V ' ' Glavna skupšllna Saveza slovenskog Sokolstva Bugarski Junači prlmljenl u Save« SS Junaka i o sveslovenskom sokolskom sletu, koji se ima da održi naredne godine u Varšavi. Na njegov predlog stoga upučen je sa sednice bratu Žarno j skom telegrafski pozdrav, što su svi prisutni primili s odobravanjem. Nakon govora staroste dr. Bukovskog, podneo je iscrpljiv izveštaj tajnik Sa-veza SS brat Vincenc Štjepanek, koji je najpre referisao o svim zadnjim sednicama pretsedništva SSS, zatim o ovaj predlog bio primljen jednoglasno i s odobravanjem, pretsedavajući starosta br. dr. Bukovski radosno pozdravlja ovaj zakljueak, naglašujuči, da to ujcdno znači novo jačanje sokolske misli i slovenske solidarnosti. • Iza toga referirao je načelnik Sa-veza SS brat dr. Klinger o pretstoje-eim sokolskim priredbama, pri čemu je konstatovao, da če na pokrajinskim sletovima u Zagrebu i Sarajevu uče-stvovati brača Čehoslovaci, Poljaci i Rusi. na sletu u Poznanju brača Jugo-sloveni, Čehoslovaci i Rusi, a na sletovima u Opavi i Ustima brača Jugo-sloveni i Rusi. Raspravljalo se je zatim još o svesokolskom sletu u Varšavi, nakon eega je uzeo završnu reč starosta brat dr. Bukovski, koji je s veseljem konstatovao. da je sada Sa- Saveza slovenskog Sokolstva u Pragu dne 10 o. m. Komemoracija brala dra Jfndržiha Vanjička u Praškom Sokolu ц U nedelju dne 10 o. m. održana je c raSu, u Tirševom domu, skupština veza slovenskog Sokolstva. Skupšti-g Je pretsedao starosta SSS br. dr. anislav Bukovski, a učestvovali su joj v ' Pretstavnici pojedinih sokolskih sa-л kao i bugarskih Junaka, i to: za skoslovačku obec sokolsku, pored aroste br. dra Bukovskog, zamenik ■ ?r“sk ČOS br. Josip Truhlarž, na-n,k br. dr. Miroslav Klinger i pro- Sa skupštine Wta,r br. Antonin Krejči, za Savez nil-° Kraljevine Jugoslavije I zame-га starešine br. Engelbert Gangl i II га pnik starešine br. Dura Paunkovič, br °ljski sokolski savez potstarešina br'a. г- ^ćepanski, za rusko Sokolstvo u jma. Manohin i Viničuk i kao gosti $ta ,e Naveza bugarskih Junaka staro-nnj r- Dimitrije Lazov i član uprave Vej, • br. dr. Minev, te tajnik Sa-oS br. Vincenc Štjepanek. kr0? avet°vanja održana su u nedelju рГеА Ce° dan. Pre podne održana je 1 јаЈ<} °nferencija, na kojoj se rasprav-prij ° svim okolnostima u pogledu nče.sjva 8rače Junaka u Savez SS. Svi Svoj„1Cl Skupštine izrazili su pri torne kon °tvoreno uverenjc, da je napo-iatpr nadoš!° vreme, kada treba da u u SavS° s°bolskc i slovenske misli udu pez SS i brača bugarski Junači. Јо§ J? Podne je pre same skupštine Veza ц|апа sednica pretsedništva Sa-4ovn,. ’ ko ju je toplim pozdravnim br. j011! otvorio starosta SSS i ČOS o (h,. V Stanislav Bukovski, koji so je ti0 r‘ 1 Zatim u uvodu svog govora se-žiha y0n\.Preminulog brata dra Jindr-ka s«oa.nii^ka, dugogodišnjeg načelni-nčCs‘. .* ČOS, a čijem su pomenu svi Stvova'l’ Satlaniu skupštine SSS uče-itr. ’ Pre podne. Nadalje se je br. smrt; lovski u svom govoru setio 'a AlotS ^ sokolskog radnika bra-^išoj , sandra Malačinskog, dugogo-zUpc . starešine Malopoljske sokolske alaček • ^ Slovena, te brata Frana 'a ; *a< jednog od najstarijih člano- vi saos,n'vača Ljubljanskog Sokola, SJ.°venoU modu inicijatore Saveza i « Sokolstva, za koji je izra-KalipienaCrt vcć 1882 godine. U svom at d 1 1§0voru izrazio je starešina ^ačain • ukovski žaljenje, što ovoj V,Ustvui(°J ssupštini Saveza SS ne pri-, rat A j starešina poljskog Sokolstva Ajiko v;am ^amojski, što bi bilo u a ra$S° po.želj'no, jcr če ova skup-Pravljati o prijemu bugarskih pitanju izmene pravila SSS, te o ras-kolu u redovima ruskog Sokolstva, ko-je so podelilo na dva tabora — praški i beogradski. Brači Rusima bilo je sa-vetovano, da se sastanu delegati obiju tabora, što je uz nastojanje sve ostale brače i učinjeno, ali trosatna debata medu braeom Rusima nije u tom pogledu urodila pozitivnim rezultatom, pa je ostalo sve pri starom — da i nadalje, dakle, postojc stvarno dva saveza ruskog Sokolstva, a članom Saveza SS može da bude samo jedan. Nakon ponovne oduže diskusije medu svim učesnicima sednice bilo je na koncu zaključeno, da brača Rusi urede sami medusobno svoj spor, a da se sam predmet skine s dnevnog reda ove sednice. Zatim je uzeo reč I zamenik starešine Saveza SKJ br. E. Gangl, koji iznosi, da su brača bugarski Junači podneli molbu za prijem u članstvo Saveza SS, što on u ime Saveza SKJ toplo preporuča. Tome predlogu pri-družio se u ime poljskog Sokolstva i br. dr. Šeepanski. Tada pretsedavajuči starosta br. dr. Bukovski konstatuje, da kako nema nikog koji bi bio protiv tog predloga, da su time brača bugarski Junači jednoglasno primljeni u Savez SS. Nakon toga ustaje br. Lazov, koji sc u ime bugarskih Junaka naj-iskrenije zahvaljuje svoj sakupljenoj brači na ovom bratskom gestu. Ozna-čujuči ovaj momenat istorijskim do-gadajem u Sokolstvu i Slovenstvu, br. Lazov izjavljujc, da če bugarski Junači nastojati svim snagama da budu dostojni ove bratske ljubavi i poverenja. Na kraju svojih reči br. Lazov se je srdačno izljubio sa svom bračom. Pošto je s time bio dnevni red sednice pretsedništva iscrpljcn, br. dr. Bukovski je istu zaključio i istovre-meno otvorio redovnu skupštin.u Saveza slovenskog Sokolstva s prvom ta-čkom dnevnog reda: primanje braee bugarskih Junaka u Savez SS. Kako je vez SS upotpunjen i da su sva pitanja, ko ja tangiraju slovensko Sokolstvo, raspravljana u iskrenem i bratskom duhu. Zahvalivši sc svoj brači za uče-stvovanju na ovoj skupštini, još jed-nom ih pozdravlja i želi im dal j n ji uspeh u velikom sokolskom radu te time zaključuje skupštinu. Stara, prva vežbaonica matice Sokolstva, Praškog Sokola, bila je u nedelju dne 10 o. m. udešena za jednu dirljivu žalobnu svečanost — za ko-memoraciju brata dra Jindržiha Vanjička, dugogodišnjeg načelnika Praškog Sokola, načelnika ČOS i SSS. Zi-dovi vežbaonice bili su prevučeni črnim draperijama, lusteri prekrivefri črnim florom, a ispred velike crne zavese, koja se spuštala od stropa do poda, bila je postavljena na visokom postamen-tu urna iz žute kovine s pepelom pok. brata Jindre. Nad urnom razapeo je soko svoja krila, a ispred nje, na ni-žem postamentu, bilo je postavljeno poprsje velikog sokolskog vode. Oko postamenta stajala je počasna straža, koju su sačinjavali članovi prednjač-kog zbora Praškog Sokola, a na de-snoj strani stajao je barjaktar sa starim barjakom ovoga društva. Žalobna svečanost počela je pe-vanjem tužaljke, koju su pevali članovi pevačkog otseka Praškog Sokola. Nakon toga uzeo je reč starosta društva br. dr. Jaroslav Urban, koji je najpre pozdravio brojne učesnike, medu njima zastupnike vlade, parlamenta, senata, vojske, univerziteta i slovenskih sokolskih organizacija. Zatim je u markantnim potezima ocrtao lik velikog načelnika, koji je — kako reče —• bio zapovednik sokolskih sr-daDa. Ispred njegovog pepela zahvaljuje se pokojniku u ime Praškog i Smihovskog Sokola za sav njegov ogromni i nezaboravni rad, obečava-juči, da če ga Sokolstvo slediti onim putevima, koje je on Sokolstvu ozna-čic. Nakon staroste br. dra Urbana govorio je u ime ČOS načelnik brat dr. Miroslav Klinger, koji je dirljivim rečima izneo sve odlike velikog pokojnika, koji je bio več od sudbine predodreden da bude voda, ali koji se je za to mesto i temeljito pripre-' mio i postigao ga nesebičnim i predanim radom kroz decenije. Bio je velikan, rekao je br. dr. Klinger, bio je čovek zlatnog srca, plemenite duše pa u njemu gube vežbači, takmičari i prednjači svog nedostiživog uzora, koga če slediti. Zatim je u ime Saveza slovenskog Sokolstva i u ime Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije održao prvi zamenik starešine br. Engelbert Gangl sledeči govor: — S največim poštovanjem i s duboko ucviljenom dušom izgovaram u tom žalobnom trenutku ime, koje je pored imena dra Miroslava Tirša, Jindržiha Fignera i dra Josipa Šajnera najpoznatije i najuvaženije u svemu slovenskom Sokolstvu — ime dra Jin-držiha Vanjička, bivšeg načelnika bratske češkoslovačke obce sokolske i Saveza slovenskog Sokolstva. Nazivan tu četvoricu nebeškim sazveždem, koje se stere nad svim slovenskim svetom, sazvežde, koje osvetljuje i pokazuje naše puteve u realnu slovensku uzajamnost, koje nas bodri i poziva na neprekidni rad i koje ogreva naše duše s plamenovima slovenskog sokolskog bratstva. Srečni smo mi slovenski Sokoli što imamo to što drugi narodi nema-ju: iz ove četverice zrači neprestano snaga ideje, koja je postala sastavni i bitni deo naše misaonosti i naše duševnosti, koja stvara duboke i nera-zorive temelje naše samostalnosti, koja visoko stoji nad svima nama i koja nadaleko pred svima nama baca svoju svetlost, kazujuči nam put u buduč-nost i pozivajuči nas na rad, na napore i borbe za čast svetlog sokolskog imena, za moč i slavu Slovenstva. Ali u isto vreme teško smo mi slovenski Sokoli pogodeni time, što nam se ta poslednja od tih četvero zvezda sada ugasila i u sjajnom poslednjem blesku utonula u Panteon naših velikih i največih muževa! Tako ni brata Jindre — našeg sokolskog vojvode — nije više medu nama! Ono što su njegovi pretšasnici i saradnici stvarali velikoga, lepoga, plemenitega, viteškoga, sokolskega — sve je to bilo usredetočeno u njego-vom velikem slovenskom srcu i svegn toga bio je načelnik brat Jindra pret-stavnik, glasnik, organizator i majstor zidar, kao iz mramora isklesan po svem krasnem značaju, kao iz tuča izliven pa svom slovenskom mišljenju, a kao iz divne i slatke češke pesme i glazbe nadahnut lepotom, dobrotom i bratskom plemenitošču prekaljene i prožete sokolske duše. Ne, ne! Ni ta poslednja od četvero zvezda nije se ugasila i nije utonula u tamu zaborava i nepovrata: ona je u blesku samo preletela putem ukazanim več od samog Tirša u kraj večno živih, neumrlih tvoraca narodne samostalnosti i veličine slovenskih rodova — u hram besmrtnika, u istoriju velikih i največih slovenskih muževa poslednjeg veka! Mi stojimo danas tu pred činje-nicom, koju život sam pred nas postavlja, na kome niko ne može ništa da izmeni, jer je to činjenica osnovana na temeljima istine, iz nje izrasla kao što su iz zemlje ponikle klisure i gore, o koje udaraju vihori i strele a da ih ipak ne mogu uzdrmati i porušiti. Dela Posmrtni ostanci brata dra Jindržiha Vanjička u »Mram 'rnoj s&li« Tirševog doma u Pragu. Sokoli i vojmei drže počasnu stražu. Cena Din 2*- SOKOLSKI GU$ | 10 SAVEZA SOKOLA K R. A L J EVI KI E JUGOSLAVIJE ® И ESEČUI 1 R.I LO C *S OKOLSKC ) SELO" • IJUBLJANA Iz lazi svakog pelka • Godiš n j a preiplata 50 »in # Čred niši vo i uprava nalazi se 15 IIIN A u H^Delfskoj iiskari, Frančiškanska ulica broj 6, lelefon broj 2177 • Račun U N A 1934 pošianske šiedionice broj 12.943 t Oglasi po ceniku Ф Rukopisl se ne vračaju GOD. V BROJ 25 ^SLOVENSKO -JOKOLSTVO Na straži! Nekoliko sokolskih jubileja O ve godine proslaviče 80-godišnji-cu života sestra dr. Renata Tirševa, supruga našeg osnivača i kcerka Jm-držiha Fignera. Rodila se 31 jula 1854. 27 decembra navršilo se je 60-go-dina otkako je u Zagrebu osnovano prvo sokolsko društvo, a koju značajnu godinu proslavljuje jugoslovensko Sokolstvo s pokrajinskim sletom u Zagrebu. 1884 god. zabranila je austrijska vlada osnutak središnjeg saveza čeških sokolskih društava. Stoga su se osnovale iste godine još dve župe i to Tirševa u Kolinu i Srednjočeška u Pragu. Prva 4 maja, druga 10 juna pomenute godine. Ove godine navršiče se 30 godina od tragične smrti dr. Miroslava Tirša, koji je nastradao u tirolskim brdima i utopio se ureci Ahi. Pred 20 godina u mesecu februar« otputovao je tadanji starosta ČOS br. dr. Šajner u Petrograd, da, u sporazumu s ruskom vladom. organizira sokolski rad u nrostranoj Rusiji, i da odašalje ruskom Sokolstvu odgovarajuči broj prednjaka iz redova češko« Sokolstva. Pred 20 godina počeli su se zanimati za sokolski telesni uzgoj poznati znanstveni krugovi, koji su održavali u Pragu god. 1914 svoj kongres. Ove godine navršiče se tako važna je godina 1914 za nas Sokole još iz dvaju drugih razloga. Tada su se sakupili u Zagrebu po prvi put zastupnici svih trih jugoslovenskih plemenskih sokolskih saveza da prive-du u život ujedinjenje čitavog jugoslo-venskog Sokolstva. Svetski rat prekinilo je taj proces, ali ga nije satro. Iste godine zadan je težak udarac Sokolstvu u Slovenačkoj što mu je za-branjen treči svesloveski sokolski slet, koji je sprečila austrijska vlast. Vežbački kadar se pojačava Po ugledu 'na Plzenjsku župu, koja je ove godine u januaru i februaru razvila smišljenu i svestranu propagandu za gajenje telovežbe medu članstvom, naraštajem i decom u svom području, poslužile su se sa sličnim sredstvom za pojačanje telovežbačkog sokolskog kadra još neke župe. Uspesi, što ih je pcstigla Plzenjska župa, nisu ostali osamljeni. Tako u Šumavskoj župi, najjužnijoj župi na bavarsko j granici, zavladao je po svim vežbaonicama živ sokolski rad i sva su odeljenja znatno porasla. Naročito je veseo pojav što je to obuhvatilo omladinu, koja je počela u velikom broju da stupa u sokolske redove. I Moravsko-šleska žu-pa, koja je poznata kao jedna od naj-marljivijih, beleži lepe uspehe. Danas vežba u njoj medu članstvom 4.138 lica, što iznosi 30.6% svega članstva. I broj naraštaja je velik i iznosi 1.367 mu-škog i 1.174 ženskog naraštaja, nadalje 4.197 muške t 4.958 ženske dece, tako da ima župa ukupno 25.220 pripadnika. Prema martu prošle godine vidi se kod vežbača sledeči napredak: u članstvu 314, naraštaju 398, deci 468. Razne resi! Javna vežba Praškog Sokola, koja je održana pred nekoliko dana, uspela je odlično. Opčinstva bilo je vrlo mnogo. Nastupila su u velikom broju sva društvena odeljenja. Izvedba vrlo dobra. U 44 župe ČOS radi, po najnovi-joj statistici, ukupno 9.466 članica pred-njačkih zborova. Medu njima je s prednjačkim ispitom 1.862, s pomočni-čkim 1.557. Od godine 1914, dakle, pu-nih 20 godina radi u prednjačkim zbo-rovima još uvek 360 sestara. Velik je broj predinjakmja u ČOS i taj broj nadmašuje u svim pogledima celoku-pan broj članica vežbačica u jugoslo-venskom Sokolstvu. Srednjočeška župa dra Podlipnoga slavi ove godine svoju 50-godišnjicu. Dne 3 juna priredila je dečji i nara-štajski dan, koji su uspeli u svakom pogledu. Članstvo je proslavilo 50-godišnjicu sa župskim sletom u Pragu dne 10 o. m. Istočno-slovačka župa priredila je 27 maja u Košicama dečji župski slet, na lcojem je učestvovalo 1.435 dece iz 20 društava. Priredba je obuhvatala povorku gradom i poslepodnevni javni nastup. (Nastavak sa 1 strane) br. načelnika draVanjička sačuvsjla su mrtvog brata Jindru u živem životu sadašnjosti, kao što če ga sačuvati s u budučnosti slovenskog Sokolstva! Svojim delom je br, dr. Vanjiček prokrčio Sokolstvu pobc-donosni put kroz sve prepreke i teškoće u širinu svega kulturnog sveta. Uzgojio je či-tave redove znamenitih sokolskih bo-raca, koji su u medunarodnom svetu visoko uzdigli sokolsku zastavu, gle-dajuči odano i verno na svog majsto-ra i učitelja. S tom zastavom je tesno povezano slavno ime bratskog češko- Brat dr. Riko Fuks, referent savez-nog narodno-odbranbenog otseka, na-pisao je za 22 broj Sokolskog glasnika od 25 maja t. g. članak pod gornjim naslovom, koji je vredan svake paž-nje, a u kojem upozorava na narodno-odbranbeni rad, koji vrši odnosno tre-balo bi da vrši Sokolstvo. Nemam namere da ga bilo u čemu kritikujem. Želim samo da pokušam, da li bi se moglo putem našeg Sokolstva da oživi naš narodno-odbranbeni rad, koji danas vrše razne narodno-odbranbene organizacije, a koji je bez ikakvog sistema te je — izuzev rad »Cirilo-Me-todske družbe u Ljubljani« —• skoro jalov. Neka mi se oprosti taj izraz ali činjenica je, da je to rana, koja silno boli naročito nas na severnim i se-verozapadnim našim granicama, koji smo vodili narodnu borbu i koji znamo, što se sve može s prilično malim sredstvima da postigne, ako se sredstva upotrebljavaju sistematski. Sve-sni smo i toga da bi mogao naš narod za sebe da stvori mnogo više nego što sada čini, kada bi bilo pri vodečim i merodavnim ličnostima za to više dobre volje. Slovenački deo našeg naroda imao je — kao što je večini čitača poznato — svoju odličnu škol. »Družbu sv. Cirila i Metoda«, koja još i sada deluje, a koja je pred svetskim ratom raspo-lagala s razmerno skromnim materijal-nim sredstvima. Uz ovo društvo po-stojalo je i gospodarsko-obranbeno društvo »Branibor«. Brača Hrvati imali su svoje .»