Vodič za rodnu ravnopravnost i prevenciju nasilja Izdavaštvo Autorice: mag. Danijela Armuš dr. Margerita Jurković Banić Marija Stanišić mag. Tanja Sredojević Urednik: mag. Emina Hadžić Lektor: Časlav Vujotić Oblikovanje i prelom: Špela Bečaj s.p. Izdavač: Zavod Krog/Institute Circle NVU Impuls NVO Ikre Ljubljana, Nikšić, Rožaje, 2023. Prvo elektronsko izdanje Besplatna publikacija Kataložni zapis o publikaciji (CIP) pripravili v Narodni in univerzitetni knjižnici v Ljubljani COBISS.SI - ID 178251523 ISBN 978-961-07-1902-1 (PDF) Priručnik je isključivo informativnog karaktera, tako da je odgovornost autora u potpunosti isključena. Autor nije odgovoran za posljedice eventualnog korišćenja savjeta i informacija, niti za bilo kakvu direktnu ili indirektnu štetu ili neugodnost zbog ili informacija ovog priručnika. Priručnik je nastao u okviru projekta „Obrazovanje i ekonomsko osnaživanje ranjivih grupa žena i djevojaka u Crnoj Gori - EKOS”. Publikaciju priručnika je omogućilo Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije. Sadržaj ove publikacije odražava mišljenje avtora i ne predstavlja službeni stav Vlade Republike Slovenije ili Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Slovenije. Sadržaj priručnika Predgovor 5 1. Uvod 6 2. Evropski pravni okvir (ženskih) ljudskih prava 8 3. Zakonski i strateški okvir za dostizanje rodne ravnopravnosti i prevencije nasilja u Crnoj Gori 9 4. Pojmovi i teorija rodne ravnopravnosti 10 4.1. Razumijevanje rodne (ne)ravnopravnosti u kontekstu u kojem se ženama daje manje slobode u 10 donošenju odluka o ličnom i porodičnom životu 4.2. Razumijevanje rodne (ne)ravnopravnosti u oblasti u kojoj su žene ograničene u ostvarivanju 11 svojih prava i ostvarivanju punog ljudskog potencijala u privatnom i javnom životu 4.3. Prepoznavanje rodne (ne)ravnopravnosti u kontekstu u kojem žene i djevojke doživljavaju 12 nasilje i uznemiravanje 5. Nasilje nad ženama i djevojčicama 17 5.1. Diskriminacija žena i djevojčica - izvor 17 5.2. Pojavni oblici nasilja 17 5.3. Problematika nasilja u digitalnom prostoru 17 5.4. Diskriminacija žena i djevojčica u Crnoj Gori - pravna zaštita 18 6. Prevencija rodne (ne)ravnopravnosti i rodno zasnovanog nasilja 20 6.1. Zagovaranje rodne ravnopravnosti i protiv rodno zasnovanog nasilja 20 6.2. Podizanje svijesti žena i djevojaka o njihovim pravima 22 6.3. Podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti među ranjivim grupama žena i djevojčica 24 6.4. Poznavanje prevencije rodno zasnovanog nasilja gdje se fokus stavlja i na djecu, posebno 25 djevojčice 6.5. Podrška ekonomskoj nezavisnosti žena 26 6.6. Predstavljanje važnosti rodne ravnopravnosti i prevencije rodno zasnovanog nasilja opštinskim 30 političkim predstavnicima 6.7. Načini borbe protiv rodno zasnovanog nasilja (alati, strategije, metode) 31 6.7.1. Sprovođenje uličnih kampanja za podizanje svijesti koje su usmjerene na mlade djevojke 32 i koje su prilagođene djevojkama 6.7.2. Sprovođenje interaktivnih radionica o rodnoj ravnopravnosti i prevenciji nasilja za muš- 34 karce i žene 7. Uloga nevladinog sektora u Crnoj Gori 35 7.1. Saradnja NVO sa policijom, CSD i drugim vladinim institucijama 35 7.2. Vođenje grupa za samopomoć - lično 35 7.3. Obavljanje ličnog savjetovanja za žrtve nasilja 36 7.4. Vođenje online/telefonskih grupa za samopomoć 37 7.5. Pružanje psihosocijalne podrške žrtvama nasilja, sa posebnim pristupom za žene i djevojčice 46 8. Meke vještine i alati za osobe koje rade sa žrtvama diskriminacije ili nasilja 51 8.1. Identifikacija svojih ličnih snaga 51 8.2. Kako izgraditi svoju ličnu snagu i samopouzdanje 53 8.3. Samopoštovanje 54 8.4. Osnove pozitivne psihologije 56 8.4.1. Pozitivna psihologija i zahvalnost 57 8.4.2. EFT tehnika 57 8.5. Meke vještine - komunikacija 58 8.6. Koučing 59 8.7. Tehnika neurolinguističnog programiranja (NLP) 60 9. Zaključak za prevenciju nasilja nad ženama i djevojčicama u Crnoj Gori 61 10. Preporuke za prevenciju nasilja nad ženama i djevojčicama u Crnoj Gori 61 11. Literatura i izvori 63 12. O autorkama 66 13. O organizacijama 68 Predgovor Priručnik je namijenjen stručnoj i opštoj javnosti, a za-u projektu na sjeveru Crne Gore podizanjem svijesti pravo svakome ko se bavi, ili ga zanimaju ta pitanja, i edukacijom različitih ciljnih grupa doprinijele upući-rodnom ravnopravnošću, sprečavanjem nasilja i una- vanju žena/djevojaka u pravo na rodnu ravnopravnost, pređenjem ekonomske nezavisnosti ranjivih skupina u znanje prevencije nasilja i aktivno podržali napore ka žena i djevojaka. ekonomskoj nezavisnosti. Sarađivali su i komunicirali Pripremili su ga partneri projekta „Edukacija i ekos osnovnim ciljem da podrže žrtve i one koji rade s nji-nomsko osnaživanje ranjivih grupa žena i djevojaka ma, da bi što više i bolje probudili svijest o nediskrimi-u Crnoj Gori - EKOS“ i objavljen kao e-priručnik kako naciji u društvu i pojačali nultu toleranciju do nasilja. bi se što češće i lakše upotrebljavao u praktičnom Kroz projekat su stručnjaci iz Crne Gore i Slovenije radu sa ženama žrtvama nasilja u porodici, ili žrtvama predstavili i zapisali svoja iskustva i preporuke, uklju-nekog drugog oblika nasilja. Projekt EKOS finansira čujuči dobre prakse, da bi se postigli najbolji rezulta-Ministarstvo za vanjske i evropske poslove Slovenije ti. Svi ti predlozi, komentari i praksa su u e-priručniku a sprovode ga Zavod Krog iz Slovenije, NVU Impuls i dostupni javnosti za analizu i širenje znanja. i NVO Ikre iz Crne Gore. Ne samo da e-priručnik objašnjava pojmove, pravne Rodna ravnopravnost jeste izjednačavanje ekonomske okvire i ideje o nenasilju nad ženama, nego uz sve to nezavisnosti žena i muškaraca, uklanjanje razlika u plati daje konkretne smjernice trenerima podizanja svijesti između polova, rodna ravnoteža u donošenju odluka, o rodnoj ravnopravnosti i zagovaranja ženskih ljud- iskorjenjivanje rodno izazivanog nasilja i ne odnosi skih prava. Glavni cilj kod pripreme e-priručnika bio se isključivo na žene, nego uključuje i muškarce. Pre-je postići stručno razumijevanje materije i razmjena vencija nasilja je bitna za svakodnevni život u Evropi i mišljenja o osnovnoj ulozi polova i osnovnim pravi-svijetu, a pogotovo za područja sa visokim stepenom ma žena. Svrha projekta nije pružanje golih „teoret- patrijahalnih kulturno-istorijskih obilježja. skih“ pozadinskih informacija, već početak rasprave o E-priručnik daje smjernice postupanja sa žrtvama, temi i pozivanje struke i opšte javnosti na razmišljanje opisuje korake u borbi protiv nasilja nad ženama, o problemima pod vlastitim uslovima, da bi se kreira- a sastavni dio su komentari i znanje iz prakse onih što la jednakost u društvu, bez diskriminacije naših žena se najčešće bave pomaganjem i podrškom žrtvama. i djevojaka. Organizacije Zavod Krog, NVU Impuls i NVO Ikre su 5 1. Uvod je i njegovanju odnosa sa Evropskom unijom, njena politička i privredna aktivnost je od ključne važnosti. Nevladine organizacije Crne Gore pojavile su se kao važan akter u rješavanju situacije rodne ravnoprav- Da bi u praksi zaživjela jednakost za sve, potrebno nosti u Crnoj Gori, pružajući neprocjenjivu podršku je promijeniti lične stavove, i norme u društvu. Do- i pomoć žrtvama nasilja nad ženama i djevojčicama. prinos žena dobrobiti i razvoju porodice je prečesto Nevladine organizacije igraju ključnu ulogu u rješa- zanemaren, ne razmišlja se dovoljno o dvostrukom vanju društvenih pitanja, zaštite okoliša i upravljanja, ili trostrukom teretu, sa kojima se žene suočavaju u te djeluju kao mostovi između vlade, civilnog druš- domu i na poslu: briga o djeci, o domu, o porodič- tva i međunarodnih organizacija. Veliki broj nevladi- nim finansijama i karieri. Sva ta opterećenja nikako nih organizacija u Crnoj Gori morao se usmjeriti na se ne mogu rješavati mirno i temeljito uz nepoštova- širenje ljudskih prava i demokratskog upravljanja, da nje i diskriminaciju. Evropski teoretski okviri rodne bi se zaštitile ranljive grupe i pomoglo ženama da ravnopravnosti su prilično jasni, ali su na području dobiju glas u društvu. Često nevladine organizaci- implementacije u zakonodavstvo teški izazovi. je moraju djelovati kao „psi čuvari“, pratiti Vladine Evropska unija, sa svojih 27 država članica, predstav-radnje i davati konstruktivne povratne informacije. lja globalnu moć u pogledu BDP-a, trgovine i poli- Njihova uključenost u rasprave o javnoj politici i pro-tičkog uticaja. Raznolikost je vidljiva u jazu između cese donošenja odluka doprinosi inkluzivnijoj i par-bogatih zemalja zapadne Evrope i istočnoevropskih ticipativnijoj strukturi upravljanja. privreda u usponu. Države poput Njemačke, Francu- Jedno od konkretnih rješenja za unapređenje pra- ske i Ujedinjenog Kraljevstva glavni su ekonomski va žena u Crnoj Gori je sprovođenje ciljanih obra- igrači s naprednom infrastrukturom, jakim zdravstve- zovnih kampanja za podizanje svijesti o ravnoprav- nim sistemima i visokim životnim standardom. Sa nosti polova, pravima žena i štetnim učincima polne druge strane, zemlje južne i istočne Evrope, poput diskriminacije. Crnogorske nevladine organizacije Grčke, Bugarske i Rumunije, suočavaju se s izazovi- uspostavljaju centre za podršku i telefonske linije ma u privrednom razvoju i socijalnom osiguranju. za pomoć ženama žrtvama nasilja ili diskriminaci- Uprkos tim razlikama, EU ostaje predana njegovanju je. Ta sigurna mjesta mogu ponuditi savjetovanje, jedinstva, saradnje i zajedničkog prosperiteta među pravnu pomoć i pomoć u pristupu zdravstvenom članicama. osiguranju, obezbjeđujući da osobe koje su preži- Evropski pogled na ravnopravnost žena detaljno vjele rodno uslovljeno nasilje dobiju podršku kakva opisuje Strategija EU o ravnopravnosti 2020 - 2025, im je potrebna da ponovo izgrade život. Nadalje, sa kojom Unija pokazuje težnju ka uklanjanju ne- nevladine organizacije aktivno lobiraju za usvajanje jednakosti i unapređenju ravnopravnosti između i sprovođenje rodno osjetljivih politika i zakona, a muškaraca i žena. Naime, uspostavljanje ravnoprav- za maksimizaciju učinka njihovih napora potrebna nosti između žena i muškaraca važan je zadatak su razna saradnička partnerstva, da bi mogli brže Evropske unije u svim aktivnostima. Ravnopravnost i efikasnije postići jasne rezultate. Statistički podaci polova temeljna je vrijednost evropskog prostora i o porodičnom nasilju u Crnoj Gori iz 2019. razlog su jedno ključnih načela EU, a takođe je bitan uslov za za zabrinutost. Prema podacima Zavoda za statistiku inovativnu, konkurentnu i uspješnu evropsku eko- Crne Gore, prijavljeni slučajevi posljednjih godina nomiju. U poslu, politici, i društvu puni potencijal pokazuju trend porasta. Na primjer, u 2019. prije ko- možemo ostvariti ako iskoristimo različitost i dosti- rona pandemije bilo je oko 1.800 prijavljenih sluča- gnemo veću produktivnost. Rodni stereotipi teme- jeva obiteljskog nasilja, uključujući fizičko, psihičko ljan su uzrok rodne nejednakosti i utiču na sva podi ekonomsko zlostavljanje. Međutim, važno je napo- ručja. Stereotipna očekivanja utemeljena na fiksnim menuti da i prijavljeni slučajevi mogu biti samo dio normama za žene i muškarce, djevojčice i dječake stvarnih incidenata, jer mnoge žrtve ne žele prijaviti ograničavaju njihove težnje, izbor, i slobodu, te ih je zlostavljanje zbog raznih prepreka kao što su strah, potrebno razgraditi. Često se rodni stereotipi kom- stid ili nedostatak povjerenja u pravni sistem. biniraju sa drugim, kao što su oni bazirani na rasi ili Nasilje nad ženama i djevojčicama je složeno pita-na etničkom porijeklu, vjeri, ili uvjerenju, invaliditetu, nje u Evropskoj uniji kao i u Crnoj Gori. Zahtijeva dobu ili seksualnoj orijentaciji, i to pojačava negativ-sveobuhvatan i višestran pristup. Vlade, nevladine ne učinke na moderno društvo. Crna Gora je mala organizacije i organizacije civilnog društva zajedno nacija, ali u oblikovanju budućnosti balkanske regi- rade na borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama, 6 sprovođenjem preventivnih programa, podizanjem svijesti, pružanjem usluga podrške žrtvama i jačanjem zakonodavstva kako bi se počinitelji mogli smatrati odgovornima. Projekt EKOS je nastao kao odgovor na nasilje, koje se u vrijeme pandemije po- većavalo i sakrivalo za četiri zida, a rodna ravnopravnost u Crnoj Gori još nije dostigla visoku ravan, da bi se značajno povećalo prijavljivanje slučaja nasilja nad ženama i djevojčicama. Ovaj e-priručnik daje nam odgovore i postavlja konkretna pitanja, kako se društvene vrijednosti prenose na individualne sluča- je polnog nasilja raznih oblika. 7 2. Evropski pravni okvir (ženskih) ljudskih prava Institucije Evropske unije, posebice Evropska komisija diskriminacije, razbiti stereotipe koji je održavaju, te i Evropski sud pravde, veoma su važne u podupiranju normalizovati ga i pozitivno osnažiti žene da imaju rav-prava žena i prisiljavanju na promjenu nacionalnih po-nopravnu ulogu u svim područjima društva. litika, a učinak mjera ipak je ograničen postojanjem Na zakonodavnoj ravni, ključna za uspostavljanje jedna-nacionalnih „političkih zaleđa” temeljenih na sukoblje-kosti i ljudskih prava je Evropska konvencija o ljudskim nim političkim okvirima. pravima. Članak 14. ECHR-a i Protokoli 7 i 12 odnose Na razini strategija Evropske unije, unapređenje rav- se na diskriminaciju na temelju pola i ravnopravnost nopravnosti i zaštite žena od svih oblika nasilja ponaj-polova. Odgovarajuće odredbe o jednakosti polova prije je vidljivo iz „Strategije EU o pravima žrtava za go-i zabrani diskriminacije u tom području nalaze se u dine 2020. - 2025.“. Prema toj strategiji, Evropska unija Evropskoj povelji o ljudskim pravima, Konvenciji o us-preduzima posebne mjere za prevenciju i borbu pro- postavi Evropske unije, kao i Konvenciji o funkcionisa-tiv rodno izazvanog nasilja, kao i mjere za osnaživanje nju Evropske unije. Istodobno postoje brojne direktive i zaštitu žrtava. U kontekstu te strategije posebno se koje propisuju zabranu diskriminacije i uspostavljanje govori o stvaranju sigurnog i održavajućeg okvira za ravnopravnosti polova u pojedinim područjima. prijavu incidenata rodno izazvanog nasilja, i o pružanju Ključna zakonodavna aktivnost Evropske unije rezultira stalne pomoći žrtvama tog nasilja, kao i saradnji izme-u dokumentu Istambulska konvencija, a odmah pored đu institucija i nadležnih tijela radi efikasne prevencije slijedi „Rezolucija Evropskog parlamenta od 16. sep-i kontrolisanja incidenata. tembra 2021. Sadrži preporuke Komisiji o označavanju Na drugom nivou, zaštita žena od rodno uslovljenog rodno uslovljenog nasilja kao novog područja zločina nasilja dio je šireg konteksta uspostavljanja stvarne navedenog u članku 83. stavka 1. UFEU-a. Ta rezolu-rodne ravnopravnosti. To je jasno navedeno kroz „Stracija poziva Komisiju da rodno zasnovano nasilje uvrsti tegiju za ravnopravnost polova 2020. -2025.“. Imajući u istu kategoriju kao i zločine poput trgovine ljudima, na umu da je rodno uslovljeno nasilje najekstremnija droge i oružja, kibernetičkog kriminala i terorizma, manifestacija rodne neravnopravnosti, Evropska uni- kako bi se države članice protiv njega efikasnije borile. ja ima za cilj okončanje svih oblika rodno uslovljene 8 3. Zakonski i strateški okvir za dostizanje rodne ravnopravnosti i prevencije nasilja u Crnoj Gori Crna Gora je usvajanjem Ustava, Zakona o rodnoj rav- Nadalje, veoma značajan Zakon o rodnoj ravnoprav- nopravnosti i Zakona o zaštitniku ljudskih prava, pa i Za-nosti u svom 4. članku definiše diskriminaciju na te- kona o zabrani diskriminacija, okvirno uspostavila zako-melju pola kao „svako pravno ili faktičko, neposredno nodavni okvir za sprovođenje rodne ravnopravnosti. Za ili posredno razlikovanje, privilegovanje, isključivanje ili promociju i zaštitu ženskih ljudskih prava i ljudskih pra-ograničavanje zasnovano na polu zbog kojeg se nekom va osoba drugačijih polnih i rodnih identiteta, oslanja licu otežava ili negira priznavanje, uživanje ili ostvarivanje se u teoriji i praksi na brojne međunarodne standarde. ljudskih prava i sloboda u političkom, obrazovnom, Naravno, uvijek ima prostora za poboljšanje uslova za ekonomskom, socijalnom, kulturnom, sportskom, ravnopravno učešće muškaraca, žena i osoba drugači- građanskom i drugim područjima javnog života.