Živana HEDBELI*
*head of Registry Office, General Administration Office of the Croatian Parliament and the Government of the Republic of Croatia Trg. Sv. Marka 3, 10000 Zagreb, Croatia zivana.hedbeli@gmail.com
Važe ca hrvatska arhivska legislativa
HEDBELI, Živana, Cuffent Cfoatian Archival Legislation. Atlanti, Vol. 20, Trieste 2010, pp. 157-169.
Original in Croatian, abstract in English, Italian and Slovenian, summary in English
Key words: Republic of Croatia, archives, legislations
For time being in the Republic of Croatia there are no specialized and private archive institutions, or units of local self-government and administration archives. Owners of private archival records authorized on any basis to preserve archival records and single documents of permanent value are due to: notify a competent state archives about the possession of the records; preserve records and take measures needed for their safekeeping and protection; arrange records and make a list; permit the authorized professional of a competent state archives to examine the records, and if necessary to carry out the security filming. The owner of private archival records may deposit, donate or sell it to the state archives. State archives have a right of the firs offer to privately owned archival records.
1.	Narodne novine br. 41 iz 2001. g.
2.	Rad obraduje propise na snazi polovicom ožujka 2010. g. U RH su svi propisi besplatno dostupni na web stranici Narodnih novina: http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx, a arhivski su propisi besplatno dostupni i na web-stranci Ministarstva kulture Republike Hrvatske:	http://www.min-kulture.hr/default. aspx?id=76.
3.	http://www.arhiv.hr/hr/drugi-arhivi/fs-ovi/ arhivi-hrvatska.htm.
Republika Hrvatska (RH) je europska država, članica UN-a, NATO-a, službeni kandidat za članstvo u Europskoj Uniji (EU). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. Svoju samostalnost, i raskid svih državnopravnih veza s republikama koje su tvorile SFRJ, proglašava 8. listopada 1991. g. Domovinski rat i prognaničko-izbjeglička kriza u Hrvatskoj započeli su u proljece 1991. g. Kriza je svoj smier promijenila tek 1995. g., nakon oslobodenja dotad okupiranih područja akcijama "Bljesak" i "Oluja". Područje istočne Slavonije mirno je u siječnju 1998. g. predano Hrvatskoj i reintegrirano. Nakon što je ponovno uspostavljen mir Hrvatska se suočava s kompleksnim procesom tranzicije, iz gospodarskih i društvenih odnosa koji su bili determinirani ratom, u mirnodopsko razdoblje, gospodarski razvitak i demokraciju. 18. lip-nja 2004. g. Europsko vijece je promaknulo RH u službenog kandidata za članstvo u EU, što znači uskladivanje zakonodavstva RH s acquis communaitareom EU.
Temeljni pravni akt RH je Ustav1, koji je temelj i okvir prav-nog sustava, najznačajniji politički dokument države. Temeljni arhivski zakon je Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, donesen 19. rujna 1997. g., prvi od osamostaljenja zemlje, i osnova za donošenje provedbenih propisa2. Hrvatski državni arhiv (HDA) je središnja i matična arhivska ustanova RH, uz koju djeluju područni državni arhivi: Bjelovar, Dubrovnik, Gospic, Karlovac, Križevci, Osijek, Pa-zin, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Viroviti-ca, Vukovar, Zadar, Zagreb, Državni arhiv za Medimurje3. U RH, za sada, ne postoje privatne ili specijalizirane arhivske ustanove, kao ni arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave.
Ustav Republike Hrvatske
Temeljnim odredbama Ustava odredeno je da su sloboda, jed-nakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvor-stvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše vrednote ustavnog poretka RH i temelj za tumačenje Ustava. Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak RH.
Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, na-cionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rodenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ov-lasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Svi su državljani RH i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli. Svatko ima pravo slati predsta-vke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Ustav jamči pravo vlasništva. Ustav jamči slobodu znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, te zaštita moralnih i materijalnih prava koja proistječu iz znanstvenoga, kulturnog, umjetničkog, intelektualnog i drugog stvaralaštva. Država potiče i pomaže razvitak znanosti, kulture i umjetnosti i štiti znanstvena, kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote.
Za rad arhiva posebice je bitan čl. 52. koji odreduje da more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga priro-dna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povije-snoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom odredeno da su od interesa za RH, imaju njezinu osobitu zaštitu.
Ustavom je odredeno ustrojstvo državne vlasti. Vlada obavlja izvršnu vlast (provodi zakone, donosi uredbe za izvršenje zakona, usmjerava i nadzire rad državne uprave, usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi^). Ustrojstvo i poslovi državne uprave i način njihovog obavljanja ureduju se zakonom. Odredeni poslovi državne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Gradanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Članak 89. odreduje da se prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju u »Narodnim novi-nama«, službenom listu RH. Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan način u skladu sa zakonom.
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima4
Zakon tvori osam (8) poglavlja kojima se ureduju: zaštita i uvjeti korištenja, čuvanje, uporaba i obrada arhivskoga gradiva, javna arhivska služba, te nadležnosti i zadace arhiva. Opcim se odredbama odreduje da je arhivsko gradivo od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu, definiraju i odreduju temeljni pojmovi. Arhivsko i regi-straturno gradivo zašticeno je bez obzira na to u čijem je vlasništvu ili posjedu, odnosno kod koga se nalazi, te je li registrirano ili evidentirano. Na zaštitu arhivskoga gradiva primjenjuju se i propisi o zaštiti kulturnih dobara. Arhivsko su gradivo zapisi ili dokumenti koji su nastali djelovanjem pravnih ili fizičkih osoba u obavljanju njihove djelatnosti, a od trajnog su značenja za kulturu, povijest i druge znanosti, bez obzira na mjesto i vrijeme njihova nastanka, neovisno o obliku i tvarnom nosaču na kojem su sačuvani.
HEDBELI, Živana, Legislazione afchivi-stica cfoata coffente. Atlanti, Vol. 20, Trieste 2010, pp. 157-169.
