Pošifcrina piačena u gotovu Cena Din 2-— SOKOLSKI GLASILO SAVE ZA S C KOLA KRALJ EVINE JUGOSLAVIJE ___________________________________ HESEĆN1 PRILOG SOKOLSKO SELO- LJUBLJANA, Z FEBRUAR A 1934 Izlazi svahog petka • Godišnja prelplala 50 Din • Uredništvo I uprava nalazi se a UčilelfskoJ fiskari, Frančiškanska ulica brof 6, telefon broj 2177 • Račun poštanske Šledionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku Ф Rukopisi se ne vračafu GOD. V BROJ 6 Nafbolji na vodstvo! Nekoliko misli uoči godišnjih skupština naših župa Godišnjc skupštine naših društava i četa vcć se okončavaju. Na njima su ove naše jedinicc izložile bilans svog Prošlogodišnjeg rada i utvrdile smernice za onaj daljnji u skorijoj budučno-sti. Ostvarenje tog novog programa rada ovisi podjednako i o novopostav-Ijenim upravama ovih naših jedinica, kao i o pomoči, saradnji i požrtvovno-sti sveukupnog članstva. Glavno skupine naših društava i četa dale su naj-oolju priliku da sc uoči, kako da se sokolski rad još više poječa i unapredi i kako da se otklone nedostaci i poprava počinjene greške. Nije potrebno ovde naglašavati, da svaki uspeh ovisi takoder i o jednodušnosti i slozi, o bratskoj ljubavi i međusobnom pove-renju, a poglavito od samoodricanja i podvrgavanja svoga ja, svojih ličnih, subjektivnih želja interesima celine. Posve je prirodno, da u svakom prav-cu delovanja može da bude i različitih gledanja, zasebnih, individualnih, ali te eventualne diference ne sme ju da budu na uštrb zajedničke stvari, ne sme-ju da dira ju u principe i osnove ideje, Moj služimo, niti celine, kojoj pripadamo. Svako diferenciranje tih pogleda "a metode rada u bilo kojem pravcu treba uvek nastojati dovesti u sklad s opčim sokolskim interesima. Samovolji u Sokolstvu ne može> da budc me-ona znači negaciju svakog rada i jer ona isključuje svaku korisnu kritiku i korekturu, jer je ona jedno-stranih pogleda i jer "nema osečaja nutokrHike. Ali je zato tim više potrobit u Sokolstvu autoritet, kolektivni, autoritet vodstva, ljudi, kojima je pove reno vodstvo, a koji i sami imaju rrjav- ose^aj najpunijc odgovornosti. Gde je toga, tu če biti i stvarnog rada, tu če biti i sigurnog uspeha i napretka. Ovim motivima i činjenicama rooraju da sc vodo svi pojedinci i jedinicc kao takve, kada biraju svoje novo sokolsko vodstvo. Svojedobno na ovomc mestu bilo ic rečeno, da stvarna situacija našega Sokolstva počiva na našim župama, reete, da je ona u rukama vodstva na-§’h župa. O tome, uvereni smo, no mo-?e biti diskusije. Ma koliko bujno kli-Jao i razvijao so naš sokolski život i rad na samom terenu, u našim društvi-J^a i četama, on bi — kad ne bi bio «>'ižno negovan i nadzjran od naših *uPskih vodstva, obrasao mnogim ko-r°vom i samoniklim dračem. A baš X°dstvo župe je onaj baštovan, koji Sokolstvu, na svome tlu, ima da poda £ravilan sokolski rast i napredak. Tre-a za to energično i sprotne ruke, bi-s“Og pogleda, mnogo truda i prave sokolske ljubavi. Gde je potrebito, tre-^a da se radikalno plevi i čisti, ali uvek oprezno, da se ne povredi i sama sokolska stabljika. Stoga ovaj težak i ngovoran rad ne sme da se poveri sokolskim novajlijama, onima, koji ne-aju sokolskog iskustva ni znanja; tu ek П,*-‘ sn?c l*a ^ude ni Proba i 1е?РЖ”^аПЈа,- ni «n^o da se ka- šamo s onim«. Tu se°t^bafi^’ -tla,.poHu' cipa, da sc svako sokolski * Р*Ш' mora da rekrutujc iz starih n sokolskih radnika, koji imaju* fcScno i jasne poglede na sve komponente kolskog delovanja, bilo u idejnom, viuT pitnom i administrativnom pravcu Uravnoteženi i zaokruženi pogled samo može da obuhvati i shvati zadatak Sokolstva, zadatak koji danas nimalo n»je lak ni jednostavan, kad sc znadc, da jo Sokolstvo harmonično vaspitanjc celog, nacionalnog čoveka, celog naroda. 1 kad govorimo o vaspitanju, o uzgo-iu, onda tu uključujemo sve one elemente iz kojih sc sastoji to sokolsko vaspitanjc, jer i bez jednog od tih tlemenata ono ne bi bilo sokolsko vas-Pitanje. Dodušc, tu i tamo imamo još 1 danas u ovome pogledu zastranjenih, vrlo zastranjenih mišljenja, koja čc ^cđutim vremenom posvema izblcditi 1 nestati pred tolikim zahtevima, koje I1.3 čoveka, i fizički i moralno, postavka život. , У Pitanju osnove .sokolskog rada, j“kog vaspitanja ne smo da se pojavlja težište sad na jednu sad na ruSu stranu, naimc, da je pri tome r,7p!tan^u m°žda važnije ovo a spolnijo ono; ni jedno ni drugo, več *e ,to *o ne bratske su ° i ? Beograd, koje uopče ni-0пЛ°1м.е n’ Jednoy takmičara. Gde su \lct bili takmičari Karlovca, SuŠaka,. °vog mesta i Varaždina? H TELCVE2BA(I£X5 .SVETA A RADNIČKA OLIMPIJADA U PRAGU Ra.i olimpijada, koju prireduju Btov?fv4iwTžba4ke,.iedinice Ccško' Se e (OT J) ove godine u Pragu, deli redhn S,Vome, pr1°^ralnu n« zimske priti]: ’ koje če, kao što smo voč izves- vašr.4 razne 7;imske telesno- ^Pitne grane, te na telovežbačke sve-. nosti, koje če sc održati koncem juna - P°cetk°m jula u Pragu. Raspored eve-jwT dana olimpijade otvoriče dcca 1 J. koja če se sakupiti u Pragu 30 ju-Ta- a koja če nastupiti na »letu 1 jula. na‘i?.,(-'e ujedno nastupiti i deca ne-ЗДkih radničkih-telovežbačkih orga-s Glavni sletski dani odredeni i ° ® iula s nastupima naraštaja tat ai?f va- Na dan 5 jula održače sc t;c-m. пЈа celog saveza u lakoj atle-Dri’ ’/^ama i na spravama, a naveče iredice sc razni nastupi na pozornica-p ‘ b. JuIa biče pokusi, a po podno več raj3 ^avna vt^ba, na kojoj če nastupiti Savne zuPe, članice i članovi iz .svega tauC^a u Prostim vežbama, a izvešče se zav°x 1 svočana scena. Dne 7 jula biče . rsena takmičenja, a 8 jula odreden kuo zadnji glavni dan sa svečanom odp* Г • m po ^ra^u’ c!ese P° podne krf • ’ druga- velika javna vežba, na r, J°j če nastupiti i stari j i članovi, za-^аП- ^os^> *;uPa ’ °l,et svc nui-1 žensko članstvo u saveznim pro-{c vežbama. Olimpijada biče zaklju-■ -a svečanom sccnom. ŠVICARSKA VRSTA ZA BUDIMPEŠTU Švicarski telovežbački savez več se pobrinuo da što prc sastavi svoju vrstu za medunarodna takmičenja u Budimpešti, koja če se održati od 28 maja do 3 juna o. g. Kako je do sada za ova takmičenja prijavljeno več oko 20 vrsta, razumljivo je, da če se naročito največe i najbolje telovežbačke organizacije u Evropi pravodobno pobrinuti da svoje vrste što boljo izvežbaju, jer je očekivati vrlo oštru borbu, osobito medu sokolskim vrstama iz Češkoslo-vačke i Jugoslavije na jednoj strani te medu Švicarima, Italijanima, Francuzi-ma, Fincima i Nemcima na drugoj. Na svaki način ne može ss da potcenjuje ni madžarska vrsta, koja je poslednjih godina več više puta pokazala, da je i madžarski telovežbački savez počeo da gaji telovež'bu posve sistematski. Švicarska vrsta sastavljena jc, za još dalj-nje pripremanje, od sledečih takmičara: Baha, Brulmana, Eberla, Gridera, Hafe-na, Hengija, Kerna, Maka, Mica, Pfist-ra, Štajncmana, Vagnera, Valtera i Ve-cla. Imena Hengi i Mic opče eu poznata u telovežbačkom svetu, jer je Mic bio ozbiljan takmac za prvenstvo na spravama na lanjskoj olimpijadi u Los Andelesu. BALILA U ITALIJI Skrb italijanske vlade za omladinu poslednjih godina pokazala je znatne uspehe. Fašizam organizovao je pored t. zv. avantgvardista i »mladih Italijanka«, koji u stvari pretstavljaju fašistički naraštaj, još i one najmlade, naime mu-šku decu u »balile«, a žensku decu u organizaciju »malih Italijanka«. U svim tim organizacijama gaji se osobito i telesno vaspitanje, pa če radi toga biti od interesa da se navede, koliko je za-pravo italijanske omladine udruženo u omladinskim fašističkim organizacijama. Kako izveščuju italijanski listovi, broj pripadnika fašističkih omladinskih organizacija u 1933 god. znatno je po-rastao i prekoračio več prvi milijon. Avantgardista je bilo 150.157, mladih Italijanka 65.039, balila 474.206 i malih Italijanka 350.832. Statistika, koja na-vodi ove brojke, a koje skoro preko-raču j u stanje nemačkog turnorskor* na-rašta-ja, koje iznosi ukupno 1,040.234 osobe, nikako ne navodi, koliko je od ovih članova fašističkih omladinskih organizacija u istini učestvovalo u tclcs-nom vaspitanju. Smatramo, naime, da se je u tome pogledu obzirom na sa-danje prilike u Italiji organizovalo i stvorilo svc»što je bilo moguče. TELESNI UZGOJ OMLADINE U RUSIJI Več smo više puta izvestili, kako se u Rusiji telesno vaspitanje provodi samo u državnim vežbaonicama i zavo-dima. Ruska vlada medutim pošla je u tom pogledu još i dalje i podržavila takoder i sve telesno vaspitanje po Skolama sviju vrsta. Ne samo da je telesno vaspitanje uvedeno kao redoviti predmet u naukovnu nastavu škola, več se vlada brine i za to, da se omladini pruži prilike da i izvan škole može da ee telesno vaspltava na raznim igrali-Stima i vežbalištima. Svaka škola ima organizovane razne kružoke, u kojima se gaji ova ili ona vrsta športa, odnosno vrše telesne vežbe. Tako postoje na nekim školama kružoci smučarski, sklizački, sanjkaški, nogometni, odboj-Čni, veslački, plivački i t. d. Naravno, nije to po s vi rti zavodima jednaiko, jer mnogo gde i nisu ni takve prilike da bi se mogle izvadati sve ove telesno vas-pitne grane. Ina-k, kako donose neke novine, danas nema u Rusiji ni jedne škole, na kojoj sc ne bi gajila barem telesno vaspitna grana u posebnim škol-skim kružocima. U tu svrhu stoje ovim kružocima na razpoloženju potrebne školske prostorije, a isto tako mogu so učeniei besplatno koristiti svim vežbaonicama, vežbalištima i igralištima, koja su pod državnom zaštitom ili nadzorom. To je uostalom regulisano i posebnim zakonom. Medu krržocima po-jedinih škola prireduju se i takmičenja, čime ee podiže zanimanje i veselje za telesno vaspitanje. Komandir požarne čete dobija službu Prema rešenju suda opštine Šaba-čke br. 913 od 16 januara 1934 godine ima se putem konkursa izabrati komandir požarne čete, koji če na duž-nost stupiti čim izbor odobre nadležni. Uslovi za stupanje jesu svi oni, koji se zakonom traže. Prinadležnosti komandira jesu: go-dišnja plata 14.000 dinara, a pored toga besplatno stan, cgrev, osvetljenje i dva para odela — letnje i zimsko — godišnje. Prvenstvo če se uzeti u obzir lica muzički sposobna za vodenje orkestra. Podnošenje molbi najdalje do 10 fe-bruara 1934. Brača Sokoli, koji raspolažu s gornjim sposobnostima neka odmah pod-nesu molbe opštini šabačkoj i o tome da izveste Sokolsko društvo Šabac da bi se njegova molba kod opštinske uprave potpomogla i potkrepila. KR.CNIKA Pevačko društvo »Gusla« u Beogradu. Akcija na zbliženju Bugara i Jugoslovena postaje sve jača i siste-matičnija. Ovih dana vratilo je sofijsko pevačko društvo »Gusla«, koje važi kao jedno od najboljih huzarskih pevačkih horova u opšte, posetu beo-gradskog akademskog pevačkog društva Obilič, koje je na pravoslavni Božič bilo u gostima kod brače Bugara i koje je postiglo svojim koncertom u Sofiji ogroman uspeh. Brača Bugari, koji su došli u posetu kao brat k bratu na sam praznik sv. Save, biti su oduševljeno primljeni, a sala No-vog univerziteta, gde je davan konce-rat u nedelju 28 januara uveče, bila jc dupkom puna. Na koncertu bili su pri-sutni i pretstavnici vlade te mnogih nacionalnih i kulturnih institucija. Konccrat s-e pretvorio u spontamu manifestacija bratstva. Prisutni pak su se uverili, da je u svojoj suštini narodna pesma od Triglava do Črnog Mora skoro jedna te ista, što je isto jedan od jakih dokaza, da .smo u stvari jedno. 90 godišnjica Katarine Breškov- ske. »Majka ruske revolucije«, kako zovu Katarinu Breškovsku, ovih dana doživela je u Pragu 90 godinu svog burnog života, života punog borbe za prava siromaha. Breškovska je poto-mak stare ruske plemičske porodice i kao studentkinja zagrejala se je za zapadnu demokraciji!. Nakon krim-skog rata, nastupila jc agitaciono pu-tovanje po Rusiji, propovedajuči se-Ijacima, da je zemlja onoga, koji ju olbraduje. Zbog ove akcije bila je uapšena i osudena na progonstvo, iz koga je pokušala pobeči, ali je uhva-čena i ponovno oterana u izgnanstvo, da se tek nakon 22 godine vrati iz Sibirije u evropsku Rusiju. Godine 1903 pobegla je u inostranstvo, otkuda se vratila 1907 godine, ali je bila ponovno uhvaeena i tek Kerenski ju je 1917 godine oslobodio. Dolaskom boljševi-ka na vlast morala je opet pobeči i zajedno s češkoslovaškim letfionarima preko Japana i Amerike doluzi u Ev-ropu, u Pariz, otkuda se preselila u Prag, gde živi več punih 10 godina i uživa u ruskoj emigraciji velik ugled. 70 godišnjica čuvenog ruskog na-učenjaka Davida Grima. Dne 24 januara navršio je 70 godinu svog plod-nog života profesor ruskoj univerziteta u estonskom gradu Tartu. Jubiia-rac se rodio 1864 u Petrogradu kao sin čuvenog ruskog arhitekta i rektora carske akademije. Nakon svršenih pravnih študija na univerzitetu u Petrogradu otišao je u Berlin, gde se je specijalizovao u rimskom pravu. Godine 1893 napravio jc doktorsku di-sertaciju iz rimskog prava. Svoju uni-verzitetsku karijeru počeo je na univerzitetu u Tartu, gde radi i sada, otkuda je prešao kao profesor rimskog prava na univerzitet u Petrogradu, gde je u godinama 1910 do 1911 zauzimao mesto rektora. Nakon revolucije oo-stao je pomočnik ministra prosvete, ali su ga boljsevici nakon svog dolaska na vlast uapsili. Godine 1920 pobegao je u Finsku, otkuda je otišao u Prag, gde je ostao.7 godina kao profesor na ruskom univerzitetu. Od godine 1927 radi kao redoviti profesor u Tartu. Jubilarac uživa u svojoj štruci sveitski renome i poznat je kao jedan od najboljih poznavalaca rimskog prava. 10 godišnjica Vilzonove smrti. Na dan 2 februara pada 10 godišnjica smrti Vudrova Vilzona, velikog po-bornika za prava malih naroda i auto-ra čuvenih 14 tačaka, koje su bile osnova za ideju samoodredenja naroda. Baš mi Sloveni imamo mnogo da zahvalimo ovom geniju američkog naroda. Da je on bio u svemu uspeo na mirovnoj konfcrenciji, s koje sc je razočaran povukao, i sudbina nas Jugoslovena bila bi mno^o lepša, jer bi nam bile priznate pravednije granice. Vudrov Vilzon posvetio se, nakon študija, problemima, a i politici, steka vši zbog svoje vanredne sposobnosti velik ugled. Pretsednik severoame-ričke Unije poslao je 1912 god., na kojem je položaju ostao kroz dva izborna perioda. On lično ima velikih zasluga, da jc Amerika ušla u rat pro-tiv ugnetača evropskih naroda i Društvo naroda njegova je ideja, koja na-žalost nije bila u mnogočemu ostva-rena onako, kako je on ovu instituciju bio zamislio. Prigodom 10-godišnjice njegove smrti i mi Jugosloveni dubo-kom zahvalnošču sečamo se ovog ve-likog našeg prijatelja, koji je prerano morao da umre. Štrosmajerov rođendan — dan znanosti i umetnosti. Jugoslovenska akademija znanosti i umetnosti u Zagrebu, na svojoj poslednjoj sednici, zaključila jc uoči rodendana velikog Jugoslovena i veliko^ svog dobrotvora i osnivača vladike Strosmajera, da se počam od ove godine proglasi 4 februar Štrosmajerov rodendan, kao dan znanosti i umetnosti, te če na taj dan ofcsada tokom godim« izabrani novi članovi Akademije držati svoja na-stupna predavanja. 50 godišnjica smrti Dorde Matiča. Na Sv. Savu prc 50 godina umro jc Dorde V. Matič, nazvan »licejac«, bivši javni pravozastupnik iz Užica. Svojim testamentom od novembra 1883 godine ostavio je veliki legat tadaš-njoj Velikoj školi s time, da ona osnuje fond za potpomaganje siromašnih studenata, što je nakon nekoliko godina i ueinjeno. Pokojni Matic, da-kle, spada medu osnivače ovog do-brotvornog fonda, koji jc mnogim ta-lentovanim studentima omogučio ško-lovanje, podarivši u tu svrhu za ono vreme veliku sumu, pa su njegov primer sledili kasnije još i mnogi drugi dobrotvori. m MNJIOEillSTOVl ADOLF ZEMAN: PUKOVNIK ŠVEC U nakladi knjižare »Sfinks« B. Janda, Prag XVI — Smihov (Pržemi-slova ul. 16) izišla je jedna odlična i vrlo zanimljiva knjiga, roman od po-znatog sokolsko?, pisca Adolfa Zemana pod naslovom »Pukovnik Švcc«. Knjigom provejava pravi sokolski duh, a i njen moto je: »Legionari i Sokoli jedno su; njima je posvečena ova knjiga !