“ jeg polnog i rodnog identiteta u svim sferama života. Svakakvo nasilje nad ženama i djevojčicama znači kr- Zakon o zabrani diskriminacije kao glavni anti-diskrimi- šenje zabrane diskriminacija i Crna Gora se kao i drža-natorski propis, zabranjuje svaki oblik diskriminacije, ve iz članstva EU uporno bori protiv takvih praksi. Kroz po bilo kojoj osnovi. Diskriminacija je definisana kao proces pristupanja Evropskoj uniji, usvajanje strateških „ svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako po-dokumenata i sprovođenje zakonodavstva u praksu, stupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograniča-država još uvijek preduzima korake na dostizanje ve- vanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe ćeg stepena ravnopravnosti, a uz to je nužna potpora i kao i na članove njihovih porodica, ili njima bliska lica, moćna aktivnost nevladinog sektora. na otvoren ili prikriven način, a koji se zasniva na rasi, boji kože, precima, državljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, vjerskim ili političkim ubjeđenjima, polu, rodu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, polnim karakteristikama, nivoom prihoda, imovnom stanju, rođenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bračnom i porodič- nom statusu, osuđivanosti, starosnom dobu, izgledu, članstvu u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim ličnim svojstvima“. Naime, načelo jednakosti zapovijeda da su svi jednaki i uživaju jednak položaj i jednaku pravnu za- štitu, bez obzira na lična svojstva. Zabrana diskriminacije je jasno zapisana i po tome načelu svako je dužan da poštuje jednakost. 9 4. Pojmovi i teorija osnažiti žene u donošenju odluka o vlastitom životu. Svi moramo raditi zajedno kako bismo stvorili društvo u rodne ravnopravnosti kojem se poštuju i podržavaju prava i slobode svih ljudi, bez obzira na njihov pol. Samo tada možemo stvoriti pravednije i ravnopravnije društvo za sve. 4.1. Razumijevanje rodne (ne)ravnopravnosti Jedan od ključnih koraka u borbi protiv rodnih u kontekstu u kojem se ženama daje manje neravnopravnosti je edukacija. slobode u donošenju odluka o ličnom i porodičnom životu Potrebno je prosvjetiti ljude o štetnosti stereotipa i predrasuda prema ženama i promovisati jednakost polova u svim aspektima društva. Obrazovanje o Razumijevanje rodne neravnopravnosti u kontekstu rodnim ulogama, pravima žena i važnosti njihove u kojem se ženama daje manja sloboda u donošenju punopravne participacije u političkom, ekonomskom i odluka o ličnom i porodičnom životu ima duboke društvenom životu može formirati svijest o ovom pitanju korijene u patrijarhalnim društvima i normama koje i podstaknuti promjene. su vladale tokom istorije. Iako je napredak postignut u borbi za ravnopravnost polova, još uvijek postoje Takođe, ključno je promovisati ekonomsku neza- mnoga društva i zajednice u kojima se ženama oduzima visnost žena. mogućnost da slobodno odlučuju o svom životu, često zbog kulturnih, religijskih i tradicionalnih običaja. Kroz ekonomsku nezavisnost, žene stiču veću kontrolu nad svojim životom, finansijama i donošenjem odluka Jedan od ključnih aspekata rodne neravnoprav- o karijeri. Potrebno je stvoriti okruženje u kojem će nosti jeste pitanje reproduktivnih prava i pristupa žene imati jednake mogućnosti za zapošljavanje, zdravstvenoj zaštiti. napredovanje u karijeri i preduzetništvo. U mnogim zajednicama žene nemaju kontrolu nad Važno je i angažovanje muškaraca u borbi za vlastitim tijelom i reproduktivnim zdravljem, što može rodnu ravnopravnost. Muškarci moraju biti saveznici imati duboke posljedice po njihovu fizičku i psihičku u ovom procesu, podržavati i poštovati prava žena, i dobrobit. Ograničenja prava na pobačaj, nedostatak aktivno raditi na prevazilaženju tradicionalnih rodnih pristupa kontracepciji i seksualnom obrazovanju, te normi koje ograničavaju slobodu i izbor žena. prisilni brakovi ili rani brakovi koji ograničavaju obrazovanje i karijerne mogućnosti žena, samo su neki od Pored toga, osnaživanje žena da se bore za svoja prava primjera tog problema. i ravnopravnost je od suštinskog značaja. Kroz podršku Takođe, tradicionalne rodbinske uloge često stavljaju ženskim organizacijama i liderkama, žene mogu postati žene u podređeni položaj u porodici. Očekuje se aktivne učesnice u društvu i politici, što će omogućiti veći da se žene brinu o domaćinstvu, djeci i starijim uticaj na donošenje odluka koje se tiču njihovih života. članovima porodice, što može biti prepreka za razvoj Važno je napomenuti da borba za rodnu ravnopravnost karijere i ostvarenje ličnih ambicija. To nerijetko nije samo pitanje žena, već je to pitanje pravde, jednako-dovodi do ekonomske zavisnosti žena i njihove manje sti i ljudskih prava. Kada žene imaju jednake mogućnosti sposobnosti da donose odluke o svojoj budućnosti. i prava kao muškarci, to pozitivno utiče na cijelo društvo. U mnogim društvima i dalje postoje pristrasnosti prema Rodna ravnopravnost donosi veće ekonomske koristi, obrazovanju žena, što znači manje prilika za sticanje smanjuje siromaštvo i povećava društvenu stabilnost. znanja i vještina koje bi im omogućile bolje odlučivanje Nasilje i rodna ravnopravnost su povezani problemi koji i nezavisnost. Kada su žene obrazovane, imaju veće se često javljaju u društvu. Nasilje nad ženama i djevoj- šanse da prepoznaju i zaštite svoja prava i ravnopravnost kama, proizlazi iz neravnopravnih moći, tradicionalnih u društvu. rodnih uloga i nejednakosti koje su ukorijenjene u druš- Borba protiv rodnih neravnopravnosti zahtijeva tvenim strukturama. angažman svih članova društva, uključujući vladine institucije, nevladine organizacije i pojedince. Potrebno Nasilje nad ženama i djevojkama, poznato kao je promovisati rodno osjetljive politike, obrazovne rodno zasnovano nasilje, uključuje fizičko, emocional-programe i kulturne promjene koje će podržati i 10 no, seksualno, ekonomsko ili psihičko nasilje koje je osvrnuti na rodne uloge i rodne stereotipe. Uopšteno usmjereno prema ženama zbog njihovog roda. rečeno, žene i muškarci se suočavaju sa određenim očekivanjima zajednice u kojoj žive, a u pogledu svojih To može uključivati nasilje u porodici, nasilje u partner-uloga i na osnovu svog pola. Tradicionalno, znamo da skim odnosima, nasilje na radnom mjestu, silovanje i se od žena očekuje da brinu o djeci i domaćinstvu, a druge oblike seksualnog nasilja. Takvo nasilje često od muškaraca da izdržavaju porodicu i da donose važ- proizlazi iz duboko ukorijenjenih rodno zasnovanih ne odluke. Ove rodne uloge su vezane za patrijarhalno stereotipa i društvenih normi koje postavljaju muškar-društvo koje je tipično za sjevernu Crnu Goru, u kome ce kao nadmoćne i agresivne, dok se žene percipiraju dominantnu ulogu ima muškarac. Rodni stereotipi, ili kao slabije i podložnije. Rodna ravnopravnost, s dru- predrasude, su nažalost široko rasprostranjeni stavovi ge strane, predstavlja težnju za postizanjem jednakih o ulogama i poziciji koje žene i muškarci treba da ima-prava, mogućnosti i sudjelovanja za osobe različitih ju u crnogorskom društvu. polova, bez obzira na tradicionalne rodne uloge. To uključuje uspostavljanje jednakosti u porodici, obrazo-Rodne uloge i stereotipi su čvrsto isprepleteni i vanju, zapošljavanju, politici i svim aspektima društva. međusobno povezani, a pokriveni su velom tradicije, običaja, vaspitanja, itd. Prevencija nasilja i ostvarivanje rodne ravnopravnosti međusobno su povezani jer se temelje na razbijanju Već od malih nogu djevojčice se navode na igru s stereotipa, podržavanju obrazovanja o rodnoj osjetljivo-lutkama, šminkom i kuhinjicama, dok je kutak za igru sti i promicanju pozitivnih obrazaca ponašanja. Kroz ob-dječaka onaj s autićima, avionima, loptama, puškama. razovanje, edukaciju i svijest, društvo može prepoznati Time se već od ranog djetinjstva, kako u porodici tako i osuditi nasilje te stvoriti okruženje u kojem će svi ljudi i šire, djeci šalju jasne poruke o tome koje uloge pripa-biti cijenjeni, poštovani i tretirani s jednakim dostojan-daju ženama, a koje muškarcima. Dobro poznati pri- stvom, bez obzira na svoj rod ili seksualnu orijentaciju. mjeri nekih i dalje prisutnih stereotipa u našem okru- ženju su: Vlade, nevladine organizacije, mediji i pojedin- „zna se ko kosi, a ko vodu nosi“, ci igraju ključnu ulogu za uspostavljanje rodne rav- „žensko dijete - tuđa kuća“, nopravnosti i prevenciju nasilja. „ženi je mjesto u kući“, Podržavanje politika i programa koji osnažuju žene, „muškarac je glava porodice“, obezbjeđivanje sigurnih mjesta za žrtve nasilja, te uključivanje muškaraca u propagandu ravnopravnosti „o ozbiljnijim stvarima treba da odluči muškarac“, i nenasilnog ponašanja, sve su to važni koraci u bor- „zna se ko drži novčanik“, bi protiv nasilja i za postizanje rodne ravnopravnosti u „muškarac ne radi kućne poslove“, društvu. „dječaci nikad ne plaču“, Uz podršku medija, vlada, organizacija civilnog društva „dječaci će uvijek biti dječaci“, itd. i svakog pojedinca, možemo graditi društvo u kojem će svaka osoba, bez obzira na pol, imati pravo da slo-Svjesni smo činjenice da se rodne uloge prenose i bodno odlučuje o svom ličnom i porodičnom životu. uče, ali se kao takve mogu i mijenjati. One nijesu iste To je cilj ka kojem moramo težiti kako bismo ostvarili u različitim vremenskim periodima u jednom društvu. istinsku ravnopravnost za sve ljude. Takođe, mogu se razlikovati među etničkim zajedni- cama, kulturama i socijalnim slojevima. Što je društvo primitivnije, to je veća vjerovatnoća da društvena pra-4.2. Razumijevanje rodne (ne)ravnopravnosti vila imaju snagu zakona i sankcije u slučaju odstupanja u oblasti u kojoj su žene ograničene u pojedinca ili pojedinke od društveno definisane rodne uloge. Osnovne oblasti u kojima se javljaju očekivanja ostvarivanju svojih prava i ostvarivanju vezana za rodne uloge jesu podjela rada, odnosi moći punog ljudskog potencijala u privatnom i i seksualnost. Po pravilu, muškarci imaju više vredno-javnom životu vane, vidljivije i priznatije uloge u društvu nego žene. Oni su bolje plaćeni, rade društveno značajnije poslo-ve i zauzimaju najodgovornija mjesta u državi. S druge Da bismo razumjeli koncept rodne ravnopravnosti, pa strane, rad žene je vezan za njenu reproduktivnu ulo- samim tim i (ne)ravnopravnosti, moramo se prethodno gu, podršku i njegovanje, kako u privatnoj sferi tako 11 i u javnoj. Pošto se djelovanje žena u ovim oblastima muškaraca, kao i lica drukčijih rodnih identiteta u svim smatra normalnim, njihov rad nije dovoljno vidljiv i oblastima javnog i privatnog života, jednak položaj i priznat. Dodatno, usljed ostalih nepovoljnih okolnosti jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava i slo-one bivaju ograničene u ostvarivanju svojih prava i boda i korišćenje ličnih znanja i sposobnosti za razvoj ostvarivanju punog ljudskog potencijala u privatnom društva, kao i ostvarivanje jednake koristi od rezultata i javnom životu. rada.1 Sve prethodno govori u prilog tome koliko je značajna Djevojke i žene imaju puno pravo da razvijaju i realizu- „rodna jednakost“. Iako su brojne inicijative kroz istori-ju svoje sposobnosti i niko nema pravo da ih u tome ju nastojale da isprave rodne nejednakosti osnaživa- onemogućava gurajući ih u unaprijed zadate rodne njem žena, postoji sve veći konsenzus o tome da pro- uloge. Jednostavno rečeno, rodna ravnopravnost zna- movisanje rodne ravnopravnosti i poboljšanje zdravlja či ravnopravnu zastupljenost, moć, učešće, potencijale i dobrobiti žena takođe zahtijeva i angažovanje muš- i mogućnosti žena u svim oblastima javnog i privatnog karaca svih uzrasta. Pored sve većih saznanja da rad života. Rodna ravnopravnost je drugo ime za pošto- sa muškarcima i dječacima na suprotstavljanju rodnoj vanje načela nediskriminacije nad ženama. Ona po- nejednakosti može imati pozitivan uticaj na dobrobit drazumijeva pravo na jednakost i pravo na različitost i žena i djevojaka, takođe postoji i bolje razumijevanje tome svi moramo težiti. Sve ono suprotno pomenutom toga kako kruti ideali o rodu i maskulinitetu mogu do-predstavlja (ne)ravnopravnost zbog koje su žene na- vesti do određene ranjivosti kod muškaraca i dječaka. žalost ograničene u ostvarivanju svojih prava i punog Dakle, pored zagovaranja rodne ravnopravnosti, ljudskog potencijala u privatnom i javom životu. važna preporuka je, a kad god je to moguće, an- gažovanje i dječaka i mladića u aktivnosti: 4.3. Prepoznavanje rodne (ne) koje uključuju diskusiju i razmišljanje o rodnim nejed-ravnopravnosti u kontekstu u kojem žene i nakostima; uključivanje u razmišljanje o situacijama u kojima su djevojke i žene često bile u nepovoljnom djevojke doživljavaju nasilje i uznemiravanje položaju i od njih se često očekivalo da na sebe pre- uzmu nesrazmjerni dio brige o kući i djeci; aktivnosti Prepoznavanje rodne (ne)ravnopravnosti u kontekstu koje se bave pitanjima seksualnog i reproduktivnog u kojem žene i djevojke doživljavaju nasilje i uznemi-zdravlja. Bitno je prepoznati specifične potrebe i real-ravanje ključno je kako bismo shvatili uzroke i posljenosti ne samo djevojaka već i mladića, te ih angažo- dice tog problema te preduzeli konkretne korake za vati da preispitaju i promijene rodne odnose. U novije njegovo rješavanje. Evo nekoliko ključnih aspekata koji vrijeme sve ukazuje na to da je veća vjerovatnoća da pomažu u prepoznavanju rodno zasnovanog nasilja i će akcije/projekti/programi koji primjenjuju ovu vrstu uznemiravanja prema ženama i djevojkama: rodno transformativnog pristupa dovesti do promje- na u stavovima i ponašanju prije svega mladića za ra- 1. Rodno zasnovano nasilje: Nasilje nad ženama i zliku od onih programa koji ne pokušavaju da se bave djevojkama ima rodnu dimenziju jer je usmjereno pitanjem rodnih normi i da ih preispituju. Znači, radi prema njima zbog njihova roda. To uključuje fizič- dobrobiti i žena i muškaraca, neophodno je da pro- ko nasilje, seksualno nasilje, emocionalno zlostav- grami uključe rodnu perspektivu u radu sa mladima ljanje i ekonomsko nasilje. Ova vrsta nasilja obično oba pola. se temelji na moći i kontroli nad žrtvom, često pro- izlazi iz tradicionalnih rodnih uloga i očekivanja te Previše djevojaka, pa i mladića, je doživjelo nasilje ili društvenih normi koje podržavaju mušku nadmoć svjedočilo nasilju u nekom trenutku u njihovom živo- i žensku podređenost. tu. Da bi se spriječilo i odgovorilo na nasilje, treba da radimo na prekidanju ciklusa nasilja osnaživanjem dje-2. Seksualno uznemiravanje: Žene i djevojke često vojaka i mladića da izgrade ravnopravne i nenasilne doživljavaju seksualno uznemiravanje u javnom lične veze. Osim toga, treba da radimo u široj zajednici prostoru, na radnom mjestu, u školama ili na mre-i na nivou društva kako bismo promovisali pozitivne ži. Ovo uznemiravanje može uključivati verbalne promjene u zajednici i društvene norme koje se od- komentare, neželjene dodire, napastovanje, elek- nose na rod, kao i to kako muškarci i žene posmatraju tronsko uznemiravanje i seksualno iskorištavanje. jedni druge i ponašaju se jedni prema drugima. Takve situacije često proizlaze iz pretpostavke da je žensko tijelo javno vlasništvo i nešto što se može Možemo da zaključimo da ono čemu svi treba da iskorištavati bez pristanka. težimo, a kako je Zakonom o rodnoj ravnopravnos- ti definisano, jeste upravo ravnopravno učešće žena i 1 Zakon o rodnoj ravnopravnosti Crne Gore, član 2. 12 3. Nejednakost u pristupu resursima: Rodna (ne) Prepoznavanje ovih oblika rodno zasnovanog nasilja i ravnopravnost takođe se može prepoznati u pri- uznemiravanja ključno je kako bismo stvorili svijest o stupu resursima kao što su obrazovanje, zdrav-problemu i pružili podršku ženama i djevojkama koje stvena zaštita i zapošljavanje. Žene i djevojke su žrtve. Važno je edukovati društvo o štetnim poslje- često su suočene s diskriminacijom u ovim po- dicama takvog ponašanja i promovisati rodno osvje- dručjima, što ih može činiti ranjivijima na nasilje štene politike koje će se boriti protiv nejednakosti i i zlostavljanje. nasilja. Takođe, potrebno je pružiti sigurne i dostupne 4. Kultura ćutnje: Mnoge žrtve rodno zasnovanog mehanizme podrške i zaštite žrtvama kako bi se omo-nasilja i uznemiravanja često se suočavaju s kultu- gućilo prijavljivanje i izlazak iz nasilnih situacija. Samo rom ćutnje i stigmatizacijom koje otežavaju prija-kroz sveobuhvatne napore možemo stvoriti društvo vu nasilja ili traženje pomoći. Ovo može biti zbog koje poštuje i promoviše rodnu ravnopravnost i sigur- straha od osvete, sramote, krivice ili nedostatka nost svih njegovih članova. povjerenja u sistem podrške. Rodna ravnopravnost i borba protiv nasilja i uznemira-5. Nasilje u porodici: Nasilje nad ženama i djevoj-vanja prema ženama i djevojkama zahtijevaju napore kama često se događa unutar porodice, a može na svim nivoima društva, uključujući zakonodavstvo, uključivati partnerovo nasilje, nasilje nad djecom i obrazovanje, medije, organizacije civilnog društva starijim ženama te prisilne brakove. Ovakvo nasilje i pojedince. Samo zajedničkim djelovanjem i podi- često ostaje skriveno iza zatvorenih vrata, što ga zanjem svijesti možemo stvoriti društvo u kojem sva- čini teškim za prepoznati i suočiti se s njim. ka osoba može živjeti slobodno, dostojanstveno i bez straha od nasilja i uznemiravanja. 