Al momenta non esistono nella Repubblica di Croazia istituzioni archivistiche specialistiche e private, e nemmeno unita locali di gestione archivistica. La presenza di proprietari di ar-chivi privati autorizzati su qualsiasi base alla conservazione di documenti anche singoli di valore duraturo e dovuta a: la notifica al com-petente Archivio di Stato del possesso dei docu-menti; conservare i documenti e prendere le misure necessarie per la loro salvaguardia e protezione; ordinare i documenti ed inventa-rarli; consentire ai professionisti autorizzati dei competenti Archivi di Stato di esaminare i documenti, e se necessario farne microfilm di sicurezza. I proprietari di archivi privati possono depositare, donare o vendere agli Archivi di Stato. Gli Archivi di Stato hanno il diritto di fare la prima offerta per gli archivi priva-ti.
HEDBELI, Živana, Oris sedanje hrvaške arhivske zakonodaje glede hrambe dokumentacije iz privatnih arhivov. Atlanti, Zv. 20, Trst 2010, str. 157-169.
Pred nedavnim Republika Hrvaška ni imela posebnih arhivov, ki bi bili specializirani in tudi ne privatnih arhivov ali enot v samoupravnih skupnostih ali tam, kjer je dokumentarno gradivo nastajalo. Zato so lastniki privatnih arhivskih dokumentov pooblastili državne arhive, da jim hranijo dokumentacijo po merilih arhivistike in da na podlagi arhivske znanosti objavijo stanje, da imajo tudi privatne arhive in da z njimi ravnajo in jih hranijo po načelih arhivske znanosti, jih popišejo in (mikro)filmajo, če je to potrebno. Lastnik privatnega arhiva ima več možnosti predaje svoje dokumentacije: lahko jo odda državnemu arhivu v hrambo kot depozit, lahko jo donira ali pa proda. Tako ima državni arhiv pravico, da je prvi, ki prevzame dokumentacijo iz privatnih oz. zasebnih arhi-
4. NN 105/97, 64/00 i 65/09.
SUMMARY
In the Republic of Croatia there are State Archives of Croatia, central and parent state archives, and eighteen regional state archives. For time being there are no specialized and private archive institutions, nor units of local self-government and administration archives. The third chapter of the Law on archival records and archives deals with private records. Owners of private archival records authorized on any basis to preserve archival records and single documents of permanent value are due to: notify a competent state archives about the possession of the records; preserve records and take measures needed for their safekeeping and protection; arrange records and make a list; permit the authorized professional of a competent state archives to examine the records, and if necessary to carry out the security filming. The owner of private archival records may deposit, donate or sell it to the state archives. State archives have a right of the firs offer to privately owned archival records. Proprietors of private archival records intending to take their records abroad shall ask for permission. A permit for taking those records abroad is decreed by the minister of culture. In spite of objections that can be pun on regarding the legislation there is a place for improvement of archives service in the Republic of Croatia. Some adjustments are necessary as: harmonization of the archives law and subordinate legislation terminology, harmonization of the archives law regulations with other laws, tasks assigned by the law to archives and the Croatian Council on Archives should be strictly obeyed, as well as the Constitution and archives law regulations regarding rights of records users.
Drugo poglavlje zakona bavi se javnim arhivskim i registratur-nim gradivom. Javnim arhivskim ili registraturnim gradivom smatra se gradivo nastalo djelovanjem i radom tijela državne vlasti, tijela je-dinica lokalne samouprave i uprave, javnih ustanova i javnih poduzeca, trgovačkih društava koja su nastala iz bivših javnih poduzeca, javnih bilježnika i drugih osoba koje obavljaju javnu službu ili imaju javne ovlasti.
Trece poglavlje posvečeno je privatnom arhivskom gradivu. Privatnim arhivskim gradivom smatra se arhivsko gradivo nastalo djelovanjem privatnih pravnih i fizičkih osoba, ukoliko nije nastalo u obavljanju javnih ovlasti ili u obavljanju javne službe i ako nije u državnom vlasništvu. Hrvatski državni arhiv utvrduje popis imatelja arhivskoga gradiva u privatnom vlasništvu za koje po svojoj stručnoj ocjeni utvrdi da je od interesa za državu. Privatno arhivsko gradivo upisuje se u Upisnik vlasnika privatnoga arhivskog gradiva.
Imatelji privatnoga arhivskog gradiva koji iz bilo koje osnove čuvaju arhivsko gradivo ili pojedinačne dokumente trajne vrijednosti obavezni su:
•	obavijestiti nadležni državni arhiv o posjedovanju gradiva,
•	čuvati gradivo i poduzimati mjere potrebne za njegovo sigurno čuvanje i zaštitu,
•	srediti gradivo i izraditi popis,
•	dopustiti ovlaštenoj osobi nadležnoga državnog arhiva da pregleda gradivo i po potrebi provede sigurnosno sniman-je.
Ukoliko imatelj privatnoga arhivskog gradiva nije u mogučnosti srediti gradivo i izraditi popis, dužan je dopustiti nadležnom državnom arhivu da to učini o svom trošku.
Ako imatelj privatnoga arhivskog gradiva nemarno ili nestručno gradivo, tako da postoji opasnost da ono bude oštečeno ili uništeno, pa ni nakon opomene nadležnoga državnog arhiva u osta-vljenom roku ne osigura uvjete za pravilno čuvanje i stručno održavanje arhivskoga gradiva, nadležni državni arhiv može rješenjem odrediti da se arhivsko gradivo preda arhivu na čuvanje dok imatelj ne dokaže da je osigurao propisane uvjete, i to rješenje izvršiti.
Vlasnik privatnoga arhivskog gradiva može ga pohraniti, darovati ili prodati državnom arhivu. Privatno arhivsko gradivo koje pohranom, darovanjem ili kupnjom dode u posjed državnoga arhiva, pristupačno je za korištenje pod uvjetima i na način koji vrijede za javno arhivsko gradivo, ako nije drukčije utanačeno u ugovoru, od-nosno u ispravi o predaji gradiva državnom arhivu.
