KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 6 (7) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 decembra 1934. PATENTNI SPIS BR. 11226 Societe des Etablissements Barbet, Pariš, Francuska. Aparat za kontinualno destilisanje — rektifikovanje kljukova, 'koji sadrže acetona, etilnog alkohola i butilnog alkohola. Prijava od 30 novembra 1933. Važi od 1 aprila 1934. Traženo pravo prvenstva od 1 decembra 1932 (Francuska). Pod uticajem izvesnih butilnih fermena-ta amilisane ili šecerene materije daju pre-virane kljukove, koji jednovremeno sadrže acetona, malo etanola i najzad jaku proporciju butanola. Aparat, koji se ovde opisuje, omogućuje, polazeći direktno od previranog kljuka, t.j. bez ikakvog prethodnog destilisanja, da se ižvuku i da se rektifikuju u čisto stanje ove tri supstance. Priloženi nacrt pokazuje šematički ovaj aparat. Složeni kljuk, crpen kakvom crpkom podesnog tipa, koja nije pokazana na nacrtu, biva potiskivan kroz cev 1 u vijugavu cev, koja je smeštena u sudu D. Ovde \uzima toplotu od pare acetona, ali ove mu ne mogu dati veću toplotu od 48 do 50 stepeni. Zatim ponovo silazi kroz cev 2 da bi dobio mnogo jače zagrevanje u rekuperatoru, kroz koji odilaze ostatci kljuka potpuno oslobođenog od ova tri sastojka. Pošto ovi ostatci izlaze sa piibližnom temperaturom od 104c. to kljuk dobija temperaturu, koja je mnogo viša od tačke ključanja acetona (580 C). Ovaj kljuk, dobro pripremljen za dobro izuzimanje. acetona, penje se kroz cev 3 radi napajanja stuba A koji ima ploče da bi se obezbedilo potpuno izuzimanje acetona iz kljuka Pare, koje se oslobađaju, rektifikuju se u stubu B sa pločama, zahvaljujući povratnom toku iz suda D za zagrevanje soka j iz kon- denzatora EE1, Aceton je doveden do de-hidratisanja, ali sadrži izvesne aldehide, koje je potrebno odvojiti. U tom cilju ukupna količina tečnosti kondenzovanih u D i u E i E’ vraća se u gornji deo suda B kroz cevi 4 i 5 da bi se tamo pasterizovala. Nekoliko ploča niže ona se izuzima u čistom stanju kroz slavinu 6, zatim se hladi u sudu R za hlađenje i prikuplja se u sudu 7. Da se ne bi izgubio aceton, ostatak gasova i para, koje izlaze sa dna suda koja je rastvorila ovo malo acetona, vraća se kroz cev 8 pločama donjeg dela stuba E1, prolazi kroz mali sud F sa vodom, a voda B za rektifikovanje. To je celokupno destilisanje i rektifi kovanje acetona. Kljuk, koji je oslobođen acetona silazi sada na donje ploče suda A čiji je zadatak da konačno iscrpe etanol i butanol iz kljuka. Pare, koje se oslobađaju iz gornjeg dela ovih ploča suda A dele u dva 'dela: Prvi deo kao što se sad videlo, penje sc u ploče suda A1 i suda B da bi se izvelo destilisanje i rektifikovanje acetona. Drugi deo se upravlja kroz cev 10, ka dnu stuba G koji je namenjen rektifikovanju etanola i potpunom odvajanju butanola, po moću klasičnih postupaka za kontinualno rektifikovanje zvano Barbet, t.j. kod kojeg kondenzator H za hlađenje daje stubu G količinu povratne toplote potrebne da se dostigne 96/97 stepeni kod alkohola. Mali deo Din. 20,— destilata, nazvan nemogućim za pasterizo-zovanje, koji sadrži izvesne tragove acetona, vraća se kroz cev 11 donjim pločama suda B, dok se sav ostatak vraća gornjem delu suda G. Nekoliko ploča niže, kroz slavinu 12, izuzima se u tečnom stanju čist pasterizo-van alkohol, koji se hladi u sudu J i izlazi kroz sud 13. Kako butanol ključa na mnogo većoj temperaturi od temperature alkohola, i pored azeotropne tačke, koju ima u prisustvu vode, on je potpuno potisnut prema dnu stuba G. Izuzima se kroz cev 14 i zahvaljujući to me, što je potpuno oslobođen od etilnog alkohola i što je tada malo rastvorljiv u vodi, on se upućuje u sud I za dekantiranje. Pretakanje je još bolje ako se prethodno izvede osvežavanje u sudu R za hlađenje. Zaostale vode iz stupa G vraćaju se u ploče suda A. Odmah se obrazuju dva sloja u sudu I za pretakanje. Sloj gornji, koji izlazi kroz sud 15 jeste hidratisani butilni alkohol, koji sadrži približno 83 od 80