ANNALES 8/'96
gradivo	UDK 016:8]'2Í$
BIBLIOGRAFIJA ČLANAKA IZ DIJALEKTOLOGIJE U ČASOPISU "ISTARSKI MOZAIK" I "ISTRA" OD 1963. DO KRAJA 1993*
Lina PUŠKO
prof.. Pedagoška fakulteta v Puli, HR-52100 Pula, Medulinska 3 prof., Facoltž di pedagogía di Pola, HR-52100 Pola, Via Medoiino 3
Ključne besede: bibliografija, dialektologija, "Istarski mozaik", Istra Parole chiave: bibliografía, dialettologia, "Mosaico istriano", Istria
"Istarski mozaik", časopis za kulturu, književnost i društvena pitanja Istre počinje izlaziti 1963. godine. Do 1974., kada mijenja naziv u "Istra" s podnaslovom kul-tura-književnost-društvena pitanja, tzišlo }e u dvanaest godišta 57, a od 1974. do i 989. u petnaest godišta, 116 brojeva. Godine 1990. časopis uz ime Istra dobiva novi podnaslov Nova serija. U Novoj su seriji za tri godine u tri sveska objavljena četiri broja.
Nakon tri desetlječa kontinuirano« izlaženja, 1993. godine sa 120. brojem, časopis se gasi.
Tijekom tih godina objavljen je niz članaka, kritičkih 05vrta, rasprava, študija, prikaza iz područja domače i strane književnosti, povijesti, ekonomije, prosvjete, arheologije, povijesti umjetnosti, etnologije, etnografije, muzikologije, medicine, likovne, filmske i kazališne umjetnosti i lingvistike. Iz područja dijalektologije u časopisu je objavljeno trinaest članaka i četiri osvtta na knjige iii članke.
U ovom su radu abecednim nizom prezimena autora navedeni bibliografski podaci i kratak sadržaj svih članka. Za osvrte na knjige i članke citirani su samo bibliografski podaci.
1.ČLANCI
1. CRLJENKO, Branimir, Govor Hrvata Rovinjštine, Istra, God. 23, br. 3-4 (1985), str. 91-104.
Autor opisuje govor Hrvata Rovinjštine na fonoloSkoj {glasovi i naglasakj, morfološkoj,. leksičkoj i sintaktičkoj razini.
Utvrduje da je govor Hrvata Rovinjštine "sačuvao dosta značajki ČakavŠtine, te da je unatoč nanosima hrvatskom jeziku tudih elemenata očuvao sve bitne odrednice hrvatskoga jezika"{str. 102).
Analizirane jezične osobitosi pokazuju znakove sve vece labilnosti zbog utjecaja škole, knjiga, tiska i drugih sredstava komunikacije. Naroči to se očituju u fleksiji i rječniku u koji ulazi sve više riječt iz književnoga govora. Promjcne najviše zabvačaju morfologtju, a nešto manje leksik i sintaksu. Najmanje zahvačaju glasove i naglasak. Te su pojave karakteristične upravo za Rovinj.
2. CRLJENKO, Branimir: Leksik u govoru Rovinjskog Seia, Istra, God. 27, br. 1-2 (1989), str. 135-149.
U uvodnom dijelu članka autor govori o povijesti Rovinjskog Sela, o borbi njegovih žitelja Hrvata za očuvanje jezičnog identiteta.
Unatoč utjecaja drugih jezičnih idioma, Rovinjsko Selo je očuvalo temelje hrvaiskog jezičnog fonda sto se očituje u arhaičnosti rječnika i slavenskoj toponimiji. Tijekom stolječa, u hrvatski govor ovih stanovnika prodrle su brojne riječi romanskog, mietačkog, talijanskog iii njemačkog jezika koje su se fonološki, akcenatski i morfološki prilagodile hrvatskome jeziku. Značajan utjecaj romanskih jezika je prisutan i na razini sintakse.
Članak zaključuje opisom jezičnih prožimanja koja su neizbježna na ovakvom području na kojem sužive dva etnosa, romanski i hrvatski, več nekoliko stolječa.
