KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 12(4) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. FEBRUARA 1924. PATENTNI SPIS BR. 1678. Dr. Hugo Strache, profesor, Beč. Postupak i aparat za proizvodjenjc mešanog gasa, koji se sastoji iz destila- cionog i vodenog gasa. Prijava od 29. marta 1921. Važi od 1. aprila 1923. Pravo prvenstva od 13. januara 1914. (Austrija). Pri poznatom postupku za dobijanje vodeno«* i destilacionog gasa u jednom i istom aparatu po jednom patentu za* gruvanjem donjeg dela generatora de-stilacioni gas- koji postaje u gornjem delu debija se time, što se podesnim nameštanjem organa predvidjenih za zatvaranje u dovodu toplog vazduha za duvanje, u dovodu radno-g gasa i u gas* nom odvodu pritisak izmedju radnih ga* sova i destilacionog gasa izjednači, tako-da ne može nastati strujanje gasova za duvanje na više u retortu a tako isto ni strujanje destilacionog gasa na dole. Ovaj postupak pokazuje tu manu. da pri neznatnim premenama pritisaka mo* ra nastupiti promena i u droselungu, što se može postići automatskim krmilom samo na nesavršen način- Po sledečem pronalasku biva dobijanje mešanog gasa- koji se sastoji iz de* stilacionog gasa (ilj gasa iz kamenog uglja) i vodenog gasa na taj način- što za vreme najvećeg dela trajanja žarenja ostaje odilaženje gasa iz komore za izdvajanje gasa potpuno zatvoreno i raz* mere prostora- koji ostaje slobodan iz* nad uglja su tako izabrane- da se de* stilacioni gas, koji ovde postaje za vre* me žarenja može skupiti. Ovr.j je lakši od gasova žarenja (ugljemmonoksida, ugljene kiseline i azota) i skuplja se stoga u gornjem deki komore za izdva* janje gasova i tek bi tada iz donjeg dela komore edilazio u kanale za loženje, ka* da bi komora | prostor, koji se iznad nje nalazi bih ispunjeni destiiacionim ga som. Ako su- dakle- razmere ovih pro* stera dovoljno velike onda se otklanja izlaz destilacionog gasa- Za vreme peri* ode razvijanja vodenog gasa koja zatim sleduje, istiskuje se tada u komoru nakupljeni dcsti.acioni gas strujom vode* neg gasa, keja dolazi odozdo, u postav* Ijene sudove i time se dobija- Posle gasnog procesa pri okretanju krmila na duvanje ispunjena je desti* laciona komora i slobodan prostor, koji se iznad nje nalazi- smešom destilacio* nog i vodenog gasa. Da bi se i ova sme-ša isto tako dobila- ostavi se slavina gas* nog izlaza na gornjem delu komore u prvim trenucima žarenja još otvorena i zatvara se tek. kada se smeša destilacio* nog i vodenog gasa. bogata u gasovima žarenja- istisne- Za vreme sledećeg da* Ijeg žarenja nastupa opet pri zatvorenoj slavini gasnog izlaza istiskivanje gaso* va žarenja destiiacionim gasom-kao što je napred objašnjeno, i tada počinje igra nanovo. Crtež pokazuje kao primer- primenu ovog postupka u generatoru za mešani gas. Donji deo 4 ovog generatora je na* punjen keksom- u komori za izdvajanje gasova ili retorti 1- keja je iznad ovoga-nalazi se ugalj- Uduvanjem vazguha kroz cev 6 ispod rc§ta 5 zažari se koksni Din. 3 stub do usijanja- ugljennnonoksid, kc,;i postaje, sagoreva se udu va vanj cm se» kundarnog vazduha kod 8, gasovi sago-revan j a kruže oko komore za izdvajanje gasa 1 i odilaze kroz otvorenu slavinu 10 a- odvodne cevi 10 u dumnjak. Iznad ugljena nalazi se slobodan prostor 2. koji se postepeno puni produktima đe= stilacije, čime se teži gasovi -sagoreva* nja, koji su u međjuprostcrima uglja potiskuju na niže- tako da o\i iz donjeg dela komore za izdvajanje gasa isto ta* ko odilaze u hodnike za loženje- Razme* re slobodnog prostora iznad uglja kao i razmere komore za izdvajanje gasova tako su izabrane, da za vreme kratkog trajanja žarenja ovi prostori mogu pri* miti destilacicni gas- Slavina gasnog izlaza 16 ja .za vreme ove periode žarenja zatvorena- Pri razvijanju gasa- koje potom nastupa- za* tvara se slavina 7 na ulazu promaje u cevi 6 i slavinu 9 za vazduh u cevi 8-a kroz cev 11 upušta se para. Slavina od dimnjaka 10a tako isto se zatvara, a slavina gasnog izlaza 16 na