Čiril-Metodovo društvo za Istru«, predratna Srbija pak dobila je u burnoj aneksijskoj god in i 1908 »Narodnu odbranu«. Posleratno vreme donelo nam je još »Jadransku stražu« i »Jugoslovensku maticu«. A facit svega toga ? — Č. M. D. za Istru više ne postoji, a valjda ni »Branibor«. »Ju-goslovenska matica« izgleda »spava san pravednika«, otkako se je raspustilo po traženju italijanske diplomacije ljubljanski oblasni odbor. »Jadranska straža« ima svoj delokrug i ostaje s njime izvan razmatranja ovog članka, (iako ne bi štetilo kada bi i ona delovala dogovorno s ostalim obranbenim organizacijama). Ljubljanska »Družba sv. Cirila i Metoda« ograničuje svoje delovanje na Dravsku banovinu, a »Narodna odbrana« se u unutrašnjosti države izživljuje na način od kojega ne- ma granica i naš narodni teritorij iza granica skoro nikakve koristi. Što bi dakle bilo hitno potrebno? Ako bi se htelo da oživi narodno odbranbeni rad, trebalo bi u prvom redu da se sazove sastanak vodečih ličnosti Narodne obrane, Jugoslovenske matice i Ciril Metodove družbe. Sastanak morao bi da utvrdi, što pojedine organizacije rade i koje je njihovo radno područje, t. j. otkuda dobi-vaju svoja materijalna sredstva i za koje pokrajine ih upotrebljuju. Rezultat prvog sastanka morala bi da bude odluka, da če do drugog sastanka svaka pojedina organizacija izraditi svoj načrt, kako bi se moglo doči do materijalnih sredstava i kako bi trebalo da se sistemizira rad, kako i pod ka-kvim uslovima bi se dala eventualno provesti fuzija svih narodno-odbranbe-nih institucija. Bilo da urodi drugi sastanak s uspehom t. j. da se institucije fuzionišu ili da se pokaže volja za daljnjim postajanjem pojedinih institucija, morao bi taj sastanak da odredi sistem u odbranbenom radu i da odredi i stvori delokrug rada pojedinih organizacija. Ujedno bi trebao drugi sastanak da upozna, da mora čitava država da doprinaša za obranu granica, a ne samo nekoje pokrajine. Na trečem sastanku morala bi se izvršiti fuzija svih narodno-odbranbenih organizacija ili bi se pak utvrdilo, kako su se pojedine organizacije reorganizirale i izno-va organizovale svoj rad. Bilo da dode do fuzije bilo da pojedine organizacije ostanu i nadalje sa-mostalne, mislim, da je potrebno da se uredi ovaj narodno-odbranbeni rad: 1) rad u našo j državi samoj: a) na narodno-prosvetnom polju, b) i*a go-spodarskom i političkom polju; 2) rad na našem narodnom teritoriju izvan granica naše države. (Neka mi niko ne kaže, da bi takav rad dovodio do diplomatskih konflikata! Gde troši svoj novac »Ferajn fir das Dojčtum im Auslande?« Možda u Ne-mačkoj? Ko veruje, da razne narodne manjine u Jugoslaviij same uzdržavaju svoje školstvo i druge institucije, kao prosvetne, sportske i t. d. iz svojih sredstava?) U čitavom tom radu morala bi da sudeluje — kako je napred spomenuto — čitava država. Danas baš centralne i najbogatije pokrajine za rad na gra- slovačkog naroda, s tom zastavom je čvrsto i nerazdvojno združena samc-stalnost bratske češkoslovačke Republike. i ako se ta zastava sada sagiba nad pepelom tog izvanrednog i velikog sina bratskog naroda, ona odaje samo počsst njegovim neprolaznim delima te se — odajuči tako počast — najbo-ljem i najvrednijem bratu — ponosno opet diže i razvija da na daljnjem putu prkosi novim borbama i vihorima i da pcbedi! I ko bi sve mogao da pregleda i nabroji nebrojene vojske sokolskih boraca, koje su se u prošlim decenijama okupljaie u zlatnom sloven-skom Pragu, da na zapoved brata Jin-dre i na zamah njegove čvrste desnice pokažu svu moč i veličajnost, disci-plinovanost i pripravnost sokolskih mnoštva! Vanjičkov sokolski duh je doveo Tirševu ideju do nebrojenih i nezaberavnih, grandioznih pobeda! Mi Jugosloveni s radošču i ponosom sečamo se brata, koji nam je bio odan svim srcem, koji je verno stajao na našoj strani u svim radosnim i teš-kim trenucima našeg nacionalnog i sokolskog života. Takoder i po našem tlu odjekivao je njegov junački korak, takeder i lepota naše otadžbine gledalo je njegovo milo oko, takoder i nas sve je privlačio sebi svojom iskrenom, du-bokom bratskom ljubavlju. Sada pak došli smo ovamo da se blagodarno poklonimo njegovom imenu i njegovoj uspomeni, jer drugo što brat bratu ne može da da: živo srce mrtvom srcu, koje če u veličini svoje fcesmrtnosti ostati takoder i naše! Slava br. dru Jindržiku Vanjičku! U ime poljskog Sokolstva odao je počast uspomeni brata dra Vanjič-ka br. dr. Ščepanski, a u ime bugaTskih Junaka, starešina br. Dimitrije Lazov. Vojna muzika otsvirala je zatim himnu. Time bila je ova lepa i dirljiva žalobna svečanost završena, kojom se jc Sokolstvo oprostilo od svog velikog brata. Sa komemoracije pokoj nag brata dra Jindržiha Vanjička u vežbaonici Praškog Sokola dne 10 o. m. Za vreme govora staroste Praškog Sokola brata dra Jaroslava Urbana nicama nemaju nikakvog razumevanja niti doprinose ikakvih materijalnih i}-tava. Tako rekuč prosjačka Austrija i u doba gospodarske krize sabire 'i* »Šulferajn Sidmark« svake godine roa-terijalnih sredstava u vrednosti od koliko mili juna dinara. A u usporedbi s Austrijom bogata Jugoslavija? ■ Svestan sam, da Sokolski glasnik nije forum, gde bi se moglo meritorno da raspravlja o narodno-odbranbenin1 pitanj ima, niti je Sokolstvo ona institucija u narodu, koja bi morala d® uzme na sebe još i težinu sistematskog narodno-odbranbenog rada. Smatraffl pak, da je ne samo pravo, več uprav® i dužnost Sokolstva, da se u izvesni® slučajevima oglasi kao narodni i upozori na nezdrave pojave u narodu.' Mislim, da imamo mi Sokoli nar^ čito još i kao pojedinci i osobe duz-nost, da u narodno-odbranbenim nizacijama kao njihovi članovi radiin® na ozdravljenju tih nezdravih pri№a i sa svojim ličnim vezama pokušamo da probudimo d o b r u v o 1 j u pri v0" dečim ličnostima pojedinih narodno-odbranbenih organizacija, jer samo u nedostatku dobre volje vidim jedinu smetnju sistemizacije odnosno koncentracije narodno-odbranbenog rada. 1 M. K.-Ć. ' Povlasiice na železnicama I brodovime za slet u Sarajevu Za drugi pokrajinski slet u Sar®‘ jevu koji če se održati 16 i 17 jj1®? za naraštaj, decu i vojsku i 27, 28 i juna za ostalo članstvo Sokola odobrene su povlastice u vožnji i *°' 1) za vežbače besplatna vožnja o« mesta stanovanja da Sarajeva i natrag' 2) 75% za sve članove Sokola i goste iz inostranstva; 3) 50% za sve učesnike, koji pripadnici sokolske organizacije 1 zemlje. | Šumsko-induštrisko preduzeče brljin - Drvar, odobrilo je na svoj1®! železnicama istu povlasticu koja veZ na državnim železnicama. .. Jadranska piovidba d. d. odobri1 je na svojim parobrodima 66% P°P|J” sta za članove sok. društava, 75 % P°' pusta za naraštaj i decu sokolskih dr*|j štava, 50%popusta svim gostima nisu članovi sokolske organizacije. Zetska piovidba a. d. odobril* L na svojim parobrodima popust od od sto od zvanične tarife. Dubrovačka parobrodarska pl°vl | ba odobrila je istu povlasticu ^ao Jadranska piovidba. Železničke ma-cije za besplatnu odnosno ^ P°Y* ščenu vožnju naručivaju sokolska it štva i čete izravno od tsletskog odbof ■ Svi gosti koji žele učestvovati sletu u Sarajevu, a nisu članovi sok°’ skog društva uživaju kako je gore sp0' menuto 50% popusta na vožnji, a z5' lezničke legitimacije treba da naro® kod najbližeg Sokolskog društva ° _ nosno čete, koje če legitimacije naru' čiti zajedno s legitimacijama svog* članstva. j. Železnička legitimacija važi j#*1' no u vezi sa sletskom značkom te J. cena isto j za dane naraštaja, dece vojske dinara 10 za naraštaj i vodnp6' dinara 20 za sve članstvo SKJ, a tako 20 dinara za sve goste koji olS članovi sokolske organizacije. Cena znački za glavne sletske da® (27, 28, 29/VI) je 6 dinara za vežbn^ sokolskih četa, 10 dinara za članst^ sokolskih četa, 15 za vežbače društav. 25 za članstvo društava (koji nisu bači) i 40 dinara za goste koji «lS članovi sokolske organizacije. J Sletska značka u vezi sa železn»' kom legitiinacijom za povlaščenu ^ žnju daje osim toga povlastice ka* sledi: - J Besplatno stajanja na članskoj bini za vreme svih svečanosti na tištu, besplatan pristup na takmičeflJ ' besplatan pristup na akademije, platno osiguranjc protiv nezgoda koJ bi se desiie na putu ili za vreme čanosti i tako dalje. Sletski odbor neče dostavljati P,_ jedincima sletske legitimacije sa_zn^ kom nego mora svaki gost, koji setiti slet u Sarajevu, da se najbližem sokolskom društvu i njega da .zatraži legitimaciju i znacK kako je to gore navedeno. jJjjj Povlastice na železnicama valJ. Za naraštajske dane od 13 do 16 ^ na za dolazak, a za povratak od . do 20 juna. Za glavne sletske d3^ važi povlastica na železnicama od . do 28 juna, a na povratku od 29 j11 do 29 jula 1934 u svrhu izleta. џ, Svi sopstvenici imaju pravo na ... lete iz Sarajeva za proizvoljne ге1ас.^ uživajuči ovu povlasticu na koju ., glasi legitimacija. Sopstvenici legi*11 ^ cija za besplatnu vožnju uživaju P povlasticu od 75% pri izletu. v Ako se putnici s izleta vrate nova u Sarajevo uživače za povr3 ^ do svoje domicilne stanicc na svoje legitimacije onu povlasticu ^ \) im je važila za dolazak u Sarajevo ^ slučaju da se putnici sa izleta vra u svoje domicilne stanice drugitn zim putem, naplatiče se razlika zafl!iii ži put raeunajuči za taj duži Put ^ povlaščenu cenu na koju putnik P1' svojoj legitimaciji ima pravo. Vretsletski dani poUrajinsKog sleta u Zagrebu Vellčanstven uspeh sleia sokolskog naraštaja i dece Najveća I najimpozaninija sokolska omladinska priredba do sada u Jugoslaviji Zagreb je u moru zastava oduševljeno dočekao I zanosno pozdravio mladu soholshu yo|sku, naraštaj i decu, njih preko 10.000 — Velebna povorka od preko 8000 naraštaja i dece, obaslpana kišom cveća i praćena oduševljenim ovacijama, prošla je zagrebačklm ulicama kroz gust špalir nepreglednih tisuća gradanstva — Sjajan nastup na stadionu, usprkos novremena, ponovno je posvedočio nenatkriljivu lepolu svestranog sokolskog vaspitanja — Na ovom omladinskom slelu bilo je zasiupano 17 sokolskih župa Zagreb u svečanom rubu Još pod svežim utiscima krasno uspelog dana srednjoškolske omladine, fagreb je dne 9 i 10 o. m., u najsve-canijem ruhu, sav preplavljen zastavama, dočekao dan sleta sokolskog naraštaja i deee. lako se je prema Pristiglim prijavama predvidalo, da če ucešce sokolskog naraštaja i dece na °vom njihovom sletu u Zagrebu biti vrlo brojno i veliko, ipak dolaskom od Preko 10.000 sokolske omladine ugodno Je iznenadio i sam Zagreb kao i same Priređivače sleta. Mlada sokolska vojska preplavila je grad, i svojim poletom, mladenačkom živošču, koja je , nalazila svog oduška i izleva u pevanju Nacionalnih pesama i ilavorija te u Urnebesnim patriotskim poklieima, fazdraga]a je zagrebačko gradanstvo, ,°le je tu sokolsku omladinu posvu-la susretalo s največim simpatijama, otvorenom toplinom i srdačnošču. Živopisno šaren.ilo sokolskih odela i razmikih krasnih narodnih nošnja, po-Jacavalo je tu sliku oduševljenja i. radosti. I mada je Zagreb uvek neobično grad, ipak dolaskom tolikog mnoštva Sokolića i Sokoličica on je upravo “zavreo životom i utonuo u ono ose-bujno raspoloženje, koje je kadro da unese samo Sokolstvo na svojim sle-tovuna. Dolaskom sokolske omladine beli Zagreb bio je iskreno, sokolski oduševljen. Jedno medutim treba ovde odmah naroeito podvući, da je ovo mnoštvo, vojska sokolske omladine privu-’.a svačiju painju svojom užornom 1Sciplinom. svojim redom i posluš-P°šču svojih starijih, svojih vodnika. ,Pri samom dolasku u Zagreb, i na n.Je8ovim ulicama, u nastanbi, povor-c|- na sletištu — svugde se je sokol-s*a omladina pokazala u potpunoj di-SClPlini i uzornog vladanja, makar u nJ°j ključa život, zdra^lje, mladost. sokolske omladine sližu.. - . Več u petak dne 8 o. m. naveee ®llSle su prve čete sokolske omladine, "a sutradan u subotu, kroz ceo dan tl0 u kasno noč, ne prestanu stizavati samo kao pojedinačne grupe i čete i kao celi pukovi. Vlakovi su sti-*a‘i jedan za drugim sa svih strana, PrePuni Sokoliča i Sokoličica s pesmom ?a ustima i uz oduševljeno klicanje. 1 vaki vlak sa sokolskom omladinom ocekivala je neumorna glazba Sokol-•l°S društva Zagreb II te odredeni Janovi pojedinih otseka Sletskog odbora. Glavni zagrebački kolodvor u tim j^mentima pružao je izvan redno i šaroliku sliku, punu najbuj-4e živosti. I vani na peronu kao i a Prostoru pred kolodvorom, svuda j"ase sveta i Sokola, svuda pesma, ^da radosni zvuci glazbe. I kako su stizavali pojedini transporti, aico su ovi bili odmah tačno upuči-^ani na svoja odredena prenočišta. Ve. ie teklo, zahvaljujuči odličnoj or-^aiUzaciji, u najlepšem redu i zado 0IJstvu. ra*. V svemu stiglo je sokolskog na-sJaia i dece, iz 17 župa, računajuči c i zagrebačku, njih preko 10.000. Odlična organizacija sleta Na sla n ba i prehrana Kako su stanbeno - prehranbenom otseku sletskog odbora, kome je na čelu br. Dragutin Petrovič sa svojim zamenikom br. Vladom Miloševičem, bile stavljene na raspoloženje prosto-rije svih osnovnih i srednjih škola, zatim one Zagrebačkog zbora i nekih tvornica, u kojima se može da udobno smesti preko 30.000 učesnika, to pitanje nastanbe nije pravilo ni naj-manjih poteškoča u nikakvom pogledu. Zajednička nastanba Zajednička nastanba organizova-na je po kotarima. Svaki kotar sači-njava jednu nastanbenu jedinicu i svaki kotar ima i filijalu sletske kan-celarije, u kojoj su zastupani svi ot-seci sletskog odbora, a svima ovima je na čelu starešina kotara. Da bi ovaj veoma važni aparat sletske organizacije što bolje funkcionisao, Sokolska župa Zagreb održala je i jedan speci-jalni informativni tečaj za članovo ovih otseka sletskog odbora. Otsek je nadalje organizovao i privatnu nastanbu, za koju se je medu zagrebačkim gradanstvom pokazao najbolji odaziv, pa če sletski odbor, osobito za glavne sletske dane, raspo-lagati s vrlo velikim brojem privatnih stanova, koje če učesnici sleta moči dobiti preko ovog otseka po veoma umerenoj ceni. Zajednička prehrana. Isto tako bilo je vrlo dobro uredeno i pitanje zajedničke prehrane, jer su učesnici sleta mogli da za samih 10 dinara dnevno dobiju vrlo dobar doručak, ručak i večeru. I u ovom pogledu prehrane, koja je često puta prigodom večih sletova predmetom raznih primedaba i uzrokom nezadovoljstva, ovoga puta nije bilo ni-kakve zamerke. Ovu zajedničku prehranil imala je Sokolska župa Zagreb u svojoj režiji i pripremila ju je na vojničkim poljskim 'kuhinjama. Nadalje, prehrana je bila, kao što če biti osobito prigodom glavnih slet-skih dana, organizovana i po svim re-storanima- i gostionicama, i to kako u pogledu kakvoee, tako i u pogledu samih cena hrane i pica. Maksimiranje cena izvršeno je po Gradskom načelstvu, Upravi policije in po Sletskom odboru. Nadalje Udruženje gostioni-čara, koje je u saradnji sa Sletskim odborom, klasificiralo je sve lokale na tri razreda, prema čemu su i predvidene cene jelima i pičima. TAKMIČENJA Prvenstvo Sokolske župe Zagreb osvojilo je Sok. društvo Zagreb H U subotu dne 9 o. m. ujutro u šest sati počela su na stadionu medudru-štvena takmičenja naraštaja društava Sokolsko župe Zagreb za prvenstvo župe. Od svih društava za ova takmičenja postavilo je najviše natecatelja u odeljenjima i pojedincima Sokolsko društvo Zagreb II, koje je u ovim tak-mičenjima postiglo zaista više nego odlične uspehe i osvojilo, odnosno i nadalje zadržalo prvenstvo župe. Konačni rezultat takmičenja je sledeči: 1) Sokolsko društvo Zagreb II po-lučilo je 35.098 bodova; 2) Sokolsko društvo Zagreb I 17 tisuča 445 bodova; 3) Sokolsko društvo Sisak 14.250 bodova; 4) Sokolsko društvo Zagreb VI 3273 boda; 5) Sokolsko društvo Nova Gradiška 3129 bodova; 6) Sokolsko društvo Petrinja 2842 boda. I u ,poj edinim kategorijama Sokolsko društvo Zagreb II takoder je odnelo prvenstvo, jer je njegov ženski naraštaj postigao 16.077 bodova, a muški 19.021 bod. Izvojštivši prvenstvo župe, Sokolskom društvu Zagreb II pripala je čast da do narednih naraštajskiji takmičenja, koja če se održati 1935 god., nosi novu naraštajsku zastavu Sokolske župe Zagreb. Sokolsko društvo Zagreb II i na ovome sletu iskazalo se je kao jedno od naj bolj ih društava u Savezu, Akademija sokolskog narašlaja i dece u dupkom punoj velikoj dvorani Zagrebačkog zbora U subotu dne 9 o. m. u 8 sati na-veče priredena je akademija sokolskog naraštaja i dece pred dupkom punom dvoranom Zagrebačkog zbora, koja je največa u Zagrebu. Medu brojnim gledaocima, ponaj-više iz redova sokolskog naraštaja, na akademiji je zapažen i ba-n. Savske banovine br. dr. Ivo Perovič u sokolskoj odori u pratnji banskog savetnika ■g. Ivana Ribara. nadalje su bili prisutni gotovo svi članovi sletskog odbora i uprave župe Zagreb na čelu sa starešinom br. drom Gavrančičem, te veoma lep 'broj članstva zagrebaekih i drugih sokolskih društava. Program akademije bio je vrlo lep i sastojao se od 11 tačaka, od kojih su 9 tačaka izvela Sokolska društva Zagreb II, IV i VI, dok je po jetđnu tačku izvelo Sokolsko drušitvo Beli Manastir i Sokolsko društvo Virovi-tica. Akademiju su vodila braća inž. Stjepan Han i Hrvoje Macanovič. Vežbe su pračene na glasoviru, a za vreme pauze svirala je glazba Sokolskog društva Zagreb II. U prvoj tačei nastupila je Sokolska četa Šestine, društva Zagreb IV, koja je izvela vrlo lepu vežbu »Seoska idila« od s. Zorke Jankovič. — Zatim je 10 devočica Sokolskog društva Zagreb IV izvelo krasnu vežbu br. Milana Jankoviča po »Jugoslovenskoj rukoveti« F. Andresa. — U sledečoj tačei prikazalo je Sokolsko društvo Virovitica sa svojim malim vojnicima s drvenim puškicama i sabljicama dra-žesnu vežbu »Mladi vojaci« od brata Deo velebne povorke prolazi Jurišičevom ulicom Vladimira Rustje po glazbi Viktora Parme. — U daljnjoj tačei izvelo je 16 devojčica Sokolskog društva Zagreb IV odličan »Ciganski ples«, sa-stav br. prof. L. Vukotiča po glazbi Vencela. — Nato je 9 naraštajaca Sokolskog društva Beli Manastir izvelo lepu vežbu s dugom motkom ^od Fr. Erbena po glazbi Gertlera. — Za ovima je 9 malih vežbača Sokolskog društva Zagreb II izvelo krasnu i tešku simboličku vežbu »Bura« od brata R. Škrgatiča na glazbu ruske narodne pesme i Marseljeze. — Sokolsko društvo Zagreb IV prikazalo je zatim sli-kovitu scenu »Zločesti dečak u vrtu« od s. Z. Jankovič, a uz nlazbu Ž. Klin-čiča. — Kao slcdeću tačku izvelo je Sokolsko društvo Zagreb VI sa svojem decom, malim vojnicima, sastav br. N. Brkiča, a za ovim sa svojim raraetajkama odličan sastav »Na izvoru« od br. M. Jankoviča po glazbi Hejikensa. — Poslednju tačku izvelo je Sokolsko društvo Zagreb VI sa svojim naraštajkama, prikazavši krasnu simboličku vežbu »Budenje« od s. M. Koželj na glazbu br. inž. St. Hana. Sve tačke ove vrlo dobro priprem-ljene akademije bile su izvedene s veoma dobrom spremom, skladno i s mnogo požrtvovnosti i sokolske lju-bavi, tako da su gledaoci sve tačke pratili s največim zanimanjem i uvek ih nagradili zasluženim oduševljenim pljeskom. Gledaoci su otišli s ove akademije s punim zadovoljstvom, i to neka je također kao priznanje njenim vrednim priredivačima i svima koji su doprineli tako odličnom uspehu ove akademije. Veličanslvena povorka sokolske omladine U nedelju dne 10 o. m. Zagreb je osvanuo nadasve u svečanom ruhu. More jugoslovenskih zastava lepršalo je posvuda kuda god je čovek pogledao. Naročito su odavalc divan- izgled ulice, kojima je imala da krene sokolska povorka. Sve je bilo okičeno; i zastavama, i sagovima, i cvečem. Posvuda u gradu vladalo je živo i veselo raspoloženje i izvanredno zanimanje za današnji veliki omladinski slet, za po-vorku kao i za popodnevni javni na-stup na grandioznom stadionu. Pred glavnim kolodvorom u Zagrebu: Tisuče sokolske omladine stižu... Več rano ujutro na samom stadionu bilo je vrlo živo, kao u mravinja-ku. Tu su se od ranog jutra pa sve do formiranja povorke održavali pokusi za popodnevni javni nastup. Ove poku-se gledao je veliki broj zagrebačkog gradanstva. Nakon završenih pokuša, nešto posle 10.30 sati, počelo je formiranje povorke, koje je izvršeno u največem redu i disciplini. U 11 sati povorka je bila več gotova i samo se čekalo na zapoved da krene sa stadiona prema gradu. U gradu medutim, kao i na svim ulicama, kojima je povorka imala da prode, sakupile su se ogromne mase sveta, praveči s jedne i druge strane ulica gust i neprobojan špalir. Sve je nestrpljivo očekivalo kuda če čuti prve zvukove glazbe, kao znak da se povorka več približuje. U to doba sav je promet tim ulicama bio obustavljen, odnosno skrenut u druge. Na mnogim zgodnim i istaknutijim mestima postavljali su se fotografski aparati i če-kali zgodan momenat da škljocnu. Nešto posle 11 sati krenula je povorka sa stadiona i uputila se Maksi-mirskom cestom, da zatim prosltdi Vlaškom, Draškovičevom i Jurišičevom ulicom, odatle Jelačičevim trgom u Iliču, pa kroz Frankopansku ulicu na Trg Kralja Aleksandra, odatle u ulicu Kraljice Marije, pa na Zrinjcvac te odavle kroz Prašku ulicu, gde je izveden pred starešinstvom defile, i zatim opet na Jelačičev trg, gde je bio razlaz. Pred čelom povorke stupao je odred sokolskih redatelja, a za ovima na čelu povorke pročelnik tehničkog otseka sletskog odbora i načelnik Sokolske župe Zagreb br. dr. Pihler, zatim načelnica župe s. Š. Brozovič s izasla-nicima tehničkog vodstva Saveza br. Prosencom i s. Tratar iz Ljubljane, tehnički odbor župe, zatim zastava Sokolskog društva Zagreb II i Sokolsko}* društva Stenjevac, za ovima 24 nara-štajske zastave pojedinih društava, koje su pružale izvanredno lepu sliku, pa starešinstvo župe s delegatom Saveza br. A. Brozovičem te s pretsednikom sletskog odbora i starešinom župe br. drom Gavrančičem, članovi sletskog odbora, pretstavnici ruskog Sokolstva i za ovima glazba Sokolskog društva Zagreb I. U svemu s glazbom na čelu povorke stupalo je 187 Sokola i Soko-lica. . Za ovima stupala su odeljenja pojedinih župa, i to: župa Beograd sa 248 učesnika, Banja Luka sa 110 učesnika, Bjelovar sa 1136, Kavlovac sa 458. Kragujevac sa 27, Kranj sa 66, Ljubljana sa 368, glazba Sokolskog društva Glina s 20 glazbara, Niš sa 110 učesnika, Novi Sad sa 314, Novo Mesto sa 91, Osijek sa 784, Sarajevo sa 82, Sleoplje sa 18, Sušak-Rijeka sa 470, Sibenik-Zadar sa 18, Varaždin sa 595, Vel. Be-čkerek sa 157. glazba Sokolskog društva Zagreb II sa 42 glazbara i na kon-cu naraštaj župe Zagreb (bez dece, koje je preko 1000 bilo izlučeno iz povorke i pušteno kuči) sa 2830 učesnika, Povorku je zaključivalo članstvo u odorama. konjička fanfara članstva i naraštaja te redatelji; svega u začelju 304 učesnika. Ukupno bilo je u povor-ci 8165 učesnika, a prolazila je punih 50 minuta, tako da je to do sada bila kod nas največa sokolska omladinska povorka. Pri uzdržavanju reda za vreme povorke pomagali su i skauti, a sa-nitetska služba održavana je sanitet-skim automobilima, koji su pratili po-vorku. ROSIJA-FONSHzR • društvo sza osiguranfe i reosiguranfe m Keograd ШШШ OduSevIjenje Zagreba Teško bi bilo opisati ono silno i ibkreno'odušcvljcnje, kojim je zagre-bačko gradanstvo susretalo i s pravim ushitom pozdravljalo ovu velebnu po-vorku sokolske omladine. Ali može se kazati, da Zagreb do sada u sličnim priredbama još nikada nije bio tako spontano oduševljen. Posvuda kuda je povorka prolazila, posvuda se dizao pravi val i urnebcs klicanja i pozdravljanja, da opet iz same povorke odjek-nu burni pokliči razdragane. ponosne i pune zdravlja i života sokolske omla-dinc. Pozdravljalo se je i otpozdrav-ljalo neprestano, oduševljeno, ushiče-no, silno, neopisivo. 1 to odasvuda: s trotoara, iz povorke, s prozora, balkona, terasa, krovova i t. d. Kisa cveča, naročito u glavnim ulicama, bila je sa-suta na ovu divnu sokolsku povorku naše drage sokolske mladosti, koja je bila sva zakičena na kapama lipovim liscem i sa c več e m u ruci darovanim od zagrebačkog gradanstva, koje je bilo upravo ustreptalo u svome otvore-nom zanosu. Poklici, zvuci glazbenih marševa, pesma — sve se to slevalo u jedan neopisivi val oduševljen ja i radosti. Zagreb je uistinu progovorio svojim pravim toplim jugoslovenskim osećajima i osečajima otvorenih simpatija, kojima on danas prati Sokolstvo i njegov veliki požrtvovni i nesebični nacionalni rad. Teško je reči, kome je zagrebačko gradanstvo iskazivalo više simpatija i koga je više aklamiralo. Svima se podjednako oduševljeno klicalo, svi su bili najzanosnije pozdravljam. Osobi-to su ipovorci podavale krasnu sliku mnogobrojne divne narodne nošnje, kao one iz župe Beograd, zatim So_-kolskog društva Virovitice, iz župe Su-šak-Rijeka i župe Zagreb. Povorka je završila, zaokruživši več pre pomenutim ulicama i trgovima i izvršivši defile u Praškoj ulici, na Je-lačičevu Trgu u najuzornijem redu. Javna vežba Svečana predaja nove župske narašfajske zastave pobedničkom narašlaju Sokolskog društva Zagreb II Unatoč velikog nevremena javna vežba izvedena je u celosti i s krasnim uspehom Popodnevna javna vežba na stadionu bila je odredena za 4 sata, i zagrebačko gradanstvo kao i mnogobroj-ni vanjski gosti spremali su se da je posete u rckordnom broju. Več nešto posle 2 sata počele su da se upuču-ju prema stadionu velike mase naroda. U 3 sata več teško je bilo domoči se prevoznog sredstva da čovek stilne do stadiona. Svi tramvaji, čiji je broj bio potrostručen na ovoj liniji, auto-mobili i druga vozila, sve je to upravo prekrcato jurilo sa svih strana u pravcu stadiona, a da ne govorimo o velikim masama koje su kretalc peške. Na samom stadionu, na prostoru za sabiranjc kao i u garderobama na-lazila sc je več na okupu sva silna vojska tisuča maraštajaca, naraštajka i muške i ženske dcce sa svojim vodni-cima. Sve se je več razvrstavalo i spremalo za nastup. Pogled na taj deo prostora za samim stadionom bio je izvanredno zanimljiv. Ipak, unatoč to-likog mnoštva sokolske omladine, vladala je medu svima njima prava disciplina i red. Na ulazu pak pred stadionom, pred samim blagajnama, takoder ogromno mnoštvo sveta. Blagajne su radile punom parom, redatelji več svi na svome mestu, lekarsika služba takoder. a da i ne govorimo o članovima sletskog odbora i o samom vodstvu nastupa, koje je na čelu sa svojim neumornim pročelnikom sletskog odbora i načelnikom župe br. drom A. Pihlerom 'te s njegovim vrednim i po žrtvovnim pomagačima iz tehaičkog odbora imalo punc ruke posla. Ipak se razvijalo u najlepšem redu. U 3.30 sati 'na stadionu sc nala zilo več veliki broj tisuča gledalaca, koje su sc dakako još uvek gubile na tom grandioznom prostoru. Najpunija je bila glavna tribina i, razume sc, sta janjc. Jcdino je zadavalo brige vreme, koje sc je baš u to doba bilo silno na-oblačik). I zai>sta nije prošlo mnogo kad najedanput udari silan pljusak s tučom, i to baš u času, kada je upravo nadolazio gro naroda. Pljusak je uda-rao nemilice i, dakako, mnoge iznena-dio, jer su se našli na putu prema stadionu, kao i pred samim stadionom i u njemu posvc nezaštičeni. Sklanjalo se je tada kako se je i gde se jc moglo, a najviše pod tramove i ulaze stadiona. Mnoštvo sveta, koje jc u taj čas stizavalo s tramvajima i drugim vo-zilima nije ni izlazilo iz njih. več se je u največem delu vračalo. Kuražnije opet pak, izgleda, da mnogo nije ni smetao taj nebeški tuš. od koga se šilom prilika i nisu mogli da obrane. Takvo vreme potrajalo je skoro čitav sat. Tribine stadiona su dakako bile opustile, jedino u natkrivenom delu po ložama i do njih bilo je kao Starešina br. dr. Gavrančič razvija novu župsku naraštajsku zastavu nabiveno. Kada je kiša prestala u 5 sati počela je javna vežba. Usprkos velikog nevremena, koje je rasteralo narod i največim delom sprečilo ga da dodc na javnu vežbu, bilo je gledalaca preko 8000. Vodstvo nastupa ipak ovo silno nevreme nije nimalo zbunilo. U tren oka sva omladina več pre pljuska bila je smeštena u prostrane garderobe, u kojima jc mesta za preko 12.000 lica. Naročito su bila skrbno zaštičena dcca, koju je zatim — njih preko 3000 — vodstvo nastupa izlučilo iz vežba, da se ne bi prehladila, jer je temperatura posle pljuska bila osetljivo pala. Medu brojnim odličnim posetioci-ma ovog nastupa, pored pretstavnika vojnih i civilnih vlasti, zapažen je u loži i ban Savske banovine br. dr. Ivan Perovič te gradonačelnik br. idr. Ivan Krbek i drugi, nadalje su bili: izasla-nik Savcza br. A. Brozovič, član uprave Saveza br. dr. H. Verk, članovi starešinstva i sletskog odbora i t. d. Pre samih vežbi izvršena je pred postrojenim naraštajem župe Zagreb, a pred kojim je opet stajao pobedni-čki naraštaj Sokolskog društva Zagreb II, svečana predaja nove župske nara-štajske zastave pobedničkom narašta-ju s jučerašnjih takmičenja. Razvičc i predaju zastave izvršio je starešina br. dr. Oton Gavrančič uz veoma lep pri-godni nagovor. Nakon otsviranc državne himne i oduševljenih poklika Nj. Vel. Kralju i Kraljevskom domu starešina br. dr. Gavrančič |>redao je zastavu načelniku župe br. dru A. R. Pthleru, ovaj postarešini pobedničkog društva br. Valađiji. br. Valadija vodi naraštaja br. prof. E. Vukotiču i društvenoj načelnici s. M. Koželj, a br. prof. Vukotič zatim jednom nara-štajcu. Nato je naraštaj obišao s no-vom zastavom slctište, oduševljeno pozdravljen od gledalaca i napustio stadion. Zastava je vrlo lepa i od teške svile bogato izvezena zlatom. S jedne stranc je grb grada Zagreba i napis »Sokolska župa Zagreb«, a s druge strane je sokolsko geslo »Jačajmo se«. Nakon toga otpočele su vežbe. Naj pre su nastupila ženska decp — predvidene naimc vežbe decc do 10 godina izostale su s razloga, koji smo več pre naveli od 10 do 14 godina, njih 240 pod vodstvom s. J. Lončar, zam. načelnice župe, koja su vrlo dobro i skladno vežbala pa su bili na-gradeni oduševljenim odobravanjem. Kao druga tačka bio je nastup župe Sušak-Rijeka pod vodstvom br. J. Ljuštine. Ova je tačka zadivila gleda-oce. U divnim narodnim slovenskim nošnjama , naraštajke su nakon odlič-nog razvoja iz kolona stvorile veliko »Kraljevo kolo«, iz ovoga 14 manjih. igrajuči »Češku besedu«, zatim poljski »Krakovjak«. ruski »Kazačok«, pa »Se-ljančicu«, »Zikino kolo«, »Devojačko kolo« i »Srpkinju«, da na koncu divno izvedu u Karadordevoj zvezdi Kraljev inicijal »A«. Gledaoci su bili ovom tačkom ushičeni. Zatim su nastupile u svojim krasnim narodnim nošnjama naraštajke i deca Sokolskog društva Virovitica, njih 224, izvodivši savršeno skladno upravo odlično, svoje vrlo efektne kombinova-nc proste vežbe s narodnim kolima, koje su publiku silno oduševile. U sledečoj tačei nastupili su pod vodstvom br. B. Valadije m. deca od 10 do 14 godina. njih 400. Oni su svoje lepe vežbe izveli odvažno, otse-čeno i savršeno skladno. Publika ih je zato nagradila burnim pljeskom. Kao daljnja tačka trebala je da se održi medudruštvena štafeta dece župe Zagreb, ali je ova takoder izostala, jer su deca radi nevremena bila poslana kući. Zato je održana samo medu-župska štafeta 4 X 100 m, i to izmedu župa Beograd, Karlovac, Osijek i Zagreb. Rezultat štafete jc ovaj: 1) Beograd 51.3 sek., 2) Zagreb 52.3 sek., 3) Osijek 53.1 sek. i 4) Karlovac 53.8 sek. Štafeta je pobudila medu gledaocima mnogo veselosti, a osobito medu mladima, koji se dakako nisu mogli oteti navijanju. Dalje je nastupio pod vodstvom s. J. Mileusnič ženski naraštaj. Ovo je bila jedna od najlepših slika na sleti-štu. 1000 naraštajki izvelo je svoje lepe ali i teške vežbe vrlo precizno, graciozno i s največim razumevanjem. One su i svojim vežbama i svojom iz-vedbom silno oduševile gledaoce. Za njima, dok su one još napu-štale staidion, jednovreme.no nastupaju pod vodstvom br. prof. E. Vukotiča kršni i krasno razvijem naraštajci, do pojasa goli i bosi. Ne smeta ih što je kiša počela da kvasi njihove gole grudi. Nastupilo ih je 1200. Več sam njihov gordi nastup osvojio je, gledaoce, čijc oduševljenje nije jenjalo do konca njihovih vrlo efektnih vežbi, koje su eni izveli savršeno tačno, odvažno, temperamentno, jedinstveno. Sa stadiona zato otpratio ih je buran aplauz. Kao poslednja tačka bio je nastup 12 naraštajaca na voltežirkonju. Iako vrlo mladi, oni su se pokazali u ovoj tačei odlični, odvažni i vrlo spretni i okretni »vrhunski« jahači, koji su svojim izvadanjima oduševili gledaoce. Ovaj po svemu sjajno uspeli nastup sokolske omladine, pod najne-ugodnijim vremenskim okolnostima, vodio je s načelničkog mosta načelnik župe br. dr. A. R. Pihler uz saradnju načelnice s. S. Brozovič. Nema sumnje, da je župa Zagreb s ovako jednim odlično uspelim sletom velikog stila položila s največim uspehom svoj ispit i dokazala, da je s brojnim svojim neumornim radenicima sposobna da na sebe primi i izvrši i najteže sokolske dužnosti i pothvate. To če nam, uostalom pokazati i sledeči, naročito glavni slctski dani^ po-krajinskog sleta u Zagrebu. — sč. Sokciska ,Mdia-4*ed4wtuqa RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja preko radio stanice Beograd održavaju SC I dne 17 o. m. predaje br. Hrvojc Macanovič, Zagreb; o temi: »Dva značajna dokumenta«. (Predavanje jc namenjeno duhovnom pripremanju članstva za ovogodišnji zagrebački slet; popodnevno); dne 21 juna predaje br. Jovan Bi-jclič, Beograd o temi: »Likovna umetnost u Poljskoj«. (Predavanje jc namenjeno duhovnom pripremanju članstva za slctovc u Poznanju o. g. i u Varšavi 1935). Krasan nastup 1000 naraštajki Svečani vidovdanski broj »Sokolskog glasnika« Izići će f ec 23 o. m. — Huhopise za /a/ brof treba uredništvo d a primi najdalfe do 20 o. ip-> a isto do tada uprava lista narudžbe i oglase S danom 21 juna završava se ovogodišnji proletnji ciklus radio-predavanja. — Za vreme leta pak neče se održavati nikakva sokolska predavanja preko beogradske radio-stanice. — Jesenji ciklus 1934 g. otvoriče brat dr. Toma Jovanovič — Novi Sad, 2 sept. o. g. svojim popodnevnim predavanjem: »Idejni rad negdašnjeg srpskog Sokolstva«. Ovo predavanje je prigod-no i namenjeno je proslavi 30-godiš-njice osnivanja bivše Fruškogorske župe. U 6 broju »Sokolske prosvete« objavljen je jesenji ciklus za ovu godinu i zimski ciklus za god. 1934/35. Umo-ljavaju se ona brača, čija su predavanja unesena u ove cikluse, a koja još nisu predala svoja predavanja, da ista blagovremeno dostave Prosvetnom odboru Saveza SKJ. » RADIO-STANICA LJUBLJANA Sledeča sokolska radio-predavanja preko Radio-stanice Ljubljana održavaju se: dne 19 juna nredaje brat Majnik o temi: »Sarajevo s obzirom na slet«, dne 26 juna predaje savezni načelnik brat Miroslav Ambrožič o temi: »Dužnosti Sokola u pogledu državljan-skog uzgoja«. KRCNtkA 100 godišnjica osnovne škole na Cetinju. Naše Cetinje sprema se da krajem tekuec školske godine što sve-čanije proslavi značajnu 100 godišnji-cu osnovanja prve osnovne škole u Cetinju, koja je bila ujedno i prva javna škola na teritoriji nekadašnjc Crne Gore. Ova škola ‘bila je kroz nekoliko decenija jedina škola u Crnoj Gori. Ovaj značajni jubilej proslaviče se otvaranjem i osvečivanjem nove moderne zgrade osnovne škole i drugim svečanostima. Umro Tadeuš Vaga. Dne 2 o. m. utopio se u Visli kod Varšave poznati poljski naučenjak Tadeuš Vaga. Iako mu je bilo tek 29 godina, ipak je bio stekao več glas odličnog naučnika na polju geografije i istorije. Pored mnogih manjih naučnih radova, naročitu pozornost pobudila je njegova knjiga »Poljsko pomorje u istoriji«. To je delo trajne vrednosti, protiv koga su ustali Nemci, jer da je napereno protiv njihovih interesa. Smrču Tadeuša Vage nestajc jednog od najistaknuti-jih pretstavnika mlade generacije poljskih naučnika. Razne kulturne vesti. U Parizu umro je ovih dana na tragičan način poznati francuski pisac i glazbeni isto-ričar Gabriel Bernar. Bernar je napi-sao mnogo feljtona i romana, od kojin su najpoznatiji i najpopularniji »Satan«, »Lovci zvezda«, »Prigode inspek-tora Tonija«, »Nepoznata princeza«, »Kralj kinematografa«, »Gospodiča don Huan« i t. d. Pored tih dela napisao je još i opširnu študiju o Vagneru, nekoliko opernih tekstova, glazbenih stu* dija i kritika. 