KRALJEVINA SRBA, HRVATA 1 SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 2 (3)
INDUSTRIJSKE SVOJINE
IZDAN 1. OKTOBRA 1924.
PATENTNI SPIS BR. 2172.
Ward Baking Company, New-York
Postupak za priredbu ukisnutog kruha.
Prijava od 23. oktobra 1922.	Važi od 1. septembra 1923.
Kod priredbe ukisnutog kruha prema najboljim postojećim metodama, načini se tijesto iz običajnih sastavnih dijelova tj. iz brašna, vode, mlijeka, šećera, vegeta-bilnih iti drugih srestava, od kojih kruh postaje krt, pjenice, te naročito od kakovog hranivog srestva za pjenicu, da sspostakne dizanje njeno i da se pospješi dozrijevanje tijesta.
Od ovakovog tijesta ispečeni hljeb sadržaje samo neznatnu količinu vitamina, pa stoga nije dostatan kao isključiva hrana za normalno rastenje i uzdržanje zdravlja. Na kruh namazani maslac u stanju je, da u glavnom izjednači manjak A vitamina, koji se rastavljaju u masti, ali ne može da izjednači manjak B vitamina, koji se rastvaraju u vodi, tako da kruh s maslacem po sebi još nije punovrijedno hranivo, sve ako se uzmu u obzir i mlijeko, šićer i srestva, koja čine kruh prhkim, a dodani su tijestu.
Svrha je nazočnog pronalazka, da ovom nedostatku gotovog kruha domogne tako, da se ovom dade velika sadržina B vitamina, koje se rastvaraju u vodi.
Nazočni pronalazak prema tome rješava vanredno važnu zadaću za fabrikaciju kruha, a podjedno zadaću dalekosežnog gospodarstvenog i socijalnog znamenovanja u toliko, što kao jednu sastavinu tijesta uzima materijal, koji se dade lako dobivati iz obilatih i jeftinih sporednih produ kata, pa može da stupi na mjesto kod priredbe kruha obično upotrijebljenih sla-dornih tvari, tako da se prema pronalasku učinjeni hljeb, koji imade mnogo veću
hr-mivost i druga izvrsna svojstva, koja će se kasnije još objasnili dade donijeti na tržište praktično uz istu cijenu, kao obični hljeb.
Pred pomenuti materijal, koji može da služi na mjesto kod priredbe kruha obično upotrebtjenog sladornog materijala i to u istoj mjeri, kilogram za kilogram i koji je potreban kao nosioc za visoku sadržinu B vitamina, koji se rastvaraju u vodi dade se proizvadjati, kako je prije spomenuto, iz jeftinih sporednih produkata ili otpadaka. Medju potonjima valja osobito istaknuti otpatke kod poliranja riže, pšeničnu me-kinju, a napose probitačno klice cerealija, n. pr. 1. klice pšenice, koje se jednako kao i mekinje dobivaju kao sporedni proizvod kod meljanja pšeničnog brašna i 2. klice kukuruza, koji se dobivaju kao sporedni proizvod kod proizvodnje raznih produkata od kukuruza, kao krupice, brašna itd.
Kod glačanja riže odvaja se za vreme poliranja materijal, u kojem su klice i mekinja i sabira kao mrki, pod imenom „otpaci polirane riže" poznati produkt. On je bogat u mineralnim solima, prilično bogat u proteinu i sadržaje znatnu količinu B vitamina, koji se rastvaraju u vodi.
Kod meljanja pšeničnog brašna u mlinovima na valjke dobija se uz glavni sporedni proizvod t. j. mekinje, odijeljeni ili daljnji sporedni proizvod, koji sadržaje klicu pšenice. Ovaj sadržaje obično 5—4(W0 mekinje i oko 10“/o brašna, dok je ostalo čista klica. Količina mekinje u pšeničnoj klici, kako dolazi u trgovini, varira već
Din. 4.
prema raznim metodama rada u mlinovima. Nekoji mlinovi proizvadjaju pšenične klice, koje su skoro proste od mekinja, a zdruge opet sa pomjenljivom sadržinom mekinja do 400/o. Kod proizvodnje krupno mljevenog kukuruza, kukuruzne krupice i brašna, dobija se sporedni proizvod, koji se sastoji od gotovo čiste kukuruzne klice.
Klice cerealija, napose pšenice i kukuruza imadu mnogo mineralnih soli i proteina, te u vodi rastvornih B vitamina. Jednako kao otpaci kod poliranja riže one su sporedni proizvod, koji se mogu dobivati u velikim količinama i uz jeftinu cijenu.