« Br. Zeman poznati je češki pisac. Svoja najbolja dela napisao je iz života češkoslovačkih legionara u Rusiji. Dosada je najjače njegovo delo trilogija »Mrtva baterija«, kojoj se sada pridružuje i ovaj roman o velikom češkom junaku pukovniku Švccu. Sada, kada je život sam dovršio uzbudlji-vi roman puk. Šveca i dopunio ga dostojnim epilogom što su njegove kosti prevežene u otadžbinu, potrebno je da generacija, koja več ne zna, kako je strašan rat i s koliko krvi je otkup-ljena sloboda, ima pred očima svetao primer, koji nam jc dao snage i složne volje da sc izvojuje sloboda pod svaku cenu. Ovaj roman života junaka Jurija Josipa Šveca prikazan je istim-skom vernošču i čistom objektivnošču. To je roman u stvari Sokolstva i zbog toga je posvečen Sokolima i legiona-rima, jer i jedni i drugi iznikli su na Tirševim idejama. To je roman pun napetosti i dramatske privlačnosti, u kome je verno prikazan konflikt ne-pokolebivo ’ Švccovog karaktera s voj-niekom masom, koja jc' časovito ma-laksala pod težinom fizičkih i duševnih muka. U poznatoj polemici radi ličnosti Švecove i njegovog samoubij-stva, ovaj je roman objektivno prika-zivanje i psihološki uspeli opis čitave Svečo ve tragedije, iz koje se kao vetrom očiščen diže lik popularnog sibir-skog heroja, prost od svih sentimentalnih uveličavanja, jednostavno juna-čan kao lik veličine čoveka, isto onako kao što je i siva vojnička masa lišena svake zlobne mefistofelske maske i koja nam se prikazuje kao kolektiv izmučenih sibjrskih junaka, čiju slavu ne može ništa da umanji. Ovaj roman najtoplije preporu-čamo svirna, koji vladaju češkim jezikom. Naručujc se kod pomenute nakladne knjižare, vezan u platno i štam-pan na vrlo finom engleskom papiru, uz cenu od Kč. 19'—. JANKO ŽIROVNIK: NARODNE PESMI Z NAPEVI Ova brošura narodnih pesama s napevima, koje je sakupio i uredio za 4 jednaka glasa učitelj g. Janko Žirovnik, izišla je sada kao prvi svezak u nakladi i tisku Učiteljske tiskare u Ljubljani. U ovoj brošuri, koja obu-hvata preko 180 stranica, sadržane su 123 narodne pesme s napevima. Sve ove pesme sastavljene su za 4 muška glasa u slobodnoj, jednostavnoj harmonizaciji, bez svih modernih primeša i artificijclnosti tako, kako ih peva pri-prosti narod, kako ih pevaju slovena-čki mladiči u letnjim večerima na selu u raznim prigodama. Cena je ovoj brošuri u kartoniranom povezu Din 50'—, a u poluplatnenom Din 56’—. Naručuje sc kod Učiteljske tiskare u Ljubljani. Preporučamo! JOSIP JURČIČ: DESETI BRAT Dramatizacija od Ferda Delaka. Povodom 90-godišnjice Jurčičevog rodenja izdao je nakladni zavod »Nal oder« novu dramatizaciju najpopular-nijeg slovenačkog romana »Deseti brat«. Dramatizator režiser g. Ferdo Delak svu je radnju navezao na glavno lice, desetog brata, koje živo pred nama iskače, da nam je čak bliže nego li u romanu samom. Odlike scenske pre-radbe Ferda Delaka, nakon sjajnog uspeha toga dela u mariborskom pozo-rištu, spoznače bez sumnje naše pozor-nicc, kojima nedostaje dobrih pučkih domačih dela. Knjiga obuhvata punih 70 strana osmine i stoji Din 20'—. Po-zorišta, koja žele da prikazuju »Desetog brata«, neka se obrate na nakladni-ka »Naš oder«, Ljubljana, Gajeva ul. 8, koji če im poslati 15 primeraka dela za Din 300'— (12 primeraka za glavne ulogc, 1 za režisera, 1 za šaptača i 1 za inspicijenta) i molbu da se delo može izvadati bez naplate autorskih tanti-jema. Sokolske pozornicc imaju 50 Din popusta. II NAŠIH 2UPA DRU S TAVA i C ETA tupa Cetinfe CETINJE. — Drugi župski prosvetni tečaj. U vremenu od 26—31 decembra održan jc drugi prosvetni tečaj Sokolske župe Cetinje. Prvi prosvetni tečaj bio je održan u mesecu novembru, te je župa po inicijativi pretsedni-ka Prosvetnog odbora brata Mihaila Rajnvajna rešila da održi drugi prosvetni tečaj. Ona je pozvala učitelje i učiteljice iz svih društava i četa s teritorije ovc župe, tim pre što ovo vreme spada u božični odmor, te učitelji-ce nisu imali smetnje za svoj redovan rad u školi. Ovaj tečaj razlikuje se od prvog u tome, što je broj učesnika bio dva puta veči, i što su na ovom tečaju pre-davači obuhvatili u svojim predavanji-ma celokupno sokolsko gradivo — potrebno za svakog društvenog i četnog prosvetara i funkcionera. Na tečaju je uzelo učešča 35 učitclja-ca s teritorije ovc župe, a 6 s teritorije župe Mostar. ŽPO je izradio raspored i plan predavanja ovako: Osnovi 'sokolske ideologije (br. Mihajlo Rajnvajn 1 čas), Sokolska istorija (br. Grujičič Krsto 2 ča- sa), Tirševo Sokolstvo i njegove osnovne misli (br. Milutin Ivanovič 1 čas), Zadaci društvenog i četnog prosvetara (br. Dušan Velimirovič 2 časa), Sokolska štampa (br. Nikola Doriomedov 1 čas). Vaspitanje dcce i naraštaja (br. Grujičič Krsto 2 časa), Govorništvo (br. Šoškič dr. Milorad 1 čas), Higijena (br. Piletič dr. Vladimir 1 čas), Statistika (br.Milovič Aleksander 1 čas), Sokolstvo i selo (br. Dedič Cetko 2 časa), Sokolstvo i štednja (br. Rajnvajn Mihailo 1 čas), Organizacija (br. Milovič Aleksander 2 časa). Sokolstvo i narodno prosvečivanje (br. Trifun Karabaš 1 čas), Trezvenost i Sokolstvo (br. Piletič dr. Vladimir 1 čas), Putevi i ciljevi Sokolstva (br. Grujičič Krsto 1 čas). Administracija {br. Ivanovič Milutin 1 čas), Inteligentna omladina i problem sela (br. Velimirovič Dušan 1 čas), Sokolski sustav (br. Grujičič Krsto 1 čas), Sokolstvo. Fašizam i hitte-rizam (br. Grujičič Krsto 1 čas), Sokolstvo i vera (br. Nikola Doriomedov 1 čas), Učitelj kao sokolski radnik (br. Rajnvajn Mihailo 1 čas), Jutarnje i večernic vežbe (br. Grujičič Krsto 8 ča-sova), Debatne večeri (br. Grujičič Krsto 8 časova). -------*—f;; T j. 1 т>ш Drugi prosvetni tečaj župe Cetinje, odžan od 26 do 31 decembra 1933 Po želji samih tečajaca održao je predavanje: »Savremena kriza i uloga učitelja na selu« br. Nikola Doriome-dov, koje nije bilo predvideno nastavnim planom i rasporedom. Svega je bilo predavanja na ovom tečaju: 43. Tečaj je otvorio br. Mihailo Rajn-vajn, pretsednik ŽPO, pozdravnim govorom u kojem je izneo i ulogu Sokolstva u našem državnom i narodnom životu. Pored brata pretsednika bili su prisutni otvorenju tečaja br. Mihailo Bajič, zamenik starešine župe, i još neki članovi ŽPO. Život u tečaju bio je ureden na strogo internatskoj osnovi i to: učitelji su bili smešteni na spavanju u kasarni 38 pešad. puka »Njegoševog«, a učiteljice u internatu ovdašnje Učiteljske škole. Tečajci su se hranili na svoj trošak u menzi ovdašnjeg Zadruž-nog doma, gde im je ŽPO izradio hra-nu pod vrlo po voljnim uslovima. Vodstvo u tečaju je preuzeo br. Grujičič, disciplina je bila čisto sokolska i na višini sokolskog poziva, a unu-trašnji život bratski protkan sa sokol skom šalom i ljubavlju. Za vreme juta rnih i večernih vežba održavani su govori pred vrstom i to: »U dobrovolj-noj disciplini jc snaga Sokolstva«, »Za sokolski rad ne tražiino ni koristi ni slave«, »Zašto sam Soko?«, »Uloga na-rodnog učitelja u Sokolu«, »Sokolsko bratstvo« i »Da li je Sokolstvo pokret ili organizacija«. Po održanim govorilna bila je na debatnim večerima duga diskusija u kojoj su uzeli učešča svi tečajnici. L- ovim diskusijama se je pokazalo s koliko razumevanja i volje naši učitelji prate razvoj našeg sokolskog pokreta. Posle završenog tečaja žu.pa je priredila za tečajce sokolsko selo u pro-storijama ovdašnjeg »Grand hotela«. Za vreme eela tečajce je pozdravio br. dr. Piletič, poželio im uspehe u budu-čem radu i dao puno priznanja za shva-tanje u vršenju sokolskih dužnosti, što se vidi iz toga što su žrtvovali, posle napornog rada u školi, svoj božični odmor da dodu na Cetinje iz dalekih planina i da čuju nest o novo o Sokolstvu. Od Strane tečajaca zahvalio se je ŽPO br. Dušan Živkovič i u svorn temperamentnem patriotskom govoru uz svečano obeeanje, u ime sve brače i sestara, da če sve svoje snage i volju uložiti u radu za podizanje pravilnog sokolskog vaspitanja naše seoske om-ladine, te če učitelji biti jedna sokolska Župa Kragujevac KRAGUJEVAC. — Župski prosvetni tečaj. Sokolska župa Kragujevac priredila je decembra meseca svoj drugi prosvetni tečaj, koji je počeo 27 a završen je 31 decembra uveče. Da bi se s prosvetnim radoin u Sokolstvu što bolje upoznali i načelnici i drugi članovi tehničkih odbora, tečaj je, na predlog ŽPO, a prema rešenju župske uprave, bio obavezan za sve društvene pro-svetare i načelnike. Otuda su ovi poslednji bili u lepom broju zastupljeni na tečaju. Seoske čete nisu pozivane na tečaj, jer če se za njih uskoro prirediti zaseban tečaj. Rad na tečaju počinjao je svakoga dana u 7.30 časova ujutro telesnim vežbanjem i govorima pred vrstom. Posle -s u držaua predavanja. Na tečaju su predavani ovi predmeti: Značaj pro-svetnog j tehničkog rada u Sokolstvu (predavač br. Milen Nikolič, profesor), sokolska ideologija (br. dr. iVlilan Kre-stič, profesor); vaspitanje sokolskog naraštaja (br. Vasilije Pejhelj, profesor); trezvenost i Sokolstvo (br,, Dra-goljub Bakič, prof.); Sokolstvo na selu (br. Marijan Derenčin, art. kap.); sokolski pozorišni otseci (br. Jafret Haz-nadarevič); sokolska štampa (s. Ljubica Filipovič, prof.); cugenika, antropome-trija, prva pomoč i higijena (br. dr. Drag. Panteuč, lekar); Sokolstvo, dom i škola (br. Miloje Pavlovič, direktor); prosvetni rad u Sokolstvu (br. Sava Dukič, prof.); sokolsko vaspitanje deee (br. Vasilije Pejhelj, prof.); sokolske priredbe (br. Marijan Derenčin, art. kap.); radio, film i diapozitiv u službi Sokolstva (br. Petar Jevdevič); Slovensko Sokolstvo (br. Milen Nikolič, profesor); o štednji (br. Milan Krestič, prof.); sokolska taborovanja i izleti (br. Franja Zelenko); putevi i eiljevi (br. Steva Jovanovič, prof ); sokolska administracija i organizacija (br. Ilija Pavlovič, prof.); sokolske knjižnice i muzej (br. Marijan Derenčin, art. kap.); besedništvo (br. Miloje Pavlovič, direk- armija, koju če imati da prizna naše Sokolstvo bez stida. U prijatnom ras-položenju selo se produžilo do 12 sati uveče. Sutradan tečajnici su razgledali grad i njegove znamenitosti, posle čega su poduzeli izlet preko Podgorice, Spu-ža i Danilovog Grada za Nikšič, gde su imali svoju vanrednu učiteljsku skupštinu. Na ovoj skupštini pretsednik Prosvetnog odbora brat Mihailo Rajnvajn, u svojstvu izaslanika g. bana održao jc vrlo uspelo predavanje: »U-čitelj kao sokolski radnik«. Ovaj izlet je omogučio ban Zetske banovine, koji im je ljubazno ustupio prevozna sredstva za Nikšič i obratno. Na ovaj način je završen ovai drugi prosvetni tečaj, koji čc u najboljoj uspemeni ostati kako nastavnicima tako i svim tečajcima. Šč. Milic. CETINJE. — Prosvetni tečaj za učenike i učenice viših razreda Cetinjske gimnazije. Istovremeno kad je odr-žan drugi petodnevni prosvetni tečaj na Cetinju za učitelje-ce (27—31) ŽPO je održao i jednodnevni tečaj za gimna-zijsku omladinu (28 XII). Cilj ovoga tečaja bio je upoznavanje naše omla-dine sa Sokolstvom i njegovim pokre-tom kao i s osnovnom idejom i dužno-stima Sokolstva. Predavači su u svojim predavanjima obuhvatili celo gradivo, potrebno za jednog sokolskog pripadnika. Na tečaju uzeo je učešča 81 učenik-ca. Održana su ova predavanja: Osnovi sokolske ideologije (br. Mihailo Rajnvajn 1 čas), Inteligentna orn-ladina i problem sela (br. Dušan Veli-mirovič 1 čas), Sokolska organizacija (br. Milutin Ivanovič 1 čas), Sokolska štampa (br. Nikola Doriomedov 1 čas), Sokolska istorija (br. Grujičič Krsto 2 časa) i Sokolstvo — fašizam — hitle-rizam (br. Krsto Grujičič 1 čas). Tečaj je otvorio pretsednik ŽPO br. Mihailo Rajnvajn biranim rečima, jasno i kratko, iznevši značaj i važnost Sokolstva u sadašnjem društvenom životu, kao i nadu, koja se polaže na sadašnju omladinu kao buduče pionire i graditelje Sokolstva u širim inarodnim masama. Tečajnici su za sve vreme predavanja pokazali dužnu pažnju i intere-sovanje prema predavanem gradivu. PO župe bavi se mišlju, da priredi slične tečajeve u svim ovdašnjim srednjim školama. Š. M. tor); istorija jugoslovenskog Sokolstva (br. Milen Nikolič, prof.); pozorište s lutkama (br. Jafret Haznadarevič); sistem telesnog vežbanja (br. Milorad Obrenovič); muzika u Sokolstvu (br. Jovan Mirkovič, prof.); Sokolstvo i vera (br. dr. Milan Krestič, prof.); sokolane i vežbališta (br. Milorad Obrenovič). Od Strane bratskog Saveznog prosvetnog odbora tečaj su posetili brača dr V. Belajčič i dr. N. Mrvoš. Oni su održali dva predavanja, koja su na sve prisutne ostavila najlepši utisak. Br. dr. Belajčič govorio je o staranju o no* vom članstvu, a brat dr. N. Mrvoš o idejnim osnovima Sokolstva. Na tečaju je bilo svega predavača 19; a održano je 45 idejnih i 9 gimna-stičkih časova. Tečaj je pohadalo 40 tečajaca, od kojih 7 sestara i 33 brače. Po zanimanju u građanstvu bilo je na tečaju 1 profesor, 2 sveštenika, 11 učitelja, 8 činovnika, 11 studenata i 7 drugih zanimanja. Po dužnosti u Sokolstvu bilo je 12 tečajaca, koji su članovi društvenih prosvetnih odbora i 28, koji su društveni načelnici ili prednjači. Po o-vome se može da zaključi, da je cilj tečaja, da se načelnici i prednjači upoz-naju s prosvetnim radom u Sokolstvu, potpuno postignut. Svi tečajci bili su smešteni u internatu Zenske učiteljske skole, koji je bio, zahvaljujuči upravi škole. stavljen na raspoložemje ŽPO. Isto tako uprava raspoJoženje ŽPO. Isto tako uprava Muške gimnazije bila je veoma predu-sretljiva, te je dozvolila da se predavanja na tečaju drže u njenim prosto-rijama. Za vreme tečaja predvidene su dve pretstave za tečajce: jedna Pozorišnog otseka Sokolskog društva »Matica«, a druga Lutkovnog pozorišta. Tečaj je završen u nedelj u 31 decembra. Toga dana po podne održana je konfcrencija društvenih načelnika i prosvetara, a uveče je priredena zajednička večera, na kojoj su bili, pored tečajaca, članovi župske uprave i predavači. S. Sa župskog prosvetno** tečaja u Kragujevcu, održanog od 27 do 31 dec. 1933 JAGODINA. — Ovdašnje Sokolsko društvo je 21 januara održalo svoju XI redovnu godišnju skupštinu u prostorijama osnovne škole, koja je bila vrlo dobro posečena od Strane čla-nova(-niea) društva i prijatelja Sokolstva. Kao rzaslanik Sokolske župe Kragujevac bio je prisutan brat Jovan Bakič, član uprave iste župe. Pošto je starešina društva br. Milutin Ristič, sudija, otvorio skupštinu i lepim govorom pozdravio prisutne, zahvalivši im na obilnoj poseti i sokol-skoj tačnosti, prešlo se na dnevni red — čitanje izveštaja društvenih funkci-onera. Brat Lazar-Trzin-Petrovič, pročitao je 'tiajnieki izveštaj, koji je obuhvatio sve administrativne poslove društva u 1933 godini, a iz koga se vidi, da je društvo u pomenutoj godini izvršilo jedan veliki zadatak — osvečenje zastave, kojom je prilikom prikupljeno od prijatelja Sokolstva za spomen-klinee preko 100.000 dinara u korist fonda za podizanje doma, koji društvo namerava sazidati u toku o ve go-dine. Posle ovoga delegat Sokolske župe br. Bakič u svome govoru istakao je, da je ovlaščen od strane uprave župe da u ime njeno izrazi zahvalnost upravi i članstvu ovoga društva kao jednom od največih i najnaprednijih društava na teritoriji Sokolske 2upe Kragujevac. Zatim je br. Savo Toholj, profesor, pročitao izveštaj prosvetnog odbora, iz koga se vidi, da je ovo društvo svojim požrtvTovnim radom u prosvet-nom pravcu dalo najviše što se moglo. Br. Toholj apelovao je na celokupno članstvo da izvršuje svoje sokolske dužnosti radi bolje budučnosti, kako samog mesta tako i našega naroda — imajuči pred sobom uvek lozinku: Na-predak! Iz izveštaja referenta za sokolske čete br. Dorda Vasiča, školskog nadzornika, razabire se, da društvo ima 4 svoje vrlo napredne seoske čete, od kojih je jedna uzela učešča i na po-krajinskom sletu u Ljubljani prošle godine. Tako isto podneli su svoje izvešta-je brača Branko Lazič, načelnik o tch-nič. radu, Mileta Grujič, statističar, o brojnom stanju članstva, iz koga se vidi, da ovo društvo ima 769 članova sviju kategorija, koja je cifra vrlo za-vidna obzirom na Jagodinu sa nepunih 7.000 Stanovnika. Blagajnik br. Branislav Ladarevič podneo je izveštaj o imovnom stanju društva, koje ima preko 130.000 dinara gotovog novca. Naposletku članovi nadzornog odbora podneli su svoj izveštaj i dali razrešnicu staroj upravi za njen rad u prošloj godini, pak se zatim pristupiio izboru nove uprave, koju je skupščina usvojila, i to: starešina br. Milutin K. Ristič, sudija okr. suda; zamenici: br. Milun Jevtič, sudija, i br. Dorde Vasič, školski nadzornik, sekretar br. Lazar Trzin-Petrovič, pisar bolnice; prosve-tar br. Savo Toholj, profesor učiteljske škole; načelnik br. Branko Lazič, nastavmk gimnastike; zamenici: brača: Velimir Ćosič, učitelj, i Svetolik P. Vučkovič, činovnik bolnice; blagajnik br. Kosta Nenkovič, knjižar; gospodar br. Kuzman Pušic, ekonom fabrike še-čera; statističar br. Mileta Grujič, učitelj; referent za vojnu nastavu br. Rajiča Jakovljevič, žandarmeriski poruč-niik i referent za seoske čete br. Dorde Vasič. U upravu su izabrana brača Jo-sef Bekerus, direktor Pivare; Trifun Durič, pretsednik opštine; Andrija Pobuda, knjigovoda Pivare; Milenko Miljkovič, deneral u penziji; Dušan Stokič, bravar; Branko Dimitrijevič, šel Pore-ske uprave; dr- Milan Putič, zubni lekar; Dimitrije Stankovič, profesor učiteljske škole; Cvetko Popovič; profesor učiteljske škole; Miodrag Andel-kovič, sudija okr. suda; Bogoljub Ilič, sreski načelnik; Branislav Ladarevič, trgovac; Životije Jevtič, narodni poslanik; Živojin Dordcvič, privat. činovnik; Rista Ilič, trgovac; Rudolf Šra-mek, činov. Pivare; Momčilo Markovič, trgovac; Gvozden Dželatovič, advokat; Ljubomir Jončič, zamen, državnog tu-žioca i Milutin Simič, opančar. Za revi-zoro izabrana su brača: Mladen Vuki-čevič, protojerej; Tihomir Stanojevič, bankar.