* Povodom 10. obljeinice izlaženja "Istarskog mozaika*, 1973. godine. Jelena LuZina-Sladonja je sastavila prvu "Bibliografijo časopisa Istarski mozaik", lako nije sestavljena po suverenim bibliografskim načel ima, ona je vrijedan vodič kroz časopis.
271
ANNALES 8/'96
lina PL1ŠKO: BIBLIOGRAFIIA ČLANAKA IZ DIIALEKTOLOGIIE U ČASOPISU "JSTAR5KI MOZAIK" I "ISTRA" OD 1963. DO 1993.. 271-27.1
3.	ČRNJA, Zvane: Povijesni uzmak čakavštine, Istra, God. 28, sv. 118, br. 3 (1990), str. 6-12.
Čtanak je autorov referat održan u Motovunu gdje se raspravljalo o kulturi kao represiji.
iako indirektno vezan s jezikom, čianak je zanimljiv zbog opisa neprestanog uzmicanja čakavštine pred do-minantnijim kulturama: najprije, talijanskim jezikom i kulturam, a nakon drugog svjetskog rata "naglo je ustuk-nuia pred štokavštinom" (str. 11).
Na kraju autor zaključuje da je danas od prostora čakavštine 12. i 13. stolječa "malo ¡to preostalo. (...) Na naioj kulturnoj karti nema grada za koji bi se moglo reči da je čakavski "(str. 11).
4.	KALSBEEK, Janneke: Položaj govora Nugle kod Roča unutar sjeverozapadnočakavskug kompleksa, Istra, God. 27, br. 1-2 (1989), str. 126-134.
U uvodnom dijelu članka autorica locira govor Nugle kod Roča u buzetsku grupu govora. Anaiizirajuči glasovni sustav i morfološke osobine (imemčka dekli-nacija, pridjevski nastavci, glagoli) zaključuje da "govor Nugle (...) ima najvažnije karakteristike zajedničke s drugim SZČ! govorima istre. Razlike, pogotovo one u leksiku (...) večim dijelom se mogu objasniti blizinom slovenskog" (str. 133).
Različnost govora Nugie, ilustrirana je usporedbom s osobitostima govora Orbaniča i Berma.
5.	LISAC, Josip: Napomene o jeziku i tumač manje poznatih riječi, Istra, God. 21, br. 1-2 (1983), str. 29-40.
Čianak približava čitafeljima kratkim napomenama i najosnovnijim opisom fonoloških i morfoloških značajki jezik goranske kajkavske dijalektalne književnosti. Analizirane pjesme Zdravka Čadeža, Viktora jurkovica, Pranje Švoba-Franina, Zlatka Pochobradskog i Anke Žagar prati zanimljiv i dragocjen tumač manje poznatih riječi.
6.	RUDAN, Ive: Pregled dijalekata hrvatskosrpskog jezika u Istri s posebnim osvrtom na govor Žminjštine L, Istarski mozaik, god. S, br. 6 (1967), str. 367-370.
7.	RUDAN, Ive: Pregled dijalekata hrvatskosrpskog jezika u Istri s posebnim osvrtom na govor Žminjštine II., Istarski mozaik, God. 6, br, 1-2-3 (1968), str. 109112.
8.	RUDAN, Ive: Pregled dijalekata hrvatskosrpskog jezika s posebnim osvrtom na govor Žminjštine ///., Istarski mozaik, God. 7, br. 1 (1969), str. 67-72.
Intencija ovoga članka, koji je izlazio u tri dijela tijekom 1967., 1968. i 1969. godine, kako je u zaključ-nom dijelu autor sam napisao, nije bila znanstveno opisati govor Žminjštine, več zabilježiti jezične značajke i zainteresirati dijalektologe za znanstvenu de-skripciju.
Autor navodi punktove u kojima je ispitivao; Mužini, Grizili, Gradišče, Krnevalt, Slivari, Matkiči, Krculi, Galanti, Domijaniči, Puciči, Petriči, taginji, Sv. Foška, Križanci, Kresini, Pifari, krizmani, Modrušani, Poliči, Maružini, Črnji, Krničari, Matiki i Šivati.
