedniea. p0 .Sfedečeg dana održana je u 4 sata Ce ?.P°dne akademija naraštaja i de- • ,U tlu p ko punoj dvorani odvijala j„l * ,0Va svečanost u prizvuku tuge i odr ndadeži. Brat A. Šverko skoZa° 'e kratko predavan je o historij-Su j*1 enačenju dana, a naraštaj i deea vala ,n to2a izvodila vežbe i recito-ševl' ^^°dne pesme. S velikim odu-aiC”Jem otpevala je naša celokupna urez i sveslavensku himnn i duboko Kraijg u ^ušu poslednje reči Velikog Šopa Šibenik - Za&ar bra KmNIN- — Proslava Prvog decem-л„ a dan narodnog Ujedinjenja u dorn° Va sakupilo se pred Sokolskim mo sve članstvo društva s članovi-naiWižih sokolskih četa, koje Рвдаји kninskem društvu. 8.30 f ^etnjem vežbalištu društva u SL Armirana je impozantna sokol-qT[ Povorka, koja je prošla gradom. (j^pk^Pno članstvo prisustvovalo je ^ае^л?геп^та u °bima crkvama. Po Ге,п^и’ sve članstvo s preletavaj -J1* vlasti i svih mesnih kulturnih пгеЈ ClonaliiiIi društava i ustanova za-edo ° 'e pesta u veliko j dvorani doma, ,Se ie obavila ovogodišnja tužna Sokft'|^Ta našeg največeg naeionalnog i Рчпо Ргагп*ка. Izveden je u pot-Uja 8tl Program svečane sednice me„}lpi^ama br. Saveza, sem što je u- 5de največeg naeionalnog i ^ praznika. Izveden je u pot-Гђа stl Program svečane sednice pre-Ш^М^^зта br. Saveza, sem što je u-Pevan.Deanove »Jugoslavije« muški Bom l otpevao »Zagrljeni slo- p°ratskom« od Bajiča. Чш d rn'ca -*e Prekrivena cr- Okiće Га,РетУата- P°zac^na iste bila jo Kmi; r?amo slikom blaženopočivšeg ^tal;8 Pjedinitelja i slikom N j. Vel. drjj§ia °eitra II. Posle govora starešine a]; zaVa ^ra^a Dure Pokrajca, opširno, Sovo^OSl?° * s naivečim oduševljenjem **И&Г{г ° Blaženopočivšem Viteš- Nljri kralju prosvetar društva br. dr. Stajah Jerkovič, a odmah zatim nara-Domogoj Radič, reeitovao je nj6gou.hladom Kralju« I kada su pri Prvi T Poslednjim rečima zabrujali prjSUf •0rc^v narodne himne, skoro svi Sveta ni\ j°š pod dojmom govora .pro-Puee/a * recitacije mladog maraštajca, lj° 6rcajuči brisati suze. toj^ Okovom raspoloženju. sa sve-Ktai • UsPome no in na neumrlog nam dučn^’8 ve^°m u bolju i srečniju bu-Polo«;* velike i močne Jugoslavije, Иц V?]*?, zavet vernosti i odanosti Si-kmv:t J. °S Oea, našoj uzdanici i po-tru IT našemu, Nj. Vel. Kralju Pe-Štva koli i Sokolice kninskoga dru- — Proslava Prvog de-Ргагђј].- ^a.iveči državni i nacionalni Dr0siav., naše je društvo ove godine Vi teši-- t^1 zPaku duboke žalosti za ie bi0>ri1 , ral.iem Ujediniteljem. Iako sajhitni^ с1аГ: iDak ie svaki, pa i Ч ЛН Posao bio napušten, te je sve- ^jerlSUdcloVao sav narod. U žup-io evef Prepunoj naroda, održano *UstVova?° 1?®ос1агепје, komu je pri-iu, takoH na®c. društvo u punom bro-ђЧе .t °v°j narodnoj manifestaciji sle ]5'] niti jedan član Soikola. Po-svrstala se veličan. °'a ie u grobnoj tišini, do-°lskoi Vfn° krenula u sokolanu. U so-°Vu svrl °rani- naročito udešenoj za PPe'tstav^’-'Sa.kupili su se svi članovi, kulturni,1?1 ^ilnih i vojničkih vlasti, ?lv° nav ЛПас‘опа1пћ društava i mno-)°a da •’ .^vorana je bila prema-v^šao da Pnn!L sav tai narod, koji je с*Оој ,-..Uv’e“^a ovu svečanost. U sve-•tarost-i t^V seclnicu ie otvorio brat ^*stven0 a 0v -lelie. U svom leoom i [ i , Uovoru, prožetom patriotiz-u.ePi Vit„4° u) Piet'etom prema u&po-rJfH potpJ 5 ^ra‘Via, certao je u krat-j^lrljiv i v,'1|1.a. va^nost današnjeg dana. J»V j voli - ---- и"Иа“ЈС« ua.ua. i ?a Su sv;ll^anstyen bio je moinenat, s, ^dnor),,?1 c*l,novi izgovarali gromko ^anius"0 reci zaveta. ? Momenat If!1 liubav C anstvcn odavao ie iskre-nJ*1 Krali’,, VC!T10St > odanost svom mi-rt„etfta um,)..! U'.oslaviji. Ceo program ip11 Јс n.