-izvoznik; Lazar Nastasijevič, Varčevanje je najboljši predpogoj za srečo vsakega posameznika, gospodarstva in države Vlagajte denar v MESTNO HRANILNICO ^LJUBLJANSKO PREŠERNOVA ULICA 3 po čekovnih položnicah St. 10533 ali med uradnimi urami od 8. — 12-30 Za vse vloge jamči mestna občina ljubljanska z vsem svojim velikim premoženjem in vso davčno močjo. Vloge: Din 420,000.000 — Rezerve: Din 12,000.000'— Telefon št. 201«, 2616 Ugodno obrestovan je I 29-J advokat i banski večnik; Dimitrije Dimitrijevič, školski nadzor, u penziji i Jovan Kincel, poslastičar. U sud časti izabrani su: za pretsednika br. Dra-goljub Petrovič, direktor učiteljske škole; p. pretsednik br. Jakob Duričič, pretsednik okr. suda; za članove: brača: Petar Vučkovič, sveštenik; Živko Burič, kazandžija i Milan Todorovič, direktor gimnazije u penziji. — Lazar Petrovič. Župa Kranj JESENICE. — Delovno leto smo formalno zaključili v četrtek, dne 18. jan. z občnim zborom. Občni zbor se je izvršil po običajnem dnevnem redu. Po uvodnem govoru br. staroste sta sledili obširni in blesteči poročili funkcionarjev tehničnega in prosvetnega odbora, ki sta pokazali sliko dela v raznih odsekih. Prav resno in temeljito jc bilo poročilo br. blagajnika, ki je predočil, kljub smotrenemu delu in varčevanju, še vedno težko in skoraj obupno finančno stanje sokolskega doma. Za tem je br. tajnik podal svoje poročilo in številčno stanje članstva v društvu. Po poročilih se je edini oglasil k besedi br. Sušnik, ki je v svojem daljšem govoru kritiziral nekatere bistvene nedostatke v društvu ter pozval članstvo naj se dobro pripravi za proslavo 30 letnice Sok. društva na Jesenicah. Društvena uprava je občnemu zboru predložila pravilnik o sanaciji Prosvetnega oziroma SokoLskega doma, po katerem naj bi vsak član, po možnosti dal mesečni prispevek v to svrho. Na čelu društvene uprave je ostal ponovno br. dr. M. Obersnel. V upravi sami 60 se izvršile izpremembe. V ostalem je občni zbor potekel točno, ’brez najmanjše hibe. Primanjkovalo pa je od strani članstva živahnosti in debate, tako, da je bilo ponekod vprav dolgočasno. Zelo se je poudarjal v raznih poročilih in govorih prikrito in odkrito: pojmovanje bratstva in discipline v sokolskih vrstah. Da, to je važno, da o tem vsak razmišlja. Okoli sokolskega doma so se razpasle mnoge »lepe čednosti«, za katere nc bi hotel, da bi dobile tudi zatočišče v sokolskih vrstah. V bodočem delovnem letu pa le želim, da bi nova društvena uprava šla po poti pravega bratstva, sokolske discipline, stroge objektivnosti napram vsakomur ter znala ceniti delo predvsem od iskrenega in pravega sokol, elana, čc je tudi dovršeno s skromnimi rokami priprostega človeka. Župno in savezno upravo prosimo, da bi posvetila našemu društvu posebno pažnjo in mu bila v pomoč, kajti Jcscnice «o obmejno in industrijsko mesto, kjer jc borba za delo in napredek težka in včasih ostra. Župa Cfublfana DOMŽALE. — Sokolsko društvo v Domžalah je imelo dne 6. januarja svojo redno letno glavno skupščino, pri kateri je bilo navzočih preko 100 članov in članic. Iz poročil posameznih funkcionarjev je bilo razvidno kako ogromno je bilo udejstvovanje društva. Društvo je sodelovalo na vseh nastopih kamniškega okrožja in na pokrajinskem zletu v Ljubljani, kjer sc je udeležilo tudi tekem, iz poročila pro-svetarja je razvidno, da je društvo priredilo tekom leta 16 predavanj in več nagovorov pred vrsto in 4 igre. Društvo ima tudi svojo knjižnico, ki šteje 300 najnovejših knjig. Kino odsek je igral celo leto 57 filmov, pri katerih je imel 102,500 Din dohodkov in izkazuje 23.000 Din čistega dobička. — Vseh dohodkov je imelo društvo preko 130.000 Din. Po poročilih so sledile volitve novega odbora. Predlagani sta bili 2 listi’ kateri sta sc v glavnem ujemali. Volitve so sc vršile z vzklikom kjer je bil izvoljen za starosto br. Šetina Egi-dij, podstarosta br. Skok Anton, tajnik Stenovec Ivan, blagajnik Durjava Karol, prosvetar Osolnik Tonček, načelnik ing. Skok Stanko, načelnica s. Durjava Milena, Ostali odbor je z malimi spremembami ostal isti kot je bil lani- Sokolski oder jc vprizonl 13. t. m. popoldne za šolsko mladino, v nedeljo zvečer pa za odrasle mladinsko igro »Kralj Briljantin« v režiji br. Osolnika. Igra je bila v splošnem dobro podana. LJUBLJANA. — Sokolsko društvo Ljubljana I Tabor jc poiagalo L. jau. t. 1. obračun svojega dela v preteklem letu na XVI. redni glavni skupščini ob prav častni udeležbi članstva. Skupščino je otvoril starosta br. inž. Lado Bevc, tki je po uvodnih formalnostih najprej toplo pozdravil starosto Sokolske župe br. dr. Pipenbachet.ja, podsta-rosto Lj. Sokola, br. inž. Poženela, starosto Sokola II. br. dr. Šubica, zastopnika Stepanjskega Sokola br. Кге-дагда ter zastopnika naprednega časopisja. V svojem govoru se je najprej dotaknil nekaterih zgodovinskih dejstiev in dogodkov, katerih obletnice smo v preteklem letu s toplimi spomini praznovali, najimpozantnejše pa proslavo 70 letnice ustanovitve Ljubljanskega Sokola s prireditvijo pokrajinskega zleta v Ljubljani. Z njim vežejo Sokola 1 bratske vezi v teku vseli 26 let. Ob pri- liki pokrajinskega zleta se je zglasila pri br. Stepaneku deputacija Sokola I, ki mu jc izročila v znak hvaležnosti pri sanaciji sokolskega doma na Taboru lep spominski album. V svojem nadaljnjem^ govoru se je brat starosta spominjal 25 letnice septemberskih dogodkov, saj je bil 1 leto prej ustanovljen Sokol I. Spomnil se je nato proslave 15 letnice našega uedinjenja 1. decembra pod modrim vladanjem Nj. Vel. kralja Aleksandra, nadalje zbližanja z brati Bolgari, ki bodo v najkrajšem času postali naši slovanski sokolski bratje v smislu Tyrševe sokolske ideje. Nato je omenil proslavo Ganglovega jubileja in pozdravnega večera na Taboru. Predlagal je pismene pozdrave Savezu SKJ in Sokolski župi Ljubljana, nakar je omenil vzgojno delo v -telovadnici, ki ga vršijo vaditelji in vaditeljice pri vseh telovadnih oddelkih. S pijeteto se je spomnil umrlih bratov in sester, kojih spomin so zborovalci počastili s slava klici. Za letošnje leto čakajo Sokola 1 velrke naloge, predvsem pokrajinska zleta v Sarajevu in Zagrebu, razvitje dečjega sokolskega prapora, darilo bratov Cehoslovakov in pa drugoletm vseslovanski sokolski zlet v Varšavi, za katerega naj članstvo že danes zbira prihranke. Ko je nato še omenil naloge društva v internem poslovanju je izrekel toplo zahvalo vsem bratom in sestram, med splošnim odobravanjem zborovalcev. Sledilo je čitanje savezne poslanice, in nato poročila društvenih funkcionarjev. Obširno in zelo pregledno tajniško poročilo, iz katerega je razvidno ogromno delo, ki ga je izvršil Sokol I v letu 1933. je podal tajnik brat Jože Tratar. Društvena uprava je imela 10 rednih in 3 izredne seje, izvršni odbor pa je imel še sam 12 sej. Ker se jc moralo društvo boriti z velikimi denarnimi težkočami, je društvo ponudilo mestni občini lutkovno dvorano za' otroško zavetišče, dosedanje zavetišče v lopi na letnem ‘telovadišču pa za otroški vrtec. Mestna občina je prošnji oz. ponudbi ugodila ter so se tozadevne adaptacije na Taboru že izvršile. Društvo sc je kakor prejšnja leta udeleževalo prireditev bratskih društev in vseh pomembnejših sokolskih manifestacij širom naše domovine, zlasti pa se jc uspešno udejstvovalo v zletnih odsekih za pokrajinski zlet. Društveno dvorano so uporabljale tudi druge organizacije ter s tem pokazale naklo njenost Sokolu I. Vse društvene prireditve so na dostojni višini ter SO znatno pripomogle društveni blagajni. Iz statističnega poročila jc razvidno, da šteje Sokol I 1.284 članov in članic, 1777 moškega in 100 ženskega ter 342 moške in 160 ženske de ec, tedaj 2.045 pripadnikov. Zelo agilen in priden je bil prireditveni odsek pod vodstvom br. Avgusta Ropiča. Lastnih prireditev je imel 6, sodeloval pa pri 4 tujih prireditvah. Uspešno se jc udejstvoval tudi gospodarski odsek pod vodstvom br. Frana Vrečarja, ki je vestno in skrbno vodil društveno gospodarstvo, tako, da izkazuje prav zadovoljive uspehe. Preuredilo se je letno telovadišče, popravilo kopališče in druge manjše adaptacije v domu. Vestno j c opravljal posle blagajnika gospodarskega odseka brat Fran Rebec. S pozivom na složno delo, za pravo razumevanje društvenega dela je zaključil brat tajnik svoje obširno poročilo. Zanimivo tehnično poročilo o delovanju društva je podal načelnik br. Janko Sket. Vso skrb je načelništvo obračalo na poglavitno in edino trajno sokolsko vzgojo — sokolsko telovadbo. Delo v telovadnici sta vodila oba prednjaška zbora s pomočjo mladinskega in prosvetnega odbora. Vaditeljski zbor je štel 22 bratov in 14 sester. Redna telovadba sc je vršila skrbno in vestno pri 9 oddelkih, ter jc bil telovadni obisk pri vseh oddelkih zelo moškega naraščaja. Telovadna statisti-zadovoljiv. Najmočnejši je- oddelek ka izkazuje, da jc v 125 urah telovadilo 6.909 članov, v 93 urah 5.121 naraščajnikov ter v 70 urah 7.646 dečkov. Lepo je uspel društveni javni nastop 21. maja, nakar sc jc vse tel ova de če članstvo, naraščaj in deca pripravljala za pokrajinski zlet. Vršilo so se izbirne tekme za zlet in lahkoatletske tekme s prav zadovoljivimi in lepimi uspehi. Telovadci so sodelovali pri domačih prireditvah ter pri javnih nastopih bratskih društev, dalje na Sttšaku in na proslavi v Ptuju. Društvo sc jc udeležilo vseh tekem Saveza, župe in okrož.ja z lepimi in častnimi uspehi ter si priborilo več diplom in vencev. Tudi za poglobitev idejne strani se je vršilo več predavanj, nagovorov in proslav. Bilo je tudi več izletov, med katerimi zavzema prvo mesto izlet v Berieevo s sodelovanjem društvene godbe. Za izobrazbo vaditeljev se je vršil društveni prednjaški tečaj od 15. oktobra do 3. decembra. Vaditeljska knjižnica šteje 585 knjig ter se redno izpolnjuje z novimi aktualnimi knjigami in brošurami. Lepo napreduje tudi mladinski odsek, ki je priredil taborenjc v Križcvski vasi pri Metliki, ter smučarski odsek, ki ga vodi br. Porenta. Zdravniški odsek pod vodstvom br. dr. Ahčina' je preiskal vse telo vadeče oddelke ter izkazal prav povoljno zdravstveno stanje. Končno jc brat načelnik pozival vse brate k redni tebvadbi in med velikim odobravanjem zaključil svoje lepo poročilo. lz poročila načelnice sestre Vlade • Tratarjeve posnemamo, da šteje ženski vaditeljski zbor 11 članic. Članice so se udeležile župnih smučarskih tekem, enako tudi naraščajnice. Pri društvenem javnem nastopu so sodelovale članice pri 4 točkah, nadalje pri okrožnih izbirnih tekmah na Taboru, na taboru v Vižmarjih in nastopu v Št. Vidu. Okrožnih tekem sta sc udeležili dve vrsti v srednjem oddelku, pri tekmi za prvenstvo Saveza SKJ pa je dosegla sestra Podpacova 1. in sestra Sketova II. mesto. Izvrstne uspehe so Pokazale članice tudi pri lahkoatletskih tekmah na Taboru ob koncu septembra. Iz telovadne statistike je razvidno, da je telovadilo v 89 urah 3.491 Slanic, v 92 urah 4.460 naraščajnic in v 71 telovadnih urah 5.423 deklic. Ob zaključku svojega poročila je sestra načelnica pozivala sestre na vztrajno delo v telovadnici, ker letošnje leto nas čakajo nove naloge, predvsem pokrajinska zleta v Sarajevu in Zagrebu. Društveni p ros vet ar prof. dr. Rihard Aplenc je v obširnem poročilu Podal delovanje prosvetnega odbora in njegovih odsekov. Prosvetno delovanje je bilo skozi vse leto dokaj živahno zlasti pri telovadečih oddelkih, do-čim je bilo pri ostalem članstvu manj zadovoljivo. Vršila so se mnoga predavanja pred vrstami in nagovori, ki so zapustili pri poslušalcih najboljše vtise. V zadnjem času so se pričeli prirejati družabni večeri z zabavnimi in prosvetnimi točkami. Za naraščaj pa namerava prosvetni odbor uvesti brezplačno kino predstave raznih kulturnih in prosvetnih filmov. Enako bo skušal Prosvetni odbor preskrbeti dobrih predavateljev. Velika pažnja se bo posvetila tudi narodnoobrambnemu delu ter Pomagati manjšinskim sokolskim društvom ob naši meji. Za idejno vzgojo članstva se je vršil v mesecu novembru idejni tečaj, ki je razmeroma prav lepo uspel Da se treznostni pokret rtied sokolskimi pripadniki čim bolj uveljavi bo priredil prosvetni odbor treznostni teden s primernimi predavanji o treznosti in alkoholu. Br. prosve-tar je nato podal poročilo o Simon Gregorčičevi in Gruntarjtvi knjižnici, ki jo že več let vodi neumorni brat Jože Tratar. V svojem poročilu poziva članstvo, da se obeh knjižnic pridno Poslužuje in agitira med seboj za njen Poset. Iz statističnega poročila je razvidno, da se je 500 čitateljem izposodi- lo 1276 knjig. Končno je bil soglasno sprejet- predlog, da se knjižnici preskrbi primeren lokal in zbira fond za nabavo dovoljne množine novih knjig. Nadvse razveseljivo je bilo poročilo lutkovnega odseka, ki ga vodi br. Ivan Erbežnik. Ta najnovejša panoga Sokolske prosvete se od leta do leta lepše širi in razvija. V letu 1933. je priredil edsek 25 predstav ter priredil 4 gostovanja. Godbeni odsek, pod predsedstvom brata Počivalnika je imel 4 sestavno dele, pihalno godbo, veliki orkester, dve sestavi salonskega orkestra in plesno godbo. Pihalna godba šteje 49 članov ter je sodelovala na pokrajinskem zletu kot zletna godba, razen tega pa tudi pri vseh nacionalnih manifestacijah in obhodih. Javno je godba nastopila 41krat. Veliki orkester je zaradi pomanjkan ja dirigenta prenehal meseca marca delovati, imel pa je 28 članov. Salonski orkester kot najstarejša institucija odseka je deloval vse leto ter je imel pri prvi sestavi 8 pri drugi pa 13 članov. Plesna godba se sestavlja po potrebi ter ima svoj jazz-band, ki je nastopil v 1. 1933 33krat. 33krat. Predsednik socialnega odseka brat Miroslav Urbas je v svojem poročilu omenil pomen in važnost socialnega odseka, ki se je prav vidno udejstvoval. Sodeloval je pri nabiralni akciji za gladujoče rudarje ter je nakazal znatno podporo sokolskim društvom v Zagorju, Trbovljah in Hrastniku. Obdaril je za božičnico naraščaj in deco, ter pomagal tudi brezposelnim članom in. članicam društva. Za 1. 