letnik XXVI
čevljar
glasilo delovne organizacije tovarne obutve
december 1986
■ w ■ w
trzic
10 GODINA UDRUŽIVANJA
Prigodnim kulturno-za-bavnim programima koji su održani u proizvodnim pogonima OOUR-a »Bu-dućnost« i kino dvorani Narodnog sveučilišta Ludbreg obilježena je 10-godišnjica udruživanja tovarne obutev PEKO Tržič i tvornice obuče »Bu-dučnost« Ludbreg.
Učesnike proslave i drage goste pozdravili su rukovodilac OOUR-a »Bu-dučnost« Repič Franjo i predsjednik poslovodnog organa PEKA Franc Grašič. Obračajuči se uzvani-cima drug Repič je izme-du ostalog rekao: »Na sam dan donošenja Zakona o udruženom radu 26. 11. 1976. godine potpisan je samoupravni Sporazum o udružvianju rada i sred-stava izmedu radnih organizacija PEKO Tržič i »Budučnost« Ludbreg, po kojem je RO »Budučnost« Ludbreg, postala OOUR-a Peko iz Tržiča.
Slijedeči kontinuirani razvoj našeg društva, rad-nici RO PEKO i »Budučnost« shvatili su da je samoupravna ekonomska povezanost nužnost ali i zakonitost razvoja savre-mene proizvodnje i razm-jene. Da je to temeljna pretpostavka da udruženi
rad ovlada uvjetima proizvodnje i raspodjele i da bude osnova večeg stup-nja društvene integracije u zemlji i ekonomskih odnosa u svijetu.
Tovarna obutve »PEKO« Tržič i Tvornica obuče »Budučnost« Ludbreg suradnju su započeli sada več daleke 1968. godine. Godine 1972. sklopljen je i poseban ugovor o široj po-slovno-tehničkoj suradnji s jasnim ciljevima zajed-ničkog razvoja. Dobar po-četak imao je još bolji na-stavak, pa je 1976. godine, ravno prije 10 godina u Ludbregu zajedničkim naporima izgrajena nova Tvornica obuče, koja je proširivana 1978. i 1981. godine i koja danas ima 13.000 četvornih me-tara proizvodnog i drugog pratečeg prostora i u ko-joj sada radi 1.756 radni-ka. Oni če ove godine proizvesti 2.171.860 pari gotove obuče i gornjih dijelo-va u vrijednosti od oko
15.477.700.000	novih dina-ra, a oko 60 % naše proizvodnje i ove če godine biti prodano na stranim trži-štima u Evropi i Sjedni-njenim Američkim Državama.
Danas, deset godina kasnije, na postignute rezultate ponosni su radnici
Sa proslave: Ing. Franjo Repic
oba kolektiva, jer zajedno posluju lakše, brže napreduj u i zajedno se uspje-šno razvijaju.
Udruživanje i zajedni-štvo kr ase i cijelu našu opčinu koja je najranije prihvatila i počela realiza-ciju ustavnih i zurovskih opredjelenja, a udruživanje na osnovama Zakona o udruženom radu, koji je donijet ravno prije deset godina, na primjeru »PEKA« i »BUDUĆNOSTI« potvrdilo se je na najbolji moguči način.«
U zabavnom programu učestvovali su poznati estradni pjevači Duško
Lokin i Nano Prša, te humorista Nikola Novosel-Miško. Svojim izvanred-no kreativnim nastupom oduševile su publiku manekenke iz Tržiča, koje su pokazale atraktivne modele obuče PEKA kao i odjevne predmete iz kože i tekstila tvornice trikotaže iz Tržiča. U sklopu programa održana je i nagradna igra za posjetioce gdje su podjeljene vrijed-ne nagrade iz proizvodnih programa »PEKO« — »BUDUČNOST«.
Tekst i snimci
Bedenic Boris

Sretno 87
Predsjednik poslovnog odbora Peka Franc Grašič
OCJENA POSLOVANJA
Ovogodišnji uvjeti privredivanja veoma su nepo-voljni za oblast stjecanja dohotka u našoj radnoj organizaciji.
Več smo ih iznosili nekoliko puta, konstatirali njihove negativne utjecaje, dokazivali njihovu nepodeše-nost za unapredivanje konvertibilnog izvoza uvjereni da možemo bar malo doprinjeti da se na ekonomskim osnovama nadu što brži izlazi iz dosadašnjih teškoča. Rezultati naših napora, iskreno rečeno su zanemarljivo mali. Ova činjenica nas upučuje na to, da moramo ostvarivati dohodak isključivo koristenjem unutraš-njih rezervi u krugu tvornice, kroz dobar rad uz ostva-renje što manjih troškova i što bržu prodaju kvalitetnih proizvoda.
S obzirom da su polugodišnji rezultati dosta nepo-voljni, a uvjeti privredivanja u posljednjim mjesecima su prije lošiji nego povoljniji, odlučili smo izvršiti pro-cjenu našeg poslovanja u ovoj godini. Pošli smo od op-čih uvjeta od rezultata koje smo ostvarili u I polugodi-štu kao i iz poj edinih kretanja sa kojima smo upoznati u kolovozu mjeseca. K tim podacima dodali smo cilje-ve, koje moramo ostvariti do kraja godine na najzna-čajnijim područjima našeg svakodnevnog rada. Cilj evi su vrlo konkretni i naravno izraženi kroz financijske vrijednosti. Razmatrali smo ih na raznim nivoima, sredinama, doradivali smo ih i torne slično.