„ !ma bratskog Saveza, izve-Piaraatn .C1.zn°- Posle podne održana Orl °tvOrpn akademija. Akademija ‘Str*ne H, Pevanjem državne himne rustvenog pevačkog zbora. koji je tog dana stupio prvi put pred javnost. O značenju Prvog decembra govorio je brat Vuletin. U svom le-pom i dokumentovanom govoru 'Upozna o nas je s važnošču ovog istorij-skog dana, setio se njegova tvorca Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, apelujuči na sve prisutne na ispu-njenje svetog amaneta »Čuvajmo Ju-goslaviju« i pozvao sve, da sc okupe oko Mladog Kralja Petra II. Na akademiji deklamovane su pesme: »Molitva mladeži«, »Naš mrtvi Kralj« i »Na Opleneu«, koje su na sve prisutne osta-vile dubok utisak. Pri prikazivanju scenske slike »Pred likom mrtvog Kralja« cela je dvorana glasno ječala. Sim-boličke vežbe, izvedene od muške i ženske dece, te muškog naraštaja na-punile su nadom sve prisutne, videči, zanos, polet, ljub a v i volju omladine, naše uzdanice. I naš novi pevački zbor, koji nam se danas po prvi pot poka-zao zaneo nas je svojim lepim i preciznim pevanjem. Akademiju je zakljucio brat tajnik Andrija Pleskič zahvalnim govorom. ROGOZNICA. — Proslava Prvog decembra. Sokolsko društvo Rogoznica proslavilo je po šesnaesti put dan rta-Todnog ujedinjenja i svoj največi sokolski praznik najsvečanije, ali s bo-lom u duši koja se jače istakla na ovaj veliki državni praznik zbog bliskih tragičnih dogadaja, koji su teško pogodili naš narod. Sokolsko društvo Rogoznica sastalo se sa svojim četama »Sapina Doca« i »Garebijak« u sokolskim prostorijama odakle se je krenu- lo u župsku crkvu. U 11 sati otvorio je starešina brat Nikola Lušič svečanu sednicu na kojoj je pročitana poslanica brata E. Gangla. Zatim se prešlo na najdirljiviji momenat: na polaganje zaveta Mladom Kralju Petru II. Uz poslednje zvukove naše himne celokupno članstvo podiglo je svoje čvrste dalmatinske ruke i sa suzom u eku ponavljalo je reči zaveta. Izgledalo je, da ove reči nisu nigde napisane, nego da izravno izlaze iz rasplakane i verne narodne duše i iz narodnog srca pre-punog ljubavi prema Mladome Kralju. U veče je održana svečana akademija sa slikom »Moj Kralj je mrtav« od S. Parmačeviča. Dvorana je bila pre-puna članova Sokolskog društva i ostalih rodoljuba Rogoznice. Nakon ove priredbe meštani su se razišli svojim kučama ponevši u svojim dušama osvežene uspomene i reči zaveta, koje su se preko celog dana, a i večno če ot-zvanjati kao jeka kroz duše i srca ce-lokupnog članstva rogozničkog Sokolskog društva. P. P. O. ZABLAĆE. — Proslava Prvog decembra. Selo Zablače obavijeno u črnini proslavilo je Prvi decembar ove godine ispoljivši vidno duboku marod-nu žalost zbog nedoknadivog gubi tka u svetloj ličnosti Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Malo i veliko, staro i mlado našlo se na okupu toga dana — rano izjutra. Obrazovana je ogromna povorka Sokolova, koja je pošla na mesno groblje. Tu su brat' starosta Mate Antolos, tajnik Marinko Matura i prosvetar Vladimir Colović održali dirljive govore u kojima su opisali život i rad pokojnika — Sokolova, koji su živeli verno i odano služeči Kralja i Jugoslaviju. Narod je govore saslušao u pobožno j tišini i molitvi m duše milih pokojnika. Narod je glasno plakao u času kada je br. starosta po-'lagao vence od belog cveča na humke brače Sokolova. Masa se oprostila od grobova položivši i tu zavet vernosti Mladom Kralju Petru II i Sokolstvu. Iz groblja povorka se uputila u mesnu crkvu na blagodarenje. Po svršenom