50 godišnjica prvog ruskog univer-ziteta u Tomsku proslavljena je krajem maja o. g. Ovaj univerzitet igrao jo nekada vrlo značajnu ulogu, dok je Tomsk još bio kulturni i pri vredni centar Sibirije, ali s vremenom razvili su se drugi gradovi, koji leže na glav-noj transibirskoj magistrali, pa )e Tomsk osobito nakon rata jedan obi-čan provincijski gfad. Nj. Vel. Kralj Aleksandar I odh-kovao je ovih dana niz čeških istaknu-tih češkoslovačkih kulturnih radnika, i to: čuvenog komponista dra Josipa Suka, rektora Muzičke visoke škole^ u Pragu, komponistu dra Viteslava Novaka. poznatog pisca Frantjiška Lan-gera, šef-režisera Vinohradskog pozo-rišta dra Jana Bora i direktora istog pozorišta dra Františka Fuksa ordenom Sv. Save III stepena, a profesora konservatorija Pavla Djedečka ordenoro Jugoslovenske krune IV stepena. Ove godine navršava se 20 godina od osnivanja prve češke legije nazvane »Družina« i svečane zakletve u Kijevu, pa se češki legionari spremaju, da ovaj značajni jubilej što lepše proslave. Tom zgodom otkriče se u Pragu spomenik češkom nacionalnom heroju pu-kovniku Švecu. Spomenik ovog legen-darnog junaka - Sokola izraduje akademski kipar Otokar Švec. ESI »Sokolska prosveta« Najnoviji, 6 broj Sokolske prosvete za juni izišao je sa sledečim sadrža-jem: Stevan P. Beševič: Sokolsko j nd-sli. — D-r Ilija Mamuzič: Molitva Vi-dovdanu. — D-r Aleksandar Tabako-vič: Sokolstvo i duhovna strujanja sa-dašnjice. — Hrvoje Macanovič: Zna-čenje sokolskog sleta u Zagrebu. —; F. M.: Pre pedeset godina. — Sokolski domovi. — Bugarska himna. — Sokolsko pozorište i sokolska muzika. — Po-zorište s lutkama. — Prosvetna propaganda. — Trezvenost i štednja. — Sokolske vesti. — Beleške. — Knjige 1 časopisi. — Službena saopštenja. —■* Sokolska šala. II NAŠIH ŽUPA DHUSTAVAiCETA Ž.upa Celje CELJE. — Jubilejne mladinske prireditve trboveljskega Sokola. Sokolska mladina je v binkoštnih dnevih proslavila 25 letni jubilej trboveljskega Sokola s prireditvami, ki so vse nad pričakovanje dobro uspele. V soboto zvečer je bila slavnostna akademija, pri kateri jc imel slavnostni govor naraščajnik, učenec meščanske šole Škrinjar. Govoru jc. sledila mladinska igra »Lutke žive« v režiji s. Ramovžove. ki jc izborno uspela in so želi mali igralci in igralke 'zasluženega priznanja. Po igri so zapeli naši »Slavčki« nekaj pesmic iz svojega bogatega programa, njim pa je sledil telovadni nastop moške dece, ki so izvajali sarajevske vaje strumno in enotno. — V nedeljo so so vršile lahkoatletske tekme mladine, ki se jih je udeležila tudi sokolska mladina iz sosednih krajev. Glavni nastop sokolske mladine pa je bil na bin-koštni pondeljek ob priliki razvitja na-raščajskega prapora. Ta dan je bil pra- vi triumf mladinskega sokolskega dela. Na lepo okrašeni tribuni so bili zbrani bratje Dežman, Goropevšek, Feštajn, Letnik in Kužnik, ki so kot najstarejši in najzaslužnejši sokoli ku-movali razvitju naraščajsikega prapora, S sokolsko godbo na čelu so prikorakali na telovadišče vsi telovadeči oddelki okrog 1200 oseb, ki so se zvrstili pred tribuno. Prekrasen je bil pogled na te množice sokolskih pripadnikov. Br. starosta Pleskovič Rudolf je po- zdravil vse navzoče, obrazložil je pomen današnjega dne za sokolsko mladino in vse Sokolstvo, se v iskrenih besedah zahvalil s. Lundrovi, ki jc izdelala brezplačno umetniško dovršen prapor, kakor tudi vsem onim, ki so prispevali k nabavi materiala za prapor. Sestri Lundrovi so bile prirejene živahne ovacije. Kum brat Dežman )6 izročil br. starosti prapor z zelo P0" membnimi in navdušenja polnimi besedami. Br. starešina je prevzel prapor, so zahvalil kumom, ki bodo dorašča-joči mladini svetal vzor sokolskega dela in požrtvovalnosti. Preden je razv‘1 br. starešina prapor, je omenil, da )c bila želja vsega članstva, da bi bil ргв'; por blagoslovljen tudi po cerkvenu1 obredih, kar pa je višja cerkvena oblast odklonila z opravičilom, da razmerje med SKJ in katoliško cerkvijo še ni urejeno. Sokolska godba jc zaigrala koral »Molitev za slovanski rod*-Ta prizor je napravil na tisoče navzočega občinstva globok vtis. Nato )° brat starešina nagovoril še sokolsko mladino, jo pozival naj hodi po prav* sokolski poti poštenja, iskrenosti, bratske ljubezni, požrtvovalnosti v ljubezni do kralja, naroda in domovine. N*' to je izročil br. starešina prapor naraščajniku br. Dolinarju Zdenku z čilom, da ga skrbno čuva in brani, 4. ga čistega in neomadeževanega nekoč svojemu nasledniku. Z obljub^ da hoče nositi prapor s ponosom ga čuvati tudi s svojim življenjem, t mladi praporščak prevzel prapor. starešina Pleskovič je v iskrenih B sedah dal duška notranjim čuvstvom vsega sokolskega pripadništva, ki jih goji do najvišjega brata svojega viteškega kralja Aleksandra in svojega prvega starešine prestolonaslednika Pe- • i 'klikom: »Naj živi naš vzvišeni Vjadar Aleksander, naj živi prestolonaslednik Peter, naj živi kraljevski nora« je zaključil br. starešina ofici- akt razvitja prapora. Sokolska :->od-a_je zaigrala državno himno in navzoče občinstvo je navdušeno vzklikalo , ra Ju jn kraljevskemu domu. Nato so etihrali vsi oddelki pred novim praporom. Po tem delu proslave se.je vr-s'l javni nastop, pri katerem so nasto-РШ vsi oddelki od najmlajše dece do naraščaja. Vsi telovadni nastopi so bili jzvajani odlično, kar so priznali stro-'ovnjaki tudi od drugod. Sokolska jniadma je proslavila svoj praznik tako ePo, da ji bo ostal ta dan gotovo traj- 0 v najlepšem spominu. Župci Ceiinfe CETINJE. — Sokolsko društvo J etmje, dana 20 maja t. g. razvilo je sest sokolskih zastava za svoje čete. svečene su zastave Sokolskih četa u . aJicama, Buronjima, Ljubotinju, Ri-i^ci Crnojeviča. čekličima i Štitarima. stave su poklonili i to četi u Baji-£ama. br. Krsto Pejovič, načelnik Kr. anske uprave iz Cetinja, kojoj je i siimovao; četi u Buronjama, br. Marice Stevan, penzioner iz Buronja, '°J°j je i kumovao; četi u Čekličima, f. dr. Mihailo Matanaovič, lekar, a ^utnovao je br. Anto Gvozdenovič, ge-eral u penziji; četi u Ljutominju, br. r- Pero Šoč, ministar u penziji, a ku-J^4v.ao je br. Pero Šoč. oficir u penziji ■ Hubotinja; četi u Rijeci Crnojeviča, r; Jovan Jovičevič, pretsednik opštine Uecke i is to j kumovao i četi u Štita-}nia br. Marko Vujovič, trgovae iz Ce-kojoj je i kumovao. Svečani red izvršen je na »Obilica poljani« u casova pre podne u prisustvu člano-pa svih kategorija Sokolskog društva winje i Sokolskog društva Tivat, te Janova sokolskih četa, vojske i mno-8obrojjn,og građanstva grada Cetinja. y®večenju su prisustvovali ban Zetske banovine br. Mujo Sočica; pomočnik ana br. dr. Jovan Zec; komandant '•etske divizijske oblasti, divizijski gc-“eral br. Vojin Maksimovič; pomočnik ^>mandanta br. brig. general Dragutin tanienkovič, s ofieirima, pretsednik toda Cetinja br. Nikola Zuber, pret-? ,ynik Sokolske župe Cetinje brat Mi-«ailo Bajič, zam. starešine i pretstav-nici svih prosvetnih i kulturnih dru-stava. t U 10 časova posle zakletve regru-sta svečanost osvečenja za- n a.Va> na način što je brat društveni acelaik Kosta Liguitič svrstao sve kalorije i ispred kategorija, postroj e-°S članstva, uvrstao u tri reda: kujave zastava; starešine četa, na čelu sa 1 ®r,ešinom društva br. dr. Vladom Pircem, i četne barjaktare na čelu s xrijstvenim barjaktarom br. Matanom Mlnderovičem. Odmah iza njih stajao J® hor muzičkog društva »Negoš« sa ^rešinom br. Dušanom Pajevičem. Svečani obred osvečenja zastava 2vršio je zastupnik mitropolita Crno- gorsko-primorskog br. dr. Gavrila Do-žiča, rektor bogoslovije-prota br. Mihailo Vujisič uz asistenciju nekoliko sveštenika. Posle osvečenja zastava, brat Vujisič održao je poduži topli govor pun patriotizma i rodoljublja. Posle govora br. Vujisiča starešina Sokolskog društva Cetinje brat dr. Vlado Piletič pozdravio je prisutne, zahvalju-juči se na poseti i pozvao iste da prve misli upute prvom Sokolu Nj. Vel. Kralju Aleksandru I i Nj. Kr. Vis. Prestolonasledniku Petru-Starešini Sokola Kraljevine Jugoslavije, što su prisutni s oduševljenjem prihvatili. Zatim je brat dr. Piletič govorio o značaju razvijanja sokolskih zastava, širen ju Sokolstva na selu. Po završenom govoru brata dr. Piletiča, kumovi su uz običajem red predavali zastave starešini društva bratu dr. Piletiču, ovaj starešinama sokolskih četa, a ovi četnim bar-jaktarima. Tom prilikom su kumovi i starešine četa, pri predaji zastava odr-žali kratke i prigodne govore.. Po prijemu zastava četni barjak-tari položili su sokolski zavet, da če dostojno trositi zastave, da če ih verno čuvati i izvršivati savesno sve dužno-sti na čast i napredak svojih četa i ce-log Sokolstva. U 11 časova ,po završetku osvečenja zastave priređena je svečana povorka svih kategorija s članovima sokolskih četa i s vojskom na čelu s voj-nom muzikom. Povorka je prošla glav-nom ulicom grada Cetinja do sokolane. Građanstvo je nove zasitave srdačno pozdravilo. Ovo su prve zastave sokolskih četa razvijene u Crnoj Gori. — A. M. CETINJE. — 20 maja t. g. po završenom osvečenju sokolskih zastava četa, Sokolsko društvo Cetinje priredilo je javni čas. U 4 sata posle podne bile su is-kupljene sve kategorije na vežbalištu. Tako isto i članovi sokolskih četa. Jav-nom času prisustvovao je veliki broj cetinjsko« gradanstva na čelu s banom br. Mujom Sočicom. Istupile su sve kategorije. Vežbale su se proste vežbe za nastupajuče sle-tove u Sarajevu i Zagrebu. Prvo su nastupile sokolske čete. Seoski Sokoli su vežbe izveli bez gre-ške. Prisutni su aplauzom pozdravili Sokole sa sela. Za četama su nastupila sokolska deca; vežba je kombinovana te su skupa vežbali muška i ženska deca. Deca su odlično izvela vežbe. Posle dece nastupile su naraštajke koje su takoder odlično izvodile svoje vežbe. Muški naraštaj je također lepo iz-veo vežbe bez obzira što su im vežbe bile dosta teške. Članice su izvele vežbe na opšte zadovoljstvo. Članovi su vežbali precizno i u skladu. Na javnom času nisu izostale ni sprave. Vežbalo se na; preči, ručama, karikama, gredi, preskok preko konopa i t. d. Tako isto i na spravama su vežbe dobro izvedene. Sve tačke programa bile su izvedene precizno i u skladu i posle svake tačke publika je naše Sokole pozdravljala toplim aplauzom. Na javnom času uzelo je učešča br. Sokolsko društvo Tivat -sa 50 članova svih kategorija. Svih vežbača bilo je 350. — A. M. ®°rde Živanovič (Beograd); Časovi poljskog jezika RANO - STANIČA BEOGRAD (Nastavak.) Čelrnaesli čas III vrsta. Po ovoj vrsti menjače se imenice *enskog roda na -a i -i. Uzečemo kao P.rimere ove imenice: žona (žena), 'emia (zemlja), pani (gospoda). ?ona f šony j- žonic 1 z°n<ž ?• *ono 7 /°?9 • (o) zonio V “• zon :• ?onom *ony s ž.ony ■ Jonami J e d n i n a. ziemia zicmi ziemi ziemiQ ziemio ziemi$ (w) ziemi Množina, ziemic ziem ziemiom ziemic ziemie ziemiami pam pani pani рапЦ pani paniti (o) pani. pame pati paniom panie panie •j ■•vFiuinii zieiinaiui pamami ■ (o) žonach (w) ziemiach (o) paniach ^ Pre svega obratimo pažnju na pro-imenice pani. Najpre zato što to* v°VC Ppomcne nemarno, a pole i za-tr se ta imenica veoma često upo-et5‘java u govoru, kao i pan. Setimo Sov, °noga što smo ranije rekli o raz- ?ru: da se dami uvek obrača sa sDol’. Pa ma ona ft°sP°da ili go-Ј1ђ„ .ca- Kao pani menja se mali broj bo»n'Ca’ kao: gospodyni (gazdarica), nic П‘ (boginja), dozorczyni (nadzor-a> natstojnica) i t. d. ђц Pregledamo sad čitavu prome-Padežima. Imenice na -a mogu Vrš‘‘ mek ili tvrd suglasnik pred za- itneir' Padež j ednine. — Tvrde ,cc 'maju -y (iza k, g piše se i čita om. -i), meke pak imaju -i (iza c, cz, sz i t. d. piše se i čita -y, v. VIII. čas). Na-stavci nisu dakle kao kod nas. 3. i 7. padež j e d n i n c. — Imenice s mekim suglasnikom pred nastavkom imaju -i (iza c, cz, sz i t. d. piše se i čita -y), a imenice s tvrdim suglasnikom imaju -e, ispred koga se umekšava suglasnik. — Več smo rani-je uzgredno govorili o umekšava-n j u s u g 1 a s n i k a , ali se sad moramo malo zadržati na tome. Nije naro-čito važno govoriti o umekšavanju p, b, m, f i w, jer se oni samo neznatno menjaju, t. j. izgovaraju sc, kako smo več ranije rekli, kao da posle njih stoji j, koje sc izgovara sasvim slabo (piana, ofiara, panovvie); ne moramo naročito pažnju obračati ni na š, ž i n, jer je sasvim jasno da su postali umek-šavanjem s, z i n, ali se na ostalim slučajevima moramo zadržati. U polj-skom tvrdom I odgovara meko 1 (aniol — anielel), tvrdom t odgovara meko č (brat — bracie! — neka nas ne vara način pisanja), tvrdom d odgovara meko dž (s^siad — s^siedzie!), tvrdom r odgovara meko rz (doktor — dokto-rze!). Zadnjeifcpčanim pak tvrdim su-glasnicima k, g, ch odgovaraju meki c, dz, sz: matka — matcc (majci) noga — na nodze (na nozi) strzecha (krov, ne streha!) — na strzesze. Izraze: mek suglasnik, umekšavanje i sl. upotrebljavamo po tradiciji, a danas mnogi od naših »mekih« su-glasnika nisu meki, kao: rz, c, dz, sz. 4. padež j c d n i n e. — Samo imenica pani ima u ovom padežu na-sitavak -q, a sve ostale imaju -q, dakle i one koje sc menjaju kao pani. 5. p a d c ž j e d n i n e. — U ovom padežu imenice na -a imaju nastavak -o, a imenice na -i imaju -i. Izuzetak čine deminutivi s mekim suglasnikom pred završetkom i reči od milošte, koji imaju nastavak -u: Zosia (od Zof ja) — Zosiu! Kasia (od Katarzyna) — Kasiu! babcia (od baba) — babciu! CETINJE. — Sokolsko drušitvo Cetinje uzelo je vidnog učešča na sve-čanostima u Trebinju 27 i 28 maja t. g. Sa stotinu članova i to 50 vežbača (muških članova, članica, naraštaja i naraštajki) istupilo je na javnom času Sokolskog društva Trebinje te u veliko doprinelo da javni čas br. društva Trebinje uspe dobro u svakom pogledu. Naročito s razloga što je ovaj na-situp bio povezan s proslavom otkri-vanja spomenika našem velikom Njegošu, koji mu je podigao naš veliki pesnik Jovan Dučič. Sokolsko društvo Cetinje u čast ove svečanosti posvetilo je jedan broj svojih »Zidnih novina« u kojemu je s nekoliko članaka iznelo veličinu Njegoša, Hercegovine, Dučiča i Trebinja. Dana 28 maja tek. godine Sokolsko društvo Trebinje razvilo je svoju zastavu kojoj je kumovao pesnik Jovan Dučič i koju je društvu poklonio. Sokolsko društvo Cetinje i na ovoj svečanosti uzelo je vidnoga učešča sa članovima, koji su učestvovali na sve-čanostima s društvenom z&stavom. A. M. KOTOR. — Dne 3 o. m. održalo je naše društvo uspelu javnu vežbu na vojničkom vežbalištu. Našem javnom času pridružile su se osnovne škole iz Kotora, Škaljara, Mula i Dobrote, učenici i učenicc gimnazije, 10 četa matičnog društva, kao i jedna četa pe-šadije. Tako je Kotor doživeo veliku manifestaciju sokolske misli. Ujutro se održala glavna kušnja, a po podne u 4 sata velika povorka s muzikom na čelu i sokolskim zastavama obišla je grad i stigla na vežbali-šte. Kao prva tačka nastupilo je oko 300 dece osnovnih škola, pa učenici i učenice nizih i viših razreda gimnazije, a zatim sokolska deca, naraštaj, članovi i članice. Iza njih sledile su sokolske čete i vojska. Dugo bi bilo kada bi isticali