Ishodni materijal (tj. otpaci kod poliranja riže, pšenične klice, kukuruzne klice i si. sami ili pomiješani) oslabadjaju se najprije ekstrakcionim postupkom od vegeta-bilne masti, za koji se postupak naročito preporučuju kao ekstrakciona srestva ben-zol ili ugljen-tetrachlorid radi neznatnih troškova, dobrog djelovanja i lake mogućnosti regeneracije. Može se ali uzeti i svako drugo prikladno ekstrakciono sre-stvo, ma da treba spomenutim, a osobito benzolu dati prednost iz navedenih razloga, a i stoga, jer oba ova srestva služe praktično i za ekstrakciju svih boja iz ishodnog materijala, pa se tako dobija produkt svijetle boje, koji, ako u opće, a ono samo posve neznatno utječe na željenu bijelu boju kruha, za koji se upo-trebljuje. Lomljeni ili meljeni prženi zemni orasi ili si. koji su bogati proteinom, mogu se takodje pridodati materijalu, koji se preradjuje, pa se iz njih istim načinom izvuče u ekstrakcionom postupku ulje.
Iza regeneracije ekstrakcionog srestva, dade se izluženo ulje nakon prethodnog postupanja sa vodonikom ili bez takvog, iskoristiti za proizvodnju sapuna ili inim načinom. Kod ekstrakcije ulja dogadja se u najviše slučajeva i ekstrakcija stanovitih gorkih ili oporih supstanaca iz ishodnog materijala, koji bi, da se ne izvuku, škodili produktu, odnosno kruhu, u koji se ovaj meće.
Iza izlučenja ulja, kuha se ishodni materijal ili materijali sa jedno desetorostru-kom težinom vode, da se u njemu sadržani škrob potpuno želatinira.
Kuhana se mješavina onda rashladni do jedno 40° C pa joj se onda dolije ječmeni slad ili sladno brašno. Za sladnju kuhane mješavine služeći naljev ječmenog slada, dobija se iz temelja od 5—30 (najbolje 10°/«) utežnih procenata sladi, računano na čvrste sastavine, sadržane u ishodnim materijalima, očišćenim od ulja. Količina dodanog sladnog naljeva, mora da dotječe, da dade toliko diastaze, da
se provede rastvaranje prisutnih škrobi i njihovo pretvaranje u vrsti sladora (mal-toze i dekstrina)
Temperatura mješavine od kuhanog ishodnog materijala i naljeva sladi, podržava se onda kroz jedno 2—3 sata na 49—50° C. Za ovo vrijeme prouzrokuju nazočni proteolytski enzymi rastvaranje znatnoga dijela u masi sadržanih proteina, a škrobi se u velikoj mjeri rastope po diastazi sladi. Na to se |temperatura kroz jedno 15 do 20 minuta povisi na jedno 68° C, da se otopljenje škrobi po diastazi sladi upotpuni. Iza toga se pušta, da temperatura kroz jedno 15 minula polako rasti do od prilike 78° C i onda brže do vrelišta, da se unište svi nazočni enzymi.
Pšenična klica sadržaje od naravi kiseline, a taj aciditet postoji i u ekstraktu, pa je za ovaj povoljan. Ako u kojem slučaju ekstrakt iza sladjenja ne pokazuje aciditet, shodno je, da mu se tik pred filtracijom prema tomu pred koncentracijom doda toliko kiseline, da dobiva izrazilo kiselu reakciju. I filtracija i koncentracija olakšane su nazočnošću malene količine kiseline u ekstraktu.
Gore opisana digestija obavlja se najbolje u kacu za varenje pive ili u sličnoj napravi, koja je providjena sa spravama za miješanje i sa obodom grijanim parom.
Iza digestije ispuštava se tekućina na dnu, pa se po nerastvornirn zaostacima, koji djeluju kao filter, razbistri. Može se ali razbistriti i pomoću filterprese ili kojim drugim načinom. Konačno se iz zaostataka ispiraju rastvorni materijali i tako dobivene ispirne vode dodaju predjašnjem bistrom ekstraktu, pa se s ovima u vaku-umspravi za isparavanje zgušnjavaju i onda u vakuumbubnju za sušenje ili u takovoj spravi za sušenje osuše, koja može da ih osuši, a da se boja produkta usljed toplote uporabljene za sušenje ne potamni.
Mjesto da se ekstrakt iz sirovog materijala, kako je gore opisano, sladnjom pretvori u slador, može se to zbiti i pomoću prikladne organske ili anorganske kiseline, n. pr. pomoću hlorovodonične kiseline, sumporne kiseline, fosforne kiseline, limunske kiseline ili si. U tom će se slučaju u produktu sadržane sladorne tvari sastojati velikim dijelom iz glikoze i dekstrina. Produkt sadržaje naravno i veliku količinu rastvornih proteina i mineralnih soli.