protiv ptva* ra se- Vodeni gaisi, koji postaje u donjem delu generatora prolazi kroz komoru za izdvajanje gasa i istiskuje stoga ovde nakupljene đestilacione gasove kroz sla* vinu 16 u nameštene sudove- Za ovo vre* me destilira ugalj da’je, pošto se i da* lje zagreva od vrelog vodenog gasa, u dcstilacionoj komori i u prostoru 2 iz* nad uglja nalazi se stoga na kraju ga* sne periode smeša vodenog i destilaci* ono* gasa- Pri ponovnom žarenju otva* ra se sada slavina od dimnjaka 10a i slavina 7 za upuštanje promaje kao i sla* vina za vazduh 9- Ipak ostaje najpre otvorena i 'Javina gasnog izlaza 16, i to toliko- dok vodeni i dcstilacioni gas iz komore za izdvajanje gasa i prostora 2 nč budu istisnuti. Ovo se poznaje po probnom plamenu, koji je kod 17 name* šten i koji se gasi čim iz komore izlaze gasovi sagorevanja- U ovom trenutku zatvara se slavina 16- tako da se sada, kao što je pri prvom žarenju objašnjeno- prostor 2 i komora za izdvajanje ga* sa 1, opet punc svežim destilacionim gasom. Na ovaj način moguće je; da bez sviju maŠinskih naprava destilacicni produkti ugVn dobiju pored vodenog ga* su i da se tako pri pretvaranju uglja u gas bez ostatka dobije gas viseke vred* nocti. . Samo se po sebi razume, da pro tor koji se nalazi iznad uglja pri datim od* nosima (zapremina retorte, vrsta uglja-koja se ima upotrebiti i trajanje žare* nja) mera biti prema tome dimenzio* nišan- da bi se otklonilo obilaženje de* htilucionog gasa, koji postaje pri žare* nju u dovod radnih gasova. Na primer: generator, keji daje 200 m3 na sat ima retorutu srednjeg prečnika od prilike 500 mm i visinu ugljenog stuba oko 2000 mm- Prazan prostor iznosi onda 0-39 m:;. Pošto su ipak oko (2 3) dve trećine ovoga ispunjene ugljeni i medju* prostor izmedju komadja uglja iznosi samo jednu trećinu, to je slobodan pro* stor u sloju uglja samo 0,13m3- Potro-šak uglja; na pr- iz Oštran*karvinskog bazena iznosi za 1 nr' 0.7 kg., prema to* me za 200m3 na sat 140 kg- Iz ovoga de bi jeni destilacicni gas zauzima od 140 0,3 m:!- t- j. 42 m;i. Od ovog treba oduzeti prostor izme* dju komada uglja t- j- 0-13 nr1 i ostaje, dakle, kao potreban prostor iznad sloja uglja 0,31 m3? Do duše gas zauzima zbpg svoje više temperature veći prostor, ali na suprot tome proizvednja gasa nije ravnomerno podeljena na ceo gas i glav* na količina gasa postaje za vreme pro* laza vrelog vodenog gasa kroz retortu-a samo znatno manja količina za vreme žarenja. Ova okolnost od prilike otkla* nja opet potrebu za većim prostorom zbog više temperature. U ostalom ni malo nismo vezani za pdredjeno dimen* zionisanje ovih prostora, jer se može sa svakom proizvoljnom veličinom pro* stora raditi- ako se srazmerno udesi tra* ianje duvarja. U priloženem primeru je izabrano uobičajeno trajanje žarenja od jednog minuta. Ipak se može, i sa kra* čim trajanjem žarenja izaći na kraj, ako sc prostori manje dimenzionišu- PATENTNI ZAHTEVI: 1. Postupak za dob:,janje mešanog ga* sa, koji se sastoji iz destilacionog i vo* denog gasa, pri kome se vodeni gas obra* zovan pri suvoj destilaciji vodi kroz re* tori u zagrevanu za vreme žarenja spo* lja, a koja se nalazi u gornjem delu ge* neratora- naznačen time- što se destila* cioni gasovi, koji se za vreme žarenja razvijaju'iz uglja, skupljaju u prostoru za izdvajanje gasa pri zatvorenom ga* snom odvodu i tek pii sledečem parnom duvanju potiskuju vodenim gasom u sa* da otvoreni gasni odvod- koji se pri sle* dećem žarenju dotle drži otvorenr dok se gasovima žarenja ne istisne smešani gas- k( ,ji se još nalazi u prostoru za iz; dvajanje gasa- 2. Aparat za izvodi en j e postupka po zahtevu 1, naznačen time, što komora za izdvajanje gasa (1) i prostor (2) iznad iste imaju takve razmere- da se destila* eioni gasovi- koji postaju za vreme ža* renja mogu skupljati u ovom prostoru i tek se u početku destilacione periode vodenim gasom- koji se razvija- istisku* ju u gasnj odvod (15)- v • • /' / 1 - ' \ Ad patent broj . ' !.s ■ ^■ ti ■ .-v. I :r '-"h ' ■ ' - • ■ .