6. Društvene norme i stereotipi: Društvene norme i stereotipi igraju ključnu ulogu u stvaranju okoline Nasilje u porodici predstavlja svaki oblik fizičkog, seku kojoj se nasilje i uznemiravanje prema ženama sualnog, emocionalnog ili ekonomskog zlostavljanja, i djevojkama često normalizuju ili opravdavaju. uznemiravanja ili kontrole koji se dešavaju unutar po-Očekivanja koja se nameću ženama, poput uloge rodičnih odnosa. Ovaj oblik nasilja obuhvata svaku ne-tradicionalne domaćice ili pasivne osobe, mogu gativnu akciju ili ponašanje koje nanosi štetu, izaziva doprinijeti njihovom osjećaju manje vrijednosti i strah, patnju žrtvama unutar porodice. ranjivosti. Nasilje u porodici može se događati između supruž- 7. Online nasilje i uznemiravanje: U digitalnom nika, roditelja i dece, starijih članova porodice i dru-dobu, nasilje i uznemiravanje putem interneta po- gih srodnika. To može uključivati fizičko nasilje, poput staju sve češći problem. Žene i djevojke često su udaranja, šamaranja, guranja, kao i seksualno nasilje, mete cyberbullyinga, širenja eksplicitnih sadržaja koje podrazumijeva prisiljavanje na seksualne aktivnobez pristanka i online stalkinga. To može ostaviti sti protiv volje žrtve. dugotrajne emocionalne i psihološke posljedice. Nasilje u porodici je ozbiljan društveni problem sa du-8. Kratkotrajne i dugotrajne posljedice: Nasilje i goročnim posljedicama za žrtve i zahtijeva hitne mjere uznemiravanje imaju ozbiljne posljedice za žrtve, intervencije, podršku i zaštitu kako bi se osigurala si-kako fizički, tako i emocionalno i psihološki. To gurnost i dobrobit svih članova porodice. Zakoni i poli-može uključivati povrede, depresiju, anksioznost, tike koje se bave ovim problemom obično imaju za cilj nisko samopoštovanje, posttraumatski stresni po-pružanje zaštite i podrške žrtvama, kao i sprečavanje remećaj (PTSP) i čak samoubilačke misli. Stoga je nasilja u porodici. ključno pružiti podršku i pristup pomoći žrtvama Nasilje nad ženama je složen i višedimenzionalan pro- kako bi se nosile s ovim izazovima. blem koji proizlazi iz različitih razloga. Evo nekoliko ra-9. Važnost prevencije: Prepoznavanje rodno zazloga koji mogu objasniti zašto žene ponekad trpe snovanog nasilja i uznemiravanja je prvi korak u nasilje: prevenciji. Važno je raditi na izgradnji društva koje Strah: Žrtve nasilja često osjećaju strah od osvete ili još promoviše ravnopravnost, poštovanje i nenasilje. većeg nasilja ako pokušaju pobjeći ili se suprotstaviti To uključuje rad na dekonstrukciji štetnih rodnih nasilniku. Strah od gubitka sigurnosti ili ljubavi, poseb-normi i stereotipa te promovisanje obrazovanja o no u slučaju nasilja u partnerskim odnosima, može ih rodnoj osjetljivosti kako bi se stvorilo društvo u ko-zadržati u nasilnoj situaciji. jem svaka osoba ima pravo na život bez straha od Ekonomska zavisnost: Mnoge žene koje trpe nasilje nasilja i uznemiravanja. zavise od nasilnika za financijsku podršku, što ih može sprečavati da napuste nasilnu situaciju i osiguraju sa-mostalnost. 13 Stigmatizacija i sram: Društvena stigma povezana s Nelagodnost ili strah: Osoba može pokazivati znako-nasiljem i stid zbog toga što su žrtve nasilja mogu sprive straha ili nelagodnosti u prisustvu određene osobe. ječiti žene da potraže pomoć i podršku. To može uključivati povlačenje, izbjegavanje kontakta Nisko samopoštovanje: Nasilnici često koriste mani-očima ili pokušaj izbjegavanja razgovora. pulaciju i verbalno zlostavljanje kako bi oslabili samo-Promjene u ponašanju: Naglašene promjene u po- pouzdanje žrtve i uvjerili je da ne zaslužuje bolji tre-našanju, kao što su ekstremna nervoza, anksioznost, tman. povučenost ili promjene u društvenom životu, mogu Zavisnost od nasilnika: U nekim slučajevima, žrtve ukazivati na to da osoba možda trpi fizičko nasilje. nasilja mogu osjećati emocionalnu zavisnost od nasil- Oštećena odjeća ili imovina: Ako primjetite da osoba nika, što ih sprječava da napuste toksičan odnos. često ima oštećenu odjeću, polomljene predmete ili Kultura ćutnje: Kultura ćutnje i nedostatak društvene drugu imovinu, to može ukazivati na agresiju ili nasilje. podrške žrtvama nasilja može ih odvratiti od traženja Kontradiktorni izgovori: Ako osoba daje kontradik-pomoći i podrške. torne ili nejasne izjave o tome kako je došlo do povre-Vjerovanje da će se nasilnik promijeniti: Nekim že-da ili ako njihova priča stalno varira, to može biti znak nama može biti teško prepoznati opasnost i uvjerene da skrivaju nasilje. su da će se nasilje promijeniti ili prestati nakon što se Kontrola ili izolacija: Osoba koja doživljava fizičko nasilnik promijeni ili nakon određenog vremena. nasilje može biti strogo kontrolisana ili izolovana od Pravne prepreke: Nekim žrtvama može biti teško pri-porodice, prijatelja i društvenih kontakata. stupiti pravosudnom sistemu i osigurati svoju zaštitu Iznenadne promjene u finansijskoj situaciji: Fizičko zbog administrativnih i pravnih prepreka. nasilje može dovesti do iznenadnih promjena u finan- Stigmatizacija prijavljivanja nasilja: Mnoge žene sijskoj situaciji osobe, kao što su gubitak posla ili ogra-koje su žrtve nasilja boje se prijaviti nasilje zbog straha ničen pristup sopstvenim finansijama. od društvene stigmatizacije, nepovjerenja prema pra- Ako primjetite bilo koji od ovih znakova kod sebe ili vosudnom sistemu ili odmazde nasilnika. kod nekog drugog, važno je potražiti pomoć. Možete Društvene norme i patrijarhalne strukture: Patri-se obratiti stručnjacima za podršku žrtvama nasilja, kao jarhalne društvene strukture i norme koje podržavaju što su organizacije za zaštitu žena, centri za podršku ili mušku nadmoć i žensku podređenost doprinose odr-lokalne policijske stanice. žavanju nasilja nad ženama. b. Seksualno nasilje: Seksualno nasilje obuhvata Važno je napomenuti da je nasilje nad ženama uvijek svaku vrstu seksualnog napada, zlostavljanja ili krivica nasilnika, a nikada žrtve. Kroz edukaciju, osvje-prisile protiv volje žene. To može uključivati silo- šćivanje i podršku, društvo može raditi na promovisa- vanje, seksualno uznemiravanje, prisiljavanje na nju rodne ravnopravnosti i stvaranju okoline u kojoj će žrtve nasilja imati sigurne i dostupne mehanizme zašti-seksualne radnje ili iznudu u seksualne aktivnosti te i podrške kako bi izašle iz nasilne situacije. bez pristanka. Nasilje nad ženama može se manifestovati u razli- Evo nekoliko znakova koji vam mogu pomoći da pre- čitim oblicima. Evo nekoliko od njih i njihov opis: poznate seksualno nasilje: a. Fizičko nasilje: Fizičko nasilje uključuje bilo kakvu Nasilno ponašanje ili nedozvoljeni dodiri: Ako oso-vrstu namjernog fizičkog povređivanja žene ili ba na bilo koji način primorava drugu osobu na sek- sualne radnje ili dodire bez pristanka ili uz prisilu, to je djevojke. To može uključivati udaranje, šamaranje, znak seksualnog nasilja. guranje, davljenje, udaranje predmeta ili bilo koju drugu akciju koja nanosi fizičku bol i povredu. Strah i nelagodnost: Osoba koja je doživjela seksualno nasilje može pokazivati intenzivan strah, anksio-Prepoznavanje fizičkog nasilja može biti ključno za znost ili nelagodnost u prisustvu osobe koja je počinila zaštitu sebe ili drugih. Evo nekoliko znakova koji vam nasilje ili u situacijama koje podsjećaju na to nasilje. mogu pomoći da prepoznate fizičko nasilje: Promjene u ponašanju i emocionalnom stanju: Vidljive povrede: Ako primjetite modrice, ogreboti-Nagle i dramatične promjene u ponašanju, kao što ne, otok, slomljene kosti ili druge fizičke povrede koje su povlačenje, promjene raspoloženja, depresija ili osoba ne može adekvatno objasniti ili koje se često post-traumatski stresni poremećaj, mogu ukazivati na ponavljaju, to može biti znak fizičkog nasilja. seksualno nasilje. 14 Iznenadne promjene u seksualnom ponašanju: prema žrtvi, a zatim je ignorisati ili odbaciti, stvarajući Osoba koja je doživjela seksualno nasilje može izne-konfuziju i emotivnu nestabilnost. nada promijeniti svoje seksualno ponašanje, kao što je Ograničavanje slobode i autonomije: Osoba koja vrši izbjegavanje intimnosti ili prekomjerno eksponiranje. emocionalno nasilje može nametati ograničenja i pravi-Fizičke povrede ili nelagodnost: Seksualno nasilje la žrtvi, čime joj se uskraćuje sloboda i autonomija. može ostaviti fizičke povrede, kao što su povrede ge- Stalna kritika i nikada dovoljno dobri: Zlostavljač nitalija ili oštećenja tijela usljed prisile. može neprestano kritikovati žrtvu i postavljati nerealna Smanjenje samopouzdanja i samopoštovanja: Žrtva očekivanja, čime se umanjuje njeno samopouzdanje i seksualnog nasilja često može ispoljavati osjećaj niže samopoštovanje. vrijednosti, smanjeno samopouzdanje i negativno mi- Ako prepoznate te znakove kod sebe ili nekog drugog, šljenje o sebi. važno je potražiti pomoć. Stručnjaci za mentalno zdrav-Osjećaj krivice ili stida: Osoba koja je doživjela sek-lje, terapeuti ili organizacije koje se bave podrškom žr-sualno nasilje može imati dubok osjećaj krivice i stida, tvama nasilja mogu vam pružiti podršku i savjete kako iako nije kriva za događaj. se nositi s emocionalnim ili psihološkim nasiljem. Ako primjetite takve znakove kod sebe ili nekog dru- d. Ekonomsko nasilje: Ekonomsko nasilje odnosi se gog, važno je potražiti pomoć. Stručnjaci za podršku na kontrolu nad finansijama i ekonomskim sred- žrtvama seksualnog nasilja, kao što su terapeuti, orga-stvima žrtve. To može uključivati ograničavanje nizacije za zaštitu žrtava nasilja ili medicinski radnici, pristupa novcu, prisiljavanje na finansijsku zavi-mogu vam pružiti podršku i resurse za suočavanje s situacijom. snost i sprečavanje zapošljavanja kako bi se žena održavala u zavisnom položaju. c. Emocionalno ili psihološko nasilje: Emocionalno nasilje manifestuje se putem verbalnog ili never- Evo nekoliko znakova koji vam mogu pomoći da pre- balnog ponižavanja, manipulacije, prijetnji, ucjepoznate ekonomsko nasilje: njivanja ili kontrole nad žrtvom. Taj oblik nasilja Kontrola finansija: Osoba koja vrši ekonomsko nasilje može imati dugoročne posljedice na mentalno može preuzeti potpunu kontrolu nad finansijama žrtve, zdravlje žene. ograničavajući njihov pristup novcu ili prisiljavajući ih da prenose finansijsku kontrolu. Evo nekoliko znakova koji vam mogu pomoći da pre- Prisila na određene troškove: Zlostavljač može prisi-poznate tu vrstu nasilja: ljavati žrtvu da troši novac na stvari koje žrtva ne želi ili Ponižavanje i omalovažavanje: Osoba koja vrši emo-ne podržava, oduzimajući im finansijsku slobodu. cionalno nasilje može stalno ponižavati, vrijeđati ili Ograničavanje zapošljavanja ili obrazovanja: Oso-omalovažavati žrtvu, često koristeći uvrede, sarkazam ba koja vrši ekonomsko nasilje može namjerno spreča-ili podsmjeh. vati žrtvu da se zaposli ili unaprijedi u karijeri, čime joj Kontrola i manipulacija: Emocionalni zlostavljači če-se uskraćuje finansijska nezavisnost. sto pokušavaju kontrolisati žrtvin život, odluke i kontak-Isključivanje iz finansijskih odluka: Zlostavljač može te. Mogu koristiti manipulativne taktike kako bi postigli donositi važne finansijske odluke bez uključivanja žrtve svoje ciljeve. ili bez uzimanja u obzir njihovih potreba i želja. Izolacija: Zlostavljač može pokušavati izolovati žrtvu Nasilno ograničavanje resursa: Osoba koja vrši eko-od porodice, prijatelja i društvenih kontakata kako bi nomsko nasilje može namjerno oduzimati ili ograniča-im smanjio podršku i kontrolisao ih. vati pristup osnovnim resursima poput hrane, odjeće Prijetnje i zastrašivanje: Osoba koja vrši emocional-ili zdravstvene njege. no nasilje može prijetiti fizičkim nasiljem, napuštanjem Dugovi i finansijska zloupotreba: Zlostavljač može ili drugim negativnim posljedicama kako bi izazvala akumulirati dugove u ime žrtve ili ih prisiljavati da pre-strah kod žrtve. uzmu finansijske obaveze koje ne žele ili ne mogu da Krivica i sram: Zlostavljač može stalno optuživati žrtvu podnesu. da je kriva za probleme ili loše stvari koje se događaju, Ukidanje finansijske podrške: Osoba koja vrši eko- što može dovesti do osjećaja krivice i srama kod žrtve. nomsko nasilje može prekinuti finansijsku podršku Izražavanje pretjerane ljubavi i zatim ignorisanje: žrtvi, što može dovesti do teškoća u zadovoljavanju Zlostavljač može izražavati pretjeranu ljubav i pažnju osnovnih potreba. 15 Prijetnje i zastrašivanje putem novca: Zlostavljač Ako primjetite bilo koji od tih znakova ili mislite da ste može koristiti prijetnje ili zastrašivanje kako bi prisilio žrtva nasilja na internetu, važno je da preduzmete kora- žrtvu na određene finansijske akcije ili odluke. ke kako biste se zaštitili. To može uključivati blokiranje Ako prepoznate ove znakove kod sebe ili nekog dru-zlostavljača, prijavljivanje sadržaja platformi, čuvanje gog, važno je potražiti pomoć. Stručnjaci za finansijsku dokaza i traženje pomoći od stručnjaka ili organizacija podršku, advokati ili organizacije za zaštitu žrtava nasi-koje se bave internet bezbjednošću. lja mogu vam pružiti savjete i resurse kako se nositi s f. Nasilje u porodičnom okruženju: Nasilje u porodi-ekonomskim nasiljem. ci obuhvata svaku vrstu nasilja koja unutar poro- e. Nasilje na internetu: Ovaj oblik nasilja obuhvata dičnih odnosa. To može uključivati nasilje nad par- širenje uvredljivih ili intimnih fotografija ili infor-tnerkom, nasilje prema djeci ili starijim ženama u macija o žrtvi putem društvenih mreža i interneta. domaćinstvu. To može nanijeti ozbiljne emocionalne i psihološ- Evo nekoliko znakova koji vam mogu pomoći da pre- ke posljedice ženi. poznate nasilje u porodičnom okruženju: Evo nekoliko znakova koji vam mogu pomoći da pre- Izolacija: Zlostavljač može pokušavati izolovati žrtvu poznate nasilje na internetu: od porodice, prijatelja i društvenih kontakata kako bi Uznemiravajući sadržaj: Ako naiđete na prijeteće, im smanjio podršku i kontrolisao ih. uvredljive, rasističke, seksističke ili homofobne komen-Droga i alkohol: Zlostavljač može koristiti drogu ili al-tare, poruke ili postove, to može ukazivati na nasilje na kohol kako bi kontrolisao žrtvu ili održavao atmosferu internetu. straha. Seksualno uznemiravanje: Primanje neželjenih sek-Nedostatak slobode i autonomije: Ako žrtva nema sualnih komentara, slika ili poruka može biti oblik nasi-kontrolu nad svojim životnim odlukama, ograničena lja na internetu. je u svakodnevnim aktivnostima ili je prisiljena da radi Dozivanje mržnje ili pozivanje na nasilje: Ako se stvari protiv svoje volje, to može ukazivati na nasilje. osoba ili grupa na internetu izlažu dozivanju mržnje, Psihološki znakovi: Žrtva nasilja u porodičnom okru-pozivanju na nasilje, ili prijetnjama smrću, to su ozbiljni ženju može pokazivati znakove stalne napetosti, stra-znakovi nasilja. ha, nervoze ili izbjegavanja razgovora o određenim Cyberbullying: Namjerno širenje lažnih informaci-temama. ja, izrugivanje, vrijeđanje ili napadi na nekoga putem Ako primjetite bilo koji od ovih znakova kod sebe ili društvenih mreža ili drugih online platformi često se kod nekog drugog, važno je potražiti pomoć. Orga-smatraju oblikom nasilja na internetu. nizacije za zaštitu porodica, centri za podršku žrtvama Zloupotreba privatnosti: Dijeljenje ličnih podataka, nasilja, stručnjaci za mentalno zdravlje i druge relevan-slika ili informacija bez dozvole osobe može biti oblik tne institucije mogu pružiti podršku i savjete kako se nasilja na internetu. nositi s nasiljem u porodičnom okruženju. Stalno praćenje i opsesivno praćenje: Ako se osjeća-Važno je prepoznati i razumjeti ove oblike nasilja kako te da vas neko stalno prati, prati vaše online aktivnosti bismo mogli raditi na prevenciji i zaštiti žena od nasilja. ili vas opsesivno kontaktira, to može biti oblik nasilja. Manipulacija ili prevara: Osobe koje pokušavaju da vas prevare ili manipulišu putem interneta, kao što su lažni oglasi, phishing napadi ili prevarantski zahtjevi za informacijama, takođe mogu nanijeti štetu. Nasilni sadržaj: Dijeljenje slika, video zapisa ili sadrža-ja nasilnog ili eksplicitnog karaktera takođe se smatra nasiljem na internetu. 