Spomenimo samo najvažnije:
— brže kretanje sredstava u poslovnom smislu uz značajnije smanjenje zaliha' svih vrsta, brža prodaja gotovih proizvoda, smanjenje broja proizvoda u klasi, bolje korištenje materij ala i radnog vremena, brižna priprema rada i kvalitetno snabdijevanje.
Mogli bi još toga nabrojati. Zadaci se medutim is-prepliču. U jednim su sadržani drugi i obrnuto, zbog čega je put do cilja složen i zahtijeva istinsku sarad-nju, pravovremeno reagiranje: bez kašnjenja. Ako bi izvršili ovakova opredjeljenja kroz utvrdene zadatke, a u okviru opčih uvjeta privredivanja ostvareni dohodak bio bi veči od prošlogodišnjeg za 93 %.
Ako bi to ostvarili nekako bi se lakše disalo i kod raspodjele čistog dohotka koji se odnosi na raspodjelu osobnih dohodaka. Da li je navedeni rezultat jedini koga treba ostvariti. Sigurno da nismo obuhvatili još dosta toga u odnosu na naše mogučnosti. Uporno i ustraj-no ih tražimo i ugradujemo u naš sveukupni rad. Na taj način če navedeni rast dohotka biti ostvaren.
Clan KPO za planiranje, ekonomiku, organizaciju i financ.
Edvard Košnjek, dipl. inž.
IZ PRAVNOG ODELENJA
Radnici dostavljaju u pravni odjel odredena pitanja, ko-ja su regulirana Pravilnikom o radnim odnosima. Najviše ih zanimaju prava na odmor, godišnji odmor i druge odsutnosti s rada. Zbog toga što je ova materija interesantna za sve, a nemaju kod sebe pravilnik dajemo najvažnije odredbe iz šeste glave pravilnika.
Prema sadašnjem zakonodavstvu i njegovom tumačenju odmor u toku rada za puno radno vrijeme iznosi 30 minuta. Odmor pripada i radniku koji radi 4 sata dnevno. Odmor se mora koristiti u odredeno vrijeme ali ne na početku i na kraju radnog vremena.
Radnik ima pravo na dnevni odmor izmedu dva uzastop-na dana u trajanju od najmanje 12 sati, a u tjednu odmor mu iznosi 24 sata.
Nakon 6 mjeseci neprekidnog rada radnik ostvaruje pravo na godišnji odmor od najmanje 18 radnih dana. Dulji-na godišnjeg odmora je ograničena na 30 dana, osim za rad-nike starije od 50 godina i invalide rada (60 % invalidnosti) koji imaju još 5 dana više.
Radnici koji imaju manje radnog staža od 6 mjeseci, pripada i godišnji odmor i to:
— 3 dana za mjesec dana rada, do 15 dana za 5 mjeseci rada. Izmjenom pravilnika u 1979. godini brisan je član 136, koji je odredivao, da radnik može koristiti jedan dan odmora, o kojem odlučuje sam, s time da mora 3 dana prije dana odlaska na godišnji odmor obavijestiti neposrednog rukovo-dioca.
Do sada se ova odredba nije pokazala praktičnom s obzirom na samu ekonomičnost i odluku ovlaštenog rukovodio-ca, koji je takav odmor morao uskladiti sa potrebama proizvodnje.
Cesta su pitanja u vezi sa odsustvovanjem sa posla uz naknadu osobnog dohotka. Član 141 utvrduje, da radnik ima-de pravo na 7 dana plačenog dopusta u toku kalendarske godine i to u slijedečim slučajevima:
—	kod sklapanja braka	2 dana
—	kod rodenja djeteta (otac)	3 dana
— zbog smrti bračnog druga, roditelja, djece, brace
i sestara, odnosno osobe sa kojom je živjela u zajedničkom kučanstvu	3 dana
—	zbog smrti bake ili djeda, roditelja bračnog
druga ili unuka	2	dana
—	kod dobrovoljnog davanja krvi	1 dan
—	prilikom seljenja — samac	1 dan
—	prilikom seljenja — sa porodicom	2	dana
—	vojna vježba dulje od 30 dana (jedan dan prije,
odnosno jedan dan po povratku)	2 dana
—	prilikom smrti poočima, pomajke	3	dana
—	prilikom smrti svaka (zeta) — šogorice	1 dan
—	prilikom smrti hranioca	2	dana
—	prilikom smrti hranioca, koji je to bio ranije 1 dan
Pravilnik detaljno regulira i druge slučaj eve odsutnosti i to kod kulturnih manifestacija, političkih akcija, sportskih takmičenja. Navedene su i elementarne i druge nesreče i torne slično.
Moramo napomenuti da se ti dopusti odobravaju i da se koriste strogo namjenski, a korištenje takovog dopusta su-protno odredbama Pravilnika predstavlja povredu radne dužnosti.