Državni arhivi imaju pravo prvokupa arhivskoga gradiva u pri-vatnome vlasništvu. Vlasnici privatnoga arhivskog gradiva, koji namjeravaju svoje gradivo iznijeti iz RH dužni su zatražiti odobrenje koje rješenjem izdaje ministar kulture.
Četvrto je poglavlje o arhivskoj službi. Arhivska služba obavlja se kao javna služba obvezno na cijelom području RH. Arhivsku službu obavljaju, kao javne ustanove, Hrvatski državni arhiv, područni državni arhivi, te arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave. Odredene poslove arhivske službe mogu, kao ustanove, obavljati spe-
čuva
cijalizirani arhivi i privatni arhivi.
Upravne i druge stručne poslove iz svoga djelokruga, u odnosu na arhivsku djelatnost, obavlja Ministarstvo kulture. HDA, kao središnji i matični državni arhiv, obavlja arhivsku službu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo državnih tijela, državnih i javnih ustanova i poduzeca, te pravnih osoba, obitelji i pojedinaca, čija se djelatnost prostirala ili se prostire na čitavom ili vecem dijelu RH, odnosno koja ima značenje za RH. Područni državni arhivi obavljaju arhivsku službu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi koje obavljaju djelatnost na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave i uprave i u odnosu na gradivo koje nastaje na području djelovanja toga arhiva. Arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave čuvaju, zašticuju, obraduju i koriste javno arhivsko gradivo tijela lokalne samouprave i uprave i njihovih javnih službi. Specijalizirani arhivi i privatni arhivi (sveučilišni arhivi, gospodarski arhivi, arhivi vjerskih zajednica, arhivi banaka i dr.) mogu prikupljati i čuvati arhivsko i registraturno gradivo nastalo radom svojih osnivača i drugih domačih pravnih i fizičkih osoba. Sredstva za rad državnih arhiva osiguravaju se u državnom proračunu. Sredstva za rad ostalih arhiva osiguravaju njihovi osnivači. Ako u obavljanju svoje djelatnosti arhiv ostvari dodatna sredstva (dobit), ona se mogu upotrijebiti isključivo za oba-vljanje i razvoj djelatnosti arhiva.
Arhivom upravlja ravnatelj. Ravnatelja HDA imenuje i razrješava Vlada RH, na prijedlog ministra kulture. Ravnatelje područnih državnih arhiva imenuje i razrješava ministar kulture. Ravnatelje ostalih arhiva imenuje i razrješava osnivač sukladno odredbama Zakona o ustanovama. Arhivi imaju stručno viječe. Stručno viječe arhiva raspravlja o svim stručnim pitanjima rada arhiva, daje ravnatelju mišljenje i prijedloge glede organizacije rada i uvjeta za razvitak arhivske djelatnosti, te obavlja i druge stručne poslove sukla-dno sa statutom arhiva. Upravni nadzor nad radom državnih arhiva obavlja Ministarstvo kulture. HDA obavlja stručni nadzor nad radom područnih državnih arhiva, a stručni nadzor nad HDA obavlja Ministarstvo kulture.
Hrvatsko arhivsko viječe, kojem je posvečeno peto poglavlje, savjetodavno je tijelo ministra kulture koje obavlja savjetodavne i odredene stručne poslove u arhivskoj djelatnosti. Hrvatsko arhivsko viječe ima 11 članova koji se imenuju na četiri godine. Stručne i administrativne poslove za Hrvatsko arhivsko viječe obavlja HDA. Šesto se poglavlje bavi stručnim osobljem u arhivima. Stručne poslove u arhivima obavlja stručno osoblje u zvanjima: arhivski tehničar, viši arhivski tehničar, arhivist, viši arhivist i arhivski savjetnik, kao i njima odgovarajuče osoblje u konzervatorskoj i restauratorskoj stru-ci, reprografiji i mikrografiji, te zaštiti audiovizualnog i filmskog arhi-vskog gradiva. Sedmo su poglavlje zakona kaznene odredbe. Tko uništi, prikriva ili učini neupotrebljivim arhivsko gradivo, ili ga iznese u inozemstvo bez prethodnog odobrenja nadležnog državnog tijela, kaznit če se zatvorom do pet godina. Prekršaji se kažnjavaju novčanim kaznama. Prijelazne i završne odredbe čine osmo poglavlje Zakona. Zakon odreduje donošenje podzakonskih akata. Hrvatsko arhivsko viječe donosi poslovnik o svom radu.
5.	NN 67/99.
6.	Donesen 23. lipnja 1999. g.
7.	NN 90/02.
8.	Donesen 12. srpnja 2002. g.
9.	NN 90/02.
10.	Donesen 12. srpnja 2002. g.
Podzakonski akti
Pravilnik o koristenju arhivskega gradiva"5
Pravilnik6 ureduje uvjete, način i postupak koristenja javnoga arhivskog gradiva, a primjenjuju se i na koristenje privatnoga arhi-vskog gradiva koje se čuva u arhivima. Koristenjem arhivskoga gradiva smatra se uporaba obavijesnih pomagala o arhivskome gradivu i arhivskog gradiva bez obzira na kojemu je nosaču zapisa sačuvano. U koristenje spada pregled gradiva, prepisivanje, objavljivanje, izla-ganje, izrada preslika, posudba i izdavanje ovjerovljenih prijepisa od-nosno preslika. Pravo na koristenje arhivskoga gradiva imaiu svi ko-risnici pod jednakim uvjetima. Arhivsko gradivo izdaje se na koristenje u čitaonici arhiva. Koristenje arhivskoga gradiva i obavijesnih pomagala je besplatno. Za izradu preslika, uporabu posebne tehničke opreme ili najam audiovizualnoga gradiva, arhivu se plača naknada prema Cjeniku usluga državnih arhiva. Cjenik za sve usluge u arhivima odobrava Ministarstvo kulture godisnje. Za korisnike nije dopusteno izradivati preslike obavijesnih pomagala, cjelovitih arhivskih fondova ili zbirki kao ni njihovih večih dijelova. Korisnik arhivskoga gradiva osobno je odgovoran u slučaju povrede odredaba Zakona o autor-skom pravu. Državni arhivi i ostali javni arhivi obvezni su donijeti Pravilnik o radu čitaonice.