obredu, narod je ulazio u zgradu u kojoj Sokoli proslavljuju največi svoj praznik Prvi decembar. Sokoli i narod dupkotn su ispunili dvoranu. Na zido-vima bili su razapeti kordoni od zelenila i venci od belog cveča, koje su opleli valjani Sokolići-đaci mesne ško-le. Slike Nj. Vel. blaženopočivšeg Kralja Aleksandra I i N j. Vel. Kralja Petra II bile su okmžene jugoslavcnskim trobojkama. Hor Sokola otpevao je »Sokolski pozdrav«. Zatim br. starosta otvara sednicu. Br. prosvetar održao je govor »Nj. Vel. Kralj Aleksandar Tvorne močne i ujedinjene Jugoslavije — Nj. Vel. Kralj Petar II najsvetiji zalog Kralja Mučenika Jugoslaviji.« Narod je burno klicao Mladom Kralju i Kara-dordevom Domu. Blaženopočivšem Vi-teškom Kralju Aleksandru I klicali su »Slava« i gromko: »čuvačemo Jugoslaviju!« Time je brla otvorena svečana sedniea, koja je obuhvatila sve tačke dnevnog reda — propisane od Strane SSKJ. Najsvečaniji bio jc momenat kada su Sokoli odlučnim i gromkim glasovima polagali sveti zavet vernosti i odanosti Nj. Vel. Kralju Petru II_ — Dvoranom prolamali se glasovi: Živeo N j. Vel. Kral j Petar II! Sav narod otpevao je zatim državna himnu. Milosrdna akcija »Sokolskih srca« uspela je. Uprava je na dan Prvog decembra ugodno iznenadila čitavo selo odenuvši 70 učenika vrlo valjanih So-količa u sokolske kape. Prvi decembar bio je dan največeg sokolskog praznika u Zablaću. Narod toga dana nije radio pa je ogromnim prisustvom svo* jim uveličao veliki dan, položivši sokolski zavet vernosti Nj. Vel. Kralju Petru II i odavanja dostojne pošte seni blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Uiedinitelia. Ž.upa Tuxla KOŽUHE. — Sokolski rad na selu. Prosvetni radnici Sokolskih četa Kožuhe, Osječani, Srp. Grapska-Bušle-tič, Sjenina i Kostajnica na svome pr-vom sastanku održanom u Kožuhama 2 decembra 1934 god., doneli su jedno-glasno rešenje, da svi učitelji i svešte-nici ovih četa naprave jedan program prosvetnih predavanja, koja bi se imala održavati u svim gore navedenim četama, i ito tako, da svaki predavač ima održati predavanje u svakoj četi. Predavanja bi bila propračena ispitivanji-ma i 'konverzacijom. Po obilasku i odr-žanju jednog predavanja nastaviti po-novo, ali s drugom temom predavanja i tako stalno. Na tome prvom sastan-ku izraden je odmah program tih predavanja za dva meseca unapred, a koje imaju da izvrše ova brača: iz čete Kožuhe Jovan Gajič, sveštenik, Kosta Čičovački, učitelj, Spasoje Tomič, pen-zioner, iz čete Osječani M. Petrovič, sveštenik, Karlo Hrabač, učitelj, iz čete Srp. Grapska-Bušletič, Dušan Antič, sveštenik. Boško Banjanin, učitelj, Jelena Banjanin, učiteljica, iz čete Sjenina Masnik, učitelj, iz čete Kostajnica Jelka Gavrilovič, učiteljica. Prosvetna predavanja uzeta su iz sokolske ideologije, gradanskog prava, higijene, moralke, trezvenosti, povesti, zemljopisa, povrčarstva, vočarstva i pčelarstva. Sav ovaj pothvat ovih sokolskih rade-nika zasnovan je na vlastitim sredstvi-ma, koji se ima izvršiti bez ikakvih prepreka. Ljubav prema domovini i Sokolstvu pokrenila je ovaj blagodarni posao i ona je najbolje jamstvo da če ovaj rad biti krunisan uspehom; to po-tvrduje i uspeh več nekoliko održanih predavanja, koja su bila odlično pose-čena. Vredno je napomeniti, da su ova predavanja i za z val a veliko zanimanje što dokazuje učestvovanje velikog bro-ja članova u slobodnom raspravljanju. LUKAVAC. — Rapalski dan. Idejna škola. Proslava Prvog decembra. Dana 17 novembra o. g. priredilo je naše društvo u svom Sokolskom domu predavanje o rapalskom ugovoru, koje