ko j a je kategorija bolje vežbala. Možemo istaknuti da su sve bile na svojoj višini i da uloženi trud nije bio uzalu-dan, jer je svaka kategorija uprla sve svoje sile da ne bude poslednja. Naše čete pokazale su uzornu disciplinu, vežbale su vrlo dobro, 'te su bile uz vojsku najviše aklamirane. TIVAT. — Dne 3 juna tek. godine Sokolsko društvo u Tivtu održalo je svoj godišnji javni nastup. Več rano u nedelju Tivat je izgledao svečan. Sve zgrade okičene zastavama. Sokoli u svečanom kroju vidali su se na svakom mestu. Hitaju na sletištc. Pokusi. U toku probe dolazc kamioni sa Soko-lima iz Cetinja, kojih je došao lepi broj da nastupe s bračom iz Tivta. Brača Sokolskog društva Zelenika do-šli su ranije s motornim čamcem, njih 70 na broju. Sokolsko društvo iz D. Lastve sudelovalo je u velikom broju. Pre podne, posle pokuša sa svim kategorijama, kao deo programa jav-nog časa bila je javna produkcija đa-ka muzičke škole Sokolskog društva u Tivtu. Dači su, na zadovoljstvo pri-sutnih, precizno i s velikim uspehom izveli svoje muzičke tačke. Videlo se, da škola s velikim uspehom sprovađa nastavni plan pod vodstvom brata Maksa Ungera. Posle podne u 17 časova krenulo se u povorci ispred Opštinskog doma k sletištu. U 17.30 časova pOčeo je javni nastup. Več prve tačke — zagre-bačke i sarajevske vežbe, odvežbane od muške i ženske dece, pokazale su veliku uvežbanost. Veliki i dugotrajni aplauz doživela je Sokolska četa iz Krtola, sa svojim nastupom u živo-pisnoj narodnoj nošnji. Sletske vežbe su odvežbali vrio precizno iako je mlada četa. Lepo je i u skladu odvežba-na skupinska petica od muškog članstva i naraštaja. Na spravama je istupilo nekoliko odeljenja, koji su pokazali veliku uvežbanost. Javni čas uzorno je vršen, a naročito je lepo, što se je pokazao vrhunec discipline kod svih kategorija, te je program izvršen s največim uspehom. Vredni tehničari Sokolskog društva u Tivtu, koji su predvodili kategorije, pokazali su smisao za ovu stvar. Za celo vreme svirala je muzika Kr. mornarice, koja je ovoga pu-ta pokazala veliku uvežbanost. I ovoga puta, kao i svake godine, pokazao se veliki interes za ovu so-kolsku priredbu, kojoj je prisustvova- lo oko 2000 gledalaca. Posle izvršenog programa javnog časa prenela se zabava na pristanište »Staničič« gde je koncertirala muzika Kr. mornarice'. Župa Karlovac OKRUŽJE BELOKRAJINSKO. — Prednjački tečaj. Sokolska župa Karlovac je umesto župskog prednjačkog tečaja održala prednjačke tečajeve po okružjima. Okružja ogulinsko, karlo-vačko i slunjsko su imala te tečajeve po pet odnosno deset dana zaredom i to još meseca marta i aprila. Za be-lokrajinsko okružje je odredeno da se tečaj održi pet nedelja zaredom jedil,u u Metlici, a j e dnu u Črnomlju. Več u počeitku je tečaj bio slabo organiziran i ta slaba organizacija ostaje za čitavo vreme. Sam tečaj je kasno po-čeo i otegao se u polovinu meseca maja. Kako su večina tečajaca brača i sestre koji rade poslove naših seljaka i zanatlija, njima je teško bilo pored napornog posla preko sedmice, nede-Ijom na tečaj. Ipak se žrtvovalo, ali se nije dobilo ono, što se moglo i moralo dobiti. Obečana nam je pomoč za troškove, ali istu nismo dobili. Pod ko-nac nismo znali gde je tečaj, pa čak hoče li i biti. Sam konac je ispao preko svakog očekivanja slabo. Pa zašto da se ovo desi i čijom krivnjom se u Sokolu ovako postupa? Da ne za to što je to okružje Belokrajinsko? Zar se sme zaboraviti da su na tom tečaju bila brača i sestre večinom vežbači, mladi ljudi, koji tek treba da se učinc Sokolima. Ovakav postupak svakako da mora ostaviti na njih loš dojam. Veselili smo sc tečaju, jer osečamo da nam nedostaje znanja za vršenje duž-nosti onako kako to zahteva Sokolstvo, pa zar da nas ne ražalosti ovakav postupak i nemar onih koji su ga priredili. Žao mi je da o tom tečaju ne mogu napisati lepših reči. —• V. V. KARLOVAC. — Program prosvet-nog rada za razdoblje od 15 maja do 15 jula iako po temama nije obilat, ali če zato biti intenzivan po svom sme-ru i u svim kategorijama več se radi i radiče se na spremanju za župski slet, koji če biti 15 jula o. g., a zatim na spremanju za zagrebački slet. Težište rada: važnost sletova uopče; organizacija rada; tebničko i prosvetno delovanje sleta, značenje javnih manifestacija; povezivanje grada i sela sletovima; sokolska disciplina; o redu koji mora vladati za sleta; izbegavanje svada, psovanja (narodni običaj!); susretljivost prema gostima; pokoravanje zapovedima; Soko kao vojnik i apostol ideje čiste, narodne; pevanje koračnica. OGULIN. — U selu Tržiču odr-žavala se dne 20 maja velika sokolska svečanost t. j. razviče sokolskog bar-jaka. Na proslavi učestvovala, su sva bratska okolišna sokolska društva i sokolske čete, te izaslanici župe. Oko 11 sati pre podne bili su na okupu u školskom dvorištu svi Sokoli i sav narod Tržiča i obližnjih sela. Velika povorka Sokola i naroda s kumom i starešinstvom na čelu, uz pratnju glazbe vatrogasnog društva iz Ogulina, pošla je u crkvu, gde je prota br. Kosanovič uz asistenciju prote br. Vukeliča obavio posvetu. Brat Kosanovič držao je tom prilikom govor o velikom značenju toga dana, a brat dr. Popovič kao kum, predao je barjak barjaktaru uz toplu želju, da se oko istog okupe svi pošteni seljaci, pa da celo selo uz pomoč sokolske čete napreduje u kulturnom i gospodarskom pogledu. Prihvačen je s odušcvlje-njem predlog brata dr. Popoviča, da sc starešini Sokola Nj*. Vis. Prestolonasledniku Petru pošalje pozdravni hrze-. jav. . . U 4 sata po podne počela je javna vežba, koja može služiti na ponos So-kolskoj četi u Tržiču. . Brat dr. Vodehnal, potstarešina društva Ogulin, čestitao je pre počet-ka vežbe Sokolskoj četi u Tržiču nji-hovu slavu, pozdravio je sve prisutne i održao predavanje o Sokolstvu. Vežba je počela s prostim vežbama ženske i muške dece Sokolske čete Tržič. Zatim je izvađao proste vežbe ženski i muški naraštaj Sokolskog društva Karlovac i članovi Sokolske čete Tržič izvadali su također proste vežbe. Vežbe svih kategorija izvedene su precizno, te su vežbači nagradeni aplauzom. Ogulinci su nastupili na ručama i preči. Vežbe su bile teške, ali su ih članovi izvodili lakočom na opče zadovoljstvo i na divljenje seoskog sveta, koji je nagrnuo na sletište, da vidi prvi puta u životu vežbe na spravama. Na koncu izvelo je članstvo sokolskih društava Ogulin i Josipdol proste vežbe, koje su obudile živo intereso-vanje kod prisutnih. Starešina župe Karlovac br. Marko Sablič čestitao je četi Tržič na uspehu govoreči opširno o Sokolstvu. Ceo program bio je izveden na sveopče zadovoljstvo. Moralan i maie-rijalan uspeh ove sokolske priredbe, kakovu Tržič od svog postanka nije doživeo, bio je upravo odličan. Mr. ciotunia (od ciotka = tetka) — ciotuniu! 1. padež množine. — Imeni-ee s tvrdim suglasnikom pred nastavkom imaju -y, a one s mekim imaju -e. 2. padež množine. — Nema nikakvog nastavka, t. j. završava se na suglasnik, pa se zato vrše one iste pramene koje smo videli u 11 vrsti (v. XIII čas): glowa (glava) — glow (droga (put) — drog wstQga (traka) — vvst^g ysi$žka (knjiga) — ksi^žek lyžka (kašika) — lyžek. — Samo imenice na -nia i -ja imaju u ovom padežu nastavak -i: historja — historji nadzieja (nada) — nadziei (madeji) suknia (haljina, ne suknja!) — sukni. Za ostale padeže nemarno ništa naročito da kažemo. Maly fachovviec. Elektromonter wraca do domu na obiad. Zastaje swego synka z owi-niQtym paluszkiem. — Co ci si(? svnku, stalo w palec? skaleczyleš siQ? — Nic, tatusiu, tylko zlapalem pszcolg ktora w jednem miejseu nie bvla izolowanq. Reči. — fachowiec, -wca = struč-njak; vvracač = vračati, vračati se; wraca do domu == vrača se kuči; obiad, -u = ručak; zastač — zastati, zateči; zastaje — zastaje; swego (= s\vo-jego) = svoga; synek, -nka = sinčič (dem. od svn); owiniqty — zavijen, uvi-jen; paleci -ca -- prst (ne palač!); pa-luszek, -szka (dim. od palec) = prstič; stač siQ = desiti se; skaleezyč siQ = osakatiti sc; skaleczyleš si? == (ovde u tekstu može biti prevedeno i s našim glagolom koji ima slabije znače-nje) osakaitio se; zlapač == uhvatiti; zlapalem = uhvatio sam, pszczola (pščola) = pčela; miejsee, -a = mesto; nie byla = nije bila. Mali s t r u č n j a k. Elektromonter se vrača kuči na ručak. Zastaje svog sinčiča sa zavije-nim prstičem. — Šta ti se, sine, desilo s prstom (na prstu)? osakatio si se? — Ne, tatice, več sam uhvatio pčelu, koja na jedilom mestu nije bila izolovana. Petnaesli čas (III vrsta, nastavak) Kao i kod nas tako i u poljskom jeziku ima imenica na -a koje su muškog roda. Ove imenice imaju u promeni svoje naročite osobine, zato se moramo zasebno zadržati na njima. Kao imenice na -a menjače se i muška prezimena na -o, pa čemo i o njima reči šta treba. Uzečemo kao primere; starosta (starosta) i Moniuszko (čuveni poljski muzičar). J e d n i n a. 1. starosta Moniuszko 2. starosty Moniuszki 3. starošcie Moniuszce 4. starosti; Moniuszki; 5. starosto Moniuszko 6. starost^ Moniuszki 7. (o) starošcie (o) Moniuszce Množina. 1. starosto\vie 2. starostow 3. starostom 4. starostovv 5. starosto\vie 6. starostami Moniuszkowie Moniuszk6\v Moniuszkom Moniuszk6w Moniuskowie Moniuszkami . (o) starostach (o) Moniuszkach Kao imenica starosta menjaju se imenice: radca (savetnik), poeta (pesnik), wojewoda (vojvoda, danas ono što je kod nas ban), vvladca (vladar) i t. d, atakode i prezimena na -a. kao: Szajnocha, Zawisza, Mierzwa, Krnita i t. d: Kao Moniuszko menjaju se pre-zimerrn na -o, kao: Fredro, Matej ko, Košciuszko i t. d. Kao što vidimo po datim primeri-ma, ove imenice imaju jedninu po lil vrsti (kao imenice ženskog roda), a množinu po I vrsti (kao imenice muškog roda na suglasnik). Jednina je potpuno pravilna i nema se o njoj ništa naročito reči. U 1. padežu množine možo biti nastavak -owie (kod imenica koje znače čin, dostojanstvo, srodstvo i prezime, v. XI čas) ili nastavak -i (iza c, cz, dz, sz, rz piše se i čita -y, v. VIII čas) pred kojim sc tvrdi suglasnici umekša vaju ; starosta — starostowie sluga (sluga) — sludzy poeta — poeci (poeči) m^žezvzna (menščizna = muška-rae) — mQŽczyžm. U 2. padežu množine nasta vak je -6w, a samo imenice sluga i m(jžczyzna imaju ovaj padež bez nastavka, kao što je kod imenica žen-skog roda: sluga — slug m§žczyzna — m$žczyzn. Ostali padeži su uvek onakvi kao što smo več videli. Imenice rijka (ruka) ima još sa-čuvane oblike stare dvojine. Za 1., 4. i 5. padež množine upotrebljava se sad samo dvojinski oblik r^ce; u 2. padežu je dvojinski oblik rijku (množina jc rqk), u 6. padežu rtjkoma (množina je «;kami), a u 7. padežu je \v r^ku (množina je w rQkach), te se u ovim padežima danas upotrebljavaju naporedno množinski i dvojinski oblici, naravno u značenju množine. Mojej mate e. Po zamarznistej wracam drodze w twoj porzucony, cieply kqt, niQ pytaj, poco znow przvchodz^ tam, gdzie juž byfem, z czem i sks*d. Košci drzew gole, šnieg i zima, gošciniee: cmentarz mart\vych grud; zostala tylko przed oczyma laska otwartych twoich wr6t, Krok siQ wci^ž špieszy i wei^ z\vLka, šladosv, jak widm, sit; wlasnych zlt^kl naprzecivv' idzie mu zdaleka w powietrzu drž^cy krzyž twych rak.. Kazimierz Wierzvnski. ! 8fr. 8 »SOKOLSKI GLASNIK« God. V — br. 25 PLAŠKI. — 5 maja, uoči Durdev-đataa, priredilo je Sokolsko društvo a*kademiju sa zabavom u spomen mu-čeničke smrti Zrinjskog i Frankopana. Pred mnogobrojnom publikom počeo je u 8 sati uveče program sa skladno otpevanim »Sokolskim pozdravom« na-raštaja i dece. Prigodno predavanje održao je prosvetar br. F. Vaupotič. Sledi deklamacija te vežbe sviju kategorija. Osobito se svidela vežba žen-skog naraštaja »Mornari« i »Mali dim-njačari« ženske dece. Posle vežbi izveden je po članicama i članovima igro-kaz »Čestitam«. Uspeh priredbe bio je u moralnom i materijalnom pogledu vrlo dobar. VELIKA KLADUŠA. — Na prvi dan pravoslavnih Duhova bila je pri-redena javna vežba i utakmice dece, naraštaja i članova. Stigli su i Sokoli iz Cetingrada. Loše vreme mnogo je pomelo izvo-denje predvidenog programa, a nekoje tačke morale su biti posve izostavljene. Javna vežba počela je vežbama naraštajaca, koji su vrlo lepo izveli nekoliko sletskih vežbi. Posle naraštajaca naštupila su deca sa sletskim vežbama, koje su izvodili zajedno dečaci i devojčice. Nakon nastupa dece iz Vel. Kladuše naštupila su deca br. Sokolskog društva iz Cetingrada, koja su vrlo lepo i skladno izveli nekoliko sletskih vežbi. Najpre je bilo skakanje u vis naraštajaca, koji su pokazali vrlo dobre rezultate. U skokovima u dulji-nu sa zaletom isti naraštajci pokazali su 3.54 m. Skakanje u duljinu sa zaletom vežbača dao je odlične rezultate obzirom na okolnosti, naime, bila je postignuta duljina od 4.52 metra. Gosti su na istim utakmicama pokazali rezultait nešto manji, nego domači, ali su za to pokazali veču finoču i gracioznost stavova i zamaha. U skakanju u vis sa zaletom i gosti i domači pokazali su skoro isti rezultat, dostignuvši vi-sinu od 1.23 metra. Posle toga bila su trčanja. Nakon toga gositi su bili is-pračeni, a domači u grupama vežbali su za najbolje vežbanje i to 3 grupe po 4 vežbača naraštajaca i 1 grupa vežbača članova. Župa Kragujevac RUDNIK-SISEVAC. — Sokolsko društvo Rudnik Sisevac na dan 27 V t. g. priredilo je sokolsku zabavu sa sledečim programom: 1) Zadatak i cilj Sokolstva, predavanje br. Marka Jankoviča, prosvetara društva. 2) »Moja stara majka«, deklamacija, Rozman Magdalena, učenica III raz. osn. škole. 3) »Najdraži dom«, deklamacija, Pe-trovački Danica, učenica III raz. osn. škole. 4) »Moja mamica«, deklamacija, Pinter Draga, učenica I raz. osn. škole. 5) »Pomozite«, deklamacija, Sontag Ida, učenica IV r. osn. škole. 6) »Moj dom«, deklamacija, Stankovič Slobodan. učenik II raz. osn. škole. 7) »Domovini«, recitovao Doka Dokovič. 8) Ritmičke igre, ženski podmladak. 9) »Mesečar«, komedija u 1 činu, izvodili članovi diletanske sekcije Sokolskog drtištva. Posle završenog programa igranka. Program je ispao vrlo dobro, a na-ročito ritmičke igre žen. podlmlatka. Župa Kranj KOROŠKA BELA - JAVORNIK. •— Kakor v panju je življenje na letnem telovadišču in v domu. Posamezniki in oddelki vežbajo od jutra do pozne noči, ter se tako pripravljajo, da dostojno sodelujejo pri župnih tekmah in pri župnem zletu, ki se vrši v dneh 16. in 17. junija t. 1. v Kranju, obenem pa pridno vežbajo svoje mišice za društveni javni telovadni nastop, ki se vrši dne 1. julija t. 1. in pri katerem hoče pokazati društvo močan napredek tako številčno, kakor tudi kak ovo sitno. Predvsem je razveseljivo, da prednjači ne posvečajo pažnje le prostim vajam, marveč še v veliko večji meri skrbe za pravilno vzgojo v prostih in orodnih panogah obenem pa skrbe, da po napornem delu ne manjka petja in iger. Tak postopek pri vodstvu je gotovo pravilen, saj to najzgovorneje priča stalno poraščanje oddelkov. Največje vprašanje, ki se z njim bori društvo pa je velika brezposelnost članstva. Gluha ušesa, ravno na tistih mestih, koder bi se dalo lahko kruha tem odličnim ičlanom — telovadcem, ubijajo med tem cvetom Sokolstva, vsako voljo do nadaljnega dela, med ostalimi pa ustvarja tak postopek veliko nerazpoloženje, ter bo trud, ki ga posvečajo prednjaki ostal, če bo šlo tako naprej, brezuspešen. Župa Ljubljana LJUBLANA. — Žalna komemoracija za dr. J. Vaničkom. Vsa ljubljanska sokolska društva so se spomnila pokojnega brata dr. Va-nička s skupno žalno svečanostjo v sredo, 13. t. m., zvečer ob osmih v veliki dvorani na Taboru. Pročelje dvorane je bilo zastrto s črnimi zavesami. Na sali izpod galerije je visela Vaničkova slika, pod njo je stal na črnem stojalu sokol ptič iz belega mramorja, od njega levo in desno kot nemi stražarji — temnozelene ciprese. Dvorano sta napolnila članstvo in naraščaj. Žalno svečanost je otvorila godba Sokola I s svečanim koralom. Uvodno, presrčno, toplo besedo je izpregovoril žuipni starosta brat dr. Pipenbacher. Za njim je očrtal v lepem, izčrpnem in iskreno občutenem govoru življenje in delo velikega pokojnika župni prosvetar brat Poharc, čigar izvajanja so ostavila na vse navzočne globok do* jam. Pevski zbor Sokolov je zapel roer-6'terjevo žalostinko »Umrl je mož«, žalno svečanost pa je zaključila godba Sokola I z mogočnim koralom. Svečanosti je prisostvoval tudi konzul Češkoslovaške republike, brat ing. Jos. Sevčik, ki je ginjen izjavil svoje priznanje nad tako dostojno in globoko učinkujočo proslavo spomina in imena našega velikega brata Jindre. GEROVO. — Dana 21 maja 1934 godine, uz prisustvovanje izaslanika bana br. dra. Ive Peroviča iz Zagreba, Sokolsko društvo Gerovo na granici naše drage Istre, posvetilo je kamen temeljac svoga sokolskog doma. Posvečenje izvršio je velečasni gospodin župnik i dekan Jerko Čukli, koji je inače poznat kao odličan Jugoslaven i prijatelj Sokolstva. Pored izaslanika bana, sreskog