Pravilnik o vrednovanju tepostupku odabiranja i izlučivanja arhivsko-ga gradiva7
o o
Pravilnik8 utvrduje kriterije vrednovanja arhivskoga gradiva, kategorizacija stvaratelja, izradbu popisa arhivskoga gradiva s rokovima čuvanja, postupak odabiranja i izlučivanja te način unistavanja izlučenoga gradiva. Stvaratelji gradiva razvrstavaju se u tri kategorije. Kategorizaciju stvaratelja gradiva utvrduje Hrvatsko arhivsko viječe na prijedlog državnih arhiva za područje njihovih nadležnosti. Popis stvaratelja prve i druge kategorije objavljuje se u službenim glasilima. Popisi gradiva s rokovima čuvanja utvrduju se radi provedbe po-stupka odabiranja i izlučivanja. Izraduju se tri vrste popisa:
•	opči popis,
•	granski popis, i
•	posebni popis.
Stvaratelj gradiva obvezan je prijedlog posebnoga popisa s rokovima čuvanja, kao i svaki prijedlog za izmjenu popisa, dostaviti nadležnom arhivu na odobrenje. Hrvatsko arhivsko viječe treba do-nijeti opči i granske popise u roku od godine dana od dana stupanja na snagu Pravilnika.
Pravilnik o predaji arhivskog gradiva arhivama"9
Pravilnik10 i utvrduje način i postupak predaje javnoga i privat-noga arhivskog gradiva arhivima. Stvaratelji i imatelji javnoga arhi-vskog gradiva, kao i pravne i fizičke osobe koje posjeduju javno arhivsko gradivo, obvezne su arhivsko gradivo, nakon provedenoga odabiranja i izlučivanja predati arhivu u izvorniku, sredeno, tehnički opremljeno, označeno, popisano i cjelovito za odredeno vremensko razdoblje. Troskove predaje, uključujuči prijevoz odnosno dostavu arhivu, troskove sredivanja i izradbe popisa te tehničkog opremanja gradiva, ako nije ranije provedeno, snosi predavatelj gradiva. Arhivi
preuzimaju privatno arhivsko gradivo od pravnih i fizičkih osoba na temelju darovanja, kupoprodaje ili pohrane. Privatno arhivsko gradivo preuzima se u arhiv temeljem pisane isprave (ugovora, razmjene pisama ili oporuke) u kojoj su naznačena prava i obveze stranaka.
Pravilnik o evidencijama u arhivimd1^
Pravilnik12 utvrduje vrste i način vodenja evidencija u arhivi-ma. Arhivi za opis stvaratelja rabe medunarodnu normu ISAAR(CPF), a gradivo opisuju sukladno medunarodnoj normi ISAD/G. Eviden-cije koje arhivi obavezno vode su: Knjiga primljenog arhivskoga gradiva (Knjiga akvizicija); Knjiga pohranjenog arhivskoga gradiva (Knjiga depozita); Opci inventar (našastar) arhivskoga gradiva; Dosje arhivskoga fonda/zbirke; Knjiga arhivskoga gradiva snimljenog u sigurnosne i zaštitne svrhe; Knjiga arhivskoga gradiva snimljenog u dopunske svrhe; Knjiga restauriranog i konzerviranog arhivskoga gradiva; Evidencija stvaratelja arhivskoga gradiva na području nadležnosti arhiva; Evidencija imatelja arhivskoga gradiva na području nadležnosti arhiva, te Evidencije o korištenju arhivskoga gradiva. HDA vodi i: Registar arhivskih fondova i zbirki RH; Upi-snik vlasnika i imatelja privatnoga arhivskoga gradiva u RH; Evidencija o arhivskome gradivu od značenja za RH u inozemstvu i o gradivu iseljene Hrvatske; Registar arhivskoga gradiva RH koje je proglašeno kulturnim dobrom; Upisnik arhiva u RH, te Evidencija osoba zaposlenih u državnim arhivima.
Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva^^
Pravilnik14 ureduju uvjete čuvanja i zaštite javnog arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva i privatnog arhivskog gradiva za koje je utvrdeno da ima svojstva kulturnog dobra. Arhivskim gradivom smatraju se svi zapisi i dokumenti, službene i poslovne evidencije i dokumentacija koji su nastali, prikupljeni ili se koriste u radu pravnih ili fizičkih osoba, bez obzira na oblik, vrstu, izvor i način stjecanja. Arhivsko gradivo organizira se u dokumentacijske zbirke ili cjeline. Imatelj je dužan nadležnom arhivu dostaviti popis svih dokumentacijskih zbirki ili cjelina koje posjeduje. Arhivsko se gradivo odlaže i čuva u sredenom stanju, tehnički opremljeno i oblikovano u arhivske jedinice. Imatelji su dužni osigurati primjeren prostor i opremu za pohranu i zaštitu arhivskoga gradiva. Poslove na zaštiti i obradi arhivskog gradiva obavljaju osobe koje su stručno osposoblje-ne za te poslove (stručni radnici). Sva pitanja organizacije, obrade, odlaganja i čuvanja, odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva imatelji ureduju svojim pravilnikom o zaštiti i obradi arhivskoga gradiva. Pravilnik se obvezno dostavlja nadležnom arhivu na suglasnost i ne može se primjenjivati prije nego se ta suglasnost pribavi.