1934. si je odsek nadel nalogo po možnosti preskrbeti brezposelnim članom in članicam do primerne eksistence, skrbeti za zboljšanje gmotnega položaja članstva in nabirati sredstva v denarju in blagu za podporo pridnemu, brezposelnemu članstvu in naraščaju. Poziva vse navzoče, da ob vsaki priliki pomagajo odseku pri izvrševanju te težke naloge. Skrbno in vestno sestavljeno blagajniško poročilo je podal računovodja brat Ivan Lozej. Iz njegovega poročila je razvidno, da se društvo kljub težkim bremenom uspešno razvija. Društvo je imelo 316.530 Din dohodkov in 276.894 Din izdatkov, tako, da znaša čisti dobiček 39.635 Din. Vrednost društvenega premoženja znaša 6.198.417 Din, ki Sa pa še obremenjuje dolg v znesku 3,397 499 Din tako, da znaša čista imo-vina 2,800.918 Din. V imenu nadzornega odbora je poročal brat inž. Završnik, ki je pohvalil vzorno poslovanje blagajnika in društvene uprave ter predlagal razrešnico, ki je bila od zborovalcev soglasno sprejeta in odobrena. Na predlog računovodje je bilo sočasno sklenjeno, da znaša članarina za članstvo z vsemi prispevki 46 Din, za naraščaj 12 Din in za deco 6 Din letno, 'ločim plačajo ustanovniki in štipendisti 15 Din letno. Proračun za leto *934. izkazuje 297.500 Din dohodkov 'n 349.760 Din izdatkov, tedaj 52.200 Din primanjkljaja, ki se bo kril iz posebne akcije za pridobivanje dohodkov. Končno so bili soglasno sprejeti predlogi društvene uprave, ki se tičejo internega poslovanja društva, nakar je bila soglasno izvoljena naslednja kandidatna lista: starosta br. inž. Lado Bevc, I. podstarosta Josip Turk, II. podstarosta prof. Nande Marolt, III. podstarosta dr. Josip Kunc, načelnik Stane Pirc, l. ipodnačelnik Hugon Czur-da, II. podnačelnik Tone Gorjanc, načelnica Vlada Tratarjeva, I. podnaeel-niea Mica Kržetova, II. podnačelnica Marta Podpacova, prosvetar prof. Rihard Aplenc, tajnik Jože Tratar, praporščak Edo Ropič, odborniki: Završnik, Rebec, Lozej, Vrečar, Jereb, Tka-čeva, Čotar, Hribar, Urbas, Avg. Ropič. namestniki: Kraigher, Sedej, Gašperšič, Jugova, Rajko Turk, Zupančič, Prosenc, Čenčurjeva, Komacova, Flegar, nadzorni odbor: inž. Završnik, Jerc tina, Porenta, Majcen, Lubej Lojze, namestniki: Lovšin, Tkačev, Lubej Fr., Rak, Trček, razsodišče: Janša, dr. Kuhar, Strasser, Medič, Dermelj, predsedniki odsekov: gospodarski Vrečar, socialni: Urbas, prireditveni: Avg. Ropič, knjižnični: Tratar, godbeni: Počivalnik in lutkovni: Zidarič. Pri slučajnostih so se reševale še nekatere interne društvene zadeve, nakar je brat starosta z zahvalo vsem udeležencem lepega sokolskega zborovanja zaključil ob pol 23. uri glavno skupščino. Zdravo! —- J. H. MEDVODE. — Naš Sokol je imel svojo lepo uspelo letno skupščino 21. januarja, ki je bila prav dobro obiskana. Pokazala je veliko, življenjsko silo tega društva. Poročila vseh funkcionarjev so izkazala velik napredek društvenega delovanja v preteklem letu. Pravi Sokol pa ni nikdar popolnoma zadovoljen z že doseženim, ampak stremi vedno višje, zato je brlo tudi na tej skupščini sklenjeno, da se mora društveno delo v bodočem letu še podvojiti. Predvsem bo treba postaviti telovadnico, to je bilo odločno in enoduš-no mnenje vseh članov. Novoizvoljena uprava, ki je bila osvežena z mlajšimi, delavnimi močmi, nam jamči, da bo ta načrt tudi izveden. Žopa Maribor MARENBERG-VUHRED. — Ob navzočnosti delegata župe in delegata okrožja se je vršil v nedeljo 21. jan. t. L v osnovni šoli redni občni zbor, ki je ob prav lepi udeležbi pokazal sadove dela v preteklem letu. Poročila funkcionarjev so bila lepo sestavljena in so pokazala, da se >e članstvo društva udeležilo vseh zunanjih večjih in vseh sosednjih prireditev. Tudi pri lastnih prireditvah društvo ni zaostajalo, štiri gled. predstave, nastop, akademija so bili zunanji izrazi društvenega dela. Nova uprava, ki je bila potem izvoljena, nam daje tudi dovolj opravičenih nad, da se bo delo še intenzivneje nadaljevalo. Ne zdi se nam pa primerno, deliti članstvo po premoženju ozir. dohodki v kategorije (kaste?), to ni ne bratsko, ne demokratsko. Kdor hoče, naj prostovoljno da več kakor drugi, ki nima toliko, siliti koga v višje prispevke ni na mestu. Prav tako ni na mestu, govoriti 0 prodaji stavbišča, če ne more biti govora o boljšem. Sicer smo pa uver-jeni, da bo odbor vedel tudi v tem najti pravo pot. SLAT. RADENCI. — Ovogodiš-nja skupština čete, koja se je vršila 21 jan., prošla je u duhu konsolidacije 1 pravog razumevanja za sok. stvar. U novi odbor ušla su lica, koja pruža-ju janstvo, da če biti sok. rad u ovoj godini intenzivniji. Naša, ne baš naj-idealnija okolina, dolazi do uverenja da je Sokolstvo faktor, s kojim se mora računati, a to je več veliki uspeh. Svi referati bili su izneseni iserpno i lepo. Bilansa rada vrlo povoljna za tako mladu jedimcu i u takvim prilikama. Osim glazbenog otseka imademo čitaonicu i knjižnicu, kojih se članstvo poslužuje vrlo marljivo. U buduče trebače urediti sok. okružja tako, da če ista moči bolje po-služiti svojim jedinicama, nego je to bilo do sada. Radi slabog ili nikakvog kontakta mnoge jedinice ,prestanu ra-dom, pogotovo tamo. gde nemaju čo-veka, koji bi im davao inicijativu. Ne pitajmo se, koliko nas ima, nego kakvi smo! Taj princip smo uzeli na ovoj skupštini i počeli smo pomalo čistiti naše vrste. SLOVENJGRADEC. — 15. glavna skupščina društva ,sc je vršila v preteklih dneh v Sokolskem domu ob lepi udeležbi. Starosta br. clr. Železnikar je po čitanju poslanice SiKJ v vznešenih besedah poudarjal vzvišenost sokolske ideje, poudarjajoč, da je us, p eh Sokolstva ne v številu, ampak v dobrini članstva. Po overovanju zapisnika zadnje skupščine, so podali razveseljiva pouočila vsi funkcionarji, iz katerih je bilo razvidno, da se je vsak oprijel svojega dela z veseljem in veliko požrtvovalnostjo, zato tudi uspehi niso zaostali. Prednjački zbor pod vodstvom br. Veljaka je zelo aktivno posvečal pažnjo tehnični vzgoji članstva in priredil poleg vsakoletnega društve- nega nastopa še Sokolski dan z glavno točko: 'Sodobna ritmična gimnastika. V velikem številu je sodeloval tudi pri okrožnem izletu v Mežici, pri župnih tekmah in pri tekmah ob priliki pokrajinskega zleta v Ljubljani, kjer je naš član dosegel pri teku na 400 m prvo mesto kljub veliki konkurenci, dokaz, da se pri našem društvu sistematično goji tudi lahka atletika. V odbojki je naše društvo okrožni prvak, kakor tudi v balkanski štafeti. Akademija 1. dec. je bila odlična. Poleg tega je priredil smuški odsek tekme za vse oddelke, vštevši deco. Vršili so se razni izleti članstva. Društvo ima tudi še tri mladinske odseke, in sicer v Šmartnem, Št. liju p. Turj. in v Doliču, izmed katerih je najbolj agilen odsek v Št. liju. Vseih telovadečih je 207, telov. ur je bilo 650, tekem 13, nastopov 5. Iz poročil prosvetarja br. šentjurca je razvidno, da je odsek v glavnem posvečal vso pažnjo idejni vzgoji članstva zato je prirejalo redna predavanja, žal, da ni bila udeležba zadovoljiva. Razpolaga z zabavno, idejno, strokovno in dramsko knjižnico. Želeti bi bilo, da bi sc članstvo v večji meri posluževalo idejne knjižnice. Za dramski odsek je poročal br. Mrovlje, da je bilo v preteklem letu 9 prireditev in so se uprizorila dela samo slovanskih pisateljev. Pogrešamo pa večje aktivnosti članstva pri sodelovanju iger ali vsaj to, da posveča članstvo vse sokolske prireditve. Noben izgovor ne more in ne sme veljati. Na novo se je ustanovil tudi lutkovni odsek, ki bo v kratkem pričel z igrami. Br. Tominc je kot preds. prireditvenega odseka poročal, da je bilo v preteklem letu 24 prireditev, in sicer 9 dramskih in 8 zabavnih. Br. matrikar Debelak poroča, da šteje naše društvo 427 pripadnikov. Preds. gradbenega odseka poroča, da je bil đelovni program najetje dolgoročnega posojila, izvršiti kolavdacijo Sokolskega doma in razne nabave za ca. 10.000 Din. Gospodar br. Serajnik poroča, da je vrednost inventarja ca. 700.000 Din, in da se je premoženje povečalo za 35.000 Din. Br. blagajnik Gorečan poda izčrpno poročilo, ki izkazuje ca. 120.000 Din prometa v dokaz, da je kljub krizi še vedno dosti idealizma. Po revizijskem poročilu br. Ferberja, ki je poročal, da je poslovanje društva vzorno je bil predlagan, žu-pi z malimi izpremembami stari odbor z br. dr. Železnikarjem kot starosto na čelu. — -e. SV. DUH NA STARI GORI. — Naša četa je imela dne 14. jan. t. 1. svoj drugi redni občni zbor. Članstvo se ga je udeležilo polnoštevilno. Obč. Zbora sc je tudi udeležil zastopnik matičnega društva Ljutomer, br. Pušenjak, referent za čete. • Po poročilih vseh funkcionarjev sc je vršila volitev uprave, katera je pa z majhnimi izpremembami ostala ista. Četa šteje do danes 40 članov (članic) in se prav lepo razvija. Naj bi pod vodstvom inovega staroste br. Horvatiča še bolj napredovala! iupa Mostar MOSTAR. — Župski prednjački ispiti. U vremenu od 4 do 5 novembra 1933 održan je u sedištu župe u Mosta-ru župski prednjački ispit, prvi u ovom obimu u našoj župi. Pred komi-sijom, koja je bila sestavljena prema rešenju načelništva, pod pretsedanjem župskog načelnika brata Petra čoliča i članova komisije brače: Lazara Pr-njatoviča, zam. nač. župe, dr. Mile Do-kiča, župskog iprosvetara, dr. Lovre Dojmira, pretsednika žup. lek. otseka, Milivoja Jelačiča, župskog statističara, i Saliha Salihspahiča, člana žup. tehn. odbora, polagali su te dane 4 člana i 3 članice župski prednjački ispit. Na-kon svestranog ispitivanja, pismemog, usmenog i praktičnog, položili su župski prednjački ispit brača i sestre: s odličnim uspehom: Milka Cračevič (Dubrovnik) i Venceslav Matejovič (Imotski), s vrlo dobrim uspehom: Nevenka Pešl (Dubrovnik) i Adi! Mumi-nagič (Mostar) i sa dobrim uspehom: Ivan Sedlaček (Mostar), Borika Tura-njanin (Mostar) i Ivica Kresič (Dubrovnik). Svi kandidati i kandidatikinje bez razlike pokazali su vrlo dobru so-kolsku prednjačku spremu, te se nada-mo da če svoje znanje umeti da pre-nesu na ostale članove, koje budu vas-pitali u čemu i leži smisao i veličina jednog valjanog sokolskog vaspitača. MOSTAR. — Prvi župski tečaj za vodnike naraštaja i dece. U vremenu od 28 decembra 1933 do 5 januara 1934 održan je I župski tečaj za vodnike naraštaja i dece sokolskih društava župe Mostar u Mostaru. U tečaju je bilo 12 kandidata i 5 kandidatkinja iz 12 društava, i to: Metkovie (1 član), Imotski (1 elan i 1 članica) Mostar (2 člana), Nevcsinje (1 član). Ljubinje (1 članica), Opuzen (1 član i 1 članica), Konjic (l Član), Cavtat (1 član i 1 članica), Lju-buški (1 član), Blato (l elan), Dubrovnik (1 elan), Stolac (1 član i 1 članica). Po zanimanju bili su: 5 učitelja, 2 či-novnika. 2 učenika, 1 obučar, 1 gostio-ničar i 1 krojač, 2 učiteljice, 1 činovni-ca, 1 zabavilja i 1 domačica. Svi kandidati su u svojim društvima članovi prednjačkih zborova, a i 3 načelnice društava. Medu tečajcima i tečajkama vladala je za čitavo vreme prava brat- ska ljubav i disciplina. Muški su stanovali u zgradi gimnazije, a ženske u zgradi Učiteljske škole. Nastava se je održavala svaki dan od 7 do 12 i 14 do 19 časova, i to: praktično i tehn. stru-eni predmeti u gombaonici gimnazije. Predavači u tečaju bili su brača: Čedo Milič, starešina župe, Petar Čolič, načelnik župe (upravitelj tečaja), Prnjato-vič Lazo, zam. nač. župe, s. Borika Tu-ranjanin, načelnica župe, 1чтап Sedlaček, župski prednjak, Hasan Dikič, sekretar župe, Jovo Peš, Šalih Salihspa-hič i Dušan Mučibabič, članovi TOŽ i dr. Veljko Jelačič, član Uprave župe. Župski prosvetni tečaj. U isto vreme održan je i župski prosvetni tečaj od 3—5 januara 1934, koji su poha-dala ista brača i sestre. Tečajem je ru-kovodio pretsednik župskog prosvet-nog odbora brat dr. Mile Dokič, a predavači su bili članovi pomenutog ŽPO, i to: Bruno Marčič, Sergije Govedari-ca, Uroš Avdalovie. Tvrtko Kanaet, Milivoj Jelačič, dr. Ivo Pavešič, Branko Krčum, Dušan Bajič, Dojčin Jakšič, i Mahmut Konjhodžič. Tečaj se je odr-žavao u zbornici gimnazije, u prostori-jama župske uprave i prostorijama Srp. pev. društva »Gusle* (pevanje). Predavali su se idejni predmeti kao: Sokolski prosvetni rad na selu, sokolska kleja, prosveta u Sokolstvu, besedni štvo, higijena na selu, izleti, letovanja i taborovamja, v »sni tanje novog članstva, psihologija i pedagodija, saradnja Sokolstva s drugim prosvetnim ustanovama s obzirom na narodno prosveei-vanje, o uredenju knjižnica i čitaonica. statistički prosvetni rad u četama, rad u sokolani, govori pred vrstom i predavanja, kulturna i nacionalna orijen-tacija Sokolstva, organizovanje štednje i vodenje knjiga u društvima, organizacija, administracija i statistika u četama. društvima i župi, štampa, film i radio u službi Sokolstva i t. d. Svi tečajei pokazali su mnogo volje i uspeha što obečaje. da če rad u tam pravcu krenuti malo napred. KONJICE. — Troraesečna sednica sokolskih četa. Dne 21 'januara ov. g. održana je tromosečna sednica sokolskih četa, kojih danas imade 12 na pod-ručju društva Konjice. Scdnici je prisostvovalo 80 izaslanika, a i sp red župe iz Mostara prisustvovao je starešina župe brat Čedo Milič. Iz podnešenih izveštaja o radu u proteklom tromesečju opaža se sve ve-či napredak u sokolskoj organizaciji na selu, naročito na ekonomskom i pro-svetnom polju. Mnogo pažnje posvečeno je higijeni i zdravstvu. Nakon podnešenih izveštaja i ras-pravljanja o istima održao je starešina župe brat Čedo odulji govor, u kojemu je istakao sve koristi i važnosti od ši-renja sokolske ideje, naročito po seli-ma, i pozvao braču izaslanike da ustra-ju u radu na dobro Kralja i otadžsbine. Konac govora popračen je burnim odobravanjem uz dugotrajni pljesak i klicanje. Nakon toga donešeni su vrlo važni zaključci za buduči rad po selima. Po-red ostalog zaključeno je, da se po svim četama održe poljoprivredni točajevi zajedno s poučnim predavan jima o higijeni, zdravstvu i stočarstvu. Točajeve i predavanja održače brača Mile Musa, sreski agronom, dr. Makso. Kozinc, sreski veterinar, i dr. Pero Mar-tinovie, sreski lekar. Osim toga zaključeno je nadalje da ee povede što bolja propaganda za štednju članova seoskih četa. Zatim su pozvane čete, da sc več sada postepeno pripremaju radi sude-lovanja u što večem broju na društve-nom natecanju, na sokolskom sletu u Sarajevu i Zagrebu, koji če se održati tokom ove godine. KONJICE. — Dne 21 januara odr- žaina je godišnja skupština ovog društva. Za ekupštinu je vladao veliki interes, što se vidi iz toga, jer je skupštini prisustvovalo skoro % članova. Is-pred župe iz Mostara prisustvovao je starešina brat Čedo Mifič. Skupštinu je otvorio starešina društva brat Salem Renovac, nakon čega su pojedini funkciooeri podneli izve-štaje o radu u prošloj godini. Iz izveštaja ustanovljeno je, da je rad društva bio vrlo opsežan i napre-dan i da su postignuti najpovoljniji rezultati na polju Sokolstva. Društvo bro-ji danas 221 člana osim naraštaja i dece. — Glavni i značajni rad društva pro-teže se n* osnivanju sokolskih četa. Društvo danas broji 12 četa, koje uku-pno broje oko 900 članova sa preko 300 vežbača. Akcija za osnivanje sokolskih četa po selima nailazi na naj-bolji odziv, jer sc je seljak bez razlike vere osvedočio, da je kulturni i ekonomski napredak sela moguč jedino putem sokolske organizacije. Pored ostalih sokolskih radnika naj-vcea zasluga na osnivanju četa pripada bratu Avdi Sofi, načelniku društva. — Osim društva Konjic imadu izgradenih sokolskih domova j.oš 3 sokolske čete, a i ostale poduzele su akeiju, da i one u najskorije vreme podi&iu svojo domove. Sokolske zastave poseduju danas 6 četa. Sokolsko društvo osnovalo je svoju tamburašku i pevačku sekciju, čiji su zborovi na raznim priredbama istupali s uspehom. Pročelnik ovih sekcija je vrlo agilni učitelj, brat Pavle Lazič. Tehnički rad društva i četa poka-zao je vrlo dobre rezultate. Društvo ima lep broj vežbača svih kategorija, koji su na pojedinim javnim nastupi-ma postigli zavidne rezultate. Tako na župskom natecanju u Mostaru odneo je naraštaj prvu pobedu, a članovi u šestoroboju drugu. Od važnijih i za društvo značajni-jih priredaba u god. 1933 bio je javni čas, prireden uz natecanje svih sokolskih četa, kojom je prigodom četa Borci kao pobednica dobila Kraljev srebrni lovor verne. Osim ovoga, priredena je bila i sokolska poljoprivredna izložba, koja je pofcpuno uspela i poeti-gla svoj želj eni cilj. Nakon podnešenih referata pojedi-nih funkcionera, a pre prelaza na dnevni red, t. j. izbor nove uprave, održao je starešina župe brat Čedo Milič vrlo značajan govor, koji je bio sav u sokolskom i patriotskom duhu. Njegov govor saslušan je s največom pažnjom, cesto prekidan oduševljenim klicanjem Kralju i Jugoslaviji, te je ostavio naj-dublji utisak. Iza toga skupština daje razrešnicu starom odboru, odajuči potpuno priznanje celoj društvenoj upravi. To priznanje ispoljilo se i u tome, što su u upravu društva za god. 1934 aklamaci-jom ponovno birani skoro svi članovi starog odbora na čelu s agilnim sokolskim radnikom, starešinom bratom Salernom Repoveem. Članovi ovog odbora poznati eu kao aprobani sokolski radnici, i kao takovi pružaju potpunu garanciju, da če i nadalje njihov rad biti prožet sokolskim idejama i ciljevima, koje su istovetno sa idejom Jugoelovenstva, a sve pod geslom: »Za Kralja i ujedinje-nu Jugoslaviju!« DULIĆI. — 18 januara održana je glavna godišnja skupština Sokolske čete Duliči, kojoj su prisustvovali izasla-nici matičnog društva Gacko, br. Ri-sto Grdič i V. Huvkijevič. Skupština je bila odlično posečena, a otvorio je br. starešina Dušan Mandič. Zatim je br. Risto Grdič pozdravio svu prisutnu braču, poželeo uspešan rad, sreču i napredak čete. Prešlo se tada na dnevni red pa su pročitani izveštaji svih sokolskih funkcionera. Izveštaji su bili iscrptvi i objektivni, te sc iz njih može zaključiti, da je tokom prošlc godine bilo dosta pozitivnog rada. Debata, koja sc vodila pasle pročitanih izveštaja, išla je u prilog izveštajima i bila je dostojna sokolskog rada i discipline. Pošto su primljeni izveštaji izabrana je za ovu godinn sledeča uprava čete: starešina br. Dušan Mandič, zam. star. br. Stevan Nenadič, tajnik br. Maksim Mandič, zam. tajnika br. Veljko Mandič, načelnik br. Obren Crnogorac, zam. nač. br. Mirko Mandič, blagajnik br Nikola Mandič, prosvetar hr. Janko Mandič,'pover. štednje br. Trifko Mandič, proč. trez. br. Pero Mandič, pov. za poljopr. Petar Mandič, pov. za zdrav. br. Mitar Mandič: nadzorni odbor brača: Milan Nenadič i Šef to Crnogorac; članovi odbora brača: Jovan Mandič, Risto Mandič, Ilija Nenadič, Pero Nikolič i Joksim Nenadič. — Skupština je tekla u potpunom redu i ostavila je vrlo lep utisak. D. M. M. ĐURINIĆI-MOLUNAT. — 14 ja-naura tek. god. održala je četa svoju skupštinu, kojoj su prisustvovali skoro svi članovi. Od Sokolskog društva Dubrovnik prisustvovali su kao delegati brača: Lučič Mato, Kavčič Nande i Kresič Ivica. Skupštinu je otvorio starešina br. Sredanovič Ilija, učitelj. Posle je sledilo čitanje izveštaja pojedi-nik funkcionera četne uprave, iz kojih se mogao videti, da je četa u toku prošlc godine pokazala veoma lep uspeh. Zatim se prešlo na izbor nove uprave, u koju su Lšli: za starešinu br. Sredanovič Ilija, učitelj; za zam. starešine br. Božovič Cvijeto za tajnika br. De.