Pravni odjel
NAŠI
PEDESETOGODI-
ŠNJACI
Silva RENKO, pomočnik u prodavaoni Trbovlje Svetislav PEJČIĆ, poslovodja iz Kruševca Juraj HAVOIĆ, iz Budučnosti Marija KENDJEL, iz Budučnosti Stjepan BERŽENCI, iz Budučnosti Marija FORŠEK, prodavaona Varaždin Tomislavka TODOROVIČ, poslovodja Beograd III. Čestitamo!
POVJEST
PROIZVODNJE
OBUĆE
Predmet članka u našem listu ima za cilj prikazati našim mladim saradnicima u prodavaonici način proizvodnje obuče, koje bi im poslužio kod proširenja znanja, lakšem ob-jašnjavanju prilikom prodaje kupcima u našim prodavaoni-cam.
Kao uvod u proizvodnju obuče početi čemo sa
KOVANA I PROŠIVENO-KOVANA OBUĆA
Ovaj standard propisuje kvalitet materijala i izrade za kovanu i prošivanu-kovanu obuču industrijske i zanatske izrade, osim obuče koja se radi po mjeri.
Definicija
Pod kovanom i prošiveno-kovanom obučom podrazumje-va se obuća izrađena sljedečim postupkom:
lice, okvir i temeljna tabanica se pričvrste za medudon prikivanjem ili prošivanjem, a zatim se kožni don, ako je obuča sa jednim donom, prikuje za gornji deo drvenim klin-cima ili pocinkovanom žicom, a gumeni don pocinkovanim vijcima, ako je obuča sa duplim donom, drugi kožni don se prikiva klincima kroz medudon, lice i tabanicu, a gumeni don se lepi za medudon i pojačava pocinkovanim vijcima.
Kvalitet materij ala
Materij al za gornji deo obuče
Za lice: gornja koža, goveda, juneča, i svinjska, kvaliteta odgovarajučem standardu.
Za postavu i uložak (taban): postavna koža svinjska, konjska i goveda, i delovi gornje kože koji se nisu mogli upo-trebiti za lice, a odgovaraju kvalitetu postavne kože, kvaliteta propisana standardom ili od tekstila.
Konac za šivanje se je najčešče upotrebljavao, laneni, pamučni koji su imali svoje propisane dimenzije, ili od ve-štačkih vlakana.
MATERIJAL ZA DONJI DEO OBUČE
Za kožni don: krupon, debljine — za obuču sa jednim djonom najmanje 4,5 mm — za obuču sa duplim donom, naj-manje 4 mm. Za gumeni don — glat i dezenirana guma, mi-kroporozna guma, krep guma ili transparent. Guma debljine — za obuču sa jednim donom, najmanje 4,5 mm, — za obuču sa duplim donom, najmanje 4 mm. Za temeljnu tabanicu i okvir: vrat, okrajina ili poiovine, kvaliteta propisanog u odgovarajučem standardu, ili veštački proizvodi, debljine najmanje 2,5 mm.
Za potpetice i lub: vrat, okrajina ili poiovine, ili veštački proizvodi, debljine najmanje 1,5 mm.
Za završetak potpetice (fleku): krupon, guma ili veštački proizvodi, uz eventualno pojačanje potkovicom.
Za tvrdice (kapke): vrat, cepanik ili veštački proizvodi.
KVALITET IZRADE
1.	Medudon se prošiva ili kuje jednim redom. Don se kuje sa dva reda, a glenk pojačava trečim redom. Kožni i gumeni don se pričvrščuje duplim šivanjem jednim redom, a gumeni dezenirani don se lepi na medudon i pojačava pocinkovanim vijcima. Pri šivenju lanenim koncem na 3 cm duži-ne stavlja se 7 do 12 uboda, a pri šivenju pamučnim koncem 4—6 uboda.
Drveni klinci moraju da produ kroz tabanicu i moraju biti sasvim ostrugani. Kanap na prošivenoj-kovanoj obuči mora biti dobro poravnan bez oštečenja kanapa. Na teškoj obuči stavljaju se zakovice (nitne) na sastavu sarica i prednjem dijelu.
U ovu vrstu obuče mora se staviti uložak.
Obuča se može izradivati sa tvrdicama ili bez, sa posta-vom ili bez postave.
Za izradu prednjeg djela obuče (forfus) ne smije se upo-trebljavati retka koža ili koža sa dubinskim oštečenjima ili zaraslinama koje utiču na kvalitet obuče.
Postava ma kog dela ne sme biti retka i mora biti pravilno zategnuta.
Potpetice, odnosno pojedini slojevi potpetica, mogu se izradivati iz više dijelova.
Završenom obradom obuča mora dobiti lep i čist izgled kako sa spoljašnje strane, tako i unutrašnje strane.
Nedozvoljava se:
—	nejednaka višina zadnjeg dijela (sarice i pete) istog para obuče
—	nakrivo uložena tvrdica (kapna)
—	krive i nejednake dužine kapne
—	nejednake dužine do nova
—	nabir(fakte) na gornjem dijelu obuče na vrhu i peti, sa unutrašnje strane obuče.
Klase i kvaliteta
Obuča se razvrstava u dve klase: I. II.
Obuča koja u svemu odgovara propisima spada u klasu
I.
Obuča koja ma u čemu odstupa razvrstava se u klasu II.
Obuča klase II mora biti jeftinija najmanje 10 % od klase I.