Pravilnik o uvjetima smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva, broju i strukturi stručnog osoblja arhiva'1''
Pravilnik16 ureduje minimalne uvjete smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva, te minimalni broj stručnog osoblja za obavljanje pojedinih djelatnosti arhiva. Arhivi trebaju imati primje-ren prostor za smještaj gradiva, radni prostor i prostor za korištenje gradiva, te trajan izvor sredstva za održavanje tih prostorija i opreme u njima. Poslove na vrednovanju, preuzimanju, zaštiti, obradi i korištenju arhivskog gradiva, kao i druge stručne poslove u arhivima
11.	NN 90/02 i 106/07.
12.	Donesen 12. srpnja 2002., izmijenjen i do-punjen 10. listopada 2007. g.
13.	NN 63/04 i 106/07.
14.	Donesen 11. svibnja 2004., dopunjen 10. listopada 2007. g.
15.	NN 65/04.
16.	Donesen 11. svibnja 2004. g.
obavljaju osobe koje su stručno osposobljene za te poslove. Prilikom osnivanja arhiva osnivač je dužan izraditi studiju opravdanosti i izve-divosti u kojoj treba utvrditi postojanje minimalnih uvjeta za rad arhiva.
17.	NN 93/04.
18.	Donesen 30. lipnja 2004. g.
19.	NN 93/04.
20.	Donesen 30. lipnja 2004. g.
21.	NN 65/09.
22.	http://www.min-kulture.hr/default. aspx?id=205.
23.	Navedeni su akti HDA, buduci se radi o središnjoj i matičnoj arhivskoj ustanovi RH.
24.	NN 42/07, 109/2008.
25.	ALKA FILM d.o.o., Croatia film d.o.o., Croatia records, FACTUM d.o.o., GRAL FILM d.o.o., Hrvatske telekomunikacije d.d., Institut gradevinarstva Hrvatske d.d., INTER FILM d.o.o., Jadran film d.d. za proizvodnju i promet filmova i trgovinu, Jadran film produkcija d.o.o. za proizvodnju filmova i trgovinu, KORUGVA d.o.o., KULT FILM d.o.o., MAXIMA FILM d.o.o., Privredna banka d.d., STELLA FILM d.o.o., T - mobile Hrvatska d.o.o., VEDIS d.o.o., Zagreb film d.o.o., Zagrebačka banka d.d., Zavod za fotograme-triju d.d., Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske d.o.o.
17
Pravilnik o polaganju stručnih ispita u arhivskoj struci
Pravilnik18 utvrduje način polaganja i program stručnih ispita za zvanja u arhivskoj struci. Zvanja u arhivskoj struci za koja se po aže stručni ispit su: arhivski tehničar, viši arhivski tehničar i arhivist. Program ispita obuhvaca opci i posebni dio ispita. Kandidati koji polažu ispit za zvanje arhivista i višeg arhivskog tehničara dužni su prije pri-stupanja ispitu izraditi stručni rad.
Pravilnik o stručnom usavršavanju i provjeri stručne osposoblje-nosti djelatnika u pismohranama19
Pravilnik20 utvrduje način polaganja ispita za provjeru stručne osposobljenosti djelatnika u pismohranama za zaštitu i obradu arhi-vskog gradiva. Pravo polaganja ispita imaju osobe koje imaju naj-manje srednju stručnu spremu i najmanje šest mjeseci radnog isku-stva na obavljanju poslova na zaštiti i obradi gradiva.
Pravilnik o načinu stjecanja stručnih arhivskih zvanja
22. svibnja 2009. g. Izmjenama i dopunama Zakona o arhi-vskom gradivu i arhivima21 odredeno je da ce Hrvatsko arhivsko vijece u roku od godine dana predložiti ministru kulture donošenje relevantnog pravilnika.
Poslovnik o radu^^
Hrvatsko arhivsko vijece donijelo je svoj poslovnik 6. studenog 1998. g. Vijece obavlja savjetodavne i odredene stručne poslove u arhivskoj djelatnosti. Povjerenstva Vijeca su: Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci; Povjerenstvo za ocjenjivanje stručnih i znanstvenih radova iz arhivistike osoba koje ostvaruju uvjete za stjecanje zvanja višeg arhivista i arhivskog savjetnika; Povjerenstvo za davanje mišljenja o prijevremenoj dostupnosti arhivskog gradiva.
Dio ostalih propisa i odluka23
Kategorizacija stvaratelja arhivskoga gradiva24
Kategorizacija je popis stvaratelja i imatelja arhivskoga gradiva prve i druge kategorije u nadležnosti HDA. Stvaratelji su podijeljeni na:
I.	kategorija: javni stvaratelji - državne upravne organizacije, za-
vodi, fondovi ^
privatni stvaratelj - udruge s javnim ovlastima, go-spodarstvo25, strukovne udruge, interesne udruge, vjerske ustanove ^
II.	kategorija: javni stvaratelji - uprava
privatni stvaratelji - gospodarstvo, strukovne udru-
Pravilnik o radu čitaonice Hrvatskog državnog arhiva^2^
o	o
HDA ima čitaonice na četiri lokacije. Radno vrijeme čitaonica ne smije biti krače od 20 sati tjedno. Da bi mogao koristiti čitaonicu, korisnik mora biti prijavljen i upisan u evidenciju korisnika, a prijava mora biti važeča na dan koristenja. Prijava se obavlja ispunjavanjem Prijavnice za koristenje gradiva. Na temelju popunjene i odobrene Prijavnice korisniku se izdaje korisnička iskaznica, za koju se plača naknada. Na koristenje se u pravilu daju snimke arhivskoga gradiva. Izvornici se daju na koristenje ukoliko ne postoje snimke toga gradiva ili ako to zahtijeva znanstvena metoda rada. Gradivo koje se ne nalazi na lokaciji čitaonice izdaje se najkasnije u roku od pet dana. Korisniku se u pravilu izdaje samo jedna jedinica gradiva. Postupak prijave korisnika za rad u čitaonicama pojasnjen je na web stranici27. Prijavnica se ispunjava za svaku temu, a vrijedi jednu godinu od dana upisa, kao dozvola za koristenje arhivskoga i knjižnoga gradiva. Mjesečna kartica (upisnina) iznosi 40,00 kuna28, i s njom korisnik ima pravo bez naknade na izradu 15 fotokopija mjesečno. Godisnja kartica iznosi 100,00 kn, a korisnik ima pravo bez naknade na izradu 30 fotokopija godisnje. Kartica za studente i umirovljenike iznosi 50,00 kuna. Zaposlenici u područnim državnim arhivima ne plačaju karticu.