je održao društveni prosvetar br. Miloš Dilišič. Predavanju su sem članstva i naraštaja prisustvovali i neso-koli. Uspeh predavanja bio je zadovo-Ijavajuči. Od 19—26 novembra održana jc u društvu eetvrta (druga u o. g.) idejna škola za novo članstvo sa sledečim programom: načelnik brat Osman Tu-fekčič: Sokolsko telesno vežbanje; za-menik prosvetara brat A. Jankovič: Sokolska ideologija; tajnik brat Stanko Drolc: Sokolska organizacija; brat Ra-deljkovie Dragan: Istorija Sokolstva; prosvetar brat M. Milišič: Prosvetni rad u Sokolstvu; zamenik starešine br. ing. B. Jankovič: Uloga Sokolstva u našem nacionalnom i državnom životu u sadašnjosti i budučnosti. Po završetku škdle sastali su se nastavnici i utvrdili, da su slušači po-red redovnog pohadanja škole pokaza- li veliki interes za sokolski pokret i njegova nastojanja iz čega se može zaključiti, da je uspeh i ove kao i dosa-danjih škola potpuno zadovoljavajuči. Narodni i sokolski-praznik Prvi decembar, dan oslobodenja i ujedinjenja našeg naroda, proslavilo je naše društvo točno prema raspisu bratskog Saveza. Na dan Prvog decembra u 9 časova krenula je ispred doma sokolska povorka na čelu s članskom i na-raštajskom zastavom u ovdašnju rkt. crkvu na bogoslužen je. Posle bogoslu-ženja održana je svečana sodnica društva, kojoj je pored celokupnog članstva prisustvovao i veliki broj gradan-stva. U 10 časova društvena sekcija otsvirala je »Sokolski pozdrav« od br. Paščana, koji su svi prisutni saslušali stoječi. Zatim starešina društva brat Ivo Mervar otvara svečanu sednicu prigodnim govorom o značaju velikog, ali ove godine tuznog sokolskog praznika, praznika ujedinjenja jugosloven-skog naroda, te daje reč članu društva bratu Strahinji Dramušiću, koji recitu-je pesmu: »Naš mrtvi Kralj« od Danka Andelinoviča. Posle toga brat starešina čita poslanicu bratskog Saveza, koju prisutni slušaju s največom paž-njom. Po završetku čitanja poslanice recituje sestra Katica Papič pesmu; »Svetoj seni Kralja Aleksandra« od dr. St. Zagorčiča, a zatim starešina brat Ivo Mervar, pošto je objasnio prisut-noi brači i sestrama važnost ovogodiš-njeg sokolskog zaveta, izlazi s upra-vom društva i društvenim zastavama pred postrojeno članstvo i vrši zaklet-vu istog, govoreči reč po reč zaveta, što svi glasno ponavljaju. Kada je polaganje zaveta završeno društvena glazbena sekcija svira države n himnu, a zatim brat Zdravko Vulič deklamu-je pesmu: »Nas mladi Kralj« od Vojislava Iliča Mladeg. Svira se sla venska himna »Oj Sloveni« posle čega stare sina brat Ivo Mervar zahvaljuje se pri sutnim na poseti ove društvene svečanosti i zaključuje sednicu. fu ji a Varaždin CVETLIN. — Nova Sokolska četa. U subotu, 8. decembra o. g. održana je u školi sela Cvetlin, nedaleko Trakoščana. skupština seljaka, koji odlučiše stupiti u sokolske redove _i osnovati sokolsku četu. Do 14 sati, kad su stigla kola s izaslanicima župe matičnog društva Lepoglava, sabralo se pred školom 60 seljaka, osim par starijih i 5—6 dečaka sve sami kršni mladi momci. Skupštinu je otvorio domači učitelj brat Jagič, a zatim je u oduljem govoru izložio osnovna sokolska načela pretsednik ŽPO brat De-duš. Pošto su svi prisutni izjavili ponovno svoju odluku, da postanu članovi Sokolske čete Cvetlin, izabrana bi ova uprava: starešina Izidor Vrbanič, zamenik starešine Antun Gačar, tajnik Herta Regvart, učiteljica, blagajnik Ivan Redujički, načelnik i prosvetar Dnagutin Jagič, zamenik načelnika Rudolf Hrenič. Po svršetku izbora proglasio je izaslanik župe sokolsku četu Cvetlin konstituisanom i