Kod priredbe skisnutog kruha dodaje se šećer u kome god obliku (n. pr. tršćani slador. sladni slador, glikoza i kadkada med) tijestu, u glavnom iz četiri razloga:
1.	da se dobije hranivo za pjenicu, tako da tijesto može da ide; 2. da kora hljeba
dobije zlatno-smedju boju; 3. da se poboljša miris i ukus kruha; 4. da kruh ostaje dulje vremena svež. Sada se je pronašlo, da se gore opisanim načinom dobiveni materijal može uzimati na mjesto sladora i to kilogram za kilogram, pa da se tako dobiva kruh još bolje kakvoće, kruh, koji je boljega mirisa, tečniji, koji dulje ostaje svjež i koji je usljed velike količine u dodanom materijalu, dakle i u samom kruhu sadržanih u vodi ras-tvornih B vitamina hranjiviji. Osim toga postaje boja kruha uporabom ovog materijala jednoličnija i u svakom pogledu zadovoljavajuća.
Kod priredbe tijesta uzima se najbolje 5—10 kg rečenog materijala na 100 kg. brašna. Tako priredjeni kruh ;maće ne samo sve karakteristike najboljeg pekarskog bijelog kruha, nego sadržaje veću količinu u vodi raslvornih B vitamina nego kruh. koji je priredjen iz čistoga pšeničnoga brašna, iz kojega nije izvadjena ni mekinja ni klica.
Kako je već prije napomenuto, dade se taj šećerasti materijal konzentrirati tako, da bude posve suh. Radi lakšega spremanja, transporta i prodaje, najbolje je da se osuši kao obični šećer, ali se može, osobito ondje, gdje će se materijal skoro upotrijebiti za priredbu kruha, a nije izvrgnut škodljivim utjecajima, koncentrirati samo do konzistencije sirupa ili pak do manje konzistencije, ako je to s obzirom na uporabu poželjno.
Moguće je, ali to je obično manje probitačno, dobiti proizvod, koji sadržaje sve u vodi rastvorne B vitamine napred spomenutih izlaznih materijala i znatnu sadr-žinu sladora, ako se ishodni materijali izluže s vodom ili alkoholom i onda lako dobivena tekućina koncentrira. Tako se dadu pšenične klice iza kako je izvadjeno ulie s vodom kod temperature od jedno 60° C kroz tri sata izlužiti, pri čem se dobiva 40—45°/« sladornog materijala, koji sadržaje u vodi rastvorne B vitamine, koji su bili u ishodnom materijalu. Ako se pšenične klice, iz kojih je izlučeno ulje, ekstrahiraju pomoću mješavine jednakih volumina vode i aethylalkohola, dobiva se produkt od 25'Vo, koji sadržaje u vodi rastvorne B vitamine ishodnog materijala. Ovi doduše manje izdašni produkti ipak su uporabivi za svrhe nazočnog prona-
lazka, jer prestavljaju materijal sa slador-nom sadržinom, koji je bogat sa u vodi rastvornim B vitaminama i mineralnim solima, a i s proteinom.
Mada se daje prednost postupku, gdje se materijali kuhaju, usladore i digestriraju, jasno je, da u obseg pronalazka spada i postupak za priredbu kruha, kod koje se upotrebljava proizvod, koji se dobiva ekstrakcijom pomoću vode i alkohola iz spomenutih ishodnih materijala. Ako se sla-dorni produkt proizvadja ekstrakcijom po moću vode ili alkohola, uzima se kod priredbe kruha tolika količina, koja imade jednaku sadržinu vitamina kao produkt, koji se dobija sladnom metodom ili usla-djenjem pomoću kiseline.
Patentni zahtevi:
1.	Postupak za priredbu ukisnutog kruha sa sredinom uzorne bjeline, jednolične strukture kao tvornički iz najbolje samljevenog brašna priredjeni kruh, naznačen tim, što se običnim sastojinama tijesta uz ili na mjesto sladora doda materijal, koji sadržaje u vodi rastvorne B vitamine, a dobija se koncentracijom ili ekstrakcijom vegetabilnih tvari, koje sadržavaju mnogo takovih vitamina.
2.	Postupak prema zahtjevu 1. naznačen tim, što se običnim sastavinama tijesta uz ili na mjesto sladora doda materijal, koji sadržaje u vodi rastvorne B vitamine i rastvorne spojeve azota koji se materijal dobija ekstrakcijom iz vegetabilnih supstancija,' bogatih sa u vodi rastvornim B vitaminama i proteinom.
3.	Postupak prema zahtjevu 1. ili 2. naznačen tim, što se običnim sastavinama tijesta dodaje materijal, koji sadržaje u vodi rastvorne B vitamine, rastvorne sp>o-jeve azota i mineralne soli, a dobija se ekstrakcijom iz vegetabilnih supstanaca, bogatih u vodi rastvornim vitaminama, proteinom i mineralnim solima.
4.	Postupak prema zahtjevima 1., 2. i 3. naznačen tim, što se materijal, koji se dodaje tijestu a koji sadržaje u vodi rastvorne B vitamine, dobija ekstrakcijom iz otpadaka pri mlevenju cerealija.
5.	Postupak prema zahtjevima 1.. 2., 3. i 4. naznačen time, što se materijal, koji se dodaje tijestu, a sadržaje u vodi rastvorne vitamine, dobija ekstrakcijom iz klica cerealija, osobito iz pšeničnih klica.