načelnika br. Kosoviča iz Čabra bili su prisutni delegati brat-skog društva iz Čabra, te Sokolskih četa Osilnica, Tršče, Crnilug, Brod na Kupi i t. d. U povorci, koja se uputila na mesto — gradilište, bilo je pored velikog broja Sokola — članova društva Gerovo, takoder članova bratskih društava iz vana, te korporativno Vatrogasno društvo u paradnim odorama, žandar-merija, vojska, školska deca škola Gerovo, Hrib i Smrečje. Veliki broj gra-danstva iz mfesta i okolnih sela bio je prisutan ovoj sokolskoj proslavi. Samu svečanost na mestu gradili-šta otvorio je starešina društva brat Mladen Krunič, koji je najpre lepim govorom pozdravio izaslanika brata Bana, sreskog načelnika brata Kosoviča i predstavnika crkve gospodina dekana Čukli Jedca. Posle starešine upo-znat je banov zamenik s članovima uprave društva i nato je vrlo dirljivim i nada sve lepim rečima podužim govorom istakao važnost ove svečanosti pozivajuči članstvo i narod u opšte, da se dobrovoljno svrsta u sokolske redove, da potpomažu Sokolstvo koje služi svme Kralju, Narodu i Otadžbini. Ceo govor izaslanika brata Bana bio je burno nrekidan oduševljenim klicanjem Nj. Vel. Kralju i Nasledniku Prestola Petru kao i celom Kraljevskom Domu i močnoj Jugoslaviji. Posle govora banovog izaslanika, pevački zbor otpevao je državnu himnu iza čega je vojska opalila plotun. Posle čina posvečenja kamena temeljca, velečasni gosp. dekan održao je vrlo lepi govor pozivajuči narod da pored telesnog uzgoja, odgaja dušu svoju u moralnom duhu, u moralnim vrlinama na dobro ove divne zemlje majke Jugoslavije i na dobro svoga Kralja i Naroda. Nato je pevački zbor otpevao »Oj letni sivi sokole« našto je vojska opalila ponovni plotun. Pretstavnik i delegat brat-skog društva Čabar brat Katineli pozdravio je lepim govorom velieajuči ovaj svečani čin, koji je obavljen po propisima i crkve i zakona, pozivajuči omladinu da se ugleda na svoju stariju braču. U ime opštinske uprave lepo je govorio pretsednik opštine brat Vjeko-slav Klepač, a u ime opštinara član uprave društva brat Juraj Čop, čiji govori pobudili su lep interes gradanstva. Pretzadnji govornik bio je načelnik društva brat Stevan Bajič čiji je govor pobudio također interes medu omladi-nom i ostalim gradanima. Završnu reč imao je ponovno izaslanjk brata bana, brat sreski načelnik Kosovič, koji je ponovno svojim lepim govorom osvo-jio mnoga srca kako Sokolstva tako i ostalih gradana koji nisu sokolski članovi. Sa svečanosti odaslane su pozdravne depeše Nj. Vis. Nasledniku Prestola Petru kao sokolskom starešini, bratu Ministru za fizičko vaspita-nje naroda, Sokolskom savezu, profe-soru Marčelji u Zagrebu i sokolskoj župi u Ljubljani. Svečanost je završe-na plotunskom paljbom, te otpevanom pesmom »Oj Slaveni«. Posle dovršene svečanosti otpočeo je ples i sokolska zabava, koja je po-trajala izvesno vreme. SODRAŽICA. — 25 letnica društva. Ob priliki 25 letnice Sokola v Sodražici se vrši okrožni zlet dolenjskega okrožja, ki se zanj naše društvo živahno pripravlja. Telovadnica je oživela in vse se pripravlja za društveni srebrni jubilej, ki se vrši 17. junija t. 1. Kmalu po ustanovitvi sokolskega društva v Ribnici se je ustanovil v znak protesta proti krvavim septembrskim dogokom pod okriljem matičnega društva Ribnica tudi odsek Sokola v Sodražici. V gostilni pok. Kržeta se je zbralo nad 30 zavednih naprednih So-dražanov, ki so takoj ob ustanovitvi započeli z živahnim sokolskim delovanjem. Takoj istega leta je imel takratni odsek 20 rednih telovadcev in nabavilo se je tudi 25 sokolskih krojev. Matično društvo je pošiljalo redno dvakrat v tednu svojega prednjaka, vaditelja br. Pysanskega, ki je s svojim velikim po-žrtvovanjem vzgojil' prve prednjake. Telovadci so nastopali pri vseh zletih in, tekom kratkega časa je imel^ odsek lastne prednjake. V kratkem času je imel odsek 40 članov in 20 naraščajnikov. Odsek je polagal veliko važnost vzgoji naraščaja ali na žalost se je moralo na prepoved višje šolske oblasti naraščaj razpustiti. V .letu 1910. se je vršil v Sodražici skupni sestanek društva Ribnica z odseki Sodražica in Velike Lašče. V tem letu se je vršil tudi že prvi javni nastop združen z izletom Sokolske župe Ljubljana. Ob tej priliki je nastopilo 105 članov v kroju ter 55 telovadcev. Poleg odseka Sodražica so postavili tekmovalne vrste tudi društva Ribnica, Ljubljana, Šiška in odsek Velike Lašče. Odsek je živahno deloval, prirejal dramske predstave in propagandne izlete v okolico. Dne 8. jan. 1920 se je odsek osamosvojil in ustanovilo se je samostojno društvo. S tem dnem se je pričela tudi nova doba sokolovanja v našem naprednem trgu. Članstvo naše sokolske družine se je podvojilo in potrojilo. Pridobili smo novih sokolskih delavcev, ki so dvignili sokolsko delo. Ustanovil se je društveni pevski in tamburaški zbor, ustanovila sta se tudi društvena knjižnica in dramski odsek; nezlomljiva volja do . dela jih je povedla kljub vsem oviram zmagovito naprej. Dne 20. julija 1924. smo razvili društveni prapor, ki so ga izdejale naše članice. Ob tej priliki je članstvo položilo tudi svojo prvo zaobljubo. Dne 17. junija polaga društvo zopet obračun svojega dela. Sokolska misel je globoko ukoreninjena, kar dokazuje tudi društveno delovanje na prosvetnem in tehničnem polju. Danes šteje društvo nad 100 vsega članstva, od tega nad polovico telovadečih, poleg tega pa še blizu 100 naraščaja in dece. Društvo ima v stavbi »Posojilnice« svojo lastno dvorano z dramskim odrom in telovadnim orodjem. Poleg tega ima društvo v najemu tudi letno telovadišče in še drugo telovadnico. Prosvetni odsek ima tamburaški in pevski zbor. mladinski, zdravstveni in izletni odsek, dalje imamo smučarski odsek in društveno knjižnico z 1166 knjigami. Ž.upa Maribor BELTINCI. — Sokolsko društvo Beltinci bo imelo v nedeljo, dne 24. junija svoj društveni nastop s sodelovanjem okoliških društev in čet. Pričakujemo z gotovostjo, da nas vsi prijatelji Sokolstva iz dolnjelendav-skega in murskosoboškega sreza na ta dan posetijo in nam s svojo navzočnostjo zagotovijo moralen in gmoten uspeh. LJUTOMER. — Iz murskega sokolskega okrožja. V Ljutomeru se je vršil v mesecu aprilu in maju okrožni prednjački tečaj skozi 5 nedelj zaporedoma po 8 ur dnevno, ki ga je pose-čalo 31 tečajnikov in tečajnic. Tečaj je vodil okrožni načelnik br. Stopar Slavko, ki je tudi predaval Prv0 stroko telovadnega sestava in o te№ vadni metodiki. Nadalje so predavali br. Pohl drugo, br. Porekar tretjo, Varoga četrto stroko, br. Martinak lan- ■ ko atletiko, br. Miki zgodovino Sokolstva, br. Karbaš o sokolski ideji, br‘ Pušenjak o organizaciji in br. dr. Porekar Ciril o anatomiji in fiziologiji- Ob zaključku tečaja se je prijavilo 20 bratov in sester k društvenemu pred-njačkemu izpitu. C VE N. — Na Binkoštni pondeljek je imela četa svoj prvi letni nastop’ združen s pešizletom članstva, naraščaja in dece matičnega društva Ljutomer, kateremu je četa priredila ob Pohodu na Cven ob 'krasnem slavoloku prav lep sprejem. Povorko, ki je kfe; nila skozi Cven na Moto, so domačini navdušeno pozdravljali. Takoj po Prj' hodu so se izvršile za nekatere kc na ločenem prostoru skušnje. 0& Vi 16. uri je bil javni telovadni nastop-ki je obsegal 12 točk, pri katerih so sodelovali vsi oddelki telovadečega članstva čete Cven, društva Ljutomer «J Štrigova. Telovadbi so prisostvovali domačini v prav lepem številu. Vse vaje, kakor tudi posebne točke čete Cven, društva Štrigova in Ljutomer so bile skladno in lahko izvedene, posebno pa so zadivile gledalce depo izvedene efektne župne proste vaje člano^ in članic, skupaj 60. Na orodju se J odlikovala ljutomerska vrsta, ki ulj zopet prav dobre orodne telovadce. .•» bil to prvi večji sokolski nastop, Pr^? večja sokolska manifestacija na Mp;1' Po nastopu se je izvršil na telovadišč zbor članstva, naraščaja in dece. Ге1® in vsem ostalim posetnikom je ime četni starosta br. Lipša krasen nagovor. S tem svečanim činom je bila ključena posebna togka uspešno izvedenega programa. Kakor nastop v moralnem, tako tudi zabava, ki je sledila, je prines a prav lep materialen uspeh. RIBNICA-JOSIP DOL. — Sokolsko društvo Ribnica-Josipdol je upnzo rilo prošlo nedeljo v dvorani gosp Ptačnik pravljično igro »Dve Маисм pod odličnim vodstvom s. klacerje -Cela prireditev je jako dobro uspela* tako v moralnem kot v gmotnem ozr ru. Želeti bi bilo le, da bi naš Sokoj s sličnimi prireditvami večkrat stop med javnost. Reči i tumačenja. Ova pesma je iz vremena rata. Pesnik je onda bio još vrlo mlad (roden je 1894 god.). — Več smo govorili i več više puta ponavljali da se jasni suglasnici na kraju reči čitaju kao mukli. Zaito če biti sasvim pravilni sirkovi: k^t — sk^d, grud — wrot. Pravilno je slikovano i ovo: zl<*kl — r$k, jer se 1 na kraju reči a iza suglas-nika ne čita, kao što smo več ranije rekli. —- Kad smo govorili o čitanju rz nismo spomenuli da se ova dva su-glasnika mogu čitati i svaki odvojeno (t. j. kao rz) i to u vrlo malo reči; jedna od tih reči je baš: zamarzniety (zamarznjenti) = smrznut, a to je pri-dev od glagola marzn^ć (marznonjč) — mrznuti. — Matce = 3. pad. jedni-ne od matka (majka); wraeač = vračati se; porzucony = napušten, ostav-Ijcn; cieply = topao; kqt, -a = kut; pytač = pitati; poco — zašto; znow = ponovo, opet; przychodzQ = dola-zim; bylem = bio sam; z czem (š čem) — s čim; sk^cl (skont) = otkuda; kosci (kos’ći) = kosti; drzewo, -a = drvo; drzew (džef) = 2. pad. množine; šnieg, -u = sneg; gošciniec (gos’činjec), -nca = put; cmentarz, -a = groblje; martwy (martfi) = mrtav; gruda, -y — gruda; grud = 2. pad. množine; przed oczyma = pred očima (ovo je oblik dvojine, koji ima i imenica ucho: uszyma; množina bi bila: oezami, usza-mi); laska = milost, dobrota; otwarty = otvoren; wrota, wrot (množina) = vrata; knok, -u = korak; wci^ž (fčonš) — neprestano, stalno; špieszyč siQ = žuriti se; zvvlekač — otezati, odugovla-čiti; widmo = utvara, prividenje; widm r= 2. pad. množine; wlasny = vlastit, svoj, rodeni; zl^kl si$ = upla-šio se; naprzecivv komu (napšečif komu) == nasuprot, prema kome; zdale-ka — izdaleka; powietrze = vazduh; držqcy (držonci — dva sloga, r nije samoglasno) drktav; krzyž (kšlš) = krst; twych (—tvvoich) = tvojih; r^k = 2. pad. množ. od r^ka. M o j o j m a j c i. Po smrznutom se vračam putu U tvoj napušten, topli kut, ne pitaj: zašto opet dolazim tamo gde sam več bio, s čim i otkuda. Gole kosti drveča, sneg i zima, put: groblje mrtvih gruda; ostala samo pred očima milost tvojih otvorenih vrata. Krok se stalno žuri i stalno odugovlači, uplašio so svojih tragova kao utvari, prema njemu ide izdaleka u vazduhu drktavi krst tvojih ruku. Šestnaesli čas IV vrsta. J e d n i n a. 1. koše rzecz krevv 2. kosci rzeczy krvvi 3. kosci rzeczy krwi 4. košč rzecz krcw 5. košci rzeczy krwi 6. košcia rzecz^ krwi£i 7. košci rzeczy krwi M n o ž i n a. 1. košci rzeczy krvvie 2. košci rzeczy krwi 3. košciom rzeczom krvviom 4. košci rzeczy krwie 5. košci rzeczy krvvie 6. koščmi rzeczami krwiami 7. košciach rzeczach krvviach Po ovoj vrsti menjaju se sve hne-nicc ženskog roda na suglasnik. Ne-kad su sve ove imenicc imale mek suglasnik na kraju, ali sad kod izvesnih imenica ove mekoče nema u oblicima koji se svršavaju na suglasnik (1. i 4. pad. jednine). To su imenice na p, b, w, m, tako da danas imamo oblike: cerkievv (erkva) — cerkvvi bre\v (obrva) — brvvi (brvi — je-dan slog) gl^b (dubina) — gkbi. Ovo isto možemo videti i kod imenica muškog roda. Neke od njih koje imaju na kraju p, b, w, m, (t. j. one kod kojih su ovi suglasnici ranije bili umekšani), menjaju se sad kao imenice s mekim suglasnikom na kraju, iako: karp (šaran) — karpia gol^b (golub) — gole bi a žoraw (ždral) — žoravvia Bytom (mesto) — Bytomia. Navodimo samo L i -■ Ра^- ЈС1^" nine. O promeni imenica IV vrste ne bi se imalo mnogo stvari reči. U jectomi nema nikakvih novih promena. ^e'i-mo se samo onoga što smo govorili o čitanju slova r: krcw — knvi (krfi — jedat} slog). Za 1. p a d e ž množine imamo dva nastavka, i to -i i -e. Ne moze se dati tačno pravilo koje imenice 1™аЈи koji nastavak, može se samo reci da velika večina imenica na -c, -s ih na dva suglasnika ima nastavak -i, dok imenice na -ew imaju -c. Гако: poNviešč (roman) — povviešci nič (konac) — nici cerkiew — cerkvvie dlon (dlan) — dlonie noc (noč) noec. Medutim ima i tu otstupanja: brew (obrva) — brvvi (doduše. ovo je jedina od ovih imenica s ovakvim nastavkom) sieč (mreža) — siecie. Neke imenice imaju naporedno oba nastavka: postač (prilika, ličnost, lice) po-staci i postacie vvieš (celo) — wsi i wsie. U 6. p a d e ž u m noži n c nastavak je -ami ili -mi. Ovaj drugi sačuvao se još samo kod malog broja imenica, kao što su: košč — koščmi skron (slcpoočnica) — skronmi dlon — dlonmi nič — niemi i t. d. Ovakav smo nastavak imali i kod nekih imenica I vrste (v. XI čas). Nepoznate reči: poezta = pošta; ile = koliko; znaezek, -czka = marka (poštanska ili taksena); list, -u == pismo; zwyczajny = običan; szeščdziesiat (šez’des ont) = šesdeset; grosz, -a = groš (100 groša = 1 zloti); polecony = preporučen; dwadziešeia (dvades’ča) = dvadeset; prosz«; o = molim za; chcialbym = hteo bih; nadač = dati; jako = kao; przeslač = poslati; pakiet, -u = paket; zagranic«? = u inostranstvo; za- . wiera = sadržava, ima; na pakiecie = na paketu; w nim = u njemu; nekleič = zalepiti; dwa zlote = dva zlota; w ten sposob = na ta j način,-tako; prze-sylač = slati; czasopismo, -a = časopis; przyj^č = primiti, uzeti; przyjQ-cie = glagolska imenica od przyjač; proszQ o przyj^cie = molim Vas da primite; przesylka = pošiljka; pie-ni^žna = novčana; wypelniony = is-punjen, popunjen; przekaz. -u = uput-nica; wysylač = odašiljati, slati; vvy-pelnia — popunjava; zagraniezny = za inostranstvo; informacja = obave-štenje. Na poczcie. — Na pošti. — ProszQ pana, ile kosztuje znaezek na list zwyczajny do Jugoslaviji? Molim Vas, koliko košta marka za obično pismo do Jugolavije? —^ Szeščdziesi^t groszy. Šezdeset groša. — A na polecony? A za preporučeno? — Jeden zloty dwadziešcia groszy (ili samo: zloty dvvadzicšeia). Jedan zloti i dvadeset groša. •— Prosztj wiQC o dwa znaezki na listy zwyczajne, a ten list chcialbym nadač jako pole-cony. Dajte mi dakle dve marke za obična pisma, a ovo bih pismo hteo dati kao preporučeno. * Chcialbvm przeslač ten pakie zagranict;. Hteo bih da pošaljem ovaj paket u inostranstvo. A eo pakiet zavviera? A šta ima u paketu? Ksi^žki. Knjige. Prosz«? \viec napisač na pakie' cio že s$ w nim ksi^žki i >ia' kleič na niego znaezki za d'V* zlote. Onda napišite na paketu & su u njemu knjige i zalepit6 na njega marke za dva zlota- A czy možna w ten sposob przesvlač ezasopisma? A mogu li se na taj način (ta' ko) slati časopisi? ■ Owszem, možna. Da, mogu, Prosze o przyjecie ргхезу^* pienitjžnej do Lwowa. Molim Vas da primite nov' čanu pošiljku za Lavov. - Czy ma pan wypelniony PrzC’ kaz? n Imate li popunjenu uputnic0 - Tak. A ezy možna z Pol|^ wysylač pieni^dzc zagranice- Da. A može li se iz Poljs^0 slati novae u inostranstvo- - Ovvszem. W takim razic ^ pelnia pan przekaz zagranicZio' Da. U tom slučaju popunJ* vate uputnicu za inostra stvo. - Dziqkujt; za informacja! Hvala za obaveštenje! (Nastaviče se) Širite Solcol. glasn SLOVENJGRADEC. — Prosvetno delo v našem društvu, ki jc bilo zelo plodonosno, se bliža koncu. Vsi odseki so storili svojo dolžnost. Dram-?. °dsek jc uprizoril burko »Stari gre-f1*. lrež. brat Šmid), burko »Roksi« i5Z‘-s' Smolnikar), dramo »Stilmond-s zupan« (rež. br. dr. Finžgar) in spevoigro »On in njegova sestra« (rež. r. Krajnc) s sodelovanjem salonske-orkestra in pevskega društva. Vse Ym usPe^c odlično, samo obisk bi Ц lahko pri nekaterih igrah večji od s rani članstva. Novoustanovljeni lut-'arski odsek pod vodstvom br. Mrov-jeta je vprizoril pravljične igre »Mar-uel«, »Zlati cvet — čarobni svet«, »Razbojnik Cefizelj« in »Jurček sli-'ar«, ob katerih je mladina preživela Par lepih ur. • Tudi predavanja so bila pogosta, .. sl?er: Želodčne bolezni — želodčni starosta dr. Železnikar), Ka-in c ustaja (br. Jenko), Sokolstvo ,ln>ort (br- Veljak), Junak in So-плЛ /•? ^*r- Prah), Lutkarska umet-ost (br. MroVlje), Ovire duševnega in telesnega razvoja otroka (br. dr. Po-n™ Sokolstvo in nacionalizem (br. P svetar Šentjurc), Zrinjsko-Franko-cp , tra^edija (br. Jenko) ter Soln- 1 ’ Zra* in voda (br. starosta dr. Že-, nikar) žal — jc bila udeležba sla-л ' po^cbno onih, katerim so bila prc- avanJa namenjena. , . SV. URBAN PRI PTUJU. — So- ' j- ^eta ^v- Urban Pr‘ PtuJu Је Poredila v nedeljo 3. t. m. svoj letni de?