-sni Pero, za blagajnika ibr. Kandič Luka, za načelnika br. Kike Ivo, za zam. načelnika br. Radin Luka, za prosveta-ra br. Sredanovič Ilija, za poljop. referenta br. Kandič Ivo, za poverenika štednje br. Vidask Vlaho, za zdrav, referenta br. Rašica Dur o; za odbornike; br. Kandič Stijepo i Vidak Ivo; a za revizore: br. Dragojevič Petar i Mileta/k Duro. Skupštinu je zaključio br. starešina Sredanovič Ilija, govoreči o idejnoj stvari Sokolstva. L PLOČICE-MIKULIĆI. - 21 januara tek. god. održana je glavna godišnja skupština ove čete, koja je bila po-eečena veoma dobro. Kao delegati Sokolskog društva Dubrovnik prisustvovali su: br. starešina Šutič Nino i b*. Petauš Feri, kao i župski saradnik bi. Sredanovič IKja, učitelj. Skupštinu j* otvorio br. starešina Rud man Duro, pošlo kojeg je pročitana ovogodišaja poslanica bratsko g Saveza. Zatim su članovi uprave pročitali svoje godiš-nje izveštaje. Rad je zadovoljavajuči. Primtjeno je, da je rad u poslednje vreme opadao radi nesugjasica koje su izbile medu članstvom čete. Prešlo sc na izbor nove uprave, u koju su ušli: za starešinu br. Komaič Niko, za zam. starešine br. Memed Perica; za tajnika Cvetkovič Vinko, učitelj; za blagajnika br. Mimica Antun, za načelnika br. ROSI JA - FONSIE.R• društvo xa osig m Bečijr Mato, za prosvctara s. Kuničič Paulina i zam. s. Tivco Nevenka, učiteljice, za pov. štednje br. Baljevič Marko, za poljop. referenta br. Skvrce Niko: za odbornike: br. Budman Pero i Sablič Luka; za revizore: br. Perič Perica i Marinovič Ivo. Starešina Sokolskog društva brat Šutič Nino govorio je o ideologiji Sokolstva, pa se osvrnuo na napredan rad četa, koji je u poslednje vreme tako vidan. Skupštinu je zaključio bivši starešina br. Budman Đuro, koji je za-želio članovima srećniji i sređeniji rad u toku ove godine. S. MRCINE. — Naša četa održala je 14 januara svoju I glavnu godišnju skupštinu, koja je bila izvanredno po-sečena. Na predlog brata Perak S. Nika upučeni su pozdravni telegrami Nj. Vel. Kralju, banu Zetske banovine dru Stani.šiču i Sokolskoj župi Mostar. — Skupštinu ie otvorio starešina brat Gr-moljez Božo. pozdravio društvene delegate br. Bukviča, prof. Novaka i Ba-gar Mata, kao i sve prisutne. U kratko je prikazao rad čete u prošloj godini. Iza toga svi funkcioneri čete pročitali su svoje izveštaie, koji su sashišani & odobravanjem. Stara uprava ponovno je izabrana. Zatim je društveni delegat br. Buk-vie održao iscrpno predavanje »O sokolskoj ideologiji«, koje je od strane skupštine pazljivo saslušano i poprače-no burnim aplauzom. Župa Niš ZAJEČAR. — Smučarski otsek Sok. društva Zaječar održao je svoju prvu smuearsku utakmicu na dan 21 januara o. g. Utakmica je održana tačno po predviđenom planu. Početak utakmice bio je zakazan u 8 časova i tekao je ovim redom: Start članova, dužina staže 12 km, polazak u 8.45. Prijavljeno 17 takmiča-ra, nastupilo 15. diskvalifikovano 3, pro-šlo kroz cilj 12 ta.kmičara. Prvi je sti- ^г; Svetlin Bernhard (Sok. društvo Negotin) za vreme od 1 čas i 2 minuta; drugj br. Kožuh Mirko, treči br. Nik-šič Zajim (oba iz Sokolskog društva Zaječar). Start članica, dužina staže 6 km, polazak u 9 časova. Prijavljeno 5 članica, startovalo i prošlo kroz cil j 5. — Prva sestra Crnkovič (Sok. dr. Rtanj), stigla za 1 čas 25 min i 59 sek; druga sestra Ana Tuncrova, Sokolsko društvo Zaječar, treča sestra Čander (Sokolsko društvo Rtanj). Start naraštaja, dužina staže 6 km, polazak u 9.15 časova, prijavljeno 7 naraštajaca, takmičilo 7, kroz cilj pro-šlo 7. Prvi br. Motehec Ehiro (Sokolsko društvo Zaječar), stigao za 45 minuta, drugi brat Maček Fran (Sokolsko društvo Rtanj), treči br. Tuner VJadeta (Sokolsko društvo Zaječar). Za ove utakmice vladalo jc veliko interesovanje. Kraljeviča je bila puna sveta, a najviše dece. Vreme odlično, sneg tvrd. Za vreme takmičenja svi-rala je vojna muzika. Župa Novi Sad NOVI VRBAS. — Ovdašnje Sokolsko društvo održalo je glavnu god. skupštinu dno 21 januara u ©vdašnjoj gimnaziji. Naročito se mora zabeležiti lep odziv članova, kojih jc skupštini prisustvovalo 70%. Posle pozdravnog govora starešine br. ing. Guralja, pro-čitana je poslanica Saveza, a zatiin su podnešeni detaljni izveštaji pojedinih funkcionora o radu društva u prošloj godini. Iz izvcštaja se vidi, da je društvo prošlc godine bilo vrlo aktivno, i na tehničkom i na prosvetnom polju. Društvo ima lep pevački zbor, dobro organizovanu pozorišnu sekciju i tam-buraški zbor. Osim rada kod kuče, pomagalo je društvo svojim posetama i mnoga sokolska društva u okolini. Pri-premni radovi za podizanje Sokolskog doma, koji su započeti još prošlc godine, napredovali su tako, da se nada-mo, da če do konca ove godine Sokolski dom u St. Vrbasu več biti gotov Počctkom juna prirediče so u Vrbasu slet sokolske dece kulskog i starobečej-skoj sok. okružja, što če biti u ovim krajevima svakafco prva sokolska manifestacija večih razmera ove vrste; računa sc na 4.000 uniformisane sokolske dece. U novu upravu izabrana su hrača: ing. E. Guralj, starešina; M. Protič, zam. starešine; M. Maleševič, tajnik; Ž. Stefanovič, načelnik; R. Ivanovič, prosvetar; Ž. Jovanovič statističar: Ka-narev, blagajnik; članovi odbora: dr. M. Popovič, D. Aranictki, D. Stejič, M. Radovanovič, V. Radovanovič, N. Za-rubica. D. Vukičevič, N. Stankovič. PAČIR. — 16 januara o. g. održana je u društvenim prostorijama glavna godiSnja skupština ovoga društva, ko-joj je pretsedavao zam. starešine brat Stjcpan Vurster. Posle čitanja poslanice bratskog Saveza prešlo se na čita-nje izvcštaja pojedinih funkcionira o radu društva u prošloj godini. Iz pod-nctih izvcštaja sc vitli, da je društvo u prošloj godini učinilo lep napredak u radu. Osim prve javne vežbe, odr-žane 9 jula, društvo je u prošloj godini učestvovalo i na nekoliko javnih na-stupa, kao i na župskom sletu u Som-boru. — Posle krače diskusije o izve-štajima data je razrešniea staroj upra- vi i pristupilo se izboru nove uprave tajnim glasanjem. U novu upravu su izabrani: starešina br. Teodor Jovanovič, zam. starešine br. Stjepan Vurster, tajnik br. Milan V. Jojič, prosvetar s. Milica Bajič, ‘načelnik br. Milorad Cvr-kušič, zam. načelnika br. Jova Mijato-vič, načelnica s. Đurđinka Madarev, zam. načelnice s. Milka Vidič; članovi upravnog odbora brača: Ivan Stolbov (blagajnik), dr. Đorđe Vir, Sava Mihaj-lovič, Nikola Utvič, Ačim Sečujski, Teodora Despotovič i Dušanija Šimon; revizioni odbor: Aladar Vajda, Žarko Jojič i Marko Stojšič: sud časti: Teodor Jovanovič, Laza Mašič, Sava Mihaj-lovič, Ivan Stolbov, Bela Buzaš i Teodora Despotovič. — Nakon izbora do-neto je rešenje da se članstvo što marljivi jc sprema za pokrajinski slet u Sarajevu i u Zagrebu. Rešeno je još da se osnuje sletski fond kao i da se i ove godine priredi javna vežba našega društvu. M. C. PETROVARADIN. — Godišnja skupština Sokolskog društva u Petro-varadinu, koja je održana 21 januara 1934 godine pretvorila se u zanosnu na-cionalnu manifestaciju, kad je predložen zaključak sedničnog zapisnika od 18 avgusta 1933 god., kojim je odlu-čeno tla se nevinim žrtvama iz Beške, Batajnicc i ostalih sela južnoga Srema, koji su pre 20 godina streljani u šan-čevima i na poljanama petrovaradin-ekim, podigne trajan spomen. Sama skupština bila je, po rečima izaslanika novosadske Sokolske župe brata dr. Pavlasa, starešine iste župe, upravo grandiozna. U sokolani, pred članstvom koje se sakupilo u izvanredno lepom broju, otvorio je skupštinu starešina brat Vladimir Višoševič, po-zdravivši ponajprc župskog izaslanika brata dr Pavlasa, starešinu župe, brata dr. T. Jovanoviča, starešinu i brata S. Gjitkova, potstarešinu novosadskog Sokolskog društva, zatim brata Vjače-slava Tkačova, starešinu Ruskog sokol, društva, brata F. Malina, izaslanika Sa-veznog prosvetnog odbora kao i sve prisutne članove. Posle toga pročitana je poslanica br. Saveza, a potom su tajnik, načelnik, prosvetar i blagajnik pročitali svoje opširne izveštaje. Zatim uzima reč brat Franjo Malin i u ime celokupnog članstva petrova-radinskog Sokoia zahvaljuje upravnom odboru na ovako nesebičnoin idealnom i plodnom radu i želi, da bi tim dosa-danjim svetlim tragom dalje nastavio novi upravni odbor 6voj plodni ali ni-malo laki rad. Njegove reči popratila je skupština jednodušnim odobravanjem. Ovdc jc potrebno izneti barem nekoliko brojeva, koji pokazuju stvaran i intenzivan rad ovog Sokolskog društva. Celokupan broj članova iznosi 592 (prema 132 krajem godine 1931), od toga članova i članica 262, naraštaja muškog i ženskog 80, a dece 250 (godine 1931 članova 51, naraštaja 17 a dece 64). Vežbenih časova jc bilo 616, a prisustvovalo je 26.164 vežbača i vežba-čica svih kategorija. Održano je 22 predavanja sa 2234 slušalaca i 39 govora pred vrstom sa 1884 slušalaca. Nadalje održano je 5 akademija, 3 svečane proslave, 11 sela, 15 filmskih prikaza, 9 po-zorišnih prikaza i 2 društvene večeri. Upravni odbor održao je 40 redovnih scdnica, 7 vanrednih i 2 svečane, na ko-jima jc rešavano 293 predmeta. Prosvetni odbor je održao 11 redovnih i 1 van-rednu scdnicu. Knjižnica broji 156 raznih knjiga i časopisa, a muzička sekcija poseduje 11 instrumenata (orke-str. instr. i klavir). Nakon što je skupština odobrila izveštaj revizionog odbora, koji je sve društvene račune pronašao u najuzor-nijem redu, podnosi uprava ostavku Kandidacioni odbor predložio jc zatim novu upravu sa bratom starešinom Vla-dimirom Višoševičem na čelu, i to: tajnik brat Julije Kučera, načelnik brat Vladimir Hclman, zamenici načelnika brača Josip Tončič i Strahinja Ivezič, načelnica sestra Terezija Kučera, zamc-nica načelnice sestra Milka Matekalo, prosvetar brat Stanislav Preprek, blagajnik brat Emil Ehelc i odbornici brača: Kurbatfinski Andrija, Mileta Mila-kovič, Miroslav Melvinger, Lazar Tasič, Pavao Joka, Adam Jcinrič, Simo Cvetičanin, Gržibovski Stjepan. Lazar Velicki. Stanko Kovačevič, Bogdan Petrovič, i društveni lekar brat dr. Stjepan Vladarski; revizioni odbor, brača: Franjo Malin, Marko Adam, Tomo Mataste, Ivan Nežič i Marin Mandič; sud časti, brača: Ivan Martinovič. Josip Di-vild, Slavko Ožbald, Vaso Španovič i Ignjat Furlan. Novu upravu jc skupština ioilnodušno pozdravila. Najlepši momenat, ganutljiv i uje-dno svečan, bio jc kad jc starešina brat Vladimir Višoševič zamolio skupštinu da odobri podizanje spomen-ploča pa-Hm žrtvama, streljanim u Petrovaradi-nu 1914 godine. Sta više u spomen tih nacionalnih žrtava starešina predlaže podizanje jedne dostojne sokolske dvorane, koja če nositi imena tih mučenika. Uz taj način dužnog pijeteta prema mučeničkim likovima nedavne pro-šlosti, odlučilo je ovo društvo da u ovoj godini razvije svoju zastavu kao simbol svoje sokolske i nacionalne ideje i da tako upotpuni prošlogodišnju svečanu proslavu 20-godišnjice Sokolstva u Petrovaradinu. Izaslanik župe brat dr. Pavlas za-hvalio je zatim vrlo lepim rečima svi-ma i ujedno izrazio svoje divljenje ovako harmoničnom, idealnom i ujedno stvarnom radu i zamolio novu upravu, da svoj teški ali blagotvorni rad i dalje nastavi, nakon čega je brat starešina zaključio skupštinu. S. P. SUBOTICA. — Sokolsko društvo Subotica održalo je 21 januara svoju IV redovnu glavnu godišnju skupštinu. Kako sc u zakazano vreme nije pojavio dovoljan broj članova-ica, brat starešina ing. Kosta Petrovič otvorivši istu konstatovao, da je ova pravovaljano sazvata, i u smislu pravilnika zbog ma-log broja prisutnog članstva početak rada odložio za pola časa. Pošto je prošlo pola sata od odlaganja, brat starešina ing. Kosta Perovič otvorio je skupštinu, konstatovao da je ista pravovaljano otvorena, pa je za overače zapisnika predložio braču Žarka čičovaekog i Nikohi Ilankoviča, što je skupština i usvojila. Zatim je srdačno pozdravio delegate bratske Sokolske župe Novi Sad, braču: den. Staju Stajiča, zameni-ka starešine župe, i Milana Teodorovi-ča, župskog načelnika, koje je skupština isto tako srdačno i bratski pozdravlja, kao što je sa radošču primila telegrafske pozdrave drage nam brače iz Češkoslovačke od Sokol, društva Plzen V, pozdrav brata Kešeljeviča, biv-šeg starešine našeg društva koji se sada nalazi u Bitolju i pozdrav novoosnova-nog nacionalnog društva u Subotici »Biskup Antunovič«. Jednoglasno i sa frenetičnim aplauzom primljen je predlog brata starešine da se sa skupštine uputi telegram Savezu SKJ, koji je umoijen da na najvišem mestu izrazi naša najsvetlija osečanja privrženosti i sokolske ljubavi i zatim starešini SKJ, Nj. V. Prestolonasledniku Petru i naj-zad sokolskom društvu Plzen, pa sc prešlo na prvu tačku dnevnog reda: Čitanje poslanice Saveza SKJ, fcoju je pročitao brat Nenad Raiič i koju je članstvo sa največom pažnjom saslu-šalo. Posle toga brat starešina je u svom govoru podvukao sve važnije momente, koji su so u toku godine dogodili. Spominjc i neopravdani i ničim neizazvati i nezasluženi napad Katoli-čkog episkopata na Sokolstvo. Stavlja nadalje na srce članstvu, da s u svomc radu i na svakom mestu drži naše parole: Integralno jugoslovenstvo bez ika-kvog kompromisa, bilo s leve, bilo s desne strane! Naglašava, da je društvo u toku godine imalo nekoliko važnih do-gađaja, medu koje spada i doček brače iz češkoslovačke, koji se pokazao vrlo svečan i srdačan. Obavljcna je proslava 15-godišnjice oslobodenja grada Subotice, na inicijativu koja je došla s naše strane. Zatim je govorio o Narodnom domu Kr. Aleksandra I za koji je re-kao, da če se čim to materijalne prilike grada dozvole dovršiti, a na torne treba svi bez razlike svojski da poradimo. U budučnost Sokolstva i našeg društva gleda sa puno optimizma, jer dolaze nove i nove generacije, dolaze novi mladi i sposobni ljudi, da započeto delo uzmu u svoje ruke i nastave rad. U tu svrhu valja pročistiti i zbiti redove, proš:riti akciju u gradu i okolini. S punom ve-rom gledajuči u budučnost Sokolstva i našeg društva pozdravio je skupštinu sa našim pozdravom: »Zdravo!« pože-livši joj uspešan rad. Posle brata starešine govorio je brat Staja Stajič, koji jc uporedivši rad Sokola, na naeional-nom polju sa radom drugih organizacija odao svoje priznanje Sokolu, stav-ljajuči ga na prvo mesto. Ističe Sokolstvo kao najjaču organizaciji! koja se sve više i više širi i postaje sve močniji faktor sa kojim sc mora računati. Za Sokolsko društvo Subotica kaže da je postalo središte svih pravih Jugoslove-na našega grada. Za ovo pripada zasluga upravi, članstvu i bratu starešini, koji je društvo toliko godina sa mnogo uspeha vodio. Dalje u svome govoru ističe važnost Sokolstva i njegovu ulo-gu u budučnosti, pa poziva članstvo da svi bez razlike budu oduševljeni Sokoli do fanatizma i da istraju u borbi koju Sokolstvo vodi za ostvarenje svojih ci-ljcva, a medu koje spada i svesloven-sko rasno ujedinjcnjc. Pozdravljajuči skupštinu u ime župe požeKo joj je uspešan rad. — Prešlo se zatim na tre-ču tačku dnevnoga reda: Pretres go-dišnjeg izvcštaja. Kako je naše društvo i ove godine oštampalo svoj godišnji izveštaj koji je blagovrcmeno članstvu razdeljen, to se isti sporazumno sa skupštinom nije čitao, nego je usvojen predlog brata starešine da se čitaju poglavja, a brača i sestre odmah stave svoje primedbe ukoliko ih imaju. — Predlog jc usvojen. Pre prelaza na či-tanje poglavja u izveštaju, brat starešina jc sa nekoliko toplih reči odao po-štu seni pokojnog brata Semnica. što je skupština popratila usklikom: »Slava mu!