Označavanje i pakovanje
Na svaki par obuče moraju se staviti sledeče neizbrisive oznake:
—	naziv i sjedište proizvodača ili njegov zaštitni znak
—	klasa kvaliteta (samo za klasu II) vidno označena, sa utisnutom oznakom
—	veličina
—	broj artikla
Svaki par obuče zavije se u papir i pakuje u kutiju, sem obuče pretežno gumene i plastične obuče.
Svaka kutija mora imate oznake propisane, takozvana »etiketa«.
U idučem broju nastavak »Okvir-klamovana obuča«.
Zvonimir Goli
ŠTO, GDE, KADA, ZAŠTO
U prošlom broju Čevljara pisali smo o aktivnostima sindikata u prvoj polovici ove godine. Sada želimo nešto više reči o radu konferencije u drugom polugodištu. Aktivnost osnovnih organizacija su vam poznate, o njima vas moraju obavještavati predsjednici osnovnih organizacija.
Izvršni odbor konferencije osnovnih organizacija sindikata PEKO, sastao se je poslije dopusta na dvije redovne i dvije izvanredne sjednice. Raspravljali smo:
—	Poslovanje radne organizacije u prvom polugodištu.
—	Analiza i rasprava o najnižem OD u mjesecu augu-stu, te što bi morali učiniti u osnovnim organizacijama.
—	Prijedlog za vanjske članove raspisanih natječajnih komisija za radna mjesta sudaca porotnika i slično.
—	Način dodjelivanja jesenske pomoči.
—	Ciljeve i zadatke za postizanje boljeg poslovanja i ostvarivanja dohotka, koji bi opravdali isplačene osobne do-hotke — ocjenu, s obzirom na projekciju završnog računa za godinu 1986 — te iz tog zadatka koji bi pripomogli boljem poslovanju.
Kod tog je Izvršni odbor zauzeo stajalište:
1.	Svaki u svojim mogučnostima mora nastojati, prvenstveno sindikalna organizacija, za provodenje mjera s koji-ma čemo realizirati projekciju ocjene za odgovarajuči rast dohotka, koji če osigurati odgovarajuče osobne dohotke. Želimo da se do kraja godine prouči, da li su postavljeni cilj evi realizirani, a ako ne budu zašto nisu.
2.	Kao društveno-politička organizacija se ne slažemo s obračunom previše isplačenog osobnog dohotka, ako ne do-segnemo planirani dohodak. Za takvo stanje nije odgovoran samo radnik PEKA, več i ostala »družba« sa svojim mjerama i »halapljivim« financijskim potrebama. Radnik PEKA bi sa svojim radom trebao dovolj no zaraditi za svoje životne potrebe, a što smo u zadnje vrijeme sve više zabrinuti.
3.	Za realizaciju odluka dajemo svu podršku, a svi odgovorni moraju pristupiti realizaciji sa punom odgovornošču.
Na pitanja iz naslova ŠTO, GDJE, KADA sam več više manje odgovorio. Ali nema odgovora ZAŠTO, jer za nove akcije sindikata nema odjeka, pomoči ili inicijative članova, osim rijetkih pojedinaca.
Miha Rožič
ČETVEROBOJ
ZA BODOVE I POBJEDU
Polovinom rujna je u Kranju održan tradicionalni sport-ski susret radnika Alpine, IUV-a, PEKA i PLANIKE. Domačin je bila Planika. Takmičenje se odvijalo kroz 6 sportskih disciplina:
— balinanje, kuglanje, košarka, mali nogomet, strelja-štvo i šah.
Bilo je izuzetno uzbudljivo. Pobjednik se nije znao do gotovo zadnje discipline, a samo takmičenje je bilo na dosta kvalitetnoj višini.
Rukovodilac ekipe PEKA bila je podpredsjedniea konfe-rencije osnovnih organizacija sindikata Štefka Gros. Naža-lost ove godine je naša ekipa bila oslabljena. Najbolji takmi-čari u balinanju bili su na ligaškom takmičenju u Ljubljani pa iz tog razloga nisu mogli nastupiti.
To je i osnovni razlog da smo u ukupnom rezultatu za je-dan bod slabiji od Planike, koja je ovogodišnji sveukupni pobjednik četveroboj.a.
Kod naših takmičarki najbolje su ekipa strelaca i kugla-čica, a kod muških nogometaši. Osvojili su prva mjesta i najviše bodova za ukupni plasman.
Medutim potrebno je pohvaliti cijelu ekipu za uloženi trud i napore i čestitati im za osvojeno drugo mjesto u ukupnom plasmanu, što predstavlja veoma solidan uspjeh.
Sveukupni plasman: 1. Planika Kranj (25 bodova), 2. Peko Tržič (24 bodova), 3. Alpina Žiri (16 bodova), 4. Industrija usnja Vrhnika (15 bodova).
Miha Rožič
SPORTSKI I PRIJATELJSKI SUSRET RADNIKA PEKA
Konferencija osnovnih organizacija sindikata je več pri-je godišnjeg odmora raspravljala o organizaciji sportsko-re-kreativnog i zabavnog susreta radnika Peka. S obzirom da u ovoj godini za takovu priredbu nisu bila planirana sredstva organizacija susreta prepuštena je Konferenciji osnovnih organizacija sindikata, koja je odlučila da se održi prijatelj sko-zabavno i sportsko takmičenje.