Dio drugih propisa relevantnih za rad arhiva
Zakon o ustanovama^"9
Prema Zakonu ustanova je pravna osoba čije je osnivanje i ustrojstvo uredeno ovim Zakonom. Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti ^ znanosti, kulture, informiranja ^ i druge djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti. Ustanova obavlja djelatnost radi koje je osnovana pod uvjetima i na način odreden zakonom, na zakonu utemeljenom propisu, aktom o osnivanju, statutom i drugim opčim aktom ustanove te sukladno suvremenim znanstvenim postignučima i pravilima struke. Ako u obavljanju svoje djelatnosti ustanova ostvari dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove u skladu s aktom o osnivanju i statutom ustanove. Rad ustanova je javan. Ustanova je, s obzirom na karakter svoje djelatnosti, dužna gradane, pravne osobe i druge korisnike pravodobno i na pogodan način obavjestavati o uvjetima i načinu davanja svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koju je ustanova osnovana. Kad javna ustanova održava znanstvena, stručna i druga savjetovanja i skupove o pitanjima za koje je javnost zainteresirana, dužna je sredstva javnog priopčavanja obavijesti-ti o tome i omogučiti im nazočnost.
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara^^
Kulturna dobra od interesa su za RH i uživaju njezinu osobitu zastitu. Kulturna dobra u smislu ovoga Zakona jesu, izmedu ostalog, pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontoloskoga, arheoloskoga, antropoloskog i znanstvenog značenja, nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralastva u proslosti kao i dokumentacija i bibliografska bastina i zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima. Pokretno kulturno dobro može biti, izmedu ostalog, zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim
26.	http://www.arhiv.hr/hr/koristenje/fs-ovi/ Pravilnik_o_radu%20citaonica.doc.
27.	http://www.arhiv.hr/hr/koristenje/fs-ovi/ prijava.htm.
28.	Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 18.03.2010. 1 euro vrijedi 7,249141 kuna, te mjesečna upisnina iznosi 5,517 eura.
29.	NN 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08.
30.	NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09.
i upravnim tijelima uključujuči i kod fizičkih osoba, arhivska grada, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi, filmovi, dokumentacija o kulturnim dobrima. Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stručnog vrednovanja, utvrduje Ministarstvo kulture rješenjem. Kulturna dobra upisuju se u Registar. Registar je javna knjiga koju vodi Ministarstvo kulture. Upisi u Registar, promjene i brisanje iz njega objavljuju se u »Narodnim novinama«. Sva nepokretna kulturna dobra, kao i objekte u kojima su smještene zbirke kulturnih dobara (muzeji, arhivi, galerije i dr.) nadležno tijelo dužno je označiti posebnim oznakama koje propisuje ministar kulture. Muzeji i galerije, restauratorske ustanove, arhivi i knjižnice obavljaju poslove na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u okviru svoje djelatnosti u skladu sa zakonom. Poslove na zaštiti arhivskog gradiva, kao kulturnoga dobra prema odredbama ovoga Zakona, obavljaju arhivi u okviru svoje djelatnosti sukladno propisima o arhivskom gradivu i arhivima. Iznimno, po-stupak utvrdivanja svojstva kulturnog dobra za arhivsko gradivo pro-vodi i rješenja o utvrdivanju svojstva kulturnoga dobra donosi HDA na prijedlog područnoga državnog arhiva na način propisan ovim Zakonom. HDA je dužan rješenje dostaviti Ministarstvu kulture radi upisa u Registar.
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima?'1
Zakon ureduje, izmedu ostalog, autorsko pravo - pravo autora na njihovim djelima iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja, srodna prava (npr. prava proizvodača baza podataka na njihovim bazama podataka), ostvarivanje (individualno i kolektivno) autorskog prava i srodnih prava, zaštitu autorskog prava i srodnih prava u slučaju povrede. Autorska djela jesu osobito, izmedu ostalog, djela arhitekture, djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim foto-grafskom, audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju), kartografska djela, prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr. Javni arhivi, javne knjižnice, obrazovne i znanstvene ustanove, ustanove za predškolski odgoj i socijalne (karitativne) ustanove, a koje svoje usluge ne naplačuju, mogu iz vlastitog primjerka reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu u najviše jednom primjerku. Dopušteno je reproduciranje na papir ili sličan medij i distribuiranje pojedinih odlomaka zakonito objavljenih autorskih djela ili cjelovitih kratkih autorskih djela s područja znanosti, književnosti i glazbe, kao i pojedinačnih objavljenih autorskih djela s područja likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskih ili kartografskih djela te prikaza znanstvene ili tehničke prirode, u obliku zbirke koja sadržava priloge više autora i koja je po svojem sadržaju i sistematizaciji isključivo namijenjena nastavi ili znanstvenom istraživanju uz navodenje izvora, osim ako to autor izričito ne zabrani. Autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno, ako ovim Zakonom nije drukčije odredeno.
,32
31.	NN 167/03 i 79/07, http://www.zamp.hr/ zakoni/word/autorski_procisceni.rtf.
32.	NN 172/03.
Zakon o pravu na pristup informacijama
Sve informacije koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti moraju biti dostupne zainteresiranim ovlaštenicima prava na informaciju. U slučaju ograničenja prava na pristup odredenoj
informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je u posebnom rješenju navesti o kojoj se kategoriji izuzetka radi, odnosno o razlozima zbog kojih je odlučio o uskrati informacije. Informacija koju tijela javne vlasti daju, odnosno objavljuju mora biti potpuna i točna. Pravo na pristup informacijama pripada svim ovlaštenicima na jednak način i pod je-dnakim uvjetima i oni su ravnopravni u njegovom ostvarivanju. Tijela javne vlasti uskratit če pravo na pristup informaciji ako je informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrdenih zakonom proglašena državnom, vojnom, službenom, profesionalnom ili poslo-vnom tajnom ili ako je zaštičena zakonom kojim se ureduje područje zaštite osobnih podataka. Informacije su dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi navedeni u ovom članku prema kojima tijelo javne vlasti uskračuje pravo na pristup informaciji. Tijela javne vlasti u čijoj je nadležnosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata dužna su objavljivati nacrte tih akata te omogučiti ovlaštenicima da se u primjerenom roku o njima očituju. Nacrti zakona i podzakonskih akata, pisana očitovanja korisnika i konačni prijedlozi navedenih akata objavljuju se na način propisan ovim Zakonom.