« Prešlo sc zatim na kritiku pojedinih delova izveštajn, u kojoj su uze- li učeš(5a braća: Је^сг, Petrovič, Tešič, Stajič, Oičič, J. Mikič, Kon, Mala gurski i drugi. Zatim je nadzorni odbor dao svoj izveštaj, pa je skupština primajuči izveštaj upravnog i nadzornog odbora s tim da se u njega unesu izvesne isprav-ke, isti primila i dala razrešnicu staroj upravi i pristupilo se izboru nove. Pre pristupanja izboru nove uprave, pretsedavajuči brat Staja Stajič dao je reč bratu Nenadu Rajiču, koji se u ime stare uprave oprostio od starešine br. ing. Koste Petroviča, koji napušta vodstvo društva, koje je sa mnogo uspeha vodio več 13 godina, i koji sada počinje nov rad na još neobradenom sokolskom polju. Ističe njegove vrline koje ga od-likuju kao sokolskog radmika i naročito podvlači njegove velike zasluge koje jc stekao na opštem sokolskom radu, a naročito na radu u našem društvu, za čije napredovanje njemu pripada velika zasluga. Običaj je da se prilikom otstu-panja tako zaslužne brače, daju neki vidni znaci priznanja, ali on smatra da Sokoli pored tih znakova i na drugi način znaju ispoljiti svoja bratska osečanja prema zasluženoj brači i tako če brat starešina ing. Kosta Petrovič za sva vremena u našim srcima i dušama ostati ubeležen kao starešina koji je naše društvo pa tako i nas Sokole svojim radom na sokolskom polju zadužio. U tom smislu govorio je i brat Josip Vrba i Staja Stajič, nakon čega je skupština brata Kostu toplo pozdravila u nadi da če ih i dalje nastaviti rad, kao Soko i saradnik našeg društva. Nakon toga je brat Stajič predlo_-žio skupštini kandidacioni odbor od 7 lica, koji su skupštini predložili listu, a koju je skupština jednoglasno, izuzev dva člana koji 6u se uzdržali od glasa-nja i prihvatila. Za vodstvo društva izabrana su sledeča brača i sestre: starešina Tadič Ante; zamenik star. Nenad Rajič, prosvetar Nenad Rajič, tajnik Pera Budanovič, načelnik Lazar Tešič, zamenici: Eduard Kral i Blaško Mala-gurski, načelnica Jelisaveta Aradski, za-menicc: Zagorka Zvekič i Marija Šle-zak; članovi uprave: Kosta Hadži Ko-stić, Stojin Dragoljov; Mazič Andrija, dr. Kosta Plavšič, Čičovački Milan, Ivandekič Laza, Malagurski Šime, Tu-rato Ivan, Vujkovič Veco i Kujundžič Albe; zamenici: Sava Simič, Milan Mi-novič, Ivan Birsa, Janko Vidic, Adam Kedl, Žarko čičovački, Lajčo Pozdero-vić, Ozren Pilić, Đorđe Malušev i Vasilije Jovič: nadzorni odbor: Mandič Nikola pretsednik, članovi: Bogdanovič Nikola, Tasič Aleksander, Pendžič Burma i dr. Evetovič Matija; zamenici Plavšič Vlada, Radak Antun i Hajič Josip: sud časti: Ivkovič Ivandekič Pa-ja, Hrrstič Toma, dr. Kendelac Milivoj, dr. Miladovič Radivoj i Vukič Franja; zamenici Zvekič Sever, Krnajski Milivoj i Gavanski Aleksandar. Pošto je izvršen izbor nove uprave, novoizabrani star. brat Tadič najtop-lije se zahvalio bratskoj skupštini na ukazanom povercnju pa je zatim ob-razložio predloge uprave glavnoj skupštini a zatim je iscrpno govorio o pro-gramu rada koji jc iiprava stavila sebi u zadatak da ga izvede tokom 1934 g. Po završetku govora brata starešine, brača Vasilije Jovič i Jovan Mikič pročitali su svoje predloge. Predlog br. Joviča u smislu pravilnika upučen je na rešavanje bratskoj upravi, a predlog je brata Mikiča Ivana, koji u sebi eadrži mnogo novina i koji je pun vrlo teško sprovodljivog idealizma prihvačen. Br. starešina apelovao je na sve da u iz-vodenju ovih predloga društva potpo-mogne a naročito jc apelovao na braču predlagače. Raspravljanje o budžetu prepušteno je novoj upravi odnosno finansiskom otseku, 'pa je skupština zaključila svoj rad. Gpšti jc utisak da ec stvari poste-peno kristailiziraju, dolaze na svoje mesto i da sokolska svest članstva našeg društva postepeno dolazi do izraža j a. - M. Č. Župa Ositek BELI MANASTIR. — Gkružni prednjački tečaj. Od 9—18 januara o. g. održan je u Belom Manastiru 10-dnevni okružni prednjački tečaj. Ovo jc drugi tečaj od osnutka ovog okru-žja. Tečaj je pohadalo 23 polaznika. i to iz jedinica: dr. Beli Manastir 6 (3 sestre), e. Luč 4, dr. Kneževo 2, dr. Bra-njin Vrh-Sečerana 2, č. Bar. Petrovo Selo 2, dr. Darda 2, č. Branjina 2, dr. Batina 2, i č. Popovac (u osnivanju) 1. Polaznike nisu poslali: dr. Petlovac, č. Lug i Draž-Gajič. (v:eta Lug je oprav-dala svoj izostanak. Kada se uzme u obzir, da jc tečaj održan u neposred-noj bližini ovih jedinica i da je za jed-nog tečajca trošak snosila br. župa, sva-kako jc za osudu ovaj propust, te se dobiva utisak, da jedinicama, koje svoj izostanak nisu opravdalc, nije stalo do pravog sokolskog rada i napretka. Tečaj je vodio br. Hodovski Vlado, župski prednjak. Ukupno je održano 90 sati, i to prema rasporedu, koji jc izradio ŽTO. Pored vode tečaja br. Hodovskog, predavači su bili još: br. Kovač Dragutin (2 sata), br. dr. Cve-tanovič Mile (4 sata), br. Jankovič Jovo (4 sata) i br. Slijepčevič Branimir (6 sati). Na vežbenim satovima na spra- vama vrste su vodili br. Slijepčevič Branimir i br. Vičič Ilrvoje. Pohadanje satova bilo je dobro, a tako isto vladanje i volja polaznika. Polaznici su svu op-sknbu imali u sokolskom domu. Završetku tečaja prisustvovao je izaslanik župe Osijek bi. Ladenhauzer Viktor, koji je tečajcima održao lep govor i pozvao ih na dalji ustrajan sokolski rad. Tom prilikom priredena je i mala veselica uz učestvovanje članova belo-manastirskog Sokolskog društva, te je uz svirku tamburaškog zbora л-есег sprovodena u lepom, bratskom i ve- ; drom raspoloženju. — B. Sl. BROD BRDO. — Sokol, četa Brod Brdo održala je 21 januara svoju prvu godišnju glavnu skupštinu. Skupštinu je otvorio starešina čete br. Luka Miletič, pozdravši Nj. Vel. Kralja, starešinu Sokola Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra sa sokolskim »Zdravo!« Svi prisutni kliknuli su tri put gromki »Zdravo!« Zatim je starešina pozdravio delegata župe br. Tanasija Iliča, prof. Starešina je izneo historijat čete. Br. T. Ilič, delegat župe, govorio je o istoriji našega naroda i o razvitku sokolske misli, te o razvitku sokolske misli, te o svrsi i za-dači Sokolstva. Nato je starešina čete pročitao poslanicu br. Sokol, saveza, a onda se prešlo na dnevni red. Sestra tajnica Slava Miletič pročitala je izveštaj tajnika, koji je primljen s velikim odobravanjem. Brat blagajnik Josip Veltin star. pročitao je blagajnički izveštaj, koji se isto primio s odobravanjem. Sestra prosvetar Ivana Kikerez čitala je izveštaj prosvetara i iznela smernice prosvetnoga rada u god. 1934. Izveštaj je primljen s velikim odobravanjem. Brat načelnik Josip Veltin ml. pročitao je izveštaj načelništva, koji je primljen s odobravanjem. Brat revizor Robert Gotšlih izvestio je, da su revi-zori našli sve blagajničke knjige kao i inventar čete u potpunom redu. Starešina čete br. L. Miletič tražio je od skupštine odrešnicu za celu upravu. Nakon odmora od 5 min. predlaže skupštini delegat župe br. T. Ilič, da dade poverenje staroj upravi, pošto je ona i minule godine lepo radila. Svi jednoglasno prihvačaju predlog, te se prima stara uprava od ovih lica: starešina br. L. Miletič, učitelj; zamenik star. br. ing. V. Sudarevič, upravitelj loznjaka; tajnik, sestra S. Miletič, učiteljica: prosvetar, sestra I. Kikerez, u-čiteljica: blagajnik, br. J. Veltin star., teh. meh.; načelnik, br. J. Veltin ml., trg. pom.; zamenik načelnika, br. T. Brezičevič, trg. pom.: načelnica, sestra M. Veltin: revizori, br. R. Gotšlih, ekonom i br. I. Dukič, grad. ces. Starešina zahvalio je na iskazanont poverenju njemu i celoj upravi. Poset skupštine bio je vrlo dobar. te se jc razvila živahna diskusija. I. K. FERIČANCI. — Godišnja skupština Sokolskog društva Feričanci održana je dana 21 januara u sokolskoj prostoriji. Skupštinu je otvorio zam. starešine društva br. Stjepan Miokovič, pretsednik opštine. Pre prelaza na dnevni red, pro-čitao je društveni tajnik br. Stjepan Marjanovič poslanicu br. Saveza SKJ. Članstvo je poslanicu pažljivo saslušalo i njen završetak pozdravilo klicanjem: »Zdravo« br. Savezu, Nj. Vel. Kralju i Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru, starešini Sokola. Izveštaji svih funkcionera primlje-ni su do znanja, te sc stara uprava zahvalila, a skupština, podelivši joj razrešnicu, pristupila je izboru nove uprave, koju sačinjavaju ova lica: starešina. Stjepan Pajcur, zam. starešine: Stjepan Miokovič, pretsednik prosv. odbora: Jakob Katičič, načelnik: Ivan Pero kovic, zam. načelnika: Franjo Fanta, načelnica: Marija Valjetič, zam. načelnice: Paula Gržcta, tajnik: Stjepan Marjanovič, blagajnik: Geza Vetter, orudar i gospodar: Ivan Hrubenja, referent za čete: Stjepan Marjanovič. Članovi uprave: Ernest Fridlendcr, Mijo Rukovan-ski, Stanko Benovič, Luka Rodak, Marijan Benič. Simum Zanko, Mato Be-lajič, Jožo Bakunič, Pero Ergovič, Ivan Kiš, Franjo Riger, Paja Benovič. Revizori: Merkel Aladar, Čiga Matija. Andrija Rclac, Merkel Geza, Orič Emil i Sabo Josip. Sud časti: Majer Roman, Merkel Geza, Vičič Stjepan, Hrubenja Ivan, Franjo Govorušič i Milan Jovetič. Po objavljenom izboru zahvalio se novoizabrani starešina na danom poverenju, te moli braču i sestre, da novu upravu u njenom radu potpomognu dajuči im jamstvo, da če društvo u torne slučaju moči da ostvari one ciljeve. koje je naše Sokolstvo uzelo za svoj zadatak. Župa SKoplfe KOČANE. — Ovo društvo u toku meseca januara održalo jc zakazate glavne godišnje skupštine po svojin četama i samog društva. 9 januara održata je skupština čete BI a tac i izabrata uprava na čelu s do-sadašnjim starešinom Stojimenom Da njanovičem 4 januara obnovljena četa u Sokolarnici na čelu sa starešin bratom 'Podorom Gačovičem. 19 jan« ara obnovljen je rad izborom za stan šinu čete Orizarc brat Petar Zašič, zem-ljoradnik i pretsednik opštine orizar-s^e'. skupštinama je društvo uzelo učešče s delegatima. Skupštine su tekle odlično i s velikom ljubavlju uz veliko učešče gradanstva dotičnih četa. januara ovo je društvo održalo svoju glavnu godišnju skupštinu. Intc-resovanjc; za skupštinu je bilo veliko kod članova i gradanstva Kočana. Sala doma bila je dupke puna. Od strane bratske župe prisutan je bio delegat ?rat dr. Hrostič iz Skopi ja. Skupština je _ otvorena u 11 časova pre podne. J'Hgodnim govorom starešine društva orata^ Džidroviea i čitanjem poslanice skupština je uputila pozdravni! depešu bratskem Savezu. Posle iserpnog izve-staja tajnika, prosvetara, načelnika, blagajnika društva i Muzičkog otseka, statističara i revizora, koji su izveštaji Primljeni jednoglasno, prešlo sc na pihanje podnetih predloga. Predlog brata J^židroviča da sc 1934 godine proslavi lOgodišnjica osnivanja društva i u 1935 Sodine održi okružni slet u Kočanu, kao proslava dcsetogodišnjice, jednoglasno je usvojen. Na kraju je izvršen upis novih članova, pa je potom izvršen izbor nove uprave na čelu s dosadašnjim starešinom bratom Blagojem Džidrovieem. Za zam. starešine je izabran dr. Stojan Nikolič, za tajnika Kosta Petrovič, sreski vetircnar, za blagajnika Metodije varadikovič, za prosvetara Stanko Ob-radovič, za načelnika Franca Telbana, za načelnieu sestru Virginiji! Telban, za zastavnika Stevana Spasiča. Članovi upravnog odbora brača: Živojin Sreč-ković, sreski načelnik, Maksim Erič, art. p. pukovnik i komandant mesta, Jovan Dvojakovič, pretsednik opštine, Kadojc Radojevič, upravnik Duvanskc stanice, Steva Zlatičanin, učitelj, Krum Apostol o vič i dr. Za revizore Božidar Oordevič, uprav. grad. školc, Spira Si-•neonovič, trg., Bora Živadinovič, po-reznik, i Hristaču Džakič. Za pretsednika Muzičkog otseka brat Jovana Šapica, blagajnik Duv. stanicc. Lista je primljena jednoglasno. 1Jruge liste nijc bilo. U društvu se oseča velika živost i Га n Гг’|Ргета se za ovogodišnje slctove 11 Irilepu, Sarajevu i Zagrebu. ŠTIP. — U nedclju 21 januara odr-?a.na jc redovna godišnja skupština ^tipskog Sokolskog društva. Stip ne pamti veče interesovanje gradanstva u ovakvim slučajevima. U dupke punoj bivšoj pozorišnoj šali, sa-1 a sokolani, skupštinu je otvorio starešina društva brat Mihajlo Mihailovič u Prisustvu delegata bratske Sokolske -upe iz Skopi ja br. Nikole Dronjaka, a-'iSra' 0J* Је u ime župc pozdravio 1 P l?u PoželevSi joj koristan i plo-uan rad. Za ovim posle izveštaja sta-resine društva o prošlogodišnjoj delat-nosti uprave, pročitani su izveštaji svi-Ju društvenih funkcionera, koji su svi i primljeni aklamacijom. Naročite su pali u oči izveštaji načelnika društva brata Lazara Kalama-•jeviča i pretsednika muzičke sekcije, °ji su popračeni burnim aplauzom. Vredno je istaknuti kao osobeni uspeh društva, učestvovanjc istog na Prošlogodišnjem slctu bratske župe u ^koplju, kojom je prilikom oglasen za Prvaka župe član ovoga društva brat Lazar Kalamatijcvič, dok je štipsko ^deljenje muških članova dobilo drugo ttesto. Pošto su svi izveštaji o godišnjem radu primljeni i staroj upravi data raz-resnica, to je izabran kandidacioni od-or, koji je posle kračega večanja pred-•ožio skupštini svoju listu nove uprave. Ova jc lista opštom aklamacijom jednoglasno prihvaćena i ista sastav-ijena ovako: starešina Mihailo Mihailovič, advokat, zamenik dr. Cvetko Ba-buder, sreski veterinar, tajnik Vasilije Konstantinovič, pisar načel sreza, bla-Sajnik Metodije Hadži .Tanevič, zame-?ik tajnika Zajimovič, pripr. sudije ser. suda, prosvetar dr. Jovan Ristič, ekar, načelnik Lazar Kalamatijcvič, trg. Pom., zamcnici načelnika: Monko Jcf-t itn o vi č i Mihailo Slejič, načelnica Pav-‘•na Gičevič, zameniea N. Kcskinovič, ctonovi uprave: Todor Sestovic, pot-Pukovnik, Mihailo Seizovič, pretsed. Opčine, dr. Strahinja Panevič,' sreski lekar, ‘>ikola Nastič, član opšt. uprave, Mita J^adži Dordevič, Mitko Češljarevič, Nikola Ikonomovič, Sava Bogdanovič, dr. *<>dor Gičevič, Lovro Vujiča. , Posle krače diskusije o raznim teščim pitanj ima uzco je ponovo reč delegat župe brat Dronjak, koji je u sVornc podužem govoru i/razio veliko zadovoljstvo što može konstatovati, da j4* Prošlogodišnji rezultati rada stare •Prave na vcoma zavidnoj višini čimc ‘j'0 i sama župa ponosi. Želeči od srca 'ovoj upravi potpun uspeh na polju ' okolstva u novoj dužnosti, pozvao jc Sokole da i u buduče svom visokom °kolskom svešču iskreno pomažu svoje novo vodstvo. S ovim je skupština zaključena. j PRILEP. — Sokolsko društvo u Pri-Pu održalo jc svoju godišnju skup-s"“,na dan 21 januara 1934 god. u sali vrv i-Og doma. Skupštini su prisust-lir-'- Pf>rcd Sokola i velikog broja tr !Jatc!ia 1 pretstavnici vlasti u mestu i . načelnik sreza br. D. Tanaskovič, °mandant mesta br. Franjo Pogačar, etsednik Suda br. Mandič, monopol- ski inšpektor br. Popovič, pretsednik opštine br. Petrovič i dr. U 10 časova skupštinu je otvorio potstarešina društva brat Bogdan Vešovič s toplim govorom, u kom je ukratko izneo značaj Sokolstva za naš narod, pa su zatim upučene pozdravne depeše Nj. V. Kralju i Prestolonasledniku Petru, kao starešini Sokola, Sokolskom savezu i So-kolskoj župi. Zatim je brat Vešovič pročitao poslanicu Sokolskog saveza, koja je pažljivo saslušana, pa su pojedini funkcioneri društva podneli izve-štaje o radu u prošloj godini. Svi su izveštaji pažljivo saslušani i jednoglasno primljeni. Naročito pada u oči op-širni izveštaj načelnika društva brata Dim. Jovanoviča, koji jc, pored ostalo-ga, izneo u kratko uzvišenu ideju Sokolstva, apelujuči na omladinu da pri-stupi toj korisnoj ustanovi. Posle ovoga data je razrešnica staroj upravi. Od značaja je istači pretstoječe ra-dove Sokolskog društva u Prilepu. Kako se ovo godine navršava dvadeset go-dina otkako je osnovano Sokolsko društvo u Prilepu, to je društvo odlučilo da tu svoju dvadesetgodišnjieu proslavi na svečan način o Duhovima ove godine. Tom če prilikom društvo osvetiti svoj još nedovršen dom i svoju za-stavu, koju je društvu poklonio jedan ugledan gradanin iz Prilepa. Da bi se ta svečanost uveličala Sokolska župa Skoplje odlučila je da sc tom prilikom održe u Prilepu župske utakmice. Skup-ština je još odlučila, da se u te dane učini izlet na Bakarno Gumno i izvrši pomen i poklonenjc izginulim borcima na Bakarnom Gumnu 1912 godine, u znak če ga če se podiči i spomen plo-ča. Istovremeno da se zamoli Komanda divizije, da se tom prilikom izvede bitka oslobodcnja Prilepa. Posle ovih važnih odluka skupština je izabrala novu upravu u koju su ušli: za starešinu Dorde Hadži Zdravcvič, rentijer, zamcnici, Lazar Hadži Hristič, advokat, i Bogdan Vešovič, učitelj, načelnik Dim. Jovanovič, opšt. činovnik, prosvetar Jakov Antičevič, profesor, tajnici Nik. Ačkovič, učitelj, Stevan Damcvič, stud. Ostali članovi su naj-videniji gradani i oprobani sokol, rade-nici