U Tržiču su se po prvi puta takmičile ekipe svih dvana-est osnovnih organizacija sindikata: Obutev I, Obutev II, Ormož, Benedikt, Budučnost, Trbovlje, Poliuretan, Gumoplast, Orodarna, Komercijala, Mreža i RZZS.
Ekipe su se takmičile u: malom nogometu i šahu u mu-škoj konkurenciji: kuglanju, streljaštvu i stolnom tenisu u ženskoj i muškoj konkurenciji.
MALI NOGOMET - muški
Nastupilo je 12 ekipa sa 184 takmičara. Igralo se na igra-lištima svih triju osnovnih škola i to u četiri grupe: svaka sa svakim, a prvoplasirani iz grupa borili su se za prvo do četvr-to mjesto, a drugo plasirani iz grupa u borbi za peto do osmog mjesta, a ostali za mjesta od devetog do dvanaestog.
Rezultati:
1.	OO RZZS (12 bodova), 2. OO OBUTEV II (11 bodova),
3.	OO ORODARNA (10 bodova), 4. OO GUMOPLAST (9 bodova), 5. OO BUDUČNOST (8 bodova), 6. OO TRBOVLJE (7 bodova), 7. OO ORMOŽ (6 bodova), 8. OO MREŽA (5 bodova), 9. OO OBUTEV I (4 boda), 10. OO POLIURETAN (3 bo-da), 11. OO KOMERCIJALA (2 boda) i 12. OO BENEDIKT (1 bod).
ŠAH — muški
Nastupile su četiri ekipe sa 16 takmičara. Takmičenje se održalo u dvorani upravne zgrade.
Rezultati:
L OO ORODARNA (12 bodova), 2. OO OBUTEV II (11 bodova), 3. OO RZZS (10 bodova), 4. OO BUDUČNOST (9 bodova)
KUGLANJE
U takmičenju je nastupilo 12 ženskih i 13 muških ekipa, odnosno 150 takmičara i takmičarki. Takmičilo se na kugla-ni u Zvirčama.
Rezultati — žene:
1.	OO OBUTEV II (12 -bodova), 2. OO BUDUČNOST (11 bodova), 3. OO ORMOŽ (10 bodova), 4. OO OBUTEV I (9 bodova), 5. OO ORODARNA (8 bodova), 6. OO OBUTEV-512 (bez bodova), 7. OO RZZS (7 bodova), 8. OO POLIURETAN (6 bodova), 9. OO KOMERCIJALA (5 bodova), 10. OO TRBOVLJE (4 boda), 11. OO BENEDIKT (3 boda) i 12. OO MREŽA (2 boda).
Rezultati — muški:
1.	OO ORODARNA (12 bodova), 2. OO BUDUČNOST (11 bodova), 3. OORZZS (10 bodova), 4. OO KOMERCIJALA (9 bodova), 5. OO OBUTEV II, L ekipa (8 bodova), 6. OO ORMOŽ (7 bodova), 7. OO OBUTEV I, 2. ekipa (6 bodova), 8. OO OBUTEV 11-520 (bez bodova), 9. OO GUMOPLAST (5 bodova), 10. OO TRBOVLJE (4 boda), 11. OO MREŽA (3 boda), 12. OO OBUTEV I 1. ekipa (bez bodova) i 13. OO POLIURETAN (2 boda).
STRELJAŠTVO
Na strelištu u Cimpru snage u streljaštvu sa malokali-barskom puškom odmjerilo je 7 ekipa — ZENSKE. Muški su gađali sa vojničkom puškom. U muškoj konkurenciji bilo je 13 ekipa.
Rezultati — žene:
1.	OO KOMERCIJALA (12 bodova), 2. OO OBUTEV I (11 bodova), 3. OO BUDUČNOST (10 bodova), 4. OO ORMOŽ (9 bodova), 5. OO TRBOVLJE (8 bodova), 6. OO BENEDIKT (7 bodova), 7. OO OBUTEV II (6 bodova).
Rezultati — muški:
1.	OO RZZS (12 bodova), 2. OO GUMOPLAST (11 bodova), 3. OO OBUTEV II, 1. ekipa (10 bodova), 4. OO POLIURETAN (9 bodova), 5. OO ORMOŽ (8 bodova), 6. OO TRBOVLJE (7 bodova), 7. OO MREŽA (6 bodova), 8. OO KOMERCIJALA (5 bodova), 9. OO BENEDIKT (4 boda), 10. OO ORODARNA (3 boda), 11. OO OBUTEV I (2 boda), 12. OO BUDUČNOST (1 bod) i 13. OO OBUTEV II 2. ekipa (bez bodova).
STOLNI TENIS
6 ženskih ekipa i 10 muških ekipa nastupilo je u Osnov-noj školi u Krizama.
Rezultati — žene:
1.	OO OBUTEV II (12 bodova), 2. OO TRBOVLJE (11 bodova), 3. OO KOMERCIJALA (10 bodova), 4. OO OBUTEV I (9 bodova), 5. OO RZZS (8 bodova) i 6. OO BENEDIKT (7 bodova).