izjavio, da če predložiti župskoj upravi listu izabrane uprave na potvrdu. Potom je novu četu pozdravio izaslanik matičnog društva Lepoglava, brat Abramič st. Po svršetku skupštine održana bi prva sedniea nove uprave, na kojoj je izaslanik župe dao pojedinim članovima uprave upute o prvim radovima. Osnutak Sokolske čete Cvetlin rado-stan je pojav koji dokazuje, da sokolska misao hvata koren i u ovom kutu Hrv. Zagorja, koji se ističe osobitim siromaštvom. Osim dvoje učitelja svi ostali članovi čete bez izuzetka sami su seljaci. D. m CIKORIJA 3i2-U zanimanjem pratio ceo program.- Uspeh je taj, što se posle priredbe odmah prijavilo nekoliko članova u sokolsko društvo. V (peti) prednjački tečaj Sokolske župe Varaždin, održan 4 do 14 novembra o. g. u Čakovcu GORNJI MIHALJEVAC. — Proslava Prvog decembra. Ovo društvo proslavilo je vrlo lepo, ali u duhu žalosti Prvi decembar, kao naš sokolski praznik. Pre blagodarenja sakupilo se članstvo u školi u potpunom foroju, ot-kuda je krcnulo u crkvu na svečano blagodarenje. Posle blagodarenja pošli su članovi i članke pračeni i drugim narodom u školu, gde se održala sama svečanost. Svečanost se održala ovim redom: 1) Sokolski pozdrav, pe-vao muški zbor; 2) Otvaranje sednice s govorom st. br. Veljka Varjačića; 3) LUDBREG. — Proslava Prvog decembra. Najsvetliji dan našeg Sokolstva i dan kada je pre šesnaest godina proglašeno ujedinjenje našeg naroda u jednu jedinstvenu državu Jugo slavi' ju, taj svečani dan proslavljen jo u šoj Sokolani dostojno i ve-ličanstverKi, lza blagodarenja u crkvi članovi Sokola i gradanstva skupili su se u vellkom broju u sOkolskoj dvorani. Nije bilo lako da se u ištoj pro-’ slavi spoji radost sa žalošču, kojtl Sva sokolska srca još sveže osećaju za svojim izgubljenim Zaštitnikom i Vodom I Prednjački tečaj murskog okružja u Murskom Središču (župa Varaždin) od 17 do 22 novembra 1934 god. »Umro jc Veliki Kralj«, deklamirao br. Stjepan Fink; 4) »Jugoslavija« od br. Paščana pevao muški zbor; 5) »Našem dobrom mrtvom Kralju«, deklamirao br. Stjepan Petra; 6) »Molitva mrtvo-me Kralju«, deklamirala s. Marta Vesenjak; 7) »Čuvajmo Jugoslaviju«, prc-davao br. Stjepan Fink; 8) Čitanje sa-vezne poslanice; 9) Polaganje zaveta Nj. Vel. Kralju Petru II; 10) Državna himna, pevao muški zbor; 11) »Mladome Kralju«, deklamirao br. J. Videc; 12) Oj Sloveni, pevao muški zbor; 131 »Naš Kralj još uvek živi«, deklamirao br. Stjepan Zamuda; 14) »Sokolska pesma«, pevao muški zbor; 15) Zaklju-čenje sednice. Osim Sokola napunio je i drugi narod veliku škol. dvoranu i s velikim blaženopočivšim Kraljem Aleksandrom I Ujediniteljem. Svečanoj sedni-ci prisustvovala je celokupna uprava društva. Sve točke dnevnoga reda sednice izvedene su besprekorno, glatko i dostojanstveno. Pesmu »Sokolski pozdrav« otpevao je improvizirani muški zbor. Zatim je brat tajnik Drago Krsnik deklamirao pesmu »Umro jc Veliki Kralj«. Ova je pesma učinila naj-dublji utisak. Brat starešina dr. Milan Perič pročitao je poslanicu, a zatim jc jedan naraštajac recitirao pesmu »Mla-domo Kralju«. Pesmu »Jugoslavija« otpevao je opet pevački zbor, a državnu himnu otsvirao je domači orkestar. Zatim je sledilo polaganje zaveta. Sodnici je u obilnom broju prisustvovalo sve članstvo s naraštajem i decom, te mno- dvorski dobavljež Prva iugoslavensfea Industrija šporlsklh potrepšiina M. DRUCKER ZAGREB — BEOGRAD 320-17 Izašao novi ajimsko-sportski katalog Mušterije iz Ljubljane neka se obrate na SPORT-K.MET, Ljubljana, Aleksandrova c- 7 go gradana. Nakan položenja zaveta sednica je zaključena s pevanjem pes-me »Oj Sloveni«. Na izlaznim vratima su sokolska deca prodavala »Sokolska srca«, koja su članovi Sokola marljivo kupovali. Nekoliko dana pre 1 decembra održana je u Sokolani idejna škola s velikim brojem članova. 