^?P- Nastopili so vsi domači od' , j*1 samostojno, nato pa naraščaj, cJ^eska skupina in oddelek telovad- v na drogu, vsi od matičnega sokol-д e*ja društva iz Ptuja ter člani od Sv. ndraža in iz Dornave. Posebno sli- Vl.t jc bil nastop domačih članov in Vsi so občudovali pisano na-пПо nošo kmetskih fantov, ki ,so vЛу dobro izvajali predpisane župne сц *^ek nastopa je tvorila na kon-Posrečena skupina vseh domačih . Jelkov z 60 telovadci. Prisostvovalo nastopu •poleg velikega števila do-j. acin°v tudi mnogo gostov iz Ptuja 2 *. okoliških gričev v Slov. goricah. , ozirom na težke razmere, ki še vla-nai? V tu^ajšnjcm kraju, je dosegel t. .®P popoln moralen in deloma ma-ter|alen uspeh. Župa Mostar o KORČULA. — U nedclju 20 maja 'S- priredilo je naše društvo svoj na- su i dan. U zoru u 4 sata krenule u ,*-eS°rije s muzikom na uranak ređ Lumbardu. U Lumbardi je pri- \r etlv° natccanje na morskoj obali. araštajci(-kc) i podmladak proveli su eseJo nekoliko sati u igri, pesmi i ku-Panju. Posle podne je u gradu bila javna 2vr?.s*aJska vežba. Jak vetar nije do-ob° '° c'a se natecanja i igre izvedu na . a‘i, kao što je bilo projektovano, pa zato cela priredba prenesena na dru-n..Uzi teren, pred1 sokolanu. To ipak Je umanjilo uspeh i efekat izvedbe, su sve tačke bile napeto praćenc ođ ц .pSobrojne publike. Ženski podmla-Sa * naraštaj izvodili su igre, štafete p zaPrekama, trčanje, natezanje ko-P*. trku na hodaljkama i drugo, j U izvedbi je sudelovalo usve 96 Ce i naraštaja te Sokolska muzika. ^pv.KORčULA. — Sokolsko letnje štu i ^at*ovi na letnjem vežbali-1Jst lePo napreduje. Teren jc društvu tio^P^a opčina, a troškove (uz pripo-jj- c Savcza SKJ) snose članovi radeči Plaćaju određeni broj nadnica. Di-г enzUe vežbališta su 10 X 30 m. na W»dnome je položaju i zaklonjeno od tla r?' ^ad če biti završen kako izqle- 8 d« 15 juna. je ^ISIĆIĆI. — Dne 3 o. m. izvršena njena svečani način posveta i razvijanj Zas,tave u SokoTskoj četi u Lisiči-гђПа; Ovoj svečanosti prisustvovalo je p,..08^0 naroda iz mesta i okolice, a lih u^J.\ovali su i brojni članovi osta-Sdo i nj*h četa kao Ostrožac, Donje Гђа<Л Jablanica, Podorašac i dr. Od je >cn°g društva Konjic prisustvovao s 'e>iki broj članova svih kategorija uPraVom društva. večani čin otpočeo je u 2 sata v0 c Podne sa »Sokolskim pozdra-SokVjkoji je otpevao mešoviti hor štenftf °8 društva. Nakon toga je sve-Vr§; ~~ imam brat Agan Hodžič iz-,? verski obred proučivši dovu- m°litvu 2at: na našem jeziku. teci . Је brat Svetozar Mužijevič, Hjic arcšina Sokolskog društva Ko-^okni i 0 dresirani zastupnik staroste lića župe Mostar, brata Čcdc Mi-s^Oin 'ao vr'° Sovor u patriot-hrat »' sokolsrkom duhu. Nakon toga sin; -^UziJevič predaje zastavil stare-istu j bratu Rajri Miljeviču, koji je Drj«0(| darovao. Brat Miljevič nakon zastavn°? govora upučenog četi, ljubi Polažf.11, 'i Predaje jc bajraktaru, koji ži§c ' *akletvu. Ovoj zakletvi pridru-dvoje dcce Sokoliča. bvata" s'cc'i govor kuina zastave Dre(j ft|,melta Jabučara i konačno is-lem ruštva Konjic starešina brat Sa-■^ući .»Povm pozdravlja četu čestita-Veliko J da n a š n j i značajni dan i ovo ^vih „ Sfl^olsko znamenje. — Konac Catijci£0V^ra PoP'aćen je burnim kli-Kralju, Jugoslaviji i Sokol- Nakon ovog svečanog čina mešoviti hor Sokolskog društva otpevao je državnu himnu. Pre, i za vreme ovih svečanih momenata padala je jaka kiša, koja nije niti za jedan momenat pomela, da se cela ova svečanost izvede do kraja. Kad se vreme prolepšalo, nastalo je opče narodno veselje uz svir-ku, pevanje i igranje. Pored toga bilo je i drugih priredbi. Članovi Sokolske čete Lisičiči izveli su vrlo dobro proste vežbe, zatim je priredena trka na 1500 m s nagradama i nagradno gada-nje na 200 m na kojem su se pored članova streljačke sekcije čete Ostrožac natecali i članovi ostalih četa i društva. Ove sve priredbe i narodno veselje trajalo je do 7 sati navečer, nakon čega se u najboljem raspoloženju i s nezaboravnim utiscima svet počeo razilaziti svojim kučama. ŽUPA. — Ova četa proslavila je vrlo lepo Đurđevdan i dan Zrinjskog i Frankopana s urankom. Okupljeno je bilo 40 članova, 49 dece i 4 naraštaja; pridružilo se je i oko 30 drugih seljaka. Brat starosta i s. tajnica odr-žali su prigodne govore. Deca su vež-bala proste vežbe odredene za 1934 g. Župa Niš ŽITORAĐA. — Osnutak čete. 26-og prošlog meseca osnovana je četa u Žitoradi u gnezdu topličkog ustan-ka i največeg žara jugoslavenske misli. Na os ni vanju su sudelovali delegati župe brat Cergolern Josip, delegati društva prokupačkog brača Konstan-tinovič Predrag i Panajotovič. Skupšti-nu je otvorio brat Ratkovič Milivoje, učitelj, a nakon njega toplim rečima pozdravili su bratsku skupštinu brača delegati, te je jednoglasno izabrana uprava čete, na čelu sa starešinom bratom Nedeljkovičem Milanom. Zupa Novi Sađ MARTONOŠ. — Otvaranje Sok. doma i letnjeg vežbališta. Sokolsko društvo Martonoš dana 3 juna ove go-dine priredilo je svoju V društvenu javnu vežbu u vezi s ot varan jem Sokolskog doma i letnjeg vežbališta. Na ovu javnu vežbu odazvalo se društvo Stara Kanjiža u vrlo lepom broju. Ovaj dan je od velikog značaja za Sokolsko društvo Martonoš, jer je ono posle četvorogodišnjeg napornog i istrajnog rada, od svoga osnivanja od 1930 god. do danas prešlo preko mnogih teškoča i prepreka, ali je ipak ostvarilo svoj davnašnji san i želju, te je došlo do Sokolskog doma pored ko-jeg je uredeno vrlo lepo, s higijenskog gledišta odlično, i za sokolske svrhe vrlo pogodno i prostrano letnje vežba-lište. Svečanost je obavljena sledečim redom: U 5 sati ujutru obavljen je od Strane mesnog društva doček učesnika ®a željezničkoj stanici; u 8 sati pre podne na letnjem vežbalištu obavljene su zajedničke probe popodnevnog programa, posle ovoga u 11 sati pre podne formirana je svečana povorka od Sokola, mesnih gradana i gostiju iz okoline, koja je prodefilovala glavnim ulicama i vratila se u Sokolski dom te je time prepodnevna svečanost zavr-šena. Posle podne u 4 sata pre samoga početka javne vežbe sve vežbače grupe su nastupile na sletištu igde je održan pozdravni govor od strane prosvetara društva br. Kozarskog Milenka. Zatim je otpočela javna vežba sa sledečim programom: 1) Proste vežbe muške dece. 2) Proste vežbe ženske dece. 3) Igre muške dece. 4) Igre ženske dece. 5) Pros!te vežbe muškog naraštaja. 6) Vežbe uzornih odeljenja na spravama. 7) Proste vežbe ženskog naraštaja. 8) Proste vežbe članstva. 9) Proste vežbe članica i 10) Utakmica skupine članova i muškog naraštaja u odbojci. Javna vežba1 je potpuno uspela, kako u tehničkoj izvedbi tako i u mo-ralnom i u materijalnom pogledu, na opšte zadovoljstvo svih prisutnih. Odmah posle programa počela je padati jaka kiša te se sva publika po-vukla u sokolanu gde jc otpočela igran-ka na kojoj jc svirao Tamburaški zbor Sokolskog društva Martonoš. U 9 sati uveče otpočela je sokolska zabava s igrankom u sokolani, koja je bila puna Sokola, Sokolica i prijatelja Sokola. Sokolsko društvo Martonoš otva-ranjem doma i letnjeg vežbališta rešilo je još jedan težak problem u svome radii, te se od sada očekuje, da če ovo agilno i vredno društvo napredovati još bolje i da če svojim istrajnim ra-dom i trudom moči poslužiti mnogima za primer. SUBOTICA. — Kroz prvo tromesečje rad našega društva bio je veči-nom unutrašnjeg karaktera. Prednjač-ki zbor se povečao i broji 31 pripadnika. Vežba se u dve vežbaonice: mu-šikoj i ženskoj. Održavali su se časo- vi za žup. i društv. prednj. kandidate; grupe vežbačica su se povečale; zavedena je štednja za slctovc kod svih kategorija. Ženski naraštaj vežbao je u dve, muški u tri, muška deca u tri, a ženska u dve drupe. Sem toga ima 14 odeljenja dece i naraštaja u osnovnim i gradanskim školama. Ne samo članstvo, nego i naraštaj i deca imaju zaseban prednjački zbor. Bio je osnovan i jahaoki otsek, koji uspešno radi, te su bile priredene i utakmice. Ove godine osnovali smo Seosku četu u Malom Bajmoku i ponovo oživeli onu u Malom Beogradu. Sada imamo 7 četa. Društvo je dobilo od Kr. banske uprave više hiljada jabukovih mladica i mladih vočaka koje je podelilo i četama. Prosvetni rad proši-rio se organizovanjem pozorišne i pe-vačke sekcije. U društvu bilo je pri-redeno 20 sokolskih i drugih predavanja i velik broj kratkih govora pred vrstom, a seoskim četama 10 predavanja. U raznim listovima imali smo 115 raznih sokolskih vesti. Društvena knjižnica uvečana je sa 76 primeraka. Prilogom gradske opštine od 7000 di-nara u materijalu i novcu moglo se nastaviti radom na osnivanju lutkar-skog pozorišta. Društvena muzika i tamburaški zbor održavali su redovne časove i sudelovali su na svima priredbama. Zabavni odbor imao je 14 raznih priredbi: akademija, posela, drugar-skih sastanaka i slično. U organizacio-nom pogledu uprava je najozbiljnije shvatila svoj zadatak kao i u ostvarenju plana rada. Narodno odbranbeni otsek radio je u svomc delokrogu, isto i nadzornički odbor koji dežura u vež-baonicama. Pošto su finansijske prilike uopšte teške, uprava je pristupila racionalnej štednji i time je održala ravnotežu. Primanje je iznosilo 43,168,96 Din, a izdavanje 34,866.05 Din. Dugovanje 95.750 Din. — Sveukupni broj članstva svih kategorija iznosio je 2721. A.T. SUBOTICA. — U nedelju 3 juna. prilikom svoje posete Subotici, u kojoj su bile priredene velike nacionalne manifestacije, g. Nažjar, francu-ski poslanik posetio je u društvu naj-uglednijih subotičkih ličnosti, letova-lište subotičkog Sokolskog društva »Sokolovac« na jezeru Palic, gde su ga Sokoli srdačno dočekali. Pri do-lasku zaželio je dobrodošlicu starešina društva brat Ante Tadič, na čemu se g. Nažjar najsrdačnije zahvalio. Posle razgledanja ovog lepog dru-štvenog letovališta, o kojem se gos podi n poslanik najlepše izrazio, bili su on i svi pristutni gosti počaščeni cr-nom kavom. Bio je prireden i kratak program pri čemu su naraštajci odiga- li partiju odbojke, a tamburaši svirali vesele koračnice i narodna kola. A. T. Župa Novo mesto MIRNA. — Naš Sokol je polagal račune svojega tihega dela v telovadnici zadnjo nedeljo v maju s telovadnim nastopom, ki je bil izvršen vkljub skrajno slabemu vremenu v neokrnjenem obsegu. Prireditev je vodil brezhibno društveni načelnik br. Lunaček. Nastop je obsegal letošnje vaje vseh oddelkov, ki so pri njih sodelovala poleg domačega društva tudi vsa društva okrožja. Vaje so kljub dežju bile izvajane skladno, zlasti je ugajal nastop članov in Slanic. Po nastopu se je razvila v Sokolskem domu ob spremljavi Magistrovega šramel-tria in petja moškega sokolskega zbora iz St. Janža dostojna zabava. Ob zaključku se je zahvalil vsem za lep obisk društveni starosta br. Bulc Fran, nakar je pozdravil navzoče še župni pod-starosta br. Pavel Herbst za župno upravo. ŠT. LOVRENC NA DOLENJSKEM. — Naš Sokol dela (tiho a marljivo. V zimskem času je odigral dve igri: »Trojčki« in »Duše« z velikim moralnim a manj zadovoljivim gmotnim uspehom. Člani so se pridno posluževali knjig novoustanovljene sokolske knjižnice, ki sc je pomnožila v zadnjem času za 30 novih leposlovnih knjig. Potom sokolskih listov pa se članstvo redno seznanja z vestmi in delom bratov in sester širom domovine. Brat prosvetar skrbi za redne nagovore pred vrstami, ki so idejno sokolski, a nekaj govorov je bilo tudi narodno gospodarskega značaja. Vsi telovadni oddelki se vestno pripravljajo za zlet v Sarajevu in Zagrebu. katerimi sledi domači javni nastop. K telovadbi prihaja članstvo in deca redno in z veseljem. Društvo, ki je še mlado in zgolj kmečko društvo, beleži že lepe uspehe na področju vsestranskega sokolskega delovanja. ŽUŽEMBERK. — Naš Sokol bo prvo nedeljo v juniju slavil svojo 15-letnico z razvitjem članskega prapora. Enako se pripravljajo tudi dr^ štva: Št. Janž, ki ima nastop 17. junija, St. Lovrenc — 18. avgusta in Št. Rupert, ki v jeseni ob 15-letnici otvori svoj novi Sokolski dom z nastopom. Ž.upa Sarafevo TURBET. — Ove godine je održan okrožni slet u Turbetu. Osim oba-veznih društava ueestvovala su stari-ja brača iz Zenicc. Društvo Turbe dalo si je dosta truda da organizacija ne podbaci. Pred večer 2 juna dobilo je ovo ubavo mestance svečan izgled: stizali su prvi gosti i glazba iz Zenice. Čim se smrklo krenula je bakljada, a svi su domovi bili svečano rasvetljeni. Posle toga priredena je akademija u domu. Rano u jutro sledečeg dana krenula je budnica kroz mesto, a odmah posle toga počela su natecanja u odbojci. U 11 časova pre podne krenula je sa sletišta impozantna povorka u kojoj su uzeli učešča oko 500 što članova što omladine. Oko 3 časa po podne započeo je javni čas govorom izaslanika župe brata Radovana Saviča. Posle 'toga nastupile su pojedine kategorije u savrše-nom redu. Čas je završen s vežbama jednog odreda vojske i jedne vrste članova na spravama. Na ovom javnom času nastupilo je u svemu oko 90 članova, 16 starije brače, oko 50 članica, oko 70 članova čete, oko 60 naraštaja i oko 120 dece, dakle u svemu oko 400 vežbača i 50 vojnika. Najimpozantniji jc bio nastup sa župskim vežbama, kada su nastupili svi članovi, članice i članovi četa za-jedno. Ovo je bio prvi veči nastup u ovom mestu, a može se nazvati do sada najuspelijim javnim nastupom IV okrožja naše župe. Unutar sletišta bilo je oko 1100 gladalaca, a ako proce-nima povišno sve gledaoce s okolnih brežuljaka možemo slobodno ovaj broj povisiti na 2000. Publika je oduševlje-no pozdravljala svaki nastup, a osobi-to izvedbu župskih vežbi i vežbi vojske. Ž.upa Sušak - Hifeka BRUVNO. — Sokolska četa u Bruvnu nakon 4 godine svoga opstan-ka i uspešnog rada, podiže svoj Sokolski dom u Bruvnu. Iako je četa vrlo siromašna i bez prihoda koji bi omo-gučili gradnju doma, uprava se je dala na posao: na sabiranje dobrovoljnih priloga. Zahvaljujuči svesti i volji svoga članstva, a sustretljivosti i ostalog rodoljubivog naroda ove okolice, sa-kupila je lepu svotu novaca. Ban Savske banovine br. dr. Ivo Perovič doprineo je lepu svotu. Zemljište u površini od preko Vk rali (vrt) u središtu mesi:a darovao je četi starešina brat Duro Obradovič. — Na toj površini podiže sc dom, a iza njega če biti veliko i lepo letnje vež-balište. Dom če biti prizemna zgrada od tvrdog materijala, a imače sve prosto-rijc koje su potrebne u njemu, kao: prostranu dvoranu za vežbanje, stalnu pozornicu, svlačionice, čitaonicu, spre-mište i sl. Ako nam priteknu u pomoč br. Savez i župa, onda čemo do jeseni dovršiti sve, i svečano proslaviti otvore-nej doma. Dom se nalazi u gradnji, pa molimo braču naše rodene Bruvanjce, koji su danas izvan Bruvna, da nam priiteknu u pomoč svojim prilozima, koje valja slati na Sokolsku četu u Bruvnu. Odbor za gradnju doma sačinja-vaju brača: Dura Obradovič, Milan Marinkovič, sveštenik, Sava Guteša, Nikola Stanič, Savica Guteša, Lazo Lukač, Savica Krajnovič, Dane Pokra-jac, Ilija Čubrilo i Nikola Krajnovič. SENJ. — II slet okružja uskočko-vinodolskog. — Nedelja 3 o. m. bila je lepa nacionalna sokolska manifestacija u Senju povodom II sokolskog sleta okružja uskočko - vinodolskog. Več prvim jutarnjim parobrodima stigli su Sokoli iz okolišnih mesta tako najpre Sokoli iz Raba, pa onda Sokoli iz Crikvenice i Novog. — Velikim pak autobusima stigli su Sokoli iz Otočca na čelu sa starešinom drom Brankovičem. Po podne pak stigla je večiiia Sokola iz Crikvenice na čelu s okrožnim načelnikom br. Jankom Jazbecom. Na ovaj slet Sokolstva u našem uskočkom gradu Senju stigli su i Sokoli veslači iz Raba u čamcima »Jadran« i »Istra«. — !Po podne po do-lasku parobroda iz Crikvenice odmah se je na obali složila povorka na čelu sa senjskom gradskom glazbom. Povorka je prošla glavnom ulicom do Zvonimirovog trga gde je održan ma-nifestacioni čbor. Zbor je otvorio starešina senjskog Sokolskog društva br. Zgordec, direktor, a zatim je govorio br. dr. Kuntarič, narodni poslanik, pa br. dr. Brankovič, izaslanik br. Župe Sušak-Rijeka br. prof. Šepič, te grado-načelnik Senja prof. br. Rivoseki. Nakon ovog zbora pošla je povorka na sletište koje je bilo lepo uređeno. Pod vodstvom br. okrožnog načelnika Janka Jazbeca nastupile su sve kategorije vežbača i vežbačica, ženska i muška deca, naraštaj muški i ženski te žensko i muško članstvo. Vežbe su izvedene na opče zadovoljstvo. Posle vežbe počeli su se Sokoli razilaziti paro-brodom i autobusima ispračeni od do-mačeg Sokolskog društva Senj. — Su-tradan rano otputovali su veslači S> koli iz Raba opet na vesla natrag u Rab. Ova je sokolska manifestacija u gradu Senju lepo uspela i pored ne-stalnog kišovitog vremena u noči i u toku jutra toga dana. Sokoli Senja vratiče susednim br. društvima poset prilikom svečanosti polaganja kamena temelj ca Sok. doma u Crikvenici te u Otočcu prilikom razviča barjaka i prilikom sleta ličkih sokolskih četa. SILBA. — Naše društvo razvilo je več na početku svestran rad. Jedan od prvih radova bio je muzički tečaj, koji vode s. Angela Zorževa i brat dr. Josip Supičič. Tečaj lepo uspeva. Uz glazbeni tečaj osnovan je ženski i dečji pevački zbor, koji takoder lepo napreduje. S tehničkim radom još nismo za-počeli, jer