Rezultati — muški:
L OO ORODARNA (12 bodova), 2. OO OBUTEV II (11 bodova), 3. OO KOMERCIJALA (10 bodova), 4. OO BUDUČNOST (9 bodova), 5. OO TRBOVLJE (8 bodova), 6. OO POLIURETAN (7 bodova), 7. OO RZZS (6 bodova), 8. OO KO-MRECIJALAII (bez bodova), 9. OO KOMERCIJALA III (bez. b.) i 10. OO OBUTEV I (5 bodova).
Na takmičenju je učestvovalo 342 takmičara i takmičarki, ako računamo i one koji su došli kao rezerve, a bilo ih je više od 400.
Nakon takmičenja i ručka u pogonu društvene prehrane svi učesnici su se okupii u šatoru na Deteljici. Tamo se nastavilo zabavno takmičenje. Takmičili su se u kvizu na temu NAŠA RADNA ORGANIZACIJA. Dva pitanja bila su iz oblasti poznavanja slovenskih riječi za »stručne« izraze koji seu-potrebljavaju u obučarskoj industriji te po dva pitanja iz poznavanja rukovodnih, samoupravnih i društveno-političkih radnika u našoj radnoj organizaciji.
U izjednačenoj borbi, a nakon dodatnih pitanja u kvizu pobijedila je Mirjana Eržen iz Komercijale ispred Marijana Novaka iz Budučnosti.
SPORTSKI SUSRET
_________________/
REZULTATI SVEUKUPNOG TAKMIČENJA žene:
1.	OO OBUTEV II (30 bodova), 2. OO OBUTEV I (29 bo-dova), 3. OO KOMERCIJALA (27 bodova), 4. OO TRBOVLJE (23 bodova), 5. OO BUDUĆNOST (21 bod), 6. OO ORMOŽ (19 bodova), 7. OO BENEDIKT (17 bodova), 8. OO RZZS (15 bodova), 9. OO OROĐARNA (8 bodova), 10. OO POLIURETAN (6 bodova), 11. OO MREŽA (2 boda) i 12. OO GUMOPLAST (bez bodova).
muški:
1.	OO OBUTEV II (51 bod), 2. OO RZZS (50 bodova), 3. OO OROĐARNA (49 bodova), 4. OO BUDUĆNOST (38 bodova), 5.-6. OO KOMERCIJALA (26 bodova), 5.-6. OO TRBOVLJE (26 bodova), 7. OO GUMOPLAST (25 bodova), 8.-9. OO ORMOŽ (21 bod), 8.-9. OO POLIURETAN (17 bodova),
10.	OO OBUTEV I (17 bodova), 11. OO MREŽA (14 bodova) i
12.	OO BENEDIKT (5 bodova)
UKUPNO:
1.	OO OBUTEV II (81 bod), 2. OO RZZS (65 bodova), 3. OO BUDUĆNOST (59 bodova), 4. OO OROĐARNA (57 bodova), 5. OO KOMERCIJALA (53 boda), 6. OO TRBOVLJE (49 bodova), 7. OO OBUTEV I (46 boda), 8. OO ORMOŽ (40 bodova), 9. OO POLIURETAN (27 bodova), 10. OO GUMOPLAST (25 boda), 11. OO BENEDIKT (22 boda) i 12. OO MREŽA (16 bodova).
0	samom programu i priredbi samo da kažem da je svojim nastupom i programom sve nas oduševio Andrej ŠIFRER.
Za ples se pobrinuo ansambl BLEKATO dok su ugosti-teljske usluge pružili vatrogasci iz Tržiča. Na završnoj priredbi okupilo se približno oko 400 sportaša i 150 navijača iz OOUR-a van Tržiča. Prema gruboj procjeni ovom susretu prisustvovalo je gotovo tisuču radnika — članova sindikalnih organizacija PEKO.
1	na kraju pohvala i zahvalnost, iako bi se to moralo reči u samom početku ovog članka — svima koji su pomogli u organizaciji ove priredbe.
Za organizaciju susreta nije bilo dobrovoljaca zbog toga se upučuje zahvalnost i to u prvome redu:
—	ŠTEFKI GROS, podpredsjednici konferencije
—	NIKI JAZBEC, tajnici DPO,
—	inž. FRANJI REPIČU, rukovodiocu OOUR-a Budu-čnost
—	Marijanu Novaku, predsjedniku IOOOS Budučnost
—	Pavlu Perdanu i osoblju pogona društvene prehrane za izuzetno dobru poslugu
—	Edi Petku, rukovodiocu odjela sigurnosti na radu
—	Danijelu Vidoviču, organizatoru rekreacije
—	Mileni Dolčič, sportskom povjereniku za streljaštvo
—	Janezu Muziku, povjereniku za stolni tenis
—	Alojzu Lausegerju, povjereniku za kuglanje
—	Niku Dobrinu, povjereniku za nogomet
—	Miri Novaku, povjereniku za šah
—	svim predsjednicima OO sindikata Peko
—	vatrogasnom društvu za pomoč i pristupačne cijene
—	OO SS ZLIT i BPT za dodjeljene nagrade
—	svim pojedinicima, koji su na bilo koji način pomogli da se uspješno održi sama priredba.
Izvinjavam se svakom onom kojeg nišam naveo. Isto je tako zaslužan. Održavanje priredbe do sada ima samo najbolje ocjene zato je potrebno kod takovih akcija još veča sarad-nja i sudjelovanje. Sama priredba uz učešče velikog broja ljudi organizirana je veoma skromno zaslugom entuzijasta koji su u njenoj organizaciji sudjelovali.