33
Uredba o uredskom poslovanju^
Uredba ureduje uredsko poslovanje u tijelima državne uprave, a primjenjuju se i na uredsko poslovanje stručnih službi Hrvatskoga sabora i Vlade RH, Ureda predsjednika RH i drugih državnih tijela, tijela i službi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, ako za uredsko poslovanje nisu doneseni posebni propisi. Tijela državne uprave dužna su ustrojiti pisarnicu. Pismohrana je dio pisarnice koja obavlja poslove čuvanja i izlučivanja pismena te drugih dokumenata. Pismohrana preuzima dovršene spise (predmete), organizira korištenje, obradu, izlučivanje pismena i drugih dokumenata, vodi evidenciju o registraturnoj gradi, brine se za cjelovitost i sredenost cjelokupne registraturne i arhivske grade, nadzire je i čuva te obavlja poslove u svezi s predajom gradiva nadležnom arhivu sukladno posebnim propisima o arhivskoj djelat-nosti.
Dio mogucnih poboljšanja
Navest ču samo dio mogučnosti poboljšanja jer potpuni pregled svih nedostataka zahtijeva dugotrajan, timski rad i preazi opseg ovog rada. Nadam se da če rad potaknuti nadležna tijela na uvodenje poboljšanja, u cilju uklanjanja loše prakse i imagea koje dio javnosti ima o arhivima kao tijelima koje nemaju dostatno pravno znanje.
1.	Terminologija
Termini i definicije termina u arhivskom zakonu i podzakonskim aktima nisu uskladeni, počev od samog najtemeljnijeg pojma - definicije arhivskog gradiva. Npr. arhivski zakon i Pravilniku o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva različito definiraju arhivskog gradivo.
2.	Sukladnost arhivskih s drugim propisima
RH je, kao i svaka druga država, živi organizam koji propise donosi sukladno aktualnim dogadanjima i potrebama, ne bi li što više uskladio realnost sa ciljevima zadanim Ustavom. RH je i službeni kandidat za članstvo u EU, što znači, izmedu ostalog, usvajanje cje- 33 NN
lokupne pravne stečevine EU-a, kao i stabilnost institucija koje osi-guravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina, i prihvacanje političkih ciljeva Unije.
Arhivski je zakon donesen šest godina prije Zakona o pravu na pristup informacijama. Arhivi, navedimo samo jedan od primjera, pohranjuju gradivo koje su nekadašnja, danas nepostojeca/ukinuta tijela držala tajnima, bilo da se radi o državnim ili službenim tajna-ma. Imaju li arhivi pravo odrediti, i kada, da su prestali razlozi zbog kojih je neka informacija proglašena tajnom i omoguciti pristupit takvim informacijama. Potrebna su dodatna, objavljena tumačenja i naputci od strane mjerodavnog tijela, kako bi se Zakon o pravu na pristup informacijama mogao adekvatno primjenjivati na arhivsko gradivo pohranjeno u arhivima i pismohranama.
3.	Izvršavanje obveze arhiva i Hrvatskog arhivskog vijeca
Arhivski zakon odreduje kako se javno arhivsko gradivo predaje nadležnom arhivu u roku koji u pravilu ne može biti dulji od 30 godina od njegova nastanka. Nedostatak arhiva i spremišnog prostora u arhivima nije nešto po čemu bi RH bila iznimka, te se briga za javno arhivsko gradivo, starije od 30 godina, prevaljuje na stvaratelje i imatelje, što je u suprotnosti s duhom arhivskog zakona koji odreduje arhive kao ustanove za čuvanje, zaštitu, obradu i korištenje arhivskog gradiva, i za što im dodjeljuje proračunska sredstva. Ne-preuzimanje gradiva od strane arhiva ugrožava njegovu sigurnost i postojanje, i čini ga nedostupnim istraživačima.
Prema kategorizaciji HDA u I. i II. kategoriju stvaratelja navedeno je 21 privatnih stvaratelja iz gospodarstva, od čega su barem njih 12 njih filmska, ili poduzeca koja se bave proizvodnjom i prometom nosača zvuka. Iako RH je zemlja u tranziciji, koja je promije-nila državni i društveni sustav, a o stečajevima poduzeca se govori skoro svake večeri na vijestima, teško je povjerovati kako je samo 21 privatnih pravnih osoba iz gospodarstva značajno za RH, od čega više od pola iz industrije zabavne - posebice jer se radi o Hrvatskoj, a ne o Hollywoody.
Pravilnikom o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskoga gradiva odredena je obveza Hrvatskog arhivskog vijeca da donese opce i granske popise do srpnja 2003., što do danas nije učinjeno. Stručne i administrativne poslove za Hrvatsko arhivsko vijece obavlja HDA. Stvaratelji gradiva izraduju svoje posebne popise gradiva s rokovima čuvanja na temelju opcih i granskih popisa. Arhivski zakon odreduje novčanu kaznu za imatelje gradiva koji u roku od 6 mjeseci od osnutka ne utvrdi popis i ne zatraži mišljenje nadležnog arhiva. Nejasno je kako da imatelji i stvaratelj i gradiva izvrše svoje obveza na vrijeme, ako ih se nedonošenjem popisa u tome onemogucava.
4.	Stručna sprema i ispiti ravnatelja, arhivista i djelatnika u pismohra-nama
Djelatnici u pismohranama moraju imati najmanje srednju stručnu spremu. RH je vec godinama u ekonomskoj krizi, a štednja je imperativ. Teško je zamislivo kako ce stvaratelji i imatelji zapošljavati osobe sa višom stručnom spremom, koje treba platiti više, a da im to nije zakonom izričito propisano. Bilo bi poželjno
donošenje odredbe po kojoj bi barem javni stvaratelji prve kategorije u svojim pismohranama morali zapošljavati osobe s visokom stručnom spremom.