16 5. Nasilje nad ženama Afirmisanje rodne ravnopravnosti takođe je od ključne važnosti za osiguravanje zaštite djeteta i ispunjavanje i djevojčicama dječjih prava, budući da zlostavljanje, zanemarivanje, nasilje nad ženama i iskorištavanje održavaju i jačaju rodnu nejednakost. Kada su djevojke osnažene da vode svoje živote, izražavaju svoje mišljenje i određuju svoju buduć- 5.1. Diskriminacija žena i djevojčica - izvor nost, svi imaju koristi. Povijest pokazuje da su društva sta-bilnija, sigurnija i naprednija, sa sretnijim i bolje obrazo-vanim građanima, kada se borimo protiv rodne opsesije. Krajem 19. vijeka nasilje u porodici, muškaraca nad ženom, konačno se počelo smatrati zločinom. No, per- cepcija nasilja u porodici kao privatne stvari zadržala 5.2. Pojavni oblici nasilja se do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tadašnji ženski pokreti nastojali su to pretočiti u javno pitanje, kakvim ga danas prepoznajemo. Nasilje nad ženama može se objašnjavati po raznim područjima. Kao uobičajeno tumačenje nasilja nad Žena je nekada morala slušati i služiti svog muža, a on ženama kao kršenje ljudskog prava i oblik diskriminacije je bio podložan recipročnoj dužnosti da je izdržava. U nad ženama, nasilje nad ženama predstavlja sva djela devetnaestom stoljeću aktivistkinje američkog femini- rodno zasnovanog nasilja koja mogu ili zaista dovode stičkog pokreta pokušale su reformirati zakon o braku do fizičke, seksualne, psihičke ekonomske povrede i kako bi uspostavile jednakost između muževa i žena. patnje žene, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, U svakom slučaju, stoljeće nakon što su sudovi odbaci-prinudu, odnosno arbitrarno lišavanje slobode, bilo li pravo na kažnjavanje, američki pravni sisiem nastavio u javnosti ili u privatnom životu. Nasilje u porodici je je tretirati premlaćivanje supruge drugačije od drugih više specifično prihvaćeno kao nasilje kod kuće, u slučajeva napada i zlostavljanja. Iako su vlasti poricale domu, nad ženom i djetetom i definisano kao svako da muž ima pravo tući svoju ženu, samo su sporadično djelo fizičkog, seksualnog, psihičkog, odnosno intervenirale u slučajevima nasilja u braku. I tako, muš- ekonomskog nasilja do kojeg dođe u porodici ili karci koji su napali svoje žene često su dobivali formal-domaćinstvu, odnosno između bivših ili sadašnjih ni i neformalni imunitet od kaznenog progona, kako bi supružnika ili partnera, nezavisno od toga da li učinilac se zaštitila privatnost obitelji i održao takozvani „ kućni dijeli ili je dijelio domaćinstvo sa žrtvom. Nadalje je sklad„. Opstanak obiteljskog nasilja postavlja važna pi-rodno zasnovano nasilje nad ženama i djevojkama tanja o prirodi zakonskih reformi koje su ukinule pravo nasilje, koje je usmjereno protiv žene zato što je žena kažnjavanja. i nesrazmjerno utiče na žene. Definicija vršnjačkog Danas kao i nekad, rodne predrasude i posljedična nasilja među mladom populacijom je zlostavljanje, polna diskriminacija počinju u djetinjstvu. Od trenutka maltretiranje i „agresiju“ jačeg prema slabijem, starijeg kada se rode, djevojčice i dječaci suočavaju se s nejed-nad mlađim. Može biti pritisak, verbalna ili fizička nakim rodnim normama kao i društvenim normama u agresija; u zadnje vrijeme vršnjačko nasilje se u velikoj pogledu očekivanja i pristupa resursima i mogućno-mjeri povezuje i sa cyber nasiljem (elektronsko nasilje stima, ponekad sa doživotnim posljedicama - u svojim i zlostavljanje) u digitalnom prostoru. domovima, školama i zajednicama. Ravnopravnost polova nije samo osnovno ljudsko pravo, već i nužan temelj za mirnu, prosperitetnu i održivu budućnost. 5.3. Problematika nasilja u digitalnom Iskorjenjivanje rodnih pitanja znači svijet u kojem žene prostoru i muškarci, djevojčice i dječaci uživaju jednaka prava, resurse, mogućnosti i zaštitu. Problematika „cybernasilja“ odnosi se na zločin u di- Dokazano je, da osnaživanje djevojaka od samog gitalnom prostoru. Pojava interneta, uz neograničene početka ima trajne i složene prednosti tokom života. mogućnosti ljudskog djelovanja i stvaranja, otvorila je Kada se djevojčice posebno podupiru da budu aktivne novo polje za kriminalne aktivnosti. Čini se da se mnogi poznati oblici kriminalnog ponašanja, u manjoj ili većoj u građanskom i političkom prostoru, one su osnažene mjeri, sele iz fizičkog konteksta u kojem su se do sada alatima i vještinama potrebnim da su pokretači po-manifestovali na područje interneta. To za posljedicu zitivnih promjena u svojim familijama i zajednicama. ima značajne promjene kako u samim kriminalističkim metodama, tako i načinima sprečavanja i suzbijanja tih zločina. 17 Te su promjene u potpunom skladu s opštom evoluci-3. Seksualno zlostavljanje i iskorištavanje ranjivih jom ljudske djelatnosti u doba četvrte industrijske re-grupa volucije. Kako se krećemo prema potpunoj digitalnoj 4. Zločini iz mržnje u cyber prostoru transformaciji svih sektora društvenog života, za oče-kivati je da će kriminal, kao dio ljudskog djelovanja, 5. Prijetnje ili fizičko nasilje u vezi s cyber prostorom slijediti sličnu putanju. Ovo novo digitalno okruženje omogućuje nove, sofisticiranije oblike nasilnog pona-Prema službenim podacima, žene i maloljetne djevoj- šanja jer se koriste digitalni alati koji nude anonimnost ke čine najveći procenat žrtava digitalnog nasilja. Sto-i jednostavnost djelovanja, bez potrebe za fizičkom ga je važno detaljno ispitati različite oblike tog nasilja prisutnošću i interakcijom. nad ženama i djevojčicama i ispitati zakonske odredbe za svaki slučaj posebno. Izazov za zakonodavca je uspjeti se učinkovito prilagoditi brzim i stalnim promjenama kako bi zakonodavni arsenal ostao učinkovit u zaštiti legitimnih interesa. U 5.4. Diskriminacija žena i djevojčica slučajevima kada se zakonodavstvo sporo prilagođa- u Crnoj Gori - pravna zaštita va razvoju i reguliše legitiman odgovor na nove obli- ke kriminalnog ponašanja, stvara se pravna praznina s posebno značajnim implikacijama. S jedne strane, Pravna zaštita žena i djevojčica u Crnoj Gori pružana država nije u mogućnosti primjenjivati svoju antikrimi-je kroz međunarodno pravo i nacionalo zakonodav- nalnu politiku u tim slučajevima, jer da bi se zlodjelo stvo, pa slijede policija, tužilaštvo, centar za socijalni moglo kazniti, mora postojati poseban zakon koji ga rad, druge ustanove i NVO-i. Svi organi i ustanove, izričito definiše. S druge strane, žrtve takvog kriminal-koji se bave zaštitom žrtve, dužni su da u okviru svojih nog ponašanja često ostaju bespomoćne, jer nemaju ovlašćenja pruže potpunu i koordinisanu zaštitu koja legitimnu osnovu tražiti pravnu zaštitu od nadležnih. je neophodna za zaštitu žrtve u zavisnosti od stepena S obzirom da u Crnoj Gori ne postoji kohezivna za-njene ugroženosti. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici konska regulativa koja reguliše odgovor na fenomen izričito nalaže, da mogu nevladine organizacije, drugo cyber nasilja a kako bi se temeljno ispitale postojeće pravno i fizičko lice pružiti zaštitu u skladu sa zakonom. odredbe u različitim zakonima, potrebno je definisa- U članku 9. jasno je zapisana dužnost prijave nasilja, ti pojam „cyber nasilje“ i navesti različite oblike koje tako da moraju državni organi, drugi organi, zdravstve-može imati. na, obrazovna i druga ustanova prijaviti policiji učinjeno nasilje za koje saznaju u vršenju poslova iz svoje nadležnosti, odnosno djelatnosti. Kibernetičko nasilje je definisano kao upotreba računarskih sistema za izazivanje, omogućavanje ili Zakon o policiji propisuje da policija preduzima mjere prijetnju nasiljem protiv pojedinaca koje rezultira, ili bi neophodne za zaštitu života i zdravlja ljudi i ostalih va- žećih zakona (KZ, ZKP, ZOP), a policijski službenik du-moglo rezultirati, fizičkom, seksualnom, psihološkom žan je da primi prijavu o nasilju u porodici koja može ili ekonomskom štetom ili patnjom i može uključiva-biti usmena (neposredno, putem telefona), pismena ili ti iskorištavanje okolnosti, karakteristika ili ranjivosti anonimna i dužan je o tome sačiniti zabilješku poseb-pojedinca. no vodeći računa da tom prilikom ne okrivljuje žrtvu nasilja postavljanjem nepotrebnih pitanja. Kao što se može razumjeti iz definicije, raspon pona- U slučaju saznanja o nasilju nad ženama i djevojčica- šanja koja spadaju u konceptualni okvir nasilja na in-ma mora policija hitno, bez odlaganja, na mjesto do- ternetu prilično je širok, budući da upotreba informa-gađaja uputiti najmanje dva policijska službenika, po cionih i komunikacijskih tehnologija može poprimiti mogućnosti par muško-žensko radi provjere. Policijsko mnogo različitih oblika teško obuhvatljivih jednom ovlašćenje primjenjuje se srazmjerno potrebi zaštite definicijom. žrtve nasilja radi trenutne zaštite i pružanja svih oblika Važno je napomenuti, da ne postoji službena i iscrpna zaštite, te onemogućavanja učinioca za dalje nasilnič- tipologija za sve moguće oblike cyber nasilja. Prema ko ponašanje u porodici. Potrebno je: Radnoj grupi Vijeća Evrope za digitalno nasilje i druge oblike internet nasilja, posebno nad ženama i djecom, • utvrditi gdje se nalazi učinilac nasilja postoji pet glavnih kategorija takvog nasilja: • prilikom ulaska u stan i druge prostorije zauzeti položaj koji onemogućava kontakt između žrtve 1. Povrede privatnosti na internetu nasilja i učinioca nasilja 2. Cyber uznemiravanje 18 • osigurati mjesto događaja Za rad sa žrtvama važno je napomenuti, da Zakon o • držati učinioca nasilja pod stalnim nadzorom zaštiti od nasilja u porodici omogućava žrtvi prisustvo povjerljivog lica u postupcima pred istražnim organima • utvrditi identitet svih osoba zatečenih na mjestu i sudskim postupcima. Naime, žrtva može izabrati lice događaja koje će prisustvovati svim postupcima i radnjama • pribaviti lične podatke u skladu s primjenom poli- u vezi zaštite, a to lice može biti član porodice, lice cijskih ovlašćenja o učiniocu nasilja iz organa, ustanove, nevladine organizacije i drugo pravno lice ili drugo lice u koje žrtva ima povjerenje. • upoznati učinioca nasilja s njegovim pravima. Povjerljivo lice nikako ne može biti učinilac nasilja. • u slučaju potrebe lišiti slobode učinioca nasilja U krivičnom pravu se osoba, koja primjenom grubog nasilja naruši tjelesni ili duševni integritet člana svoje • sačiniti zapisnik o uviđaju s lica mjesta s foto do-porodice ili porodične zajednice progoni prema članu kumentacijom - foto elaboratom (prostor, stvari, 220 Krivičnog zakonika, kažnjava novčanom kaznom stanje žrtve nasilja) ili zatvorom do dvije godine. Zbog teških životnih okolnosti ženama i djevojčicama koje su bile žrtve nasilja u porodici, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći omogućava besplatno pravno zastupanje. 19 6. Prevencija rodne (ne) kulturu, religiju, nacionalnost, fizičke i intelektualne sposobnosti, građanski položaj ili seksualnu orijentaciju. ravnopravnosti i rodno Podsjetimo se da se država Crna Gore međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, kao i svojim za-zasnovanog nasilja konima, obavezala na zaštitu žena od svih vidova nasilja, procesuiranje i eliminisanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici. U skladu sa međunarodnim standardima i zakonom, ova obaveza povezana je ne samo sa proce- 6.1. Zagovaranje rodne ravnopravnosti i suiranjem predmeta diskriminacije, već takođe i sa pre-protiv rodno zasnovanog nasilja vencijom - kroz obezbjeđivanje jednakih mogućnosti. Nažalost, na putu ka postizanju društvene jednakosti, najveća barijera je postojeća rodna diskriminacija u Kada se govori o zagovaranju rodne ravnopravnosti našem društvu. Uzroci nasilja nad ženama nalaze se u prirodno je da se prije svega zapitamo zašto je potreb-istorijski nejednakom odnosu moći između muškara- na rodna ravnopravnost? Stoga je jako bitno da u na- ca i žena, što dovodi do diskriminacije žena u svim šem životu i svakodnevnom radu insistiramo i vodimo oblastima javnog i privatnog života. Patrijarhalni obras-se sledećim: ci ponašanja, diskriminatorne kulturne norme i eko- nomske nejednakosti doprinose kršenju prava i često a. Rodna ravnopravnost je dio ljudskih dovode do rodno zasnovanog nasilja. Rodno zasnova- prava i pomaže nam da se borimo no nasilje jedan je od najrasprostranjenijih oblika krše-protiv rodno zasnovanog nasilja nja ljudskih prava i narušavanja ljudskog dostojanstva. Primjera nasilja ima više: od ismijavanja i grubih šala, Jedan od načina da se pojasni zašto je rodna rav-kritikovanja i podrivanja odluka i mišljenja, vrijeđanja nopravnost važna je da se kaže da to zapravo znači da i prijetnji, preko ekonomskog nasilja, kontrole, mobin- žene imaju isti pristup ljudskim pravima kao muškarci. ga, izolacije i ćuškanja, do ozbiljnog psihičkog, fizičkog Kada je Deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih na-i seksualnog nasilja, pa čak i smrti. cija usvojena 1948. godine veliki dio žena na svijetu nije imao pravo glasa ili pristup obrazovanju - što je Iako tradicionalne rodne uloge i dinamika moći vrše suprotno činjenici da se ljudska prava podjednako priznačajan uticaj na prisustvo nasilja u vezama, uzroci mjenjuju i na žene i na muškarce. nasilja su višestruki i proizlaze iz složenih interakcija iz-među faktora koji se odnose na pojedince, veze, zajed-CEDAW Konvencija o eliminaciji svih oblika diskrimi- nicu i društvo. Nasilje se ne događa samo određenoj nacije nad ženama usvojena je na Generalnoj skupštini vrsti žena - ono prelazi društveno-ekonomske, vjerske, Ujedinjenih nacija u decembru 1979. godine, te kao rasne i kulturne granice. Međutim, određene grupe prvi sveobuhvatni međunarodno priznati dokument o žena, uključujući djevojke i žene koje žive u siromaštvu, pravima žena, ističe: rodno zasnovano nasilje je nasi-imaju tendenciju da doživljavaju nesrazmjerno veći lje prema ženi zato što je žena ili zato što disproporcio-nivo nasilja od drugih grupa. Osim toga, žene iz zajed-nalno pogađa žene. Ono uključuje akte kojima se nanica sa niskim prihodima često su više ugrožene zbog nosi fizičko, psihičko, ili seksualno oštećenje ili patnja, neadekvatnog pristupa socijalnim službama i podršci. prijetnje takvim aktima, prisilu ili oduzimanje slobode.2 Nasilje ima mnoge posljedice na fizičko, seksualno, re-Dalje, tzv. Instanbulska konvencija definiše nasilje nad produktivno i psihičko zdravlje žena. Pored toga, uticaj ženama kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminaci-nasilja može trajati dugo nakon što je zlostavljanje pre-je nad ženama i predstavlja sva djela rodno zasnova-stalo. Mnoge žene smatraju da su psihološke posljedi- nog nasilja koja dovode ili mogu da dovedu do fizičke, ce trpljenja nasilja najdugotrajnije i najrazornije. seksualne, psihičke ili ekonomske povrede ili patnje za Postoji niz percepcija i definicija onoga što se kvalifi- žene, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, prinudu ili kuje kao nasilje nad ženama. Često, postoje opravdani arbitrarno lišavanje slobode, bilo u javnosti ili u privat-i neopravdani razlozi za nasilje. Ljudi mogu prebaciti nom životu.3 dio krivice na žrtvu, možda govoreći da je žena koja Međunarodno pravo definiše rodno zasnovano nasilje je žrtva izazvala muškarca. Može se čuti da je žena „to kao globalni fenomen koji pogađa milione žena, ali i tražila“ ili da njen ostanak u vezi znači da mora da joj se muškaraca i djece bez obzira na njihov društveni status, „sviđa“ ili da joj „ne smeta“ nasilje. U stvarnosti, razlozi zbog kojih žene ostaju u nasilnim vezama su složeni i 2 Konvencija UN-a za otklanjanje svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) često višestruki. Puno je primjera da žene nijesu pa-3 Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama sivne žrtve nasilja, ali da je njihov odgovor ograničen i nasilja u porodici 20 pitanjima kao što su strah od odlaska, nedostatak al-b. Rodna ravnopravnost ima pozitivan ternativne ekonomske podrške, zabrinutost za