0 sokolskoj ideji predavao je brat starešina dr. Milan Perič, o povesti Sokolstva sestra Mila Dunič, o administraciji i organizaciji Sokola Kraljevine Jugoslavije br. dr. Ivo Lasič, te o ciljevima i nutevima Sokolstva brat Mirko Šoštarič. Župa Vel. Bečkereik GUDURICA. — Proslava Prvog decembra. Prvi decembar proslavila je Sokolska četa u Gudurici najsvečanije prema izdatim uputstvima. Odmah posle službe Božje cela je Sokolska četa prisustvovala polaganju zakletve kod Vatrogasno čete, a zatim smo prešli u salu na svečanu scdnicu. Sala je bila dekorisana s črnim drapom, belim cvečem i zelenilom. Svojom de-koracijom ostavljala je dubok i tužan utisak. Svečanoj sednici prisustvovala je cela četa, predstavnici svih društava, vlasti i masa gradanstva iz mesta i okolnih sela. Svečanu sednicu otvorio jo tužnim govorom brat starešina, a zatim je hor otpevao Sokolski pozdrav. Dalje je sednica održana prema izdatim uputstvima. Posle podne održana je dečja akademija, na kojoj su sem tačaka iz pre-podnevnog programa, naraštaj i deca vežbali simboličke vežbe. Obe svečanosti bili su odlično po-sečene. Na dečjoj akademiji prodavana su »sokolska srca«, koja su sva rasproda-na, a da je bilo još mogli bi tog dana prodati još nekoliko stotina. Istog dana u 9 časova priredene su u Markovcu i Velikom Središtu, gđe ova četa ima otseke za decu, skračene svečanosti, tako da je posle njih naše članstvo iz pomenutih sela moglo da stigne na svečanu sednicu i polaganje zaveta. Ovde treba napomenuti visoku svest baš ovog članstva iz pomenutih sela, koji su svi po hladnom vremenu došli peške u Guduricu i doveli su sa sobom veliki broj rodoljubivog gradanstva. TOMAŠEVAC. — Proslava Prvog decembra. Dana Prvog decembra izvršilo je ovo Sokolsko društvo svoje prvodccembarsko sJavlje, koje jo nosilo karakter dubokc žalosti za izgubljenim Viteškim Kraljem Aleksandrom I Ujediniteljcm, a ujedno je izvelo čin izrazite odanosti prema Nj. Vel. Kralju Jugoslavije Petru II, svojim vernim podaničkim zavetom. Sednica se je vršila po programu bratskog Saveza, s time da je, prilikom izlaska iz crkve ovo članstvo položilo divno izradeni venac na spomenik pa-lih ratnika. Prilikom polaganja venca održao je dirljiv govor brat J. Butaš, u kojem je ocrtao sve grozote minulog rata, junačko držanje naše vojske, cvet mira, a u najmarkantnijim potezima izneo je život, viteštvo i slavno delo neumrlih naših Kraljeva: Petra I Vcli-kog Oslobodioca i Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Z upa Zagreto BANSKI GRABOVAC. — Proslava Prvog decembra. Sokolska četa u Banskom Grahovcu priredila je pro-slavu Prvog decembra u prostorijama drž. osnovne škole Bačuga sa svečanom sednicom. Ova sednica bila je u znaku odavanja pošte seni blaženo,počivšega Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i vernosti Kralju Petru II. Obil-nom programu prisustvovao je velik broj Sokola, a i drugog naroda. Svi Sokoli položili su zavet N j. Vel. Kralju Petru II. Pevanjem državne himne i »Oj Sloveni« završena je ova lepa sokolska manifestacija. DONJI I GORNJI KLASNIĆ. — Proslava Prvog decembra. Sokolske čete Donji i Gornji Klasnič održale su zajedničku svečanu sednicu u šali Drž. nar. škole, Prvog decembra t. g. s ovim dnevnim redom: 1) Sokolski pozdrav — otpevali su članovi obiju četa. -) Sednicu je otvorio br. Z1 atovi c, starešina, govorom o značenju Prvog decembra, koji proslavijujemo u tuzi i žalosti, ali i s ncsalomljivom voljom i snagom da čuvamo amainct Viteškog Kralja Ujedinitelja. Br. starešina turna-či lepim rečima značenjc zaveta. 