iz mosta. Župa Splii DUGIRAT. — Dne 21 januara odr-žana je glavna godišnja skupština u sokolani. Pozdravivši prisutne br. starešina daje izveštaj, a zatim predaje reč društvenim funkcionerima, koji su prisutnoj brači podastrli iserpive izve-štaje o radu kroz 1933. Izveštaji su pokazali da je aktivnost društvene uprave bila uzorna, a finansijsko stanje više nego ružičasto. Kupljena je nova društvena zastava kod firme J. Hafner u Ljubljani i potpuno podmirena. Novo izabrana uprava na čelu s br. Stjepanom Ivančcvičem —• sastoji se potpuno od istih odbornika, tek jc izmen jen prosvetar, koji če zaspali prosvetni život svojom agilnošču trgnuti iz sna. Nova uprava pruža nam najbolje garancije, da če svojim aktivnim radom i nastaviti, tim više, što se ove godine slavi 15godišnjica osnutka društva i krštenjc društvenog barjaka. Župa Sušal< - TtifeTca KRALJEVIČA. — Sokolsko društvo Kraljeviča održalo je svoju glavnu skupštinu 21 januara 1934, koju je otvorio u 2 'A brat starešina Nikodem Moderčin i pozvao funkcionere da podnesu svoje izveštaje pročitavši pre toga telegrame upučene bratskom Savezu, starešini Prestolonasledniku Petru i banu Savske banovine br. Peroviču, a kojc je skupština odušeVljeno popratila. Zatim su funkcioneri podneli svoje izveštaje, iz kojih se vidi, da je naše društvo u toku godine zaista radilo i shvatilo važnost položaja kao granično društvo. Vrlo lep izveštaj podneo je tajnik s. Moderčin Jelka, prosvetar br. Kaponi, br. Modrušan načelnički, blagajnik br. Crnkovič, br. dr. Kosič, pročelnik zdrav, sekcije i ostali funkcioneri. Nakon iserpno podnešenih izveštaja. kojc jc'skupština jednoglasno pri-mila, prešlo sc na izbor novog odbora, pa jc lista, koju jc br. Franko podneo bila jednoglasno primljena. U glavnom su prošlogodišnji funkcioneri preuzeli svoje prošlogodišnjc sok. dužnosti. Posle toga je br. prosvetar Kaponi pročitao poslanicu br. Saveza, o kojoj su članovi uzimali učešča, o svakoj po-jedinoj tački i sa zadovoljstvom se moglo ustvrditi da jc u svakoj izncsc-noj tački u toku radne godine više ili matije vodeno računa, tako da je uspeh vidan u porastu članstva, sok. štampi, štednji i ostalom. Posle toga je br. Modrušan govorio o važnosti sok. svesti, o jačem prilivu članstva, uzevši u obzir važnost našeg društva. Brat starešina jc zatim zaključio glavnu skupštinu sa sok. »Zdravo«, što su prisutni odušcvljeno popratili. NOVI VINODOLSKI. — U nede-lju 21 januara t. g. održana je 25 godišnja skupština našega društva. Jubilarna je to godina, jer je 25 punih godina prošlo, što je prvi puta zavijorila sokolska trobojka na bedemima starog gra- da Novoga. Osnivači: blagopokojni narodni poslanik i borac za jugoslovensku ideju dr. Bogoslav Mažuranič, Harapin Adolf, rav. učitelj, Ježič Petar, belež-nik, blagopokojni lekarnik Dienel, Ža-nič Anton i Ivan, Dorčič Bogoslav i pok. Frkovič, poštar, sakupili su se 1908 godine u opštinskoj večnici i utvrdili Pravilima Hrvatski Soko. Potpomognut novljanskim dacima Piškuličem Josipom Ulkiničem, Kabalinom Nikolom, Ježičem Miroslavom i Harapinom Stanislavom, društvo je radilo vrlo aktivno, te je sa 20 članova nastupalo kod sviju sokolskih priredaba. Uza svojih 30 pomagača dobrotvora, medu kojima su se nalazili još i danas živuči članovi Ježič Ivan, Cvetko Ivan, Mažuranič Matija, Dorčič Milan, Mažuranič Milutin dr., društvo je kupilo potrebne sprave, pa je pod vodstvom načelnika Harapi-na, a kasni j e Deranje Josipa, nastupalo sa svim kategorijama skoro sve do rata. Iza rata dolaskom Harapina Stanislava obnovljen je rad toga društva i ono deluje neprekidno i danas. Ovo je prigo-dom glavne skupštine lepo ocrtao načelnik u svom izveštaju i naglasio, da se proslava imade održati u godini 1934. Skupštinu je otvorio starešina br. Mikuličič Kuzma toplim i bratskim re-oima, te je stavio skupštini odredeni dnevni red. Iza čitanja savezne poslanice pročitani su izveštaji tajnika, načelnika, prosvetara, gospodara, statisti-čara, blagajnika, sekcije glazbene i diletantske, te revizionoga odbora. Svi su izveštaji jednoglasno prihvačeni, te je dosadanjoj upravi dana razrešnica. Prešlo se na izbor nove uprave, koja je gotovo ista. Izabranisu: starešinom Mikuličič Kuzma, zam. starešine dr. Paden Matija, tajnikom i prosvetarom Depra-to Dragutin, načelnikom Harapin Stanislav, zam. načel. Veldt Ferdo, načel-nicom Kriškovič Anka, zam. načel. Ježič Izabela. U upravu su unišli: Hagen-dorfer Anton, Ježič Petar, Ježič Ivan, Maričič Rudolf Liv., Petrinovič Ljudevit, Mudrovčič Ant., Mudrovčič Franko, Gržin Mario, Kriškovič Franko, Dobrič Božo, Piškulič Milan, trg., Sokolič Marko, Dasovič Danica, matičar, Hreljac Milan, dr. Šerman Andrija, Dorčič Bogoslav, Piškulič Anton, Piškulič Ivan Arbica. Izabran je i revizioni odbor i sud časti, te izaslanici za skupštine. Skupština je raspravljala o proračunu za god. 1934 kao i glede glazbenika za sokolsku glazbu. Po izvršenom dnev-nom redu bila jc skupština završena s puno nade u daljni uspeh. Sokolsko društvo imade preko 260 članova, članica, naraštaja i dece. Župa Tuzla KOŽUHE. — Jedna od najnapred-nijih sokolskih Četa tuzlanske župe je Sokol, četa u Kožuhama, koja je za svoje tri godine r.ada postigla vrlo za-vidne rezultate. Na dan 21 januara o. g. Sokolska četa u Kožuhama održala je svoju glavnu godišnju skupštinu. Na skupštini je pročitana poslanica SKJ, koja je vrlo toplo pozdravljena. Posle izveštaja tajnika, blagajnika, načelnika i knjižničara prešlo se na biranjc nove uprave. Jednoglasno i s velikim odu-ševljenjem izabran jc ponovo starešina brat Tonič Spasojc, za zamenika izabran jc Milanovič Antonije, trgovac, sekretar čičovački Kosta, učitelj, blagajnik Seksan Dimšo, načelnik Marič Milan. Članovi odbora: Stevanovič Luka, Mitrovič Milan, knjižničar: Starče-vič Toma. Novu upravu jc skupština izabrala sa željom i nadom, da i ona poradi, kao i dosadanje uprave, na op-štem dobru i napretku ove Sokol. čete. ODzAK. — Naše društvo održalo jc 21 januara svoju II redovnu godišnju glavnu skupštinu na kojoj je bio vrlo lep broj članova. Starešina br. dr. Gajnič pozdravio jo najpre izaslanika vlasti starešinu Sres. ispostave br. Perkoviča, zatim ostale prisutne. vrlo ugodnim i biranim govorom, izlažuči teškoče u minuloj godini s kojima se jc borio upravni odbor. Ističc velike zasluge brata tajnika Blaža Iliča, koji je i kao prosvetar vodiočitav prosvetni rad. Zatim je pročitana poslanica bratskog Sokolskog saveza. Posle toga prešlo se na čitanje izveštaja tajnika, blagajnika, prosvetara. načelnika i načelnice, te revizionog odbora, koji su jednoglasno primljeni, a zatim je staroj upravi podeljena razrešnica. Nato sc prešlo na izbor nove uprave u koju je stupila skoro ista brača kao i prošle godine s izmenom prosvetara i matičara. Sa skupštine su upu-čeni pozdravni telegrami i banu Vrb. banovine br, Svetislavu Milosavljeviču i br. Sokol, savezu. Time je skupština završena. Župa Varaždin VARAŽDIN. — Nove sokolske čete. 29 prošlog meseca održana jc kon-stituirajuča skupština Sokolsko čete Donji Mihaljevac (Medimurje). Snzivač skupštine, brat Zvonimir Dumdovič, pozdravio je, u prisutnosti 28 odraslih scljaka i 21 naraštajaca, župskog izaslanika brata dr. Milenka Svobodu, zamenika župskog starešine, koji je u iserpnom govoru izneo znače-njc sokolskih načela i pozvao sve pri-sutne da izvršc svoju sokolsku dužnost u ovom izloženom pograničnom kraju. Nakon njegova govora, koji je odušcv- ljeno prihvačen, jednoglasno je izabrana ova prva četna uprava: starešina An-tun Kostel, ratar, zam. starešine Mirko Dvorski, trgovac, tajnik i prosvetar Zvonimir Dumbovič, učitelj, načelnik Julije Blaškovič, učitelj, zam. načelniKa Franjo Farkaš, ratar, odbornici Pavao Gaboj, Ivan Strbad, Andrija Hajdinjak, Franjo Markovič, Ivan Bartolič i Stjc-pan Habuš, svi ratari, revizori Stjepan Pongrac, trgovac, Ivan Kanižaj, krojač, Stjepan Gosarič, Poljak Franjo, ratari iz Donjeg Mihaljevca i Sv. Marije. Nakon izbora govorili su izabrani starešina, te članovi uprave matičnog društva Prelog, brača Andročec i Mišič. Na staru godinu održana je kon-stituirajuča skupština Sokolske čete Budiiiščina (srez Zlatar), koja prema odredbi Saveza imade, zbog bolje sa-obračajne veze, pripasti našoj župi. Sa-zivač skupštine brat Božo Krnic, otvorio je brojno posečenu skupštinu i pozdravio sve prisutne, a napese župskog izaslanika brata Vladimira Deduša, pretsednika župskog prosvetnog odbora. O značenju Sokolstva održao je vrlo lep govor brat dr. Viktor Kunovič. Brat Deduš u opširnom je govoru raz-ložio sokolsku ideju i organizaciju te važnost Sokolstva za sela. Izabrana je jednoglasno ova uprava čete: starešina dr. Viktor Kunovič, zam. star. Franjo Žapčič, načelnik Miroslav Slukan,, zam. načel. Milan Hison, načelnica Paula Ožeg, zam načel. Eva Vučičevič, tajnik Ivan Sabljič, prosvetar Božidar Krnic, blagajnik Gabro Malekovič, gospodar Tomo Hison, odbornici Julije Bengeri, Stjepan Margetič, Tomo Kunder, Franjo Jecl, revizori ing. Ivan Ivanek, Ljudevit Herceg, Amon Rukavina i Milan Ožeg. VRATIŠINEC. — Sokolska četa Vratišinec održala je 31 decembra 1933 god. Silvestrovo selo. Proslov govorio je četni prosvetar brat Pelikan. Sokolski mešoviti zbor, pod ravnanjem brata Mirka Žganca, otpevao je pesmu Vinka Žganca »Protuletje«. Diletantski otsek odigrao je Ivančičcvu komediju u 3 čina »Nasamareni stric«. Ova vrlo agilna četa prireduje vrlo često takova i slična sela, koja su dobro posečivana. NOVO SELO. — Svoju drugu godišnju skupštinu održala je četa Novo Selo 14 januara. U prisustvu izaslanika matičnog društva Varaždin, brače Ke-reca i A. Zime, pozdravni je govor održao starešina brat Imbro Kcretič. Nakon referata pojedinih funkcionera izabrana je uprava čete, te je zaključeno da se unutar same čete održi te-dan štednjc i trezvenosti s predavanji-ma te stalna propaganda sokolske štampe. KNEGINEC. — 26 decembra i na Novu godinu priredila je četa Kneginec priredbe na kojima je diletantski otsek odigrao Kazarovičevu šalu »Čorav račun«. Tom prilikom održali su prigodne govore brača Sekulič i Vitez. Režiju komada vodio je brat Kezele. 6 i 7 januara izvadala su sokolska deca Špoljarov igrokaz »Snjeguljica«. Nakon toga otpevao je naraštaj par pesama i odvežbao nekoliko vežbi. Ove priredbe su vrlo omiljene se-Ijaštvu, te su i dobro posečivane. REMETINEC, — Glavna godišnja skupština čete Remetinec održana je 14 januara. Nakon govora starešine brata Purgera, izveštaja funkcioncra i čitanja savezne poslanice, izabran je novi odbor na čelu sa starešinom Turkovičem i načelnikom Stimcem. Matično društvo Var. Toplice zastupao je brat Sajko. MALA SUBOTICA. — U prisuču brojnog članstva i župskog starešine brata Belčiča Otvorio je 21 januara starešina brat Ovčar treču godišnju skupštinu Sokolskog društva Mala Subotica. Iz opširnih izveštaja svih funkcionera razabirc se lep rad društva u prošloj godini. Izabrana je nova uprava na čelu sa starešinom Ovčarom, načelnikom Markovičem, načelnicom Vrkljan i prosvetarom Toričcm. Izaslanik župe zaželio je novoj u-pravi što obilni ji rad, to se osvrnuo na današnji položaj Sokolstva i veče priredbe u ovoj godini. MALI BUKOVEC. — Sokolsko društvo u M. Bukovcu održalo je u ne-delju 21 januara u zgradi držav, osnov, škole redovitu godišnju skupštinu. Iza pozdravnog govora starešine Dragana Lajnera pročitana je poslanica Saveza SKJ, a po tom su pročitali iserpne iz-veštaje: tajnik Gregurek Tomo, blagajnik Gregurek Tomo, prosvetar Da-mič Miho i načelnik Potočnik Filip, Iz ovih izveštaja vidi se marljiv rad i lep napredak Sokolskog društva u prošloj godini. Svi izveštaji saslušani su sa največom pažnjom i po skupštini jednoglasno odobreni Za godinu 1934 izabrana jc jednoglasno ova uprava: starešina: Dragan Lajner, zamenik: Kuzmič Franjo, tajnik i blagajnik Gregurek Tomo, prosvetar: Damič Miho, načelnik: Potočnik Filip, zamcnici: Friščič Luka i Sekelj Franjo, članovi odbora: Vajs Gustav, Sekelj Drago i Habek Drago, revizori išternberger Koloman i .Štokan Janko, zamenici: Zadravec Ivan i Kolenko Josip, Župa Vel. BečJcereJc BAN ARANĐELOVO. — Sokolsko društvo Banat. Arandelovo održalo je 15 januara svoju 12-tu redovnu godišnju glavnu skupštinu. Skupštinu je otvorio lepim rečima starešina brat Radih Bogoljub, prestavivši skupštini delegata bratske župe, brata Peru Popova, starešinu Sokolskog društva Mokrin. Zatim je pročitana poslanica bratskog Saveza i redom izveštaji društvenih funkcioncra o radu u minuloj godini. Iz istih se vidi, da je društvo aktivno, te su svi pročitani izveštaji jednoglasno primljeni i staroj upravi data razrešnica. Na predlog kandidacionog odbora u upravu za 1934 god. ušli su sledeča brača i to: starešina Radin Bogoljub, zamenik Mihajlov Lenta, stolar, tajnik 1 blagajnik Arsenov Lazar, stolar, prosvetar Vlajič Bogomir, učitelj, načelnik Horvatov Petar, ratar, zamenik Vujičin Predrag, ratar, načelnica Dckanič Za-gorka, učiteljica, zameniea Popovič Jelica, statističar Milanovič Nace, šef pošte. Odbornici Radin Branko, ratar, Jovan Horvatov, obučar, Šorič Sima, ratar, dr. Baron Vladislav, lepar i Lazin Sredoje, mesar. Revizori računa Štep-ner Eden, trgovac, Kostin Mita, ratar, Mihojlov Durica, trgovac. Sud časti, Cvejič Dorde, sveštenik, Radin Bogoljub, ratar, Radin Kristifor, ratar, Radin Dušan, ratar, i Varga Imre, učitelj. Nadalje je pročitan proračun za 1934 godinu, koji je od skupštine u celosti primljen. Na kraju jejbrat Popov Pera,, delegat br. župe, pročitao okruž-nicu bratskog Saveza, program za teku-ču godinu. L. A. BELA CRKVA. — Sokolsko društvo Bela Crkva održalo jc 21 januara t. g. svoju glavnu godišnju skupštinu. Skupštinu je otvorio starešina brat Toma Irovič, direktor gim. u penziji, po-zvavši prisutne da svoje prve misli upu-te Nj. Vel. Kralju i prvom starešini Sokola Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru na šta je nastalo burno i frenetično klicanje Nj. V. Kralju, Prestolonasledniku i Sokolstvu. Na skupštini su za ovim dali svoje dctaljnc izveštaje svi funkcioneri društva. Iz datih izveštaja moglo sc konstatovati sledeče: U toku 1933 g. društvo je priredilo društveni prednjački tečaj. Brojno stanje vežbača-čica svih kategorija u toku protekle godine bilo je prosečno: pred-njaka 20, prednjačkih pripravnika 30, članova i članica 352, muškog naraštaja 762, ženskog naraštaja 757, muške dccc 553, ženske decc 520. U toku 1933 g. održane su ovc priredbe: Javna vežba Sokolskog društva Jasenovo sa jednim odeljcnjem članova - vežbača. Javna vežba u Beloj Crkvj na kojoj su učestvovale sve kategorije. Učestvovanje s jednim odeljcnjem odbojke na utakmiei koju je priredila župa V. Bečkerek. Učestvovanje na priredbi Jadranske straže u Beloj Crkvi i na javnoj vežbi Sokolske čete Kalu-derovo. Akademija za decu i za gra-danstvo. Selo s igrankom. Iz prosvetnog izveštaja videlo sc da je društvo priredilo u toku godine: 2 akademije, 2 javna časa i 2 sokol. sela. Na akademijama i sclima održano jc 3 govora, 2 predavanja, 15 deklamacija i izvedeno 12 glazbenih taeaka. — Osim toga održano je 56 nagovora pred vr-stom za decu i naraštaj, prikazan je film »Beogradski slet« i osnovana mu-zička sokolska sekcija. Društvo je bilo pretplačeno na: »Sokolski glasnik«, »Soko«, »Sokolič« i »Našu radost«. Nijc imalo zasebno dvoranu za čitaonicu, a raspolagalo jc sa svega 630 knjiga, časopisa i novina. Broj čitalaca bio je 125. U toku god. uprava je stavila sebi u zadatak pribiranjc sredstava za zidanje sokolskog doma, tc jc za to obra-zovala i naročiti odbor, kome je na čelu vredni 'brat Ljubomir Lackovič, sreski načelnik u penz., koji se sav posvetic povcrcnom mu poslu. Sto sc tiče finansijskog stanja druživa ono nije na zavidnoj višini, a uzrok jc tome, u prvom redu, opšta privredna kriza, te zastoj skoro u svakom pogledu javne delatnosti. Pa ipak društvo jc uspelo da na ime raznih prihoda i članarine ubere veču svotu nego što jc to bilo predračunom u 1933 g. predvideno. Ovo se postiglo blagodareči sves-nosti sve brače i sestara u društvu, koji su idealno shvatili svoj sokolski zadatak. Uprava jc u toku godine održala 20 odborskih sednica, a izvršni odbor 48. Ceo rad skupštine protekao je i bio završen u najboljem redu, a na kraju skupština je izabrala novu upravu u koju su ušli: starešina br. Irovič Toma, direktor gim. u penziji; zamenici: br. dr. Miletič Živa i br. Obrenovič Dorde, direktor gim.; tajnik br. Pajkovič Bat-rič, sud. pripravnik; zamenik