Za troškove (doručak, ručak, igrališta, šator, ansambl, Šifrer) utrošeno je oko milion dinara.
Miha Rožič
Manekenke su oduševile publiku sa modelima i plesom
— ORODJARNA
Nekoliko kračih informacija o našoj organiziranosti. U OOUR-u Orodarna uposleno je 164 radnika (u kolovozu je zasnivalo radni odnos još 8 pripravnika — naših štipendista) koji su organizirani u različitim djelatnostima. Največa je radna jedicina alatnica, gdje se izraduju razni alati, alati za vulkanizaciju gumenih đonova, lijevanje poliuretanskih do-nova, brizganje termoplastičkih donova, plastičnih peta, teh-ničkih artikala, različitih djelova za Strojeve, koji su zamje-na za skupe uvozne dijelove itd.
Druga po veličini je radna jedinica mehanička radioni-ca, čiji je osnovni zadatak održavanje strojnog parka i ure-daja za čitavu R. O. i kooperante, izrada različitih alata, djelova za Strojeve, pomočnih dijelova, kako za radnu organizaciju tako i za kooperante i druge R. O.
Zatim je tu elektro-radionica, koja vrši održavanje i servisiranje svih električnih, pogonskih i drugih elektrotehnič-kih naprava za R. O. trgovačku mrežu i kooperante, te održa-va sve elektroinstalacije i naprave za OOUR Orodarna.
Stolarska radionica vodi brigu o održavanju postoječih zgrada i kancelarijskog inventara, dok joj je osnovna djelat-nost izrada opreme za naše prodavaonice. Radnu jedinicu energetiku najbolje upoznajemo zimi, vodeči brigu o svim klima uredajima i grijačim tijelima, a staraju se i o kompre-sorima.
Nivo stručnog obrazovanja najviši je u radnoj organizaciji. Radnici imaju 10,8 godina prevedenih na školovanju jer večina njih imade završenu trogodišnju školu za odredena zanimanja. Zbog toga su i viši osobni dohoci, koji su u više navrata predmet rasprava onih, koji vide samo brojke, a ne i taj odgovoran posao za potrebe proizvodnje, kao što je naša.
Mi smo mlad kolektiv. Večina zaposlenih je u dobi izme-du 20 i 35 godina. Najviše aktivnosti i zainteresiranosti ispo-ljava se u sportsko-rekreacijskim aktivnostima dok se u odnosu prema radu organa upravljanja i DPO osječa odredena ležernost, što pomalo začuduje u odnosu na stručnu spremu i godine starosti.
Osječa se pomanjkanje samoinicijative pojedinih članova Osnovne organizacije sindikata.
U svakodnevnom radu imamo i drugih problema. Kao prvo je skučenost prostora, koji nam smeta do te mjere da smo često jedan drugome na putu. Tko prode kroz naše ra-dionice uvjeri se da su gotovo neprohodne i ako su uredno pospremljene. Drugi problem je tehnološko zaostajanje strojnog parka, koji je pred desetak godina bio naš ponos, danas nam je gotovo neugodno ako koji naručilac dode u naše radionice.
Koliko tehnološki zaostajemo možemo potkrijepiti prim-jerom: Složeniji proizvod za kojega bi naš dobar tokar na našem stroju upotrijebio 2 sata, najnoviji programirani tokar-ski stroj CNC izradi isti proizvod u rekordnom vremenu od 63 sekunde. O ekonomičnosti jednog ili drugog stroja ne treba ni raspravljati.
Ako želimo tehnološki napredovati, postati cjenjeniji i konkurentniji drugim alatima morat če naš tehnološki i prostorni razvoj nužno napredovati ili čemo tapkati na mjestu, što sigurno nije u interesu naše R. O. kao ni u interesu šire društvene zajednice.
Posebno zanimanje za našu proizvodnju ne postoji niti kod članova našeg kolektiva, što je pokazala izložba naših proizvoda u recepciji. Rijetkog člana kolektiva je naveo put do izložbe proizvoda OOUR-a alatnice.
To je kratak prikaz i slika našeg rada u OOUR-a alatnica-	LOJZE LAUSEGER
OPROŠTAJ SA RUKOVODIOCEM
PROGRAMIRANI
ODMOR
U ovoj godini počinjemo sa novim oblikom rekreativne djelatnosti koja če zapravo sigurno koristiti boljem zdrav-stvenom stanju i zadovoljstvu naših radnika. Medicinsko-programirani aktivni odmor je u prvome redu preventivna djelatnost namijenjena onim radnicima kojima nastojimo na osnovu medicinskih indikacija zaustaviti početne oblike raznih oboljenja.