Postoje dva različita stručna ispita - onaj za djelatnike u pi-smohrana i onaj za djelatnike arhiva. Djelatnici u pismohranama, čak i iako imaju visoku stručnu spremu, ne mogu polagati ispit za arhiviste, ili napredovati u zvanja višeg arhivista ili arhivskog savjet-nika, čime ih se onemogucuje u stručnom napredovanju i obeshra-bruje za usvajanje novih teorijskih, arhivskih znanja. Dva različita ispita impliciraju kako su djelatnici u pismohranama i djelatnici u arhivima dvije različite struke, što je u suprotnosti sa suvremenom arhivskom teorijom (records continuum). Ukoliko bi baza stručnih arhivskih djelatnika obuhvatila i one u pismohranama, broj profesio-nalaca bio bi kudikamo veci, što bi omogucilo poboljšanja uvjeta i razine kvalitete rada, kako u arhivima, tako i u pismohrana.
Prema arhivskom zakonu ravnatelj arhiva biti osoba koja ima visoku stručnu spremu, položen stručni ispit iz arhivske struke i dr. Iznimno se za ravnatelja arhiva može imenovati osoba koja nije položila stručni ispit iz arhivske struke, ako se na temelju dosadašnjeg rada može očekivati da ce s uspjehom voditi arhiv i uz obvezu polaganja stručnog ispita u roku od dvije godine od dana imenovanja. Ravnatelja HDA imenuje Vlada RH, a ravnatelje područnih arhiva ministar kulture. Nejasno je kako se mjeri „može očekivati da ce s uspjehom voditi arhiv" ako se na natječaj za ravnatelja jave osobe koje do sada nisu radile u arhivskoj struci. Nejasno je zašto se u zakonu decidirano ne navodi da ravnatelj treba biti diplomirani arhivist, posebice jer diplomsko i postdiplomsko obrazovanje za arhiviste u RH odavno postoji.
Buduce arhiviste obrazuje Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti34. Stručne arhivske predmete predaju, ili su predavali, ravnatelj i odredeni dio djelatnika HDA i DA Zagreb. Prema sadašnjem stanju35, arhivisti koje se zapošljava ne trebaju biti diplomirani arhivisti, vec je dovoljno da imaju visoku stručnu spremu. Potrebno je, u cilju unapredenja arhivske teorije i praske, čim hitnije donošenje propisa kojima bi se decidirano odredilo da djelatnici arhiva, visoke stručne spreme, moraju biti diplomirani arhivisti.
5. Korisnici
Medu temeljnim odredbama, i najvišim vrednotama, Ustava RH su jednakost i vladavina prava. Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli. Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak RH. Svi su pred zakonom jednaki. Arhivski zakon odreduje kako pravo na korištenje javnog arhivskog gradiva imaju svi korisnici pod jednakim uvjetima. Korištenje arhivskog gradiva i oba-vijesnih pomagala u arhivima je besplatno.
Ranije je naveden način rada čitaonica HDA: korisnici moraju placati mjesečnu ili godišnju upisninu, čega su oslobodeni zaposleni-ci u područnim državnim arhivima. Čitaonice HDA moraju raditi barem 20 sati tjedno, što znači četiri (4 sata) dnevno. S obzirom da HDA ne radi subotom i ni jednim radnim danom do 20,00 sati,
prosječni, zaposleni, korisnik mora uzeti više dana godišnjeg dopusta 35. Možda ce pravilnik kojeg ministar kulture ukoliko želi koristiti gradivo. Dano je zorno u suprotnosti sa slovom donijeti izmijeniti stanje.
34. http://www.ffzg.hr/infoz/hr.
i duhom Ustava i arhivskog zakona, što treba najhitnije dovesti u red, posebice jer se radi o središnjoj i matičnoj arhivskoj ustanovi.
Zaključak
Nakon demokratskih promjena 1990. g. RH je doživjela snažne političke, gospodarske i socijalne promjene. Raspad SFRJ, prijelaz od jednostranačkog u višestranački politički sustav, Domovinski rat, pretvorba gospodarskog sustava iz pretežno društvenog vlasništva u privatno vlasništvo, donijeli su niz promjena i to ne samo u sferi vlasništva, vec i u društvu kao cjelini. Ustavom od 22. prosinca 1990. g. RH je uspostavljena kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Vladavina prava odredena je kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH, zakoni moraju biti u skladu s Ustavom, a ostali propisi u skladu s Ustavom i zakonom.
Hrvatska je u veoma kratkom roku, cca 15 godina, prešla put od osamostaljivanja i razvoja RH kao države do kandidata za članicu EU, što je utjecalo na nastanak i razvoj legislative RH i izgradnje institucija državne uprave i javne vlasti. Uspostavom RH kao samostal-ne države Hrvatska se po prvi put naš a pred zadacom donošenja vlastitih zakona, što je iznimno dinamičan i složen proces, kojem dodatno težinu daje usvajanje pravne stečevine EU-a.
Svakako da ni jednoj zemlji u tranziciji, opterecenoj ratom, gospodarskom krizom, državnim i društvenim promjenama briga o arhivima nije na prvom mjestu. Stoga nas ne treba čuditi da je sve do 1997. g. na snazi bio arhivski zakon iz doba SRH, iz 1978. g.36 Izu-zetna dinamika donošenja zakona i podzakonskih akata u samostal-noj RH dovela je do toga da je dio propisa medusobno neujednačen i neuskladen.
Unatoč zamjerkama koje se mogu staviti na propise, mjesta za poboljšanje stanja arhivske službe u RH ima. Na prvom je mjestu striktno poštivanje Ustava, zakona i propisa od strane samih arhivi-sta, jer ce jedino tako arhivi opravdati veliko povjerenje koje im država i društvo daju povjeravajuci im brigu o očuvanju svoje memo-rije.