Karuno-vič Dobrivoje; prosvetar br. Popovič Dragutin, upravitelj škole; načelnik br. Novak Ivan; zamenici brača: Babec Nikola, No vatni Zlatibor i Bura Korne-lije;načelnica sestra Has Jelena, a zamc-nice sestre: Radosavljevič Ivanka i Stojkovič Milica. Članovi uprave: brača Rankovie Petar, trg., Kalcmbcr Jovan, vazd. potpukovnik, Lackov Ljubomir, sreski načelnik u penz., dr. Đakov Viktor, Radovič Vuk, nastavnik; Durkin Jovan, bank. činovnik, Dumič Nikola, uprav. Škole, Golubovič Miloje, art. kapetan, Vasič Branimir, vazd. kapetan, Has Branko, Paičkovič Milan, učitelj, Nikolajevič Petar, sud, čin., i Fric Ale-ksandar. Revizori: bračar Čupič Jovan, polic, kapetan, Nešič Slavko, gradski inženjer, Filinovič Bogdan, bank. činov-nik, Ćosič Sreten, poreznik i Divič Petar, vazd. vodnik. Sud časti brača: dr. Radosavljevič Bogdan, dr. Sinžar Srečko, Živanovič Gradiinir, sreski načelnik, Dimič Dragutin i Pavičevič Blažo, sud. pripravnik. SRPSKI KRSTUR. -- Skupština Sokolskog društva u Srpskom Krstu-ru održana je u nedeljo 21 jan. u So-kokskoj čitaonici. Skupštinu je otvo-rio brat Marko Šugin, sveštenik i starešina društva. Župski delegat brat dr. Sima Matejin, lekar, starešina Sokol-skog društva Nova Kanji/a, eprečen je bio da prisustvuje skupštini, te je skupština održana bez župskog delegata. — Posle pročitane poslanice Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, društveni funkcioneri pročitali su svoje izve-štaje. Iz izveštaja se vidi, da se u društvu redovno vežba, da se uzelo uče-šča s čla novima — vežbačima na pokrajinskem sletu u Ljubljani. Izvedene su dve uspele akademije svih muških kategorija. Obračana je pažnja za stvaranje stručnih tehničkih prednja-ka. — U prošloj godini otvorena je Sokolska čitaonica, te je od toga doba znatno razvijen prosvetni rad. Održan je čitav niz prosvetnih predavanja. — Priredivane su pozorišne pretstave. —• Rodendan N j. V. Kralja i 1 decembar proslavljeni su najsvečanije. Na pr-vom prosvetnom sletu u Vel. Bečke-reku učestvovalo je društvo, s narodnim motivima na fruli. Prikazan je film svesokolski slet u Beogradu za članove Sokole i za ostalo gradanstvo. — Radi što svestranijeg sokolskog obra-zovanja društvo je slalo svoje članove na sve župske prosvetne tečajeve. — Ujedno, iz pročitanih izveštaja zapa-ža sc velika aktivnost u toku prošle ladne godine. Posle pročitanih i primljcnih izve-štaja, usvojen je predlog župi za nai-menovanje nove društvene uprave. Prema ovom predlogu za starešinu predložen je br. Marko Šugin, sveštenik; za potstarešinu br. Vlada Jabla-nov, opšt. blagajnik; za tajnika i blagajnika br. Zdravko Ramadanski, upravitelj osnovne škole; za prosveta-ra br. Dobrivoj Jablanov, opšt. činov-nik; za načelnika br. Duško Sečerov; za načelnicu s. Andelija Pavlova, učiteljica; za lekara br. dr. Milorad Lazič. GUDARICA. — Dana 21 januara 1934 god. Sokolska četa u Gudurici održala je godišnju skupštinu. Kako je upravni odbor čete po-tvrden od Strane župe za 1934 god. a skupština odboru aklamacijom izgla-sala poverenje, to je isti ostao stari. Iz podnetih izveštaja vidi se, da je rad mlade čete u protekloj godini bio vrlo agilan. Izmedu ostalog skupština je rešila, da se iz četne kase nabave za sve kategorije vežbača sokolske kape, ali s istim da iste ostanu kao svojina čete. tupa Zagreb BLINJSKI KUT. — Naša četa održala je svoju I redovnu glavnu godišnju skupštinu na dan 21 januara, koja je bila dobro posečena. U 2 sata otvorio jc skupštinu uz pozdravni govor starešina brat Peškir A. Miloš, koji je u svom govoru po- zvao prisutne da upute sokolski pozdrav na najviše mesto. Iza toga pro-čitani su izveštaji funkcionera čete, koji su pazljivo saslušani i odobreni. Zatim se prešlo na izbor nove uprave, u koju su izabrana sledeča brača: sta-reš na Peškir A. Miloš, zamenik starešine Kepčija st. Pctar, tajnik Žica Ostoja, blagajnik Kepčija ml. Petar; načelnik Đukić Ranko, zamenik načelnika Pejakovič Jovo. Na mesto drugih funkemriera iz raznih grana, ova četn izabrala je još četiri člana kao širu upravn t. j uoravni odbor i to braču Tođorov'č Nikolu, Grubič Jovu, Grubič Bogdana i Grubič Janka U re-vizioni odbor izabrana su sledeča brača: Peškir Miloš, Peškir Miloš, Stoja ković Đuro i Pejakovič Niko'a. Posle izbora uprave, starešina brat Peški- A. Miloš poziva braču članove, kao i novu ”nravu, da nast’ve što agil-niji i uspešniji rad na sokolskom po-l;n, te zak i'-f'nje god:šnju skupštinu, koja je protekla u najboljem redu. DONJI KLASNIĆ. — Naša četa održala je dne 19 januara svoju zaba-vu s vrlo lepim i biranim programom. Zabavu je otvorio s pozdravnim govorom starešina br. Carič. a iza njega su članovi čete izveli šaljivi igrokaz »Prosac bez ljubavi«, koji je vrlo lepo odigran i nagraden pljeskom od pri-sutnih gledalaca. Mali Sokolic br. Vaso Milakovič izdeklamovao je nato pes-micu »Soko Sokolu«, vrlo čuvstveno. Nato je br. Pero Ljiljak izveo šaljivi monolog »Savestan dužnik«, vrlo lepo. Tajnik čete br. Sarapa govorio je nato o Sokolstvu i njegovom zadatku u narodu. Nato je izveden vrlo uspeli komad »Čobanin Jovo« na opšte zadovoljstvo. Iza ovog komada izveden je drugi šaljivi komad »Slepec Vidič«. Iza ovog programa nastala je veselica s plesom. MEDARI-TRNAVA. — Naša četa održala je 14 januara svoju glavnu godišnju skupštinu, koja je bila izvanredno posečena. U 14 časova otvorio je skupštinu brat starešina Branko Kneževič, pozi-vajuči prisutne da upute sokolske pozdrave na najviše mesto, bratu starcem Prestolonasledniku Petru i br. dru. Lavoslavu Hanžeku, ministru za fizičko vas pitanje naroda. Iza toga pročitani su izveštaji funkcionera čete, koji su saslušani s odobrenjem. Zatim se prešlo na izbor nove uprave u koju su ušla sledeča braea: starešina: Branko Kneževič. posednik, zam. starešine: Pero Vlajsavljcvič, zemljo-radnik, tajnik: Stojan Kvakič, ispita-ni opštanski beležnik i blagajnik; blagajnik: Ostoja Jelača, zemljoradnik; načelnik: Teodor Balič, opštinski blagajnik; zam. načelnika Teodor Galo-vič, trgovački pomočnik; prosvetar: Antonija Tiča, učitelj. Revizori: Nestor Rodič, sveštenik, i Ilija Banak, stolarski pomočnik. PAKRAC. — Sokolsko društvo Pakrac, održalo je u nedelju 14 januara 1934 godine svoju redovnu glavnu skupštinu, Skupštini je prisustvovao izasla-nik bratske župe Zagreb brat Mirko Sagrak, koji je tom prilikom održao prigodan govor o razvitku Sokolstva u zagrebačkoj župi i uopšte. U svom govoru naročito je podvukao činjenicu što tesnije saradnje oko pripremc za ovogodišnji sokolski slet u Zagrebu i Sarajevu. Govor brata Sagraka bio je pozdravljen burnim aplauzom. Sa skupštine upučen je brzojavni pozdrav Savczu Sokola Kraljevine Jugoslavije u Beograd. Iz izveštaja, koje su podneli pojedini funkcionari, moglo se je raza-brati, da jc društvo u prošloj godini postiglo u svakom pogledu lepih uspeha. Prema tome može sc zaključiti, da če nova uprava na prokrčenom pu-tu lakše uznapredovati i moči postiči još lepših uspeha. Skupština jc protekla u najlepšem redu, slozi i bratskom razumevanju. Podeljena je razrešnica bivšoj upravi i izabrana je nova uprava na čelu s bratom Dragutinom Žehakom. U upravu su ušli novi, ali prekaljeni Sokoli, koji daju garanciju za uspešan sokolski rad. SRPSKA KAPELA. — Sokolsko društvo Srpska Kapela priredilo je na dan 19 januara o. g. svoju prvu aka-demiju u Bolču sa sledečim programom: 1) Zadatak Sokolstva na selu — predavanje održao naš prosvetar brat Vinko Šikič. 2) Šaljiva igra »Sa-ran« od Zmaja Jove Jovanoviča, izveli članovi i članice. 3) »Oj letni« —-»Karanfile« — i »Ječam žela«, otpevali su dvoglasno članovi. 4) Pet piramida izveli su članovi vežbači. Uspeh je bio i moralan i materi-jalan iznad svakog očekivanja. ZAGREB I. — U sredu 10 jan. primljeni su u audijenciju kod Nj. Vel. Kralja u Njegovom dvoru izasla-nici upravnog odbora ovoga društva posle podne u 16'45 sati. Ovo je društvo na svečani način proslavilo 1 decembra pr. g. otvorenje svoga ti ovoga Sokolskoga doma sagra-denog u Klaičevoj ulici, pa je ovo prvi sokolski dom u Zagrebu. Do ovoga doma došlo je jedino zaslugom bana Savske banovine gospodina i brata dra Ive Peroviča. Kako muška učiteljska zagrebačka preparandija nema odgo-varajuče dvorane za vežbanje, što je to veliki nedostatak za naš sokolski i narodni podmladak, to uvidajuči veliki zadatak ovih budueih mladih narodnih prosvetara, odredio je br. dr. Perovič gradnju ovoga doma, koji imadc jedino da služi uporabi Sokolskog društva, Zagreb I i navedene preparandi-je. Ovo društvo sudelovalo jc u izgradnji ovoga doma sa svojom jednom četvrtinom dela. Prema ranijem zaključku upravnog odbora ovo^a društva u ovoj dvorani biče postavljen u zidu lik izra-den u bronzi Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra u veličini od dva kvadratna metra i težak do 230 kilograma. Kako je prvi originalni lik od bronze saliven pod nadzorom profe-sora br. Frana Kršiniča, kipara iz Zagreba — koji je lik ujedno i njegovo delo — to je uprava ovoga društva zaključila, da u potrebi priliku i da povodom boravka Njihovih Veličanstva u Zagrebu uruči ovaj prvi originalni KUsAftNAfT-DiU | 1)ШЦ>ШјЦМД1ИОЦ11 25—в Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa uiica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA I l V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 Jadvar a. dM Suiak TELEFON 229 Vrši najjevtinije i najkulantnije sve špediterske poslove. 28-2 3ADRAHSKA PLOVIDBA D. P. SUŠAK ■■■■HRedovita parobrodska služba u svim pravcima jugoslavenekog primorja i Jadranskog Mora, za Dalmaciju, Albaniju i Grčku 3EVTINA TURISTIČKA PUTOVAN3A 10-11 dana za Dalmaciju i Grčku 6 dana za Dalmaciju Uključiv hranu i krevet na brodu udobni putnički parobrodi — dobra kuhinja — prvoklasna podvorba Trožite prospekte! Upute daje Jadranska plovidba u Sušaku, sve njezine agencije i svi veči putnički uredi u tu- i inozemstvu Brodarsko akcionarsko društvo »OCEANIA« podržava sledeče redovlte parobrodareke vezei Jadransko More - Španija - Alžir - Maroko avako 2 tjodna Jadransko More - MaUa - Marseille - Severno Afrlk« -Kanarska ostrva svaka 4 tjedna. Jadransko More — Severna Afrika — Tunis, svaka 4 tjedna. Za potanie Informacijo obratite ea na dlrakolju društva u Suiaku. Brz. Oceania — SuSak. Telefon broj 131-323 -• lik. Od društva bili delegirana ova brača u audijenciju i to: starešina društva Juriševič Milan, I zam. starešine Petrovič Dragutin, II zam. dr. Matič Stevan, tajnik Jugovič M. Konstantin, prosvetar Debeljak Stjepko, načelnik Jeras Hubert, te član upravnog odbora dr. Popovič Laza. Nj. Vel. Kralj vratio se toga elana nekoliko minuta pre nego što če biti primljena navedena sokolska delegacija, pa ulazeči u veliku dvoranu vrlo t^izdragan i veseo bude pozdravljen od delegata sa »Živio Kralj«. Nakon ovakovog pozdrava pri-stupa pred Nj. Vel. starešina društva br. Juriševič i izrekao je ovaj govor: Vaše Veličanstvo! Sokolsko društvo Zagreb I smatralo je za svoju sreču da Vašem Veličanstvu i celom Kraljevskom domu usmeno i ovaj put izrazi svoju vernost i odanu podanost. Mi Sokoli smatramo da smo pozvani na prvom mestu da radimo i širimo ljubav, slogu i jedinstvo medu troimenom bračom velike nam otadž-bine Jugoslavije, a istovremeno da vaspitavamo omladinu u nacionalnom i kulturnem duhu za dobrobit našeg uzvišenog Vladara i naše mile nam otadžbine. Vaše Veličanstvo! Nitko više u našoj domovini ne može da bude ponosniji, gordiji i za-dovoljniji nego mi Sokoli, jer nas je Vaše Veličanstvo odlikovalo najv.šim odlikovanjem koje postoji, a koje se ne nosi na grudima, več smo ga mi Sokoli primili u svojim sokolskim sr-cima od onog dana, kada je Vaše Veličanstvo odredilo Svoga Prvenca, na~ š;etg dičnog Prestolonaslednika Petra za starešinu Sokola Kraljevimi Jugoslavije. Naše Sokolsko društvo Zagreb I na putu je da pomoču banovine kao i prijatelja Sokolstva, a i iz vlastitih sredstava dode do Sokolskog doma, koji je prvi podignut posle oslobode-nja i ujedinjenja ii Zagrebu, te prilikom otvaranja ovog Sokolskog doma, a koji još nije u celosti gotov, u našem jugoslovenskom gradu Zagrebu, Ihteli smo da dademo našem Sokolstvu - i sokolskom naraštaju novi simbol iu liku Nj. Kr. Vis. Prestolonaslednika Petra, koji če stalno biti postavljen u našem Sokolskom domu, gde če Sokoli, sestre i brača, uvek pri svakom učešču u ovom Sokolskom domu imati pred očima Onog, koga svi tako milo i rado nosimo \i našim sokolskim srcima, i koji za nas pretstavlja utekivljenje naših jugoslovenskih ide-£ll 3 I zaista, naša zamisao bila je ostvarena zahvaljujuči umetnosti prof. br. Frana Kršiniča, koji jc lik Nj. Kr. Vis. Prestolonaslednika Petra izradio onako, kako smo mi sami zamislili i želeli, i koji ima da služi u buduče našem Sokolstvu kao zvezda vodilja. Da bi ovo delo bilo još veče, mi smo kao i uvek skromni, ali iskreni, odani i zahvalni Vašem Veličanstvu napravili prvi original lika za Vaš Kraljevski Dom, koga smo namenili Vašem Veličanstvu i Njezinom Veličanstvu Kraljici — Ocu i Maici. Mi molimo Vaše Veličanstvo, da ovaj za nas Sokole veliki simbol izvolite primiti, a mi na istome polažeino zakletvu, da čemo uvek biti verni Vašem Kraljevskom Domu, te da čemo radi, ako to bude trebalo, i na Vaš poziv uvek žrtvovati i svoje živote za dobro i napredak našeg uzvišenog Kralja i mile nam domovine. Živeo Kralj Aleksandar! Živela Kraljica Marija! Da živi Nj. Vis. Prestolonaslednik Petar! Da živi ceo Kraljevski dom! Nj. Vel. Kralj saslušavši ove reči, toplo se zahvalio s nalogom, da se pozdravi celokupno članstvo. Takoder sc vrlo laskavo izvoleo izraziti, kada je promatrao lik i s veseljem je rekao »Odmah ču dati da vidi Kraljica«. U trajanju od preko 15 minuta, kako je br. starešina pretstavio Nj. Vel. Kralju sve ostale članove, Nj. Vel. Kralj dao se potanko informirati 0 stanju Sokolskog doma, pripremama za veliki ovogodišnji sokolski slet, pa je sa svima članovima delegacije iz-menuo po nekoliko reči. Opraštajuči se s rečima: »Do videnja na sletu«, izaslanici su svoga Kralja ponovo ra-dosno pozdravili sa »Živio Kralj«. Ispod lika stavljene su reči: Ocu 1 Majci Sokol I. Zagreb 1933. Ovaj lik — koji je izradio, kako je gore navedeno prof. Kršinič, pro-matran s umetničkog gledišta u svakom je pogledu uspeo, te pokraj umet-ničke kvalitete irnade još i svoju vas-pitnu snagu i dinamiku širenja dina-stičkih osečaja, kao i nacionalno« i sokolskog pGnosa. Ukrašavati s ovim likom naše sokolske dvorane, pa ne samo to več i razna nadleštva, zna-čilo bi popularizirati tim više sokol-sku ideju s kojom če sc kult našega naroda jačati kako u dinastičkom, tako i u nacionalnom pogledu. Da bi u istinu ova umetnina dobila svoj jači publicitet, to če Sokolsko društvo Zagreb I u dogovoru s prof. br. Kršiničem izradivati skulpturu Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra u bronzi i gipsu. — K. J. PREDNJAK sa Saveznom prednjačkom školom i Saveznim prednjačkim tečajem traži odgovarajuče nameStenje. Sposoban je da vodi sve kategorije srednjeg razdela, kao i lutkarsko pozorište, koje može potpuno da uredi. Po zanimanju stolar, a kadar je da radi i druge poslove. — Ob-ratiti se na Sokolsko društvo Tuzla. Širite sokolsku štampu! Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi F. eveskas D. Ш. n IV. » V. n VI. n VII. n Vin. n VlU.a n IX. n X. M X.a » Sokolsku knjižnici! E. Gangl: 0 sokolski ideji. Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav Tyrš: Naš zadatak, smeri cilj. Vekoslav Bučar: Or. Ivan Oražen. Dr. Miroslav Tyrš: Sokolska gesla. Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyr6. Jan Kfen: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo, loloven. tskst). Isto. (brpsko - hrvatski tekst) Dr. Niko Mrvoš: Pogledi i misli dr. M. Тугба. E. Gangl: Tyrševo poslanstvo. (Slov. tekst) Isto. (Srpsko - hrvatski tekst) Svaka sveska stoji 3 Din PUTEVI I CILJEVI , U tvrdom povezu 8 Din Franjo Mačos* ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Franjo МаИиг Praktički udžbenik češkog jezika* U kartonu 15 Din Dr. Viktor Novak: SVESLOVENSKA MISAO U kartonu 9 Din Hiroslav Ambrožič: METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din Franj. UaRnt ČEHOSLOVACI I ČE1I0SL0VAČKA U kartonu 15 Din *Jugoslovenska Sokolska Vdatica Mjubljana, ^Narodni dom >з-в Veleron 25-43 / Stačun ooštanske šitdionict £jubljana 13.831 Izdale Savei Sokola Kraljevine Juqoslavi|e (E. Gangl) • Glavni I ...d.* SUep.ll t'l.r • Ulrfule «e4.M|.L. ..s«. • Ti,k« №№■)*. »««.