3) »Umro je Veliki Kralj« od V. Iliča — miad., recitovao je br. Nikola Sarapa. 4) Poslanicu brata E. Gangla pročitao je starešina Zlatovič. 5) »Jugoslavija«, recitovao br. Žfvko Petrovič. 6) Brat starešina pozvao je nato bracu i sestre da polože zavet, koji je izvršen dostojanstveno i muški. 7) Državna himna, otpevali članovi obiju četa. 8) Pesma Njeg. Veličanstvu Kralju Petru It-, recitovao je naraštajac br. Branko Sli-jepčevič. 9) »Oj Sloveni«, otpevali članovi obiju četa. 10) Br. starešina za-blagodario je svim gostima i zaključio sednicu. KRAPINA. — Proslava Prvog decembra obavljena je u našem mestu svečano u zinaku opče tuge za nenadok-nadivim gubitkom Viteškog Kralja Ujedinitelja. Ogromna povorka sveu-kupnog članstva, kojoj su se priključili i Vatrogasna četa, Čizmarski ceh i Jadranska straža krenula je pod zastavama od Sokolskog doma u župnu crkvu na blagodarenje. Ovoj društve-noj svečanosti pridružila se je i Sokolska četa Brezovica - Podgaj s punim brojem svojih članova. Posle blagoda-renja održala se je u dupkom punoj velikoj dvorani Sokolskog doma L j. Gaja po odredenom programu svečana sednica sa zavetom sveukupnog članstva i društva i prisutne čete. Pesmu o Viteškom Kralju recitovao je vrlo lepo član br. Jos. Bajcer, dok je Pevačka sekcija Sokol, društva otpevala pod zborovodstvom br. ing. Gaje Miliča na opče zadovoljstvo Himnu, Sokolski pozdrav i jednu duhovnu pesmu, dok je glazba s »Hej Sloveni« završila svečanost. — Socijalna akcija, napose ras-pačavanje »Sokolskih srdaca«, naišla je na najsimpatičniji prijem, pa članovi još i danas ta srca nose. Nikolinjska zabava tradicionalno je u Krapini slavljena baš po Sokol-skom društvu. Ove godine je rad: narodne žalosti poevo izostala. Ipak je deci priredeno nikolinsko delienje darova, ali tiho i u znaku žalosti. Pokojni naš društveni i okružni načelnik kao trgovac ostavio je posle svoje smrti slatkiša i škol. pribora za sokolsku decu. To je izvršeno na Nikolinje u 16 sati posle podne. O pokojnom od-ličnom načelniku br. Rajteru, kao uzor-Sokoiu i uzor — nacionalisti, govorio je deci vodnik dečjih kategorija brat Švajcar, a potom je oko 150 dece na-dcljeno sa slatkišima i školskim priborom. Radio - aparat. Več se je davno bavio upravni odbor našega društva time kako če nabaviti društveni radio -aparat, koji mu je potreban i radi oba-veštavanja i slušanja predavanja. Oso-bito se opazila njegova potreba prigo-dom prenosa pogrebnih svečanosti posle smrti Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja kao i radi vežbanja uz glazbu pomoču gramofonskih ploča te kao megafon u ogromnoj dvorani pri- Gumijasta obutev — prava obutev za dež, blato in sneg Za vsak par gumijastih škornjev zahtevajte lufa vlozeK Za dečke Din Za gospe Za dečke Din 79. Snežke, toplo podložene 29. Za odrasle Din 99— likom predavanja. Susretljivošču i po-žrtvovnošču članova koji su se drago-voljno obvezali doprinositi mesečne priloge do isplate aparata postiglo je društvo lep aparat Filipsovog tipa, koji od unatrag kratkog vremena stoji na uporabu u društvenim prostorijama sveukupnom članstvu. Uz aparat nabavljena je doza za vezu s gramofonom kao i mikrofon u kom če slučaju aparat služiti kao megafon prigodom predavanja u velikoj dvorani ili dru-štvenom dvorištu. Relja. KUTINA. — Proslava Prvog