djecu, uticaj na ekonomski rast i razvoj nedostatak društvene ili emocionalne podrške ili se pak nadaju da će nasilje prestati. Emocionalna uklju- Kao rezultat nejednakosti, žene žive u lošijim finansij- čenost i, u mnogim slučajevima, ekonomska zavisnost skim uslovima nego muškarci, imaju manje finansijskih u vezi imaju važne implikacije za dinamiku nasilja u vezi mogućnosti nego muškarci i time uživaju manju finan-i načinom na koji se žene nose sa takvim nasiljem. Ve-sijsku slobodu od muškaraca. Iako se promjena doga- liki broj žena nikad ne govori drugima o zlostavljanju đa, složićemo se da je veoma spora. Prema trenutnoj koje doživljavaju. Ako se i obrate nekome, to su često dinamici, biće potrebno mnogo godina da žene i muš- članovi porodice i prijatelji, a ne institucije koje mogu karci dostignu jednake ekonomske uslove. ponuditi formalnu socijalnu i pravnu podršku. Mnoge Imajući u vidu postojeću situaciju, lako je uvidjeti kako žene navode da je strah od odlaska najznačajniji faktor bi rodna ravnopravnost ostvarila pozitivan efekat na koji ih sprečava da traže pomoć i prekinu vezu. Osim finansijsku situaciju žena. Međutim, isto tako ona ima toga, žena može osjećati obavezu da ostane u nasilnoj pozitivan uticaj na finansijski rast i ekonomski razvoj vezi, posebno ako je udata i/ili su uključena djeca. Za uopšteno gledano. Dokazi pokazuju da je rodna rav-neke žene ekonomske posljedice napuštanja intimnog nopravnost povezana sa efikasnijim korišćenjem ljud- muškog partnera mogu prevagnuti nad neposrednim skog kapitala. Upravo zbog toga, uključivanjem žena fizičkim i psihološkim posljedicama nasilja. Sve u sve-dešava se ekonomski rast, inovacije i efikasnost. Činjemu, postoje mnogi društveni faktori i faktori zajednice nica je da rodna ravnopravnost doprinosi i višem ni-koji utiču na odgovor žene na nasilje. No, svjesni smo vou zapošljenosti i produktivnosti. Pored toga, odlično da je najvažnija upravo socijalna podrška za sprečava-znamo da ravnopravnost povećava atraktivnost i može nje i odgovor na nasilje. da poveća profitabilnost u privrednim društvima. Istraživanja pokazuju da kompanije sa uravnoteženijom Može se zaključiti da osim istrajne borbe u zago-rodnom zastupljenošću u rukovodećim timovima varanju rodne ravnopravnosti i protiv rodno zasnova- ostvaruju veći profit i rast. nog nasilja, jako bitna preporuka koja se odnosi na ovo poglavlje jeste i činjenica da posebno treba obratiti pa-c. Rodna ravnopravnost je od ključnog značaja žnju na tzv. problem “razbijanja tišine’’, tj. da ima puno za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja žena koje nasilje ne umiju da prepoznaju i imenuju nego ga nažalost normalizuju. Kada je usvojena UN Agenda 2030 i 17 ciljeva odr- živog razvoja, svjetski lideri su se saglasili da kreiraju dostojanstvene i održive životne uslove za sve ljude. Dosadašnja iskustva pokazuju da je ovo uglavnom Rodna ravnopravnost je jedan od 17 ciljeva, odnosno problem kod ugroženih grupacija žena i djevojaka cilj 5. U preambuli Agende 2030, rodna ravnopravnost (osobe sa invaliditetom, Romkinje, siromašne, itd.). i zabrana diskriminacije istaknuti su kao preduslovi za Moramo biti istrajni u borbi protiv nasilja jer niko nema ostvarivanje svih ostalih ciljeva održivosti. pravo ugrožavati sigurnost ili fizički i psihički integritet druge osobe. Nasilno ponašanje nije prihvatljivo ni u Valja se prisjetiti da pomenutom, UN Agendom 2030, kojem obliku. sve zemlje se obavezuju na sledeće: Dakle, nasilje nad ženama je najveći društveni pro- 5.1 Okončati svuda sve oblike diskriminacije protiv blem. Neophodno je raditi na promjeni kulturnih nor- žena i djevojčica. mi, rodni stereotipi su i dalje veoma zastupljeni. Dru-5.2 Eliminisati sve oblike nasilja nad ženama i djevojči-go, neophodan je adekvatan i pravovremen odgovor cama u javnoj i privatnoj sferi, uključujući trgovinu lju-institucija. Treća ključna komponenta je ekonomsko dima, odnosno seksualnu eksploataciju i druge oblike osnaživanje žena, o čemu će nadalje biti više riječi. Da-eksploatacije. kle, sve zajedno treba da omogući ženama da izađu iz situacije nasilja. Možemo se složiti da smo napravili 5.3 Eliminisati sve štetne prakse kao što su dječiji, rani i pomak u svakoj od ovih oblasti, ali taj pomak i dalje nasilni brakovi i obrezivanje ženskih genitalija. nije dovoljan za čitave grupe žena. Nedostaje veći pri-5.4 Prepoznati i vrednovati neplaćeno staranje i rad u tisak na koordinaciju različitih aktera, a prije svega lo-domaćinstvu kroz obezbjeđivanje javnih usluga, infra-kalnih, i naravno - potrebno je neprekidno zagovarati strukture i politike socijalne zaštite, te kroz promovisa-ovu temu. nje zajedničke odgovornosti u domaćinstvu i porodici, na način koji je prikladan u odgovarajućoj državi. 21 5.5 Osigurati da žene u potpunosti i djelotvorno uče-e. Rodna ravnopravnost se tiče ne stvuju i imaju jednake mogućnosti da učestvuju u ru-samo žena, već i muškaraca kovođenju na svim nivoima donošenja odluka u politič- kom, privrednom i javnom životu. Ima ljudi koji vjeruju da je rodna ravnopravnost nešto 5.6 Osigurati univerzalnu dostupnost polnog i repro- što se tiče samo žena. Ali ovo je pitanje koje se bez sum-duktivnog zdravlja i reproduktivnih prava, kako je do-nje takođe tiče i muškaraca. Tačnije, društvene norme govoreno u skladu s „Programom akcije Međunarod-muškosti jasno i negativno utiču na muškarce. Imajući to ne konferencije o stanovništvu i razvoju“ i „Pekinškom u vidu, lako je uvidjeti da rodna ravnopravnost može da platformom za akciju“, odnosno s dokumentima koji su unaprijedi živote, i to ne samo žena. nastali kao rezultat njihovih analitičkih konferencija. Primjeri problema koje rodna (ne)ravnopravnost može 5.7 Sprovesti reforme kako bi žene dobile jednaka pra-donijeti muškarcima: va na ekonomske resurse, kao i pristup vlasništvu i kontroli nad zemljištem i ostalim oblicima svojine, finan- • Muškarci su generalno manje naviknuti da dobro sijskim uslugama, nasljedstvu i prirodnim resursima, u razmisle i razgovaraju o svojim emocijama, što skladu s nacionalnim zakonima. dovodi do većeg nivoa usamljenosti, depresije i samoubistava. 5.8 Povećati upotrebu inovativnih tehnologija, posebno informacione i komunikacione tehnologije, radi pro- • Pogrešne norme muškosti mogu uticati na pri- movisanja osnaživanja žena. stup muškaraca zdravstvenoj zaštiti ili imati za po- sljedicu povećanje izloženosti alkoholu, drogama 5.9 Usvojiti i osnažiti dobre politike i izvršno zakono-i kriminalu. davstvo za promovisanje rodne ravnopravnosti i osna- živanja svih žena i djevojčica na svim nivoima. • Nakon razvoda, djeca se obično dodjeljuju maj- kama prije nego očevima. Ova činjenica je prven- Iako su ciljevi održivog razvoja globalnog karaktera, stveno povezana sa stereotipima u pogledu rod-svaka zemlja i svaki grad se međusobno razlikuju. Svi nih uloga. mi posjedujemo različite prednosti i suočavamo se sa različitim izazovima kada je riječ o rodnoj ravnoprav- • Na dosta načina, muškost je povezana sa nasiljem. nosti. Zbog toga bi uključivanje samo nekih od ovih Jedna od posljedica toga je da muškarci često treba načela u lokalni kontekst bilo od velike koristi, a na da budu spremni na to da će ih žene koje upoznaju nama je da doprinosimo pomenutom kad god i koliko gotovo uvijek smatrati potencijalnim nasilnicima. možemo kroz svakodnevni rad i aktivizam. d. Rodna ravnopravnost je bitna po naše zdravlje 6.2. Podizanje svijesti žena i djevojaka o njihovim pravima Bilo da je riječ o muškarcima ili ženama, rodne ne- jednakosti, stereotipi i norme mogu da nanesu štetu. Svjetska zdravstvena organizacija je u jednom izve- Prava žena predstavljaju skup zakonskih, socijalnih, štaju objavila da postoji veza između rodnih normi političkih i ekonomskih prava koja su garantovana že- i izloženosti faktorima rizika kada je riječ o zdravlju i nama u društvu, s ciljem osiguranja ravnopravnosti i vjerovatnoći da neko zatraži pomoć iz zdravstvenih ra-jednakih mogućnosti. Ta prava su utemeljena na prin- zloga. Rod takođe utiče na interakcije bilo koje osobe cipu ljudskih prava, a njihova zaštita i promocija imaju sa sistemom zdravstvene zaštite - uključujući dijagno-ključan značaj za osnaživanje žena i ostvarivanje rodne stikovanje, liječenje i ishod liječenja. ravnopravnosti. Iz perspektive zdravlja pitanje nasilja treba da bude Neka od ključnih pravsa žena uključuju: uključeno u domen redovne zdravstvene zaštite žena i muškaraca. Obučeni i senzitivni pružaoci usluga mo- 1. Pravo na život i sigurnost: Žene imaju pravo na raju biti u stanju da razgovaraju i prepoznaju ključne život bez straha od nasilja i zlostavljanja. Ovo uk-znakove i simptome nasilja i da obezbijede pristup os-ljučuje zaštitu od fizičkog, seksualnog i emocional- novnim uslugama u hitnim i rizičnim slučajevima. nog nasilja. Takođe, socijalni i pravosudni sistemi treba da pre- 2. Pravo na obrazovanje: Svaka žena ima pravo na poznaju i da se pozabave kako onima koji čine nasi-obrazovanje bez obzira na pol. Pristup kvalitetnom lje, tako i onima koji trpe nasilje, uključujući i pružanje obrazovanju omogućava ženama da razviju svoje usluga i podrške na osjetljiv i pravedan način. potencijale i doprinesu društvu. 22 3. Pravo na rad i jednake zarade: Žene imaju pravo svim nivoima društva pomaže im da ostvare svoje na jednak pristup zapošljavanju i jednaku naknadu pravo na političko uključivanje i da se čuje njihov za isti rad kao i muškarci. glas. 4. Pravo na političko učestvovanje: Žene imaju 7. Partnerstvo s muškarcima: Uključivanje muškara-pravo da budu ravnopravno zastupljene u politič- ca kao saveznika u proces podizanja svijesti o pra- kim institucijama i procesima donošenja odluka. vima žena i djevojaka ima veliki značaj. Partnerstvo 5. Pravo na reproduktivno zdravlje: Žene imaju s muškarcima pomaže u prevazilaženju patrijar-pravo na pristup zdravstvenim uslugama, uključu- halnih normi i promovisanju ravnopravnosti među jući reproduktivno zdravlje, planiranje porodice i polovima. pristup sigurnom i legalnom abortusu. 8. Edukacija o rodnoj ravnopravnosti: Uvođenje 6. Pravo na vlasništvo i nasljedstvo: Žene imaju edukacije o rodnoj ravnopravnosti u školske pro-pravo na vlasništvo nad imovinom i nasljedstvom grame i obrazovne institucije pomaže mladima da na jednak način kao i muškarci. razumiju ulogu roda u društvu i prepoznaju rodne nejednakosti. 7. Pravo na slobodu izražavanja i udruživanja: Žene imaju pravo da slobodno izražavaju svoje mi- 9. Osnaživanje žena u ruralnim područjima: Poseb- šljenje i udružuju se u organizacijama koje zastu- na pažnja treba biti posvećena osnaživanju žena u paju njihove interese. ruralnim područjima, gdje su često suočene s do- datnim izazovima kao što su pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama i ekonomskim resursima. Podizanje svijesti žena i djevojaka o njihovim pravima ima ključnu ulogu u ostvarivanju rodne rav- 10. Senzibilizacija pravosudnog sistema: Edukacija nopravnosti i osnaživanju žena u društvu. sudija, advokata i ostalih pravosudnih aktera o važ- nosti ženskih prava i zaštite od nasilja pomaže u poboljšanju pristupa pravdi za žrtve nasilja. Evo nekoliko ključnih aspekata tog procesa: 11. Kreativne kampanje i umjetnost: Kreativne kam-1. Edukacija o pravima: Edukacija žena i djevojaka panje, umjetnički projekti i mediji mogu biti sna-o njihovim pravima je osnovni korak u podizanju žan način za prenošenje poruka o pravima žena i svijesti. To uključuje informisanje o pravima koja su djevojaka, dosežući veliki broj ljudi na emotivnoj i garantovana zakonima, uključujući pravo na obra- angažovanoj udaljenosti. zovanje, zdravlje, rad, političko angažovanje i zašti-12. Partnerstvo s organizacijama civilnog društva: tu od nasilja. Saradnja s organizacijama civilnog društva koje se 2. Osnaživanje: Podizanje svijesti o pravima takođe bave zaštitom ženskih prava i nasilja pruža dodatnu uključuje osnaživanje žena da se izbore za svoja podršku i resurse u ostvarivanju zajedničkih ciljeva. prava i da se bore protiv diskriminacije i nejedna- 13. Međunarodna saradnja: Podizanje svijesti o pra-kosti. To može uključivati pružanje vještina za rje- vima žena i djevojaka treba biti globalni napor, s šavanje problema, komunikaciju, liderstvo i samo- međunarodnom saradnjom koja promoviše zaštitu pouzdanje. ženskih prava na globalnom nivou. 3. Promocija rodne ravnopravnosti: Podizanje svije-14. Mentorstvo i uzori: Osnaživanje žena i djevojaka sti o važnosti rodne ravnopravnosti pomaže u suzbi-putem mentorstva i uzora pomaže im da se inspi- janju štetnih rodnih stereotipa i tradicionalnih uloga rišu i izgrade samopouzdanje da ostvare svoje ci-koje često ograničavaju žene i djevojke. To promo- ljeve. više jednake prilike i prava za sve bez obzira na rod. 15. Praćenje napretka: Praćenje i vrednovanje na-4. Pristup informacijama i resursima: Važno je osi-pretka u podizanju svijesti o pravima žena i djevo- gurati pristup ženama i djevojkama relevantnim jaka pomaže identifikaciji uspješnih praksi i prila- informacijama i resursima koji im omogućavaju da gođavanju strategija. bolje razumiju svoja prava i kako ih ostvariti. 5. Kampanje i javna svijest: Kampanje koje promo-Podizanje svijesti žena i djevojaka o njihovim pravima višu prava žena i djevojaka kroz medije, društvene je dugotrajan proces, ali ključan za stvaranje društva mreže i javne događaje igraju važnu ulogu u podi-u kojem će se poštovati i promovisati ravnopravnost i zanju svijesti šire javnosti o ovom pitanju. prava svih njegovih članova. Kroz ovu svijest i zajednič- ke napore, možemo postići pozitivne promjene i stvo- 6. Uključivanje u donošenje odluka: Uključivanje riti bolje okruženje za sve. žena i djevojaka u procese donošenja odluka na 23 6.3. Podizanje svijesti o rodnoj ྆ Saradnja sa lokalnim organizacijama: Partner-ravnopravnosti među ranjivim stvo sa lokalnim organizacijama koje se već bave ranjivim grupama, kao što su udruženja žena, or- grupama žena i djevojčica ganizacije za ljudska prava ili grupe koje podržava- ju osobe sa invaliditetom. Ova saradnja može do- prinijeti većoj uključenosti i dubljoj razumijevanju Podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti među ranji-potreba tih grupa. vim grupama žena i djevojčica je izuzetno važno radi ostvarivanja pravednijeg i jednakijeg društva. ྆ Priče o uspjehu: Promovisanje priča o uspješnim pojedincima iz ranjivih grupa koji su uspjeli pre-Kroz edukaciju, informisanje i podršku, možemo vazići prepreke i ostvariti profesionalni napredak. doprinijeti promjeni svijesti i ponašanja kako bi se osi-Takve priče mogu služiti kao inspiracija i motivacija drugima. guralo da sve žene i djevojčice imaju pristup istim mo-gućnostima i resursima kao i muškarci. ྆ Mentorstvo i oporavak: Organizacija programa mentorstva gdje uspješni pojedinci iz istih ranjivih Ovo uključuje borbu protiv nasilja, ekonomske isklju- grupa mogu pružiti podršku, savjete i mentorstvo čenosti, obrazovne diskriminacije i drugih oblika ne- onima koji se suočavaju sa izazovima na radnom jednakosti koje pogađaju te ranjive grupe. Kroz za- mjestu. jedničke napore društva, možemo stvoriti inkluzivno ྆ Kulturne aktivnosti: Korišćenje kulturnih događa-okruženje u kojem svaka žena i djevojčica ima priliku ja, kao što su izložbe, predstave, ili muzički koncer-da ostvari svoj puni potencijal i doprinese razvoju za-ti, kako bi se širila svijest o radnoj ravnopravnosti jednice. na način koji je relevantan i pristupačan ranjivim Ova inicijativa takođe ima za cilj osnaživanje žena i dje-grupama. vojčica iz ranjivih grupa da se aktivno uključe u dono- ྆ Lokalni mediji: Angažovanje lokalnih medija kako šenje odluka koje ih se tiču, kako u privatnom, tako i bi se promovisale priče, intervjui i članci o radu javnom životu. Kroz podršku liderstvu i mentorstvu, noj ravnopravnosti među ranjivim grupama. Ovo želimo izgraditi samopouzdanje i vještine koje će im može doprinijeti većoj vidljivosti i razumijevanju omogućiti da se izbore sa preprekama i izazovima sa problema. kojima se suočavaju. ྆ Podrška na radnom mjestu: Saradnja sa poslo- Podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti takođe po- davcima i organizacijama kako bi se osiguralo da drazumijeva suočavanje sa stereotipima i predrasuda- ranjive grupe imaju pristup obukama, mentorstvu, ma koji su prisutni u društvu. Edukacija o štetnim po-fleksibilnim radnim uslovima i drugim resursima sljedicama ovih stereotipa i promovisanje pozitivnih koji će im pomoći da prevaziđu prepreke na rad- primjera mogu pomoći u razbijanju ovih ograničavaju- nom mjestu. ćih obrazaca mišljenja. ྆ Rad sa obrazovnim institucijama: Partnerstvo sa Važno je da se kampanja ne zaustavi samo na infor- školama, univerzitetima i obrazovnim institucijama misanju, već da se kontinuirano radi na stvaranju in- kako bi se radnoj ravnopravnosti posvetila pažnja i kluzivnog i jednakog okruženja koje će omogućiti svim u obrazovnom procesu. ženama i djevojčicama da ostvare svoje pravo na slo- ྆ Kampanje svijesti: Organizacija specifičnih kam-bodu, sigurnost i razvoj. Kroz saradnju sa različitim sek-panja koje se bave radnom ravnopravnošću među torima društva, možemo stvoriti pozitivan uticaj koji će ranjivim grupama, koristeći različite medije i kana-doprinijeti stvaranju bolje budućnosti za sve. le komunikacije. Povećanje svijesti o radnoj ravnopravnosti među ranji- ྆ Online resursi: Stvaranje online platformi i resursa vim grupama zahtijeva poseban pristup kako bi se uzeli sa informacijama, savjetima i pričama o radnoj ravu obzir njihovi specifični izazovi i potrebe. Evo nekoliko nopravnosti, dostupnih ranjivim grupama. aktivnosti koje se mogu sprovesti kako bi se povećala svijest o radnoj ravnopravnosti među ranjivim grupama: Kombinacija ovih aktivnosti može doprinijeti podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti među ranjivim gru- ྆ Ciljane radionice i obuke: Organizovanje ciljanih pama i pomoći im da prepoznaju svoja prava, izazove radionica i obuka o radnoj ravnopravnosti speci- i mogućnosti. fično usmjerenih na potrebe ranjivih grupa. Ove radionice mogu se prilagoditi jeziku, kulturi i nivou obrazovanja ciljne grupe. 