za to nemarno ni sprava ni spremne sile. SUŠAK. — Proslava 30-godišnjice Sokolskog društva. Koncem maja na-vršilo se trideset godina otkako se osnovalo Sokolsko društvo Sušak - Ri-jeka. 24 maja 1904 sastala f»e konsti-tuirajuča skupština pod pretsedanjem pok. Josipa Liniča, odličnog rodoljuba iz Trsata, i ta je skupština odlučila da se dotadanje Planinarsko društvo pretvori u sokolsko. Počeei su bili vrlo skromni. Članovi su se sastajali po raznim prostorijama u Sušaku na vežbanje, no najviše u posebnim prostorijama tadanje restauracije »Kontinen-tal« i hotela »Sušak«, od kojeg je pre-gradnjom postao današnji naš Sokolski dom. U mlado sokolsko društvo rc-krutovali su se članovi svih društvenih slojeva Rijeke i Sušaka. Bilo je tu advokata, trgovaca, obrtnika, činovnika i daka. A što je karakteristično za tadanje nacionalno raspoloženje ovoga kraja, u tom su društvu bili izvršujuči članovi pored Hrvata i Srbi i Slovenci, koji su se na zaradi našli tada na Ri-jeci. Tako je dugo vremena Srbin bio i društveni barjaktar i nosio u svečanim zgodama društveni hrvatski bar-jak. Jasno je, da su vlasti pravile društvu svakojake neprilike, članove pro-gonili, pogotovo državne službenike i dake. No jugoslovenska ideja, potstak-nuta SupUom i Barčičem, političkim i nacionalnim vodama ovoga kraja, rasla je i jačala se u gnezdu naših Sokolova. Kad je carska ruska flota posetila ri-ječku luku, naš je Soko priredio ruskoj brači takove manifestacije, kakove se u tom kraju ne pamte. Došlo je do bratimljenja izmedu naših Sokola i ruskih oficira; na društvenoj večeri, što ju je Soko priredio ruskim morna-rima. Rusi su bili zasipani cvečem. Ri-ječki Madžari i Italijani bili su vrlo ogorčeni i iznenadeni, jer su slutili isti-nu, koja se iza tih patriotskih govora krila. Sušački Soko priređivao je javne vežbe, izlete u susedno istarske, primorske i goranske krajeve, time vršio snažnu propagandu za sokolsku i sve-slovensku misao. Rat je naoko preki-nuo rad Sokola. Juna meseca 1914 g., kad je buknuo rat, sastadoše se članovi odbora na poslednju scdnicu, na kojoj zaključiše, da zbog izuzetnih prilika, koje su zavladale gnjusnim napa-dajem Austrije na »bratsku Srbiju«, moraju obustaviti do daljnjega svoje delovanje. No, i bez sastanaka i sokolskih vežbi, članovi Hrvatskog Sokola u Sušaku vršili su svoju patriotsku i sokolsku dužnost medu vojskom, na frontama i dr., tako da je veliki broj naših članova prebegao u Srbiju ili k saveznicima da se kao dobrovoljci bore za slobodu i ujedinjenje svoga naroda. Iz naših redova potekao je i slepi heroj, puk. br. Lujo Lovrič, pok. Ante Lekčevič i Ivan Endlihcr, koji je umro u gradačkoj tamnici, da spomc-nem samo najistaknutije. Za prevrata i italijanske okupacije članovi Sokola počeli su se ponovo sa-stajati. Trebaloje prc svega dignutiduh naroda, koji je od ratnih tegoba i od okrutne okupacije bio smalaksao. Sto-ga je iza demarkacione linije, u Mar-ifcinščici, bila priredena sokolska javna vežba uz sudelovanje naše junačike vojske, a toj je vežbi prisustvovalo sve što je smelo i što nije smelo preči preko bodljikave žice. Neopisivom oduševljenju nije bilo kraja. Okupa-torne su čete celog tog dana i cele noči bili u spremi u strahu da se ne spre-ma prepad na zločinskim načinom za-posednute krajeve. Posle odlaska Italijana iz Sušaka, Sokolsko je društvo u Sušaku nastavi- Slike u veličini 65X49 cm: Dr. JINDRA VANJI C EK Dr. josip Sajner Komad 20'— Din JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA LJUBLJANA, NARODNI DOM 155-1 lo Sii svojim radom i ostalo je na istoj onoj idejnoj liniji kao i pre rata, tako da sve stranačke borbe, osnivanje se-paratističkih frakcija, nisu ni za čas pokolebale redove jugoslovenski ori-jentiranih Sokolova. Od toga časa naše društvo jača i diže se, stiče svoj Dom, podignut uz velike žrtve, pri-ređuje javne vežbe, sletove, Inicijator je svih nacionalnih manifestacija, u njegovu Domu prireduje se sve kulturne, nacionalne i zabavne priredbe u našem gradu. Danas naše društvo broji 800 članova i članica, preko 1000 naraštaja i tleče, a taj broj je u porastu. Vežbaju i rade sve kategorije i stvaraju se neke nove. Velika sokola-na daleko je premalena da primi samo jednu kategoriju, na pr. naraštajce ili decu. A na nedeljnjoj vežbi smo se uverili da je največi sušački trg. Sokolski trg, premalen da primi vežbače i gradanstvo oduševljeno sokolskom idejom. * U nedelju dne 3 o. m. proslavilo je Sokolsko društvo Sušak-Rijeka jubilej tridesete godišnjice svoga postanka. Ujutro bila je svečana matineja u sokolskoj kino - dvorani, kojoj su pri-sustvovali pretstavnici vlasti s grad-skim načelnikom, br. Durom Ružičem, na 'čelu, nar. poslanik br. dr. Ružič, pretstavnici svih društava i korporacija u Sušaku, izaslanik Sokolskog sa-veza i Sokolske župe Sušak-Rijeka, delegati susednih sokolskih društava, svi članovi i članice i velik broj gradana. Najpre je društveni starešina, br. Bogomir Grkinič, održao značajan pri-godni govor, te je predložio da se po-šalje pozdravni brzojav Nj. Vel. Kralju, što su svi prisutni prihvatili uz burne ovacije Nj. Vel. Kralju i Jugoslaviji. Iza toga vojna muzika, pod ravnanjem vojnog kapelnika, br. Jana Slaboga, intonirala je državnu himnu. Nato je br. starešina pročitao još i pozdravni brzojav upučen Savezu. U svojem daljnjem govoru brat starešina setio se dirljivim rečima mrtvih osnivača i sve ostale brače i sesta-ra, te je završio svoj prikaz zavetom, da če naše Sokolsko društvo poči i dalje nepokolebivo njihovim tragom. U to je ustao izaslanik Saveza i Župe, brat Ivo Polič, koji čestita br. društvu u ime Saveza i Župe, te pozdravlja naročito one članove, koji su u društvu od njegova osnutka. Sledi za-tim deklamacija i koncertni program izveden od vojne glazbe i pevačkog društva »Narodnog prosvečivanja«. Posle podne bila je predvidena javna vežba na Sokolskom trgu. No pljusak, koji je celo pre podne plju-štio, grozio se, da če nastaviti i posle podne. No neustrašivi načelnik, brat Boras, izdao je naredenje da se vežba ima održati. I vežba se održala za naj-povoljnijeg vremena. Iako je nebo bilo pokriveno težkim oblaeima, bila je hladovina, i vežbači se nisu umorili. Sokoli su s vojnom glazbom na čelu prošli u impozantnoj povorci kroz grad do Sokolskog trga, koji je več davno pre ,vežbe bio do poslednjeg mesta ispunjen gradanstvom. Vežbafe su sve kategorije s vežbačima iz susednih br. sokolskih društava. izvedene su sletske vežbe sarajevske i zagre-bač'ke, te vežbe na spravama i dečje igre. Sve su te tačke precizno izvedene, naročito proste vežbe članova i članica, a kategorija starije brače na spravama bila je burno aklamirana. No i sokolska deca, zlatna u svojoj oz-biljno shvaeenoj dužnosti, do suza su ganuia i nasmejala gledaoce. Prednjač-ki odeo na spravama pokazao je ne-običnu/ rutinu na svim spravama, tako da je sve prisutne zadiveo. Na koncu muški i ženski naraštaj izveo je kombinirane slavenske plesove odredene za zagrebački slet. Stotinu i dvadeset plesača i plesačica u narodnim slaven-skim nošnjama prekrilo je prostrani trg u krasnim figurama koje su se sva-kog časa menjale i pružale vrlo ča-robnu i šarenu sliku. Plesovi i sve figure, po planu br. Ljuštine, tačno su izvedeni. Na koncu sva su kola klekla, a glazba je intonirala slavensku himnu. U to je jedna zraka sunca probila oblak i pozlatila svojim sjajem ovu neopisivo veličanstvenu sliku. To je bila prava apoteoza Slavenstva uz blagoslov s neba, iz tisuču se grla orila sveta slavenska pesma. Nijedno oko nije ostalo suho. Vežbama je ravnao načelnik br. Boras. Posle formirala se je ogromna povorka oduševljene omladine. Sokola i gradanstva, te je sve krenulo s glazbom na čelu kroz grad u sokolanu, ras-pevano, razdragano i veselo uz blesak i grmljavmu. Kad smo stigli pod krov, kao po naredenju, udari oluja s jakim pljuskom. Svi rekoše: »I dragi Bog je s nama!« M. M. Župa Šibenik - Zadar PAKOŠTANE. — Dan 31 maja t. g. priredilo je matično društvo Bio-grad n/m svoj izlet u Pakoštane kome su se priključile i čete: Vrana, Vrgada i Drage. Več u rano jutro vrveli su seoskim trgom i ulicama naši vredni članovi nameštajuči stupove i odredu-juči mesto za vežbu. Kad su pripreme bile gotove, brača se razidoše kučama. Oko dva sata po podne ponovno skupljanje na trgu. Formira se povorka. Deca i odrasli sa zastavom na čelu upučuju se izvan sela, da dočekaju goste. Usput se pevaju patriotske pesme. Več se pojavljuju i gosti. Prvi — Sokolska četa Vrana, a odmah za-tim i Biograd. Sve se erveni i klikče. Došao ih je vrlo velik broj. Vračamo se natrag u selo. Glazba neumorno prednjači. Priključuje nam se četa iz Vrgade. Stupamo seoskim ulicama. Ophod. Dolazimo do trga. Tu je več bila i četa iz Draga. Voljno. U pet sati počinje vežba. Narod je sa svih stra-na opkolio improvizirano vežbalište na trgu. Prvo su nastupila deca iz Bio-grada: muška i ženska. Za njima naša. Svoje vežbe izvela su dobro. Za decom članstvo: najpre gosti pa domači. Ko je gledao ove potonje morao je da se divi s koliko su elana i preciznosti izvodili naši članovi sletske vežbe. Pri svršetku pozdravio je goste mesni učitelj brat Mihovilovič Ivo, koji je u svom govoru spomenuo znače-nje ovoga izleta u Pakoštanima. Posle njegova govora intonirala je glazba državnu himnu. Nakon toga — i kra-čeg odmora — razvilo se narodno veselje, a glazba je koncertirala još nekoliko tačaka. Uto su se gosti počeli spremati za odlazak. Ispratili su ih ne samo članovi čete, nego uglavnom či-tavo selo. Na svim licima opažala so radost i svaki je bio uveren, da je ovaj izlet nadmašio mnoga očekivanja. ROGOZNICA. — Naše Sokolsko društvo priredilo je na Tclovo 31V o. g. svoj prvi javni nastup. Sve tačke su izvedene lepo i po programu. Najpre su nastupila muška deca, zatim ženska, ženski naraštaj, muški naraštaj. Po prvi put je nastupila i Sokolska četa Lapina - Doca, koja je kroz nepuna tri meseca s velikom yoljom svojih članova uspela da izvede vrlo dobro svoju vežbu. Posle toga ta’kmi-čili su se odeli naraštaja i članstva u lakoj atletici. Vežbu je promatralo mnogo gle-dalaca, a osobito seljaka, koji su sa zadovoljstvom promatrali nastup po-jedinih kategorija. U 11 sati Sokolsko društvo sa svim svojim kategorijama, predvodeno sokolskom glazbom, pri-sustvovalo je telovskoj procesiji. Na 2 t. m Sokolsko društvo sa svojom glazbom učestvovalo je žup-skom sletu u Šibeniku. Župa Varaždin GORNJI MIHALJEVEC. — Ovo društvo održalo je dne 31 maja svoj treči javni nastup uz sudelovanje svih okolišnih društava i četa. Nastupile su sve kategorije vežbača sa zagrebač-kim i mariborskim sletskim vežbama. Pre nastupa bio je zbor sviju kategorija, koje je zanosnim govorom pozdravio br. starešina Veljko Varjačič. Posle pozdrava svirala je glazba drž. himnu, a društveni pevački zbor otpe-vao je skladno pesmu: »Hajte bračo, ha j te sestre«, pod vodstvom br. pro-svetara. Sve su vežbe izvedene največom točnošču i skladno. Posle svake vežbe, bili su vežbači nagradeni živim plje-skom. S velikim brojem članova vežbača posetilo je naš nastup i bratsko Sokolsko društvo Središče od Dravi, koje je nastupilo u više tačaka prostih vežbi i s jednom vrstom na spravama. Uspeh nastupa bio je velik u moralnem i materijalnom pogledu. Niti jedan naš nastup nije bio posečem s toliko oduševljenih gledalaca koliko ovaj, pa se vidi, kako narod s odušev-ljenjem prati postepeni razvitak i rad ovog društva. Nakon iserpnog raspo-reda razvilo se narodno veselje. VARAŽDIN. — U četvrtak dne 31 maja 1934 priredilo je Sokolsko društvo Varaždin svoj javni nastup. Na-stupiše muška i ženska deca, te mu-ško i žensko članstvo Sokolskog društva Varaždin u prostim sletskim vežbama, a osim toga nastupile su i članice Sokolskog društva Čakovec te ženski naraštaj iz Čakovca i Kuršanca. Muški je' naraštaj izveo bojne utakmice, članstvo, naraštaj i deca razne vežbe na spravama i igre. a konjički otsek Sokolskog društva Varaždin skokove preko prepona i »ka-rusel«. Sve su vežbe bile precizno izvedene uz burno odobravanje mnogp-brojne publike. U svemu je nastupilo 465 vežbača raznih kategorija. V. D. Župa Vel. Bečkerelc RADINA. — Dana 21 maja održa- lo je Sokolsko društvo svoj javni čas i akademiju. Osim dece, nastupili su prvi put i članovi sa svojim vežbama, te su gledaoce oduševili. Posle podne u 3 sata održan je pred školom javni čas. Program je bio obilat, a nastupilo se je u sledečim tačkama: 1) Sletske vežbe — izvodila su ženska, 2) Sletske vežbe — muška deca. 3) Proste vežbe — izvodili su članovi. 4) Vežbe s palicama — izvo- Sokoli iSokotke! 153—8 Nabavljajte svečane i vježbače potrepštine za sletove, uz najjevtinije dnevne cijene kod brata G. HORVATEK, dobavi jača Saveza S. K. J. Zagreb, Frankopanska ulica 9 55BS KUiARNAfTDEII Preporučamo ivrlke, koje oglašuju u »Sokolskom glasniku«! JADRANSKA PLOVIDBA D. D. SUŠAK ■MHnHRedovita parobrodska služba u svim pravcima jugoslavenskog primorja i Jadranskog Mora, za Dalmacijo, Albanijo i Grčku 3EVTINA TURISTIČKA POTOVANM 10-11 dano za Dalmacijju i Grčku 6 dana za Dalmcciju Uključiv hranu i krevet na brodu udobni putnički parobrodi — dobra kuhinja — prvoklasna podvorba Tražite prospekte! Upute daje Jadranska plovidba u Sušaku, sve njezine agencije i svi veči putnički uredi u tu- i inozemstvu Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 diia su muška deca. 5) Vežbe s mara-micama — izvodila su ženska deca. 6) Sletstke vežbe izvodili su članovi. 7) Piramide — izvodila su muška deca i 8) Skok u vis sa zaletom — natecali su se članovi. Sve vežbe vežbali su kako deca tako i članovi veoma dobro, s voljom i oduševljenjem, za što su dobili priznanje od gledalaca kojih se skupilo u velikom broju. Na večer je održana akademija. Na programu je bilo: 1) Predavanje o temi »Sokolska ideja«. Predavanje je održao starešina društva brat dr. Jan Rapoš. Nakon toga izvela su muška i ženska deca te članovi 5 tačaka. Ko-načno je diletanska sekcija prikazala pozorišni komad »Slovenska sirota«, sliku iz slovačkog narodnog života u 4 čina. Ova takoder prva pretstava naših diletanata uspela je dobro. Z.upa Zagreb SESVETE. — Sokolsko društvo u Sesvetama priredilo dne 3 o. m. u dvorištu Sokolskog doma svoju III jav-nu vežbu, koja je izvanredno dobro uspela. Porcd domačeg članstva nastupila su i brača iz Stenjevca, Dugog sela, te Sv. Ivan Zeline sa sletskim vežbama 1 vežbama na spravama, koje su bile odlično izvedene. Vrlo slikovito izvela su deca iz Sv. Ivana Zeline par vežba, te alegorijski prikaz, a takoder se Је vrlo svidelo vežbanje dece iz Sokolske čete Sesv. Kraljevec, te dcce iz čete Granešina, koje su par puta izazvala veliko oduševljenje od prisutnih. Sama javna vežba u celosti je kako spomenusmo vrlo dobro uspela. Na početku vežbe pozdravio je goste i. članstvo prosvetar brat Matija Šojat, te nazdravio Nj. Vel. Kralju Aleksandru I, te starešini Sokolstva Prestolonasledniku Petru, dočim se je na koncu vežbe zahvalio u ime Sokol, društva Sesvete brat August Mihalje-vič. _ i-j Nakon javne vežbe razvila se Je pučka zabava, te je tom prilikom odr-žano više patriotskih zdravica. Kako se je moglo opaziti, prema odazivu odnosno poseti ove priredbe sokolska misao u našem mestu, a_1 okolici dobiva svakim danom sve vise i više pristalica kako medu radm-štvom, obrtništvom i seljacima, tako ostalim gradanstvom. 149—25 Mm sokolske *11 našoj nakladi izašle su sledeče nove sokolske knjige' B o k o J o s.: Pripovetke za sokolsku decu i naraštaj (sa slikama). — Cena 8 Din Milčinski Fran: Junaštvo, priča sa slikama — srpskohrvatski« —* Cena 5 Din Hebert G. - Trček: Šport zoper telesno vzgojo. — Cena 10 Dio Sajovic - Trček: Priprave za vaditeljske izpite (sa slikama). —* Cena 18 Din Schmidt - Pichler: Fiziologija teiesnog vežbanja (sa slikama). — Cena 35 Din Š u 1 c e : Sokolski sustav telovežfce, drugo izdanje. Cena 55 Din U štampi: Dr. Vaniček - Drenik: Baton i boks Ju§e§imm$k® LJUBLJANA, NARODNI DO M Telefon 25-43 • Račun poštanske štedionice Ljubljana 13.831 Braćo, sesire! Sve sokolske polrepšline za javne i svečane naslupe dobijele najjevlinlje i najsolidnije kod bralske radnje BRANKO PALČIČ glavni dobavljač Saveza S. K. J. CENTRALA: Zagreb, Kraljice Marije ulica 6 FIL1JALA: Beograd, Balkanska 24 . — 154—в 151-7 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 148—21 ОфииЏе n Sokol. фшЉе! na I.' 'alja^nkoir T’* 'mu KR. DVORSKI fSM DOBAVLJAČ ♦ Prva jugoslavenska industrija športskih potrepština H. DRUCKER ZAGREB ILIČA 39 BEOGRAD Pasaž Akademije Nauka Izašao je novi ejenik sokolskih potrepština sa rasporedom utakmica za laku atletiko. ZATRAŽ1TE H 1 T N O I Izdale Savez Sokola Krallevine Jugoslavije (E. tiangl) Glavni 1 odgovorni urednik Sljepan Celar • Lreduje nedakcljekl olsek • Tiska tčileljeka liskama (prelslavnlk Francč Štrukelj); svi u ЦиМ^