U uvodnom se dijelu osvrče na povijest Istre i česte migracije stanovništva, koje su razlog da u Istri egzi-stiraju četiri idioma hrvatskega jezika i dva romanske grupe govora. Govor Žminjštine, koji pripada sjevero-čakavskom dijalektu hrvatskega jezika, autor je, ilustri-rajuči brojnim prirnjerima, opisao na fonološkoj, morfo-loškoj i sintaktičkoj razini.
9.	ŠIMUNOVIČ, Pel ar: Dijalekatske značajke buzetskog kraja, Istarski mozaik, God. 8, br. 5-6 (1970), str. 35-49.
Ovaj je čianak autorov referat održan na znanstvenem skupu "Buzetski dani" 1970. godine. U njemu je prikazana jezična problematika u nekoliko istaknutih mjesta buzetske regije: Brest, Sveti Martin (Draščiči), Nugla i Račice. Autor je govore ovih mjesta analizirao na fonološkoj (vokalizam, konsonantizam, naglasak), morfološko) i leksičkoj razini. U posijednjem dijelu analizira toponime Buzeštine čiji nazivi zavise od tipa naselja.
Na koncu zaključuje da je dijaiekt buzetske regije "čakavski dijalekt s jakim slovenskim utjecajem, odnos-no čakavsko-kajkavski prijelazni dijalekt, kako ga je bio nazvao prvi istraživatelj ovih govora, poljski dijalektolog M. Mafecki"{str. 49).
10.	ŠIMUNOVIČ, Petar: Takozvana huzetska kaj-kavština, Istra, God. 14, br. 6-7 (1976), str. 41-44.
Čianak je, zapravo, sažetiji tekst več objavljenog Sirnunoviceva članka "Dijalekatske značajke buzetskog kraja"navedenog pod brojem 9 u ovome radu.
11.	ŠIMUNOVIČ, Petar: Mozaik istarskih govora, Istra, God. 23, br. 3-4 (1985), str. 66-72.
Autor daje pregled i smještaj svih prisutnin jezičnih idioma u Istri:
1. čakavski dijalekt ekavskog tipa, rasprostranjen u istarskoj Liburniji, Kastvu i na istoku do Bakra;
1 Sjeverozapadno čakavski govori.
272
ANNALES 8/'96
lin» Pi-lSKO BIBllOCRAf IJA ČLA.NAKA 17 OIJALFKTOLOGUt U ČASOPISU "»TARSKI .MOZAIK' i "ISTRA" OD 1963. DO I»}, 271-274
273
H Y N M O -M' i T M
J&S	. JL. y ■ . Si • • ^S . :	■ :	; JLV «.-¿'i.
DBSGKIPTîO CU1.IOSA:
Figuris csneis accuraiijjimis illuflmta. Editio rioyiiîîma , à nutltis errorihus cbrrečfct» Indice locttpletifjimo Rentm acVerbon^i
LUGVUNI Sumptibus f E T R I
B'M'iopcU:, &Typograph:
ANNALES 8/'96
tiri,! PUŠKO; BlEUOCRAftfAČLANAKA IZ DI(Al£KrOLOGI!E UČASOPISU "ISTARSKI MOZAIK" t "ISTRA" OD 1963. DO 1-393.. 271-274
2. govor Buzetske zavale s južnim obroncima Cičarije;
3- romanski dijaiekti: furlanski i istriotski (Rovinj, Bale, Galižana, Fažana,i Vodnjan);
4.	rumunjski dijalekt (Žejane, Sušnjevica, Nova Vas, Jasenovik i Brdo na Plominšcini);
5 mletački dijalekt;
6.	munski tip čakavskog dijalekta;
7.	pazinsko-žmtnjski dijalekat (proteže se od Sv. Petra u Sumi do rijeke Raše i u luku oko Pazina zahvača Grdo Selo, Kršiklu i dr.);
8.	istarski ikavski dijalekt (najrasprostranjeniji);
5.	čakavski istarski dijaiekti istarskog sjeverozapada;
6.	črnogorska štokavština Peroja.