Medicinsko-programirani aktivni odmor je u biti sasvim drugi oblik aktivnosti u odnosu na zdravstveno liječenje. Zdravstvo liječenje je isključivo kurativnog karakter a, t. j. liječenje več nastalih oboljenja i povreda. Medicinsko-programirani aktivni odmor je preventivna djelatnost, što znači da se njome sprečavaju i pravovremeno odklanjaju uzroci za različite oblike oboljenja i povreda. Pozitivni efekti takove vrste liječenja su u prvome redu u poboljšanju motoričnih i funkcionalnih sposobnosti svih organskih sistema i podsistema, smanjenje prekomjerne tjelesne težine, smanjenje psi-hičke napetosti sa normalizacijom djelovanja vegetativnog živčanog sistema. U odredenom smislu takav odmor utječe i na usporavanje bioloških procesa starenja. Kao što smo na-veli, radi se o preventivi u odnosu na teža oboljenja, zaustavljanje i odstranjivanje početnih oblika raznih bolesti. Tako-vim odmorom sigurno veoma pozitivno utječemo i na veču radnu sposobnost radnika.
Program medicinsko-programiranog aktivnog odmora sadrži:
—	funkcionalnu dijagnostiku sa ciljem utvrdivanja stepena zdravstvene sposobnosti — zdravlja (testiranje se vrši prvi i zadnji dan boravka)
—	mogučnost svakodnevne konzultacije sa liječnikom i voditeljem rekreacije
—	aktivnost u grupi do 15 osoba uz stručnog votelja rekreacije
—	izvodenje programa sportske rekreacije i fizioprofi-lakse 3 sata dopodne i 2 sata poslijepodne
Početkom prosinca radni ljudi OOUR-a »Budučnost« oprostili su se od druga Lesine Ivana dugogodišnjeg tehnič-kog rukovodioca tvornice. Drug »tehnički«, kako smo ga cesto zvali u proteklih petnaest godina kako je radio s nama odlazi na novu dužnost. Naime, on se prihvatio teškog i od-govornog zadatka — direktora tvornice obuče u izgradnji u svom rodnom zavičaju Listici — gradiču sa 7.000 Stanovnika. Vjerujemo da če svojim znanjem i zalaganjem uspješno voditi novu tvornicu koja bi trebala zaposliti 1.500 radnika i proizvoditi dnevno 7.000 pari obuče.
U znak zahvalnosti za sav trud i zalaganje koje je uložio u napredak i razvoj »Budučnosti« radni ljudi poklonili su drugu Ivi sliku poznatog ludbreškog naivnog umjetnika Ivana tefanek.	Tekst i snimci: Bedenic B.
Duško Dragun u obilasku tvornice
DUŠKO DRAGUN U BUDUČNOSTI
Jedanaestog prosinca posjetio je ludbrešku opčinu Duško Dragun član Predsjedništva CK SKH. Tom prilikom odr-žao je političkom aktivu opčine Ludbreg predavanje o pred-stoječim promjenama Ustava i ZUR-a.
U sklopu posjete bio je i gost u OOUR-a »Budučnost« gdje su ga predstavnici D PO i organa upravljanja upoznali sa radom i problemima u najbrojnijoj organizaciji ludbreške opčine.
Saslušavši izlaganja drug Dragun se je veoma pozitivno izrazio o ukupnom poslovanju OOUR-a te zaželio da i u bu-duče, unatoč otežanim uvjetima privredivanja, ovako dobro poslujemo.	Tekst i snimci B. B.
—	večernji programi sa zabavnim aktivnostima
—	dobivanje iskaznice — legitimacije (FITNESS kartice) s podacima prvog i drugog testiranja funkcionalnih sposobnosti
—	završne večeri i dodjela diploma za aktivnost iz oblasti medicinsko programiranog aktivnog odmora.
U organizacionom smislu potrebno je napraviti selekci-ju zaposlenih i formirati homogene grupe radnika i radnica kako bi sportsko-rekreativna djelatnost i utjecaj imali što optimalnije djelovanje. Sa tim ciljem su radnički savjeti OO-UR-a a nakon prethodne rasprave prihvatili pravilnik, koji regulira, tko se može uputiti na aktivni odmor, kakvi su uvjeti za izbor korisnika, tko i šta može predlagati, kakvi su kriteriji za selekcioniranje i kako se utvrduje višina vlasti-tog učešča svakog korisnika.
U ovoj godini je na temelju preventivnih pregleda i medicinskih indikacija korisnike predlagao liječnik medicine rada. Nakon toga obavljeni su individualni razgovori sa ko-risnicima u odnosu na visinu vlastitog učešča. Konačnu odlu-ku donosi Izvršni odbor i savjet radne jedinice.
Svakako je potrebno, da svaki korisnik nakon završe-nog medicinsko-programiranog odmora nastavi kod kuče sa aktivnom rekreacijom naravno prema svojim sposobnosti-ma, j er če samo na taj način rekreativni odmor imati pravi smisao i značaj.	Referent za rekreaciju
Dane Vidovič
čevljar
Glasilo delovne organizacije tovarne obutve PEKO Tržič n. sol. o. — Ureja uredniški odbor: Ivanka Horžen, Lojze Hostnik, Boris Janc, Matevž Jenkole, Janez Kališnik, Edo Košnjek, Brane Plajbes, Marija Slapar, Tomislav Zupan — Glavna in odgovorna urednica: Marija Slapar — Naslov uredništva: PEKO Tržič, telefon 50-260 int. 217 — Tisk TK Gorenjski tisk Kranj — Izhaja enkrat mesečno v nakladi 4200 izvodov v slovenskem in 2100 izvodov s srbohrvaškem jeziku — Glasilo dobijo člani delovne organizacije, upokojenci in štipendisti brezplačno.