24 6.4. Poznavanje prevencije rodno podstaći dijalog i akciju protiv nasilja. Takođe, podrška zasnovanog nasilja gdje se fokus zajednica može doprinijeti osudi nasilja i stvaranju pritiska za promjene na društvenom nivou. stavlja i na djecu, posebno djevojčice Važno je napomenuti da osim fizičkog nasilja, i emocionalno i verbalno nasilje imaju ozbiljne posljedice po Poznavanje prevencije rodno zasnovanog nasilja, sa djevojčice. Stoga, edukacija o različitim oblicima nasilja posebnim fokusom na zaštitu djece, naročito djevoj-i kako se nositi sa njima može biti od suštinskog značaja. čica, je od suštinskog značaja. Ova oblast se bavi razu-Na kraju, kreiranje politika i zakonodavstva koje štite mijevanjem, sprečavanjem i smanjenjem nasilja koje je djevojčice od nasilja i diskriminacije, te njihovo spro-uslovljeno rodnom neravnotežom i predrasudama. Cilj vođenje u praksi, igra ključnu ulogu. Ovo uključuje i je stvoriti bezbjedno i podržavajuće okruženje za sve, a rad na sprečavanju ranog braka, obaveznog školova-naročito za najosjetljivije članove društva. nja za djevojčice, i promociju njihovih prava na zdrav-stvenu zaštitu. Uvođenjem edukativnih programa u školama i za- Sve ove aktivnosti i pristupi zajedno mogu pomoći jednicama, možemo podići svijest kod djece o važnosti u stvaranju okruženja gdje se djevojčice osjećaju si-jednakosti, poštovanju i različitostima. gurno, podržano i osnaženo, te im omogućiti da se suprotstave nasilju i ostvare svoje potencijale u svim Kroz ove programe, djevojčice mogu naučiti o svojim aspektima života. pravima i načinima kako da se zaštite od potencijalnih opasnosti. Takođe, podsticanje međusobnog poštova-Državne institucije igraju ključnu ulogu u promo- nja, razgovora o problemima i podizanja glasa protiv visanju i ostvarivanju rodne ravnopravnosti, prevenciji nasilja može imati dalekosežne efekte. rodno zasnovanog nasilja i zaštiti ranjivih grupa, po-Saradnja sa porodicama je takođe ključna. Roditelji i sebno djevojčica. staratelji treba da budu informisani o znacima i posljedicama rodno zasnovanog nasilja, kako bi mogli pre- Njihova uloga se proteže od usvajanja zakona i politika poznati i intervenisati na vrijeme. Takođe, promovisanje do njihove implementacije i sprovođenja. Evo nekoli-modela jednakih uloga unutar porodice može poslati ko ključnih uloga državnih institucija po ovom pitanju: snažnu poruku djevojčicama da su sposobne ostvariti svoje snove bez obzira na tradicionalne norme. ྆ Zakonodavstvo i politike: Državne institucije su Uključivanje medija i društvenih mreža takođe može odgovorne za donošenje zakona i politika koje imati snažan uticaj na podizanje svijesti. Promovisanje promovišu rodnu ravnopravnost, zabranjuju dis-pozitivnih modela ženskih lidera, inspirativnih priča i kriminaciju i nasilje nad djevojčicama i ženama. kampanja protiv nasilja mogu uticati na širenje poruka To uključuje zakone koji štite od nasilja u porodici, ravnopravnosti i zaštite. nasilja na radnom mjestu, trgovine ljudima i drugih oblika nasilja. Ključno je da se prevencija rodno zasnovanog nasilja shvati kao kontinuiran proces koji zahtijeva napore svih ྆ Sprovođenje zakona: Osim usvajanja zakona, in-segmenata društva. Kroz edukaciju, osnaživanje i za- stitucije su odgovorne za njihovo sprovođenje. To jedničke akcije, možemo stvoriti sigurno okruženje za uključuje pravosudni sistem koji treba osigurati da sve djevojčice, omogućiti im da ostvare svoj puni po- počinioci nasilja budu kažnjeni u skladu sa zako- tencijal i doprinesu društvu na pozitivan način. nom. Osim toga, institucije treba da osiguraju pri- stup pravdi za žrtve i da im pruže podršku tokom Dodatno, važno je da se implementiraju i podrže po- pravnog procesa. sebni programi i resursi usmjereni ka zaštiti djevojčica od rodno zasnovanog nasilja. To može uključivati si- ྆ Edukacija i senzibilizacija: Državne instituci-gurne kuće i skloništa za žrtve nasilja, telefonske linije imaju ulogu u edukaciji javnosti o rodnoj rav- je za hitnu pomoć, kao i psihološku podršku i pravne nopravnosti, nasilju nad ženama i djevojčicama usluge koje su pristupačne i prilagođene potrebama i načinima prevencije. To uključuje organizaciju djevojčica. obrazovnih programa u školama, radionicama za javne službenike i policiju, kao i kampanjama koje Saradnja sa lokalnim zajednicama, liderima i organi- podižu svijest o problemu. zacijama takođe može pomoći u stvaranju podržava- jućeg okruženja za djevojčice. Organizovanje javnih ྆ Pravna zaštita i skloništa: Institucije treba da događaja, radionica i kampanja u zajednicama može osiguraju pravnu zaštitu žrtvama nasilja i da obez- 25 bijede sigurne kuće i skloništa za one koji su u ྆ Finansijska kontrola: Ograničavanje pristupa opasnosti. Ovi resursi treba da budu pristupačni novcu, prisvajanje prihoda ili prisiljavanje osobe da i prilagođeni potrebama različitih ranjivih grupa. preda finansijsku kontrolu je takođe oblik nasilja. ྆ Istraživanja i podaci: Institucije mogu sprovoditi Osoba može osjećati ekonomsku zavisnost i nemo-istraživanja o stanju rodne ravnopravnosti i nasilja gućnost da donosi vlastite finansijske odluke. nad djevojčicama kako bi se dobili pouzdani po- ྆ Izolacija: Ako je osoba ograničena u kontaktu sa daci koji će informisati za dalje akcije i politike. porodicom, prijateljima ili društvenim krugom, ili ྆ Saradnja sa NVO-ima i međunarodnim organi- ako je prisiljena da se udalji od voljenih osoba, to zacijama: Državne institucije treba da sarađuju sa može biti znak izolacije, što je čest oblik nasilja. nevladinim organizacijama, međunarodnim orga- ྆ Nasilje u porodici: Nasilje u porodičnom okruže-nizacijama i drugim partnerima kako bi zajedno nju, uključujući nasilje nad djecom, starijim osoba- radili na prevenciji nasilja i promovisanju rodne ma ili drugim članovima porodice, može takođe ravnopravnosti. biti znak rodno zasnovanog nasilja. ྆ Unapređenje ekonomskih mogućnosti: Institu- ྆ Kontrola kretanja: Ako osoba osjeća da nema cije mogu kreirati programe i politike koje promo-slobodu da se kreće ili odlazi gdje želi bez dozvole višu ekonomske mogućnosti za žene i djevojčice, ili nadzora, to može ukazivati na kontrolu i nasilje. uključujući obuke za zapošljavanje, podsticaje za ྆ Prijetnje i intimizacija: Bilo kakve prijetnje fizič- preduzetništvo i druge inicijative. kom ili emocionalnom sigurnošću, kao i prisiljava- ྆ Kaznene mjere: Državne institucije treba da osi-nje na strah ili tišinu, mogu biti znakovi nasilja. guraju da kaznene mjere za nasilnike budu ade- kvatne i odvraćajuće, kako bi se smanjio broj slu- Važno je da osobe prepoznaju ove znakove i da se čajeva nasilja. osjećaju podržano, da potraže pomoć ukoliko se iden- tifikuju kao žrtve rodno zasnovanog nasilja. Razgovor Sve ove uloge državnih institucija su ključne za stva-sa pouzdanim osobama, stručnjacima ili organizacija- ranje sigurnijeg i ravnopravnijeg društva, gdje su dje-ma koje pružaju podršku žrtvama nasilja može biti prvi vojčice zaštićene od nasilja i diskriminacije, te imaju korak ka zaštiti i osnaživanju. jednake mogućnosti za razvoj i uspjeh. Shvatanje da je žrtva rodno zasnovanog nasilja može biti izazovno, posebno ako osoba nije upoznata sa znakovima i 6.5. Podrška ekonomskoj nezavisnosti žena oblicima nasilja. Evo nekoliko ključnih indikatora na koje žene i djevoj- Žene čine polovinu čovječanstva, a njihove ideje, zna- čice mogu obratiti pažnju kako bi prepoznale da su nja, sposobnost, energija, umjetnička, politička i nauč- žrtve rodno zasnovanog nasilja: na kreativnost su do sada uglavnom bili zapostavljeni ྆ Fizičko nasilje: Ovo obuhvata udaranje, šama-i zaboravljeni. Na primjer, da li ste znali da je upravo ranje, guranje, davljenje ili bilo kakav fizički na- žena iz Berana, prva prevela Gorski vijenac na francu-pad. Ako osoba doživljava povrede ili ima vidljive ski jezik? Ili da je prva žena mašinovođa u cijeloj Jugo-modrice, posjekotine ili druge povrede koje nisu slaviji bila žena iz Podgorice; te da je Kotoranka bila objašnjene ili za koje postoji sumnjiv razlog, to jedna od prvih kompozitorki na južnoslovenskim pro- može biti znak fizičkog nasilja. storima? Vjerovatno da ne. Što ne bi bio slučaj da je to učinio neki muškarac. Žene su ogroman izvor snage i ྆ Emocionalno i psihičko zlostavljanje: Ovo se uspjeha i ako im se pruži prava društvena šansa i budu odnosi na konstantno vrijeđanje, omalovažavanje, rodno ravnopravne, mogu da predstavljaju snažni pro- ponižavanje, kontrolisanje ili zastrašivanje. Ako osogres civilizacije. Takođe, žene su potencijal održivog ba osjeća da je stalno kriva, bezvrijedna ili da nema ekonomskog razvoja svih naprednih ekonomija i time kontrolu nad sopstvenim životom, to su potencijalni neizostavni faktor u poboljšanju ženskih ljudskih prava znaci emocionalnog i psihičkog zlostavljanja. kao nedjeljive cjeline univerzalnih ljudskih prava. ྆ Seksualno zlostavljanje: Ovo uključuje neželjeni Što se tiče ekonomskog osnaživanja i osamostaljivanja seksualni kontakt ili prisilu na seksualne aktivnosti žena, znamo da je to jedan od ključnih faktora napretka bez saglasnosti. Bilo koji oblik seksualnog nasilja, društva i pitanje koje svaka država treba ozbiljno i prio-uključujući i prisilne odnose, prisilne fotografije ritetno da rješava. ili prisilne seksualne radnje, predstavlja ozbiljan problem. 26 Ekonomsko osnaživanje pomaže ženama da dođu rološke, regulatorne i pravne barijere koje ograničavaju do sigurnosti, pronađu posao ili radom od kuće obez-potencijal i ukupan nivo njihovih poslovnih aktivnosti.4 bijede sebi finansijska sredstva za život. Takođe, potrebno je ohrabrivati i podsticati poslovno umrežavanje žena, te ulagati u intenzivniju promoci-Takođe, ekonomsko osnaživanje žena stvara bitan pre- ju ženskih poslovnih mreža i pojedinačnih primjera duslov za život bez nasilja. To je jedan od ključnih fakto-uspješnih žena u biznisu i menadžmentu - prije svega ra prevencije i zaštite od nasilja nad ženama. Ekonomski od strane medija, ali i ostalih razvojnih partnera izjav-nezavisna žena je slobodna žena, žena koja ima izbora. nog, privatnog i civilnog sektora. Konačno, upravo je Kao takva ona uvijek može da napusti nasilnika, da radi, promocija ženskog biznisa jedan od najefektnijih mo-da izdržava sebe i svoju djecu. Žena koja je finansijski dela budućeg razvoja ove oblasti, a time i prepoznava-nezavisna može da odlučuje o svom životu i da ga kreira nja žena kao nosilaca promjena koje vode dobrobiti, na način koji njoj odgovara. Zato svakodnevno moramo ekonomskom i socijalnom napretku cijelog društva. raditi na promovisanju značaja i ekonomskom osnaživa- Ovo mora biti naš zajednički cilj i okosnica u svakodnju žena - naših najmilijih, prijateljica, poznanica, korisni-nevnom radu. ca, članica, sugrađanki, itd. Dalje, žene koje su ekonomski nezavisne suočene su Ekonomsko osnaživanje žena i unapređivanje rodne sa neravnopravnošću u procesima donošenja odluka ravnopravnosti je prioritetna oblast, koja se realizuje na tržištu rada i to je svakodnevica i na tome treba još posredstvom aktivnosti za postizanje rodne ravnoprav-puno raditi. Rodna diskriminacija na tržištu rada ispolja-nosti, a obično kroz programe i projekte ministarstava, va se i dalje u velikom stepenu kroz stereotipnu ulogu službi za zapošljavanje, privredne komore, udruženja žene u porodici i društvu, kroz manju stopu zapošljeno-poslodavaca, nevladinih organizacija, itd. Ekonomsko sti žena i velikom ekonomskom zavisnošću. Nažalost, u osnaživanje žena može se sprovoditi i kroz različite ra-društvu su prisutne razlike prilikom zapošljavanja kao i u dionice, obuke, prekvalifikacije koji prije svega obez-visini zarade, ali i brojna kršenja radnih prava žena. Ovo bjeđuju ženama da steknu dodatna znanja i vještine, je nešto što se teško dokazuje i ostaje u sferi tzv. „nepri-te poboljšaju svoj položaj na tržištu rada ili pokrenu jatnih“ tema o kojima se nerado ili rijetko govori zbog sopstveni biznis. straha od posljedica - gubitka posla, smanjenja plata ili neisplaćivanja zarada.5 Česti su slučajevi i da se diskri-Kako pokazuju istraživanja Monstata u Crnoj Gori, tek minacija na osnovu pola ne prijavljuje, jer se uglavnom svako deseto preduzeće je u vlasništvu žena. Ovo je i ne prepoznaje kako od samih žena tako i od njihovih svojevrstan paradoks ako imamo u vidu da žene isto-nadređenih. Zato je neophodno raditi na mijenjanju vremeno čine većinu u ukupnoj populaciji, a manjinu rodnih uloga, kako ne bi bilo situacija u kojima će se na u privrednom životu Crne Gore. Opšte je poznato i žene koje traže posao gledati isključivo kao na nekog ko da je stopa nezapošljenosti među ženama na sjeveru će stalno “uzimati bolovanje zbog brige o djeci”. sedam puta veća nego na jugu i tri puta veća od cen- tralnog regiona. I dok čekamo nove statističke podatke Jedna od prepreka je i problem usklađivanja posla i koji će omogućiti zvaničnu verifikaciju mogućih (i oče-porodice, koji više pogađa žene nego muškarce. Žene kivanih) pozitivnih promjena u ovoj oblasti, treba istaći su te koje, u odnosu na muškarce, manje vremena da rezultati brojnih istraživanja i analiza u svijetu poka-provode na plaćenim, a duplo više vremena na nepla- zuju da upravo ulaganje i podrška ženama u biznisu ćenim poslovima. One su suočene sa velikim dijelom i menadžmentu predstavljaju jedno od najefikasnijih odgovornosti i obaveza koje im otežavaju učešće u sredstava za povećanje jednakosti i promociju inklu- profesionalnom i političkom životu, što u velikoj mje-zivnog i održivog ekonomskog rasta. Stoga, rodna rav- ri utiče na stopu zapošljenosti žena, natalitet i položaj nopravnost nije samo tzv. ženska tema, već, iznad sve- žena na tržištu rada. Preporuke za razvijanje mjera koje ga, životna tema i ekonomski i politički imperativ, što promovišu mogućnost usklađivanja privatnog sa pro-upućuje na dužnu pažnju ne samo donosilaca odluka, fesionalnim i javnim životom bi trebalo da se usmje već i šire društvene zajednice. re na povećanje stepena učešća žena na tržištu rada, zatim na unapređenje usluga koje se pružaju u lokalu, U tradicionalnim ekonomijama kakva je i crnogorska, kao i na sam pristup tim uslugama. Sa druge strane, još uvijek postoje brojni izazovi koji u većoj ili manjoj preporuka je da je neophodno sprovoditi i promovisa-mjeri usporavaju i otežavaju razvoj ženskog preduzet- ti kampanje i pozitivne akcije koje se odnose na uskla-ništva. Da bi se ti izazovi uspješnije riješili, potrebno je đivanje porodičnih i poslovnih obaveza žena. da se ženama obezbijedi pristup ključnim finansijskim i nefinansijskim resursima, kao i mogućnost poslovanja 4 Žensko