Za svaki navedeni tip navodi glavne razlikovne črte na fonološkoj (glasovi i naglasak) i mortološkoj razini potkrijepljujuči primjerima. Vrijedni priloži ovome članku su dvije karte istarskih govora: prva. Karta čakavsko-štokavskih govora u Istri; druga, Mozaik istarskih govora i akcentuirani primjeri govora Kastva, Lovrana, Žminja, Buzeta, Muna, Vodica., Krnice, Vodnjana i istrorumunj-skoga.
12.	VUKUŠIC, Stjepan: Prozodija "Dragog kamena" - sastavnica brvatskoga književnog naghšavanja, Istra, God. 23, br, 3-4 (1985), str. 105-108. '
Analizirajutfi naglasak rakaljskoga govora na književnem predlošku Balotina "Dragog kamena" autor je ustanovio da postoje nagiasna suglasja izmedu zapad-nonovoštokavskog nagfašavanja ikavaca i rakaljskog naglašavanja.
Prozodija "Dragog kamena" je "dio akcenatske za-padnonovoštokavsko-slavonsko-južnoistarske magistrate koja je najviše svoiih sastavnica dala nag/ašavanju hrvatskega književnog jezika" (str. 107).
Na taj je način jugozapadni istarski govor dio pro-širene osnovice hrvatske standardne prozodije.
13.	Rudolf U|ČiG: O jednoj dijalektološkoj zabiudi pri odredivanju granica starosjedilačkoga pazinsko-žminjskoga dijalekta, Istra, God. 23, br. 3-4 (1985).
Autor polazi od teze da "Pazinsko-žminjski čakav-sko-ekavski govori nisu odijeljeni krakom ikavsko-ekav-
skih govora - kako se navodi u dijalektološkoj literaturi. Starosjedilačka Žminjščina i starosjedilačka Pazinščina spojene su prirodnom geografsko-jezičnom prevlakom." (str. 73).
Ovu je tezu i dokazao na temelju analize relevantnih jezičnih razlučnica pazinsko-žminjskog dijalekta:
1.	refkeks glasa e;
2.	sudbina staroga stražnjeg nazalnog vokala 9 i prednjega 9;
3.	ponašanje dugog o i dugog e bez obzira na njihovo podrijetlo;
4.	refleks dugog a iza zvučnih nazala rn, n, nj;
5.	sudbina starog prijedloga vo;
6- čuvanje nekih arhaičnih oblika u A-dek!inaciji;
7. sudbina završnog -I.
Na kraju zaključuje:
"I) da su starosje.dilačke čakavsko-ekavske Pazinščina i Žminjščina spojene prirodno geografsko-jezičnom prevlakom koju čine. govori sela Petehi Duonci, ŠuoŠtari.Hrusteti, Dolenji Tankoviči. Gorenji Tankoviči;
2)	da su sela Lindarskega polja, koja se nastavijaju na sela u spornome "klinu" prema Pazinščini, prirodan jezični spoj izmedu žminjske i pazinske varijante pazinsko-žminjskih starosjedilačkih govora;
3)	da se govori M.Briga i sela oko Sv. Ivana i Pavla, koje razdvaja spomenuta jezična prevlaka, medusobno dosta razlikuju po refleksu glasa "jat" te da im je akcentuacija bitno raztičila" (sir. 83).
Dragocjen prilog ovome članku je Shematski prikaz spoja starosjedilačkoga pazinsko-žminjskog dijalekta (str. 86).
2. OSVRTI
1.	BERTOŠA, Miroslav: Značajna rasprava o istro-rumunjskom, Istarski mozaik, God. 4, br. 2 (1966), str. 46-48.
2.	PERUŠKO, Tone: Mate Hraste: "Govori jugo-zapadne Istre", istarski mozaik, God- 3, br. 1-2 (1965), str. 76-77.
3.	T.S.: Filologija 5, Istarski mozaik, God. 7, br. 1 (1969), str. 131-132,
4.	UjČIČ, Rudolf: Uz prvu čakavsku hrestomatiju, istra, God. 22, br. 2-3 (1984), str. 135-137.
LITERATURA
Istarski mozaik: časopis za kulturu, književnost i društvena pitanja Istre, Društvo za književnost i umjet-nost Istre u Puli, Puia, 1963-1974.
Istra: kultura-književnost-društvena pitanja, GJas Istre, Pula, 1974-1993.
274