decembra. Kutinsko Sokolsko društvo proslavilo jo ove godino naročito sve-čano naš največi nacionalni praznik. U crkvama i na proslavi u sokolani bilo jc više ljudi nego ikada ranije. Proslava u sokolani svečano je pro-vedena tačno po propisanom programu našeg Saveza. Sva su brača i sestre položila i potpisaia sokolsku zakletvu našem Kra- lju. Oeečalo se da nad nama u dvorani lebdi Duh VeBkog Kralja Aleksandra Mučenika, kome večno zahvalni dugujemo Prvi decembar, — naše Ujedinjenje. Doista iz dubine srca vi-nuo nam se poklik: Neka je večna slava Viteškom Kralju Aleksandru I U jedinitelju! NOVA GRADIŠKA. — Proslava Prvog decembra. Na dan Prvog decembra Sokolsko društvo Nova Gradiška uzelo je najjače učešč.e na blagodare-njima u svim bogomoljama i to s društvenemu zastavom, upravom i fanfa-rom. Posle bogoslužja otputilo se članstvo pred spomenik Kralja Petra 1 Ve-likog Oslobodioca, gde je održao kratki govor načelnik br. Stevo Milojevič i položio na spomenik veliki lovorov venac. Soda se pošlo u kino Urania, gde se održala svečana sednica, koju je otvorio starešina br. dr. Jovan Marič pročitavši poslanicu Saveza. Posle položene zakletve došle su na red dekla- macije (br. Milan Terzin »KratljtJ čeniku« i br. Jovo Bosanac »Mlado*11 Kralju«). . . Posle podne istoga dana odrz . je u sokolani akademija naraštaj' dece. Ženski hor gimnazije otpevao J^ tužaljku »Tebe več nema Viteški Kralju!«, br. prof. Emil Ketig odr je predavanje o značenju Prvog ., cembra, naraštajac br. Milan Brez . održao je deklamaciju »Kralju " Drugomu« i jedno sokolsko dete » j zdrav Sokolima«. Izvedena je . f^e-precizno simbolička vežba »Oslob nje Istre« uz pevanje, pesme »1 ^ daleko...« Izvela su je muška i ze/^re deca pod vodstvom s. načelnice Hajekove. Naraštajac Br. Relja ■ . lember deklamovao je još pesmu » ša sokolana«, a skupnom vežbom torice starijcg muškog naraštaja, vodstvom br. Adila Muminagicai kij učena jc akademija. j. Jedna i druga priredba bile su lično posečene. Vesele božične praznike vsem z e l i MESTNA HRANILNICA _______________________UUBUANSKA Nove vloge, vložene po 1. januarju 1933, izplačuje vedno brez vseh omejitev ter jih obrestuje po 4 do 5°!o• Novo! Novo! ING. KOSTA PETROVIČ: Gradjevine za 323- 3 Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 Oglašujte KUiMN&fT-DEU u Sokolskont IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIMIIIIIII glasniku HIIIIIIIIIIIIIIIIHItUIIIIIUtllHIIIIIIHIIIHlIllill f UČITELJSKA TISKARNA i tl V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 telesno vežbanje O ielesnom vežbanjju i vežbališiima; Posebna vežbališia i posebne vežbaonlce sa 170 slika na 45 tabela u posebnom svesku Cena knjiži sa 440 stranica velikog formata: broširana Din 170*—, povez, u platno Din 200*— Ova knjiga je prvo delo u jugoslovenskoj literaturi, u kojem su prikazane potrebne gradevine za pojedina posebna vežbališta, i opisane odgovarajuće grane te-lesnog vežbanja te jc usled toga vrlo potrebna svim organizacijama, koje se bave bilo kojom granom te-lesnog vežbanja, kao i svima onima, koji se bave grad-njom posebnih vežbališta i vežbaonica. Knjiga se naručuje kod Jugoslovenslce soteolslcG matice Ljubljana — Narodni dom koja je izdala ovu knjigu u cilju, da pomogne smišljm*0 i racionalno podizanje potrebnih gradevina za telesno vežbanje. 318-49 319-49 317-4« izdale Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije (E. Gongi) Klavni I odgovorni urednik Stjepan ćelar • IJreduje RedakdjaU oNeb • Ttoko Uč«el|oka tiskarna (preistavnik Franc* štrukelj); svi «