preduzetništvo u Crnoj Gori, IPSOS Strategic Marketing, 2011. koje isključuje polno zasnovane institucionalne, kultu-5 Podrška razvoju ženskog preduzetništva, Vodič za otpočinjanje biznisa - Unija poslodavaca i Opština Rožaje 27 Posebno treba raditi na osnaživanju i ohrabrivanju što će ujedno doprinijeti razvoju postojećih i otvaranju žena sa sela da se uključe u tržište rada i dodatno novih preduzeća, kreiranju novih radnih mjesta i rastu edukuju i informišu o pokretanju svojih malih biznisa. zapošljenosti. Prema strategiji, realizacija ključnih mje- Žene koje žive na selu prepoznate su kao višestruko ra podsticanja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori uk-diskriminisana grupa. Među seoskim ženama malo je ljučuje četiri strateška prioriteta, i to: onih koje su formalno zapošljene. One same se izjaš- njavaju kao „nezapošljene“ ili „domaćice“ što ukazuje • kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta za razvoj na i dalje prisutan trend da se neplaćeni ženski kuć- ženskog preduzetništva, ni rad i dalje ne vrednuje (što je jednako i u gradu i • bolji pristup finansijama, na selu). Žene na selu pored pomaganja u sezonskim poljoprivrednim poslovima najčešće same obavljaju • obezbjeđenje potrebnih znanja i vještina, sve kućne poslove i rade duže od 8 sati dnevno. Mali • promociju, umrežavanje i zagovaranje interesa procenat formalno zapošljenih među seoskim ženama žena preduzetnica.6 posljedica je djelovanja više različitih faktora. Više od polovine nezapošljenih žena u ruralnim područjima ni-Crnogorsko društvo sve više prepoznaje uticaj ženskog kada nijesu pokušale naći posao. Hroničan problem je biznisa na ekonomiju zemlje, naročito u smislu predu- nedostatak raspoloživih radnih mjesta tamo gdje žive, zetničke sposobnosti žena da stvaraju radna mjesta za a, osim što ne mogu da biraju posao, mjesta koja se sebe, ali i za druge. Takođe, primjetan je i veći stepen nude ženama su slabo plaćena. Zaposlenje u gradu razumijevanja uloge ženskog preduzetništva koje se, za neke žene nije opcija, jer bi morale svakodnevno time što omogućava ekonomsku nezavisnost, bavi i da putuju na posao, kao i da rade po smjenama i vi- položajem žena u društvu i ulogom preduzetništva u kendom, pa bi to teško uskladile sa obavezama prema tom istom društvu. Sve navedeno upućuje da se mora porodici i brigom o djeci. Neke žene jednostavno više istrajavati na strateškom pristupu u realizaciji zapo-ne mogu da naći posao, nisu konkurentne na tržištu četih ekonomskih reformi koje razvoj preduzetništva rada zato što nemaju kvalifikacije koje poslodavci traže žena podržavaju na dugoročnoj osnovi. Posebno, bit-ili je na djelu prikrivena diskriminacija po godinama i no je imati u vidu da žensko preduzetništvo predstavlja poslodavci teško zapošljavaju starije žene. svojevrstan lobi za stvaranje korisne poslovne klime, brži privredni razvoj, smanjenje siromaštva i nezaposle-Ovakva situacija nas podstiče da treba raditi i na alter-nosti, ekonomsko osnaživanje žena i postizanje rodne nativnim vidovima zapošljavanja i samozapošljavanja ravnopravnosti, a time i uspješniji proces EU integracija žena. Preduzetništvo i preduzetničke osobine su nešto Crne Gore. Osnivanje novih i razvoj postojećih biznisa što se tradicionalno vezuje za muškarce. Ali, danas prak- žena treba posmatrati ne samo s aspekta koji on ima na sa dokazuje da preduzetničke vještine nijesu urođene, otvaranje novih radnih mjesta, već i njegovog ukupnog već se kao i sve druge vještine mogu naučiti i savladati. doprinosa uvođenju potrebne poslovne dinamike, ja- čanju konkurentnosti, kao i razvoju ukupne privrede. 7 Preporuka je da treba aplicirati za projekte čije su aktivnosti usmjerene su upravo na različite obuke i Brojna istraživanja sprovedena prethodnih godina u našoj zemlji pokazuju da su žene preduzetnice u po- prekvalifikacije žena za razvijanje biznis ideje i započislu odgovorne, efikasne, tačne, istrajne, sistematične i njanje samostalnog ili porodičnog biznisa. racionalne. Kao vlasnice biznisa dobro su obrazovane, većinom udate i imaju djecu, u biznis najčešće ulaze u Jako korisni mogu biti i projekti kojima se promovi-dobi od 30 do 40 godina starosti, a posluju u oblasti- šu ideje unapređenja znanja iz oblasti preduzetništva ma koje uglavnom pripadaju tradicionalnim ženskim odnosno razvijanja posebnih vještina koje snaže žene, zanimanjima (trgovina, usluge, turizam). Žene su naj-povezuju ih sa poslodavcima i omogućuju im tzv. obu- češće vlasnice mikro i malih preduzeća, što znači da ku na radu i jedan vid podrške za aktivno traženje po-pripadaju kategoriji onih privrednih subjekata čija flek-sla na tržištu rada. sibilnost posebno dolazi do izražaja u periodima krize Kada je naša zemlja u pitanju, uz postojeća strateška i slabije privredne aktivnosti. Za razliku od muškaraca dokumenta, pravni institucionalni okvir, važan podsti-koji za osnivanje preduzeća koriste kreditna sredstva caj za dalje procese ekonomskog osnaživanja žena komercijalnih banaka, žene ulažu sopstvena sredstva pruža i Strategija razvoja ženskog preduzetništva ili ih obezbjeđuju kroz državne programe podrške u Crnoj Gori 2021 - 2024 koja ima za cilj podstica-start-up biznisu. Kao i muškarci, i žene najčešće samo-nje bržeg i lakšeg ekonomskog osnaživanja žena, kroz stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta i pružanje 6 Strategija razvoja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori, 2021-2024 7 Procjena okruženja za žensko preduzetništvo u Crnoj Gori, Unija posloda-podrške razvoju njihovih preduzetničkih potencijala, vaca CG 28 stalno osnivaju preduzeće, ali rjeđe od njih nasleeđu-Takođe, valja napraviti pregled i podsjetiti na relevat-ju tj. nastavljaju porodični biznis. U radu ih karakteriše ne institucije koje nude finansijsku podršku poten-sklonost ka regularnom poslovanju, onom koje je u cijalnim preduzetnicama u Crnoj Gori (programi fi-skladu sa zakonom utvrđenim pravilima i procedura- nansijske podrške za pokretanje biznisa) su: ma. Najčešći motivi žena za ulazak u preduzetništvo su 1. INVESTICIONO - RAZVOJNI FOND (IRF) obezbjeđivanje finansijske stabilnosti porodice, posje-dovanje preduzetničkog duha i želja za dokazivanjem Investiciono-razvojni fond je finansijska institucija koja vlastite sposobnosti. Međutim, praksa pokazuje da na-nudi najpovoljnije uslove za kreditiranje malog bizni-kon par godina poslovanja, ženski biznis obezbjeđuje i sa u Crnoj Gori. IRF je u posljednjih nekoliko godina primarne finansije, odnosno egzistenciju porodice. značajno proširio broj kreditnih linija, a ovdje ćemo pobrojati najvažnije aspekte kreditnih linija koje se od-U našoj zemlji žene preduzetnice pokazuju veću upor- nose na početnike, mlade i žene u biznisu: nost i strpljivost u vođenju biznisa nego njihove muške kolege. U prethodnom periodu, dokazale su se efika-1.1. Program podrške razvoju preduzetništva snim upravljanjem, kvalitetnim odlukama i odgovornim 1.2. Program kreditiranja visokoškolaca pristupom ispunjavanju obaveza, a takvim odnosom uspjele da se izbore sa ekonomskom krizom i održe po-1.3. Program podrške ženama u biznisu slovanje koje je i inače opterećeno problemima naplate 1.4. Program podrške ženama u biznisu - start up potraživanja, umanjene likvidnosti i manjka finansijskih 1.5. Program kreditiranja početnika u biznisu - start up sredstava. Zato i njima, ali i svim potencijalnim učesnica-ma u biznisu treba dati priliku i omogućiti im da ostvare 1.6. Program kreditiranja mladih u biznisu svoja prava, daju doprinos, ali i ubiraju dobit od ekonomskog, društvenog, kulturnog i političkog razvoja.8 2. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE CG Osim zapošljenja kod poslodavaca, žena može da do- Zavod za zapošljavanje Crne Gore sprovodi progra- nese odluku da realizuje svoju biznis ideju. Tada je ve-me kontinuiranog stimulisanja zapošljavanja i pre- oma važno odabrati odgovarajući i najpogodniji oblik duzetništva koji je namijenjen nezaposlenim licima kroz koji će obavljati djelatnost. Zakon o privrednim sa evidencije ZZZCG koji žele da pokrenu sopstveni društvima predvidio je da se u Crnoj Gori privredna biznis. djelatnost može obavljati u nekom od sljedećih oblika: Za preciznije podatke o navedenim kreditnim linijama, 1. PREDUZETNIK koje su ovdje pobrojane samo informativno da bi se stekla opšta slika o mogućnostima ekonomskog osna- 2. DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠ- živanja žena, ipak je potrebno direktno posjetiti sajto- ĆU (DOO) ve ili kreditne savjetnike navedenih institucija. 3. ORTAČKO DRUŠTVO 3. OSTALI IZVORI FINANSIRANJA I NEFINANSIJ- 4. KOMANDITNO DRUŠTVO SKA PODRŠKA RAZVOJU BIZNISA 5. AKCIONARSKO DRUŠTVO Osim opisanih kreditnih linija koje nude Investicio- 6. DIO STRANOG DRUŠTVA no-razvojni fond i Zavod za zapošljavanje, programe podrške potencijalnim preduzetnicama, početnicama 7. POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAČ u biznisu i poljoprivrednim proizvođačima obezbjeđu- ju i pojedina ministarstva (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo ekonomije itd.) i same lokalne samouprave u skladu sa sopstvenim moguć- nostima i odlukama na lokalnom nivou. Nefinansijsku podršku potencijalnim preduzetnicama i početnicama u biznisu (edukacija, mentorstvo, pomoć u izradi bi- znis plana...) nudi i niz drugih agencija i organizacija: Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, Unija poslodavaca Crne Gore, Privredna komora Crne Gore, UNDP, Regionalna razvojna agencija Bjelasica, Komo- vi & Prokletije, Asocijacija poslovnih žena Crne Gore, Udruženje preduzetnica Crne Gore, itd. 8 Procjena okruženja za žensko preduzetništvo u Crnoj Gori, Unija poslodavaca Crne Gore 29 Umjesto zaključka, možemo se podsjetiti integrisanog normativna rješenja ali bez adekvatne primjene. Iako okvira Međunarodne organizacije rada (ILO) koji je za-su Ujedinjene nacije, Evropska Unija i Savjet Evrope snovan na pretpostavci da ukoliko su žene opremlje-najznačajniji međunarodni promoteri ovog koncepta, ne potrebnim resursima, vještinama i mogućnostima na lokalnom nivou se na uvođenje rodne ravnoprav-za pokretanje stabilnog biznisa, tada će zemlja izvući nosti u javne politike uglavnom gleda kao na sušto dobit iz smanjenog siromaštva, većeg stepena zapo-dodavanje „ženske komponente“, ili „komponente rod-slenosti i ekonomskog rasta. Žene preduzetnice će biti ne ravnopravnosti“ postojećim aktivnostima. Međutim, u mogućnosti da razvijaju svoje kompanije i postaće pomenuto obuhvata mnogo više od povećanja stepe-značajni akteri u nacionalnoj privredi, a to će otvoriti na učešća žena u procesima odlučivanja. O no obuhva-puteve za veću socijalnu inkluziju žena u javnom dome-ta ugrađivanje percepcija, iskustava, znanja i interesa, nu, veći stepen jednakosti polova, kao i za ekonomsko kako žena, tako i muškaraca u procesu kreiranja politika, osnaživanje žena. planiranja i odlučivanja. Ugrađivanje rodnog aspekta u Čini se da je i u Crnoj Gori konačno došlo vrijeme za javnu politiku postavlja rodnu ravnopravnost u centar promjene koje će omogućiti reprezentativan udio žena donošenja odluka, srednjoročnih planova, programa, nosilaca poslovnih aktivnosti i privredni ambijent koji je budžeta, institucionalnih struktura i postupaka. Sagle-povoljan za ekonomsko osnaživanje žena. Na nama je davanje politika iz rodne perspektive može ukazati na da pružimo svestranu podršku i damo svoj doprinos po-potrebu za promjenom ciljeva, strategija i akcija kako bi se obezbijedilo da i žene i muškarci mogu uticati na-menutom, naravno na načine koji nam to dozvoljavaju. proces razvoja, učestvuju u njemu i imaju korist od tog procesa.9 6.6. Predstavljanje važnosti rodne Prethodni pristupi koji su se bavili pokušajima suzbija-ravnopravnosti i prevencije rodno nja neravnopravnog položaja žene u društvu fokusirali zasnovanog nasilja opštinskim političkim su se na ono što ženama nedostaje (npr. odgovarajuća obuka i obrazovanje), čime se prećutno priznavalo da predstavnicima je problem u ženama i da stoga žene moraju da se pro- mijene ako žele da imaju koristi od razvoja. Istraživanja su dokazala da žene nisu isključene iz razvoja - one su U velikom broju lokalnih samouprava, prisutne su pret-u potpunosti uključene u društvo, ekonomiju i razvoj, a postavke da rodna ravnopravnost nije toliko važna. Da njihov rad (kako na tržištu rada, tako i onaj neplaćeni u ne postoje problemi u pogledu ravnopravnosti u orga-domaćinstvu) doprinosi razvoju. Međutim, po pravilu, nizaciji rada lokalnih samouprava, ili da lokalna samo-njihov doprinos razvoju nije dovoljno vidljiv i mjerljiv. uprava već dovoljno radi na promociji ravnopravnosti. Problem nije u nedovoljnoj uključenosti žena, već u Ove pretpostavke mogu da imaju negativan uticaj na neravnopravnom položaju žena i muškaraca i u druš- angažovanje u naporima za ostvarivanje rodne rav- tvenim procesima i institucijama koje podstiču nerav- nopravnosti na lokalnom nivou. To je problematično, nopravnost. Umjesto da se položaj žena analizira izolojer nam svakodnevno iskustvo pokazuje da lokalne sa- vano, mora se uzeti u obzir širi kontekst njihovog života mouprave moraju biti aktivno uključene u ostvarivanje u porodici, ekonomiji i društvu. Kao i način na koji druš- rodne ravnopravnosti i prevenciji rodno zasnovanog tvo i institucije posredstvom vrijednosti i praksi podstiču nasilja. neravnopravnost žena i muškaraca i prevenciju rodno Nejednakost se stvara u svakodnevnom životu i u zasnovanog nasilja. Ovo je jako bitno jer ukoliko je ne-svakodnevnom radu. Zato je važno da se rodna rav- ophodno, različitim akcijama u lokalu i zagovaranjima nopravnost integriše na svim nivoima i u svim oblasti-kod političkih predstavnika, možemo čak insistirati i na ma rada u lokalnim samoupravama. Lokalni mehaniz-reorganizaciji političkih procedura i rutina, jer su posto-mi treba da omoguće uključivanje ženskih interesa i jeće pune predrasuda prema pitanju roda. učešće žena u definisanju prioriteta lokalnih politika. Stalno i iznova se pokazuje da rodne različitosti nisu Takođe, treba da ohrabre učešće aktivista i aktivistkinja priznate, te da su pune neosnovanih pretpostavki za-i ženskog pokreta u kreiranju politika, što bi svakako snovanih na predrasudama koje favorizuju postojeću doprinijelo kvalitetnijim i efikasnijim odlukama opštin-rodnu neravnopravnost. Strategija i nastojanja integri-skih političkih predstavnika. sanja rodnog aspekta, i nas i svih ostalih aktera, mora Ideja o integrisanju rodne perspektive u javne politike, biti usmjerena na aktivno suzbijanje ovakve prakse i odnosno uzimanje u obzir uticaja na rod prije dono- šenja odluka je veoma aktuelna, ali nažalost slabo za-9 Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru, Evropski institut za rodnu ravnopravnost, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, MONSTAT, Odjeljenje stupljena i primijenjena u praksi. Čini se da imamo sva za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava, UNDP - 2019 30 promovisanje pravednijih odnosa između žena i muš- Zakon o rodnoj ravnopravnosti, osim što obavezuje na karaca, te strogu prevenciju rodno zasnovanog nasi- razmatranje lokalnih politika sa stanovišta rodne ravlja. Ipak, trebamo biti svjesni da uključivanje rodnog nopravnosti, uređuje i vođenje rodno osjetljive službe-aspekta u javne politike ne može zamijeniti politiku ne evidencije, zabranu diskriminacije pri ostvarivanju jednakih mogućnosti, čiji je cilj rješavanje specifičnih prava iz oblasti socijalne zaštite, obavezuje na učešće problema pojedinih marginalizovanih grupa, uključumanje zastupljenog pola u međunarodnim delegacija- jući marginalizovane žene. ma jedinica lokalne samouprave, itd. Na osnovu svega navedenog, nesumnjivo je važno Lokalni mehanizmi su zakonom predviđeni kao mo- predstavljati značaj rodne ravnopravnosti i prevencije gućnost i kao institucionalno rješenje za sprovođenje rodno zasnovanog nasilja opštinskim političkim pred-rodne procjene i usvajanje rodno osjetljivih politika, te stavnicima u Crnoj Gori. Dodatni razlozi su sledeći: je isto izuzetno važno primjenjivati i u praksi. • Podjednako, i žene i muškarci treba da budu u Međutim, kako bi se ojačali mehanizmi za postizanje središtu politike. Treba insistirati na važnosti poli-rodne ravnopravnosti, te kako bi dali puni doprinos tike koja garantuje ravnopravnost, jednaka prava promociji i zaštiti ženskih prava u narednom periodu, i jednake mogućnosti svim ženama i muškarcima preporuka je da opštinski politički predstavnici u društvu. Politički predstavnici kao donosioci po- trebaju raditi na: litičkih odluka moraju da obrate pažnju na poslje- • uspostavljanju sistema rodnog budžetiranja na ni- dice svojih odluka po život svih građana i građan- vou lokalne samouprave, ki. To je fer i human pristup, koji ujedno doprinosi prevenciji rodno zasnovanog nasilja. • povećanju informisanosti građana i građanki o aktivnostima u oblasti postizanja rodne ravnoprav- • Rodna ravnopravnost vodi boljem upravljanju. U nosti na lokalnom i državnom nivou, središtu politika su potrebe i interesi svih građa- na i građanki, a specifičnosti njihovog položaja su • povećanju vidljivosti rada opštinskih Kancelarija uzete u obzir. za rodnu ravnopravnost, • Zato što uključuje i žene i muškarce i u potpunosti • na daljem unapređenju saradnje Kancelarije za koristi ljudske resurse. rodnu ravnopravnost i ostalih relevantnih aktera na lokalnom i nacionalnom nivou u oblasti krei- • Zato što rodna ravnopravnost postaje vidljiva u ranja i sprovođenja politika rodne ravnopravnosti. javnoj politici. Uvođenje rodnog aspekta pokazuje da rodna ravnopravnost i borba protiv nasilja nije Svemu pomenutom mi možemo doprinijeti kroz konti- visoki standard, već važno društveno pitanje i ubr- nuirane programe, projekte, pa i manje akcije u lokalu zani razvoj društva. (okrugli stolovi, debate, tribine, javne rasprave, fokus • Zato što uzima u obzir različitosti koje postoje izme-grupe, potpisivanje memoranduma, lokalne inicijative, đu žena i muškaraca, kao i različitosti unutar žena direktne sastanke sa opštinskim političkim predstavni-kao grupe, tj. među ženama (specifičnosti položaja cima, itd.). Sve ovo ujedno mogu biti i primjeri za ra-djevojaka, starijih žena, samohranih majki, žena sa zličite načine predstavljanja važnosti rodne ravnoprav-sela, žena sa invaliditetom, Romkinja i drugih gru- nosti i prevencije rodno zasnovanog nasilja opštinskim pa naročito izloženih riziku od diskriminacije). političkim predstavnicima. Dakle, sve navedeno potvrđuje da značaj uvođe- nja rodne ravnopravnosti i prevencije rodno zasnova- 6.7. Načini borbe protiv rodno zasnovanog nog nasilja u javne politike, doprinosi boljem razumi-nasilja (alati, strategije, metode) jevanju problema i priznaje rodnu ravnopravnost kao dio ciljeva razvoja. U borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i zaštiti od nasilja, značajnu ulogu igraju ženske nevladine or-Primjenom stavova o rodnoj ravnopravnosti u planiranju, ganizacije, sa iskustvom u ovoj oblasti. formulisanju i sprovođenju svih mjera, propisa i zakona nastaje rodno osviješćena politika. Ona zapravo znači da Svjedoci smo da civilni sektor nesebično pruža kontinu-se načelo rodne ravnopravnosti sistematski uvažava.10 iranu podršku u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja na razne načine i preduzimajući svakodnevne mjere. 10 Analiza aktivnosti lokalnih samouprava u ostvarivanju rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou, OEBS i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava CG, 2017 31 Što se tiče strategija i ostalih zakonskih alata, ne oblike ponašanja. Sve pomenuto će nam pomoći uglavnom je sve već predstavljeno i obrazloženo u da poruke kampanje uskladimo sa realnostima na te- prethodnim poglavljima. Kao konkretne metode i renu, a u skladu sa postavljenim ciljevima kampanje. akcije za najefikasnije davanje doprinosa ostvarivanju Takođe, ne postoji direktna i jasna veza između poruka gore pomenutog a od strane aktera iz civilnog sektora, koje šaljemo mladim djevojkama i njihove reakcije na predlažu se: te poruke. Iako je kampanja prilagođena djevojkama, važno je znati da sve djevojke neće reagovati na istu poruku na isti način. 6.7.1. Sprovođenje uličnih kampanja za Ulične kampanje koje su usmjerene na mlade djevojke podizanje svijesti koje su usmjerene na mlade mogu biti kreirane u cilju podizanja njihove svijesti o djevojke i koje su prilagođene djevojkama važnosti rodne ravnopravnosti i prevencije nasilja, tako da prepoznaju rizike, kritički promišljaju o odlukama Ulične kampanje s ciljem podizanja svijesti mogu po-koje donose, prepoznaju različite oblike nasilja i dono-krenuti i sprovoditi različiti akteri, individualno ili u se odluke koje su najbolje za njih i njihovo okruženje. partnerstvu, počev od vladinih resora na svim nivoima Kampanje mogu biti dizajnirane i na način da jasno de- (lokalni, regionalni, državni ) do organizacija civilnog finisanim porukama i informacijama pozitivno utiču na društva, neformalnih grupa građana, pojedinaca, ak-znanje, stavove, vrijednosti, uvjerenja i ponašanje. tivista. Ne samo da kampanje imaju snagu da utiču na Takođe, kampanjama možemo uticati na opštu klimu i faktore rizika, one zapravo mogu biti pokretačka snaga stvoriti preduslove da mlade djevojke i mladi uopšte, tj. mogu da mobilizuju posebno mlade da se aktivno lakše praktikuju određena uvjerenja, stavove i pozi- uključe u transformaciju okruženja u kom žive, a sve u tivne oblike ponašanja. Kampanje koje su prilagođe-cilju postizanja krajnjeg cilja. Ulične kampanje mogu, ne mladim djevojkama, treba da upoznaju ove mlade ako se kreiraju na pravi način i ukoliko integrišu različi-osobe sa osnovnim principima ljudskih prava, mije-te vrste komunikacije, biti uspješne u prenošenju pozi-njaju njihove stavove o „pozitivnim ishodima nasilja“, tivnih poruka na veće grupe ljudi, na nivou zajednice transformišu uvjerenja o nasilju kao bezazlenoj poja-ili čitave države. Dakle, ulične kampanje mogu biti ko-vi, posebno kada se radi o formama koje su u društvu risno i efektivno sredstvo podizanja svijesti i danas su identifikovane kao „manje štetne“ ili se skrivaju iza ter-identifikovane kao jedan veoma značajan metod pre- mina „zezanje“. Svako nasilje proizvodi negativna osje-vencije i kontrole ponašanja koja želimo da mijenjamo, ćanja onih koji su mu izloženi, a mladima je potrebno prije svega kod mladih djevojaka. pokazati da svako nasilje proizvodi patnju, bol, tugu i Kada planiramo kampanju, važno je da prethodno de-nezadovoljstvo.11 finišemo očekivane rezultate te kampanje. Da li ulič- Dodatno, ulične kampanje prilagođene djevojkama nom kampanjom samo želimo da informišemo mlade mogu imati za cilj da ohrabre djevojke da reaguju na djevojke o određenom pitanju, ili pak da utičemo na pozitivan način u situacijama nasilja - šta one kao svje-njihove stavove o tom pitanju. Bez obzira što se radi o doci mogu preduzeti da spriječe nasilje, zaustave ga istoj temi, pristupi kampanje će biti različiti obzirom da ukoliko mu svjedoče i ohrabre proaktivno i prosocijal-je informisanje najjednostavniji rezultat kampanje, a no ponašanje vršnjaka kao važne preventivne strate-promjena stava kompleksan cilj koji zahtijeva primjenu gije. Ovakve kampanje podstiču i ohrabruju mlade na više različitih komunikacijskih strategija. promjenu kulture ponašanja mladih, šalju jasnu poru- Da bi kampanja ovog tipa bila uspješna, mora biti za- ku da je reagovanje i dalje preuzimanje koraka poželj-snovana na jasnoj definiciji i poimanju nasilja nad že-no ponašanje i kako mogu da reaguju u različitim situ-nama i nasilja u porodici iz rodne perspektive i per- acijama. Upravo to djelovanje na širu vršnjačku grupu, spektive ljudskih prava. Dalje, potrebno je da adresira promovisanje poželjnih obrazaca ponašanja moguće pitanja koja su relevantna za grupu kojoj se obraćamo, je jedino kroz kampanje. tj. nosi pravu poruku i da je usklađena sa lokalnim kon-Ulične kampanje su posebno značajne jer zahtijevaju tekstom - posebno jer se sprovodi na ulici. Na primjer, grupno učešće više aktera u procesu planiranja, or-ukoliko naša kampanja treba da adresira pitanja rodno ganizacije i izvođenja. U tom smislu, mlade djevojke zasnovanog nasilja, potrebno je da razumijemo koja učesnice bi mogle razviti osjećaj vlasništva nad proce-forma nasilja je najzastupljenija, zašto je najzastupljeni-som a takav osjećaj može dovesti do boljeg usvajanja ja i kakve su potencijalne posljedice nasilja; šta mlade pozitivnih stavova i odbrane vrijednosti na kojima se djevojke i žene misle o nasilju kojem svjedoče ili kojem su izložene; da li one vide nasilje kao aktuelan pro-11 Priručnik za sprovođenje kampanja za mlade: Promocija rodne ravnoprav-blem ili pojedine forme nasilja percipiraju kao bezazle-nosti i zdravih stilova života, SMART Kolektiv i CARE, 2017 32 kampanja temelji. Učešće mladih u ovakvim aktivnosti-Kampanje koje se obično sprovode na ovaj dan ma, posebno ako uključimo oba pola, ujedno je sna- sadrže radionice za mlade na kojima se edukuju žan motivator jer mladi ljudi najbolje promovišu ono o različitostima, zatim posebne kampanje kao što u šta vjeruju. su koalicije mladih iz različitih zajednica koje imaju I na kraju, poruke kampanje su najvažnije i treba da zajedničke aktivnosti, kampovi, sport, itd. adresiraju specifičnost grupe kojoj se obraćamo, te • Međunarodni dan porodice - 15. jun. Kampanje se moraju biti kreirane u skladu sa očekivanom promje- obično fokusiraju na podizanje svijesti o preven- nom koju želimo da postignemo. tivnom djelovanju protiv nasilja u porodici, nasilja Sledeći primjeri mogu biti od pomoći prilikom planira-između partnera i fizičkog nasilja nad djecom. nja i sprovođenja bilo koje kampanje ili mjere za podi- • Tematski osmišljene poruke namijenjene djevojka- zanje svesti o nasilju nad ženama: ma i njihovo ispisivanje u obliku grafita, murala, pisanje poruka kredom po ulici, posteri, bilbordi, itd. • Međunarodni dan žena - 8. Mart. Kampanje mogu da promovišu uspješne žene u svim raznim obla- • Ples, performans, fleš mob i ostale ulične umjetnostima. sti. • Međunarodni dan djevojčica - 11. oktobar. Cilj je • Učešće na radio/tv emisijama; kratki filmovi, edu- podstaknuti svjetski entuzijazam u stvaranju boljeg kativni video, posebno osmišljeni internet sadržaji, života mladim djevojkama pružajući im priliku da kreiranje platformi, itd. postignu svoj puni potencijal. Kada se govori o kampanjama za podizanje svi- • Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasi- jesti, njihova suština je što imaju za cilj osnaživanje lja - 22. februar. djevojaka i žena i to je naš najveći uspjeh. • Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad žena- ma - 25. novembar. Kampanje obično podrazumije- Osnaživanje mladih djevojaka može se definisati kao vaju izvještavanje javnosti o slučajevima nasilja nad proces u kojem one stiču znanja, resurse, vještine i mo- ženama, preventivnim kampanjama, podizanjem gućnosti da donose odluke o svom tijelu, zdravlju, te-svijesti o važnosti ove teme, promotivnim spotovi- žnjama, seksualnosti, vremenu i interesovanjima. To je ma i fotografijama (sa simuliranim povredama). složen i višeslojan proces koji obično zahtijeva promje- • Globalna kampanja ’’16 dana aktivizma u borbi ne i podršku na različitim nivoima, od interpersonalnog protiv rodno zasnovanog nasilja” - obilježava se u i nivoa pojedinca, do nivoa javnih politika i društvenih periodu od 25.novembra (Međunarodni dan bor-normi.12 be protiv nasilja nad ženama) do 10.decembra (Međunarodni dan ljudskih prava). Ova kampanja Dakle, na putu ka ravnopravnoj zastupljenosti, osvije-je globalni događaj i pokret koji ima za cilj da ukaže šćenosti i nezavisnosti, a kroz ulične kampanje i ostale na nužnost prevencije svih formi nasilja nad žena-aktivnosti/akcije/projekte, potrebno je mlade djevojke ma. Aktivnosti su usmjerene na ukazivanje potrebe i žene podržavati i ohrabrivati da prije svega: za prevencijom raznih oblika nasilja nad ženama. Poželjno je da kampanja ima posebno osmišljen • Aktivno razmišljaju o budućnosti i vjeruju u bolje moto, koji je obično povezan s jednim od oblika sutra nasilja nad ženama. Ciljevi sprovođenja ove kam- • Samostalno donose odluke o svom tijelu i zdravlju panje su: podizanje svijesti o rodno zasnovanom • Samostalno donose odluke o obrazovanju, te ga i nasilju, zatim o problemima ljudskih prava, jačanje unapređuju lokalnog rada u cilju sprečavanja nasilja nad žena- ma, stvaranje alata kojima se vrši pritisak na lokal- • Imaju mogućnost da koriste svoje slobodno vrijeme ne vlasti u cilju prevencije i sprečavanja nasilja nad • Redovno koriste zdravstvene usluge ženama, itd. • Govore u javnosti • Međunarodni dan nenasilja - 2. oktobar. Kampa- nja recimo može da podrazumijeva izvještavanje • Znaju o ljudskim pravima javnosti i edukovanje mladih o važnostima ranog • U stanju su da kažu „NE“ neželjenom seksualnom prepoznavanja svih oblika nasilja, prevenciju nasi- odnosu lja, itd. • Međunarodni dan tolerancije - 16. novembar. 12 Program Y, Mladi – Inovativni pristupi u prevenciji rodno zasnovanog nasilja i promociji zdravih životnih stilova kod mladića i djevojaka. 33 • Prepoznaju svoje lične sposobnosti Dalje, ova vrsta radioničarskog rada se fokusira na • Vjeruju da muškarac nema pravo da izvrši nasilje zajedničkom radu svih učesnika na pronalasku odgo- nad njima vora, razmjeni ideja, ohrabrivanju razmišljanja van stereotipa, ohrabrivanju kreativnosti i kritičkog razmišlja- • Preduzimaju akciju ako muškarac izvrši nasilje nad nja. Dakle, radionica se fokusira na razvijanje vještina njima umjesto na puko obrađivanje i pamćenje informacija. • Kontrolišu prihode i lične resurse Interakcija uključuje prezentovanje audio, vizuelnih sa-držaja, fotografija, prezentacija, kao i kreiranje sadržaja • Dijele odgovornosti u vezi sa brigom o djeci i kući na licu mjesta. sa svojim partnerima Povezivanje interaktivnih radionica sa kampanjama • Budu svjesne konkretnih zakona koji utiču na ži- takođe se pokazalo kao sjajna metoda. Naime, kam- vote žena panje mogu uključivati i radionice. Pokazalo se da je • Imaju grupe za podršku ženama integrisan pristup koji uključuje sticanje znanja na radionicama, kroz aktivnosti koje su tematski povezane, i • Imaju pristup pozitivnim ženskim uzorima dodatno medijska promocija, metoda koja je ostvarila najveći uticaj, posebno na mlade, kako djevojke tako i 6.7.2. Sprovođenje interaktivnih radionica o rodnoj muškarce. Zajedničko učešće i izlaganje u grupama to- ravnopravnosti i prevenciji nasilja za muškarce i žene kom interaktivnih radionica dovodi do bržeg i efikasni-jeg usvajanja pozitivnih stavova i vrijednosti, što je jako efikasno kada je riječ o podizanju svijesti o rodnoj rav-Drugi jako efikasan metod za podizanje svijesti o rod-nopravnosti i prevenciji nasilja kod muškaraca i žena. noj ravnopravnosti jesu radionice. Ranije je pomenuto Sprovođenjem interaktivnih radionica mi zapravo da-koliko je značajno, a u domenu rodne jednakosti, spro-jemo svoj doprinos osnaživanju svih, posebno mladih voditi radionice istovremeno i za žene i za muškarce. da prepoznaju štetne i stereotipne normative. Tako uti-Takođe, jako je važno da iste budu interaktivne. Aktiv- čemo na njihove stavove i nudimo im pomoć za suprot- no učešće svih polaznika jedne interaktivne radionice stavljanje, za dalje korake, procedure. Dakle, ne samo obezbjeđuje da se čuje njihov glas, stav, mišljenje i da se na radionicama kroz interakciju utiče na stavove trenutno razmišljanje o određenoj temi. Na taj način, i svijest o normama, već se zajednički može doprinijeti polaznici su ne samo učesnici već i vlasnici rezultata transformaciji normativa i uspostavljanju novog siste-radionice; oni ih oblikuju, a trener ili trenerica ih vode ma vrijednosti kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti. u tom procesu ka željenim, strukturisanim i definisanim zaključcima. Iako tokom radionica polaznici, tj. žene i muškarci usvajaju nova i dopunjuju postojeća znanja o odre- đenim pitanjima, oni su takođe direktno uključeni u analizu ponuđenih situacija, oni nude i razgovaraju o adekvatnim rješenjima i alternativama i analiziraju zaključke prije nego što ih usvoje. Na taj način oni analiziraju određene probleme u više različitih faza i nude adekvatna rješenja pod nadzorom trenera. 34 7. Uloga nevladinog za svoju korist i najveću korist djeteta. NVO-i koji su pružaoci usluga (servisa) za žrtve nasilja nad ženama sektora u Crnoj Gori i nasilja u porodici kao i druge institucije slijede Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici. U slučaju prijema prijave od bilo kojeg lica, 7.1. Saradnja NVO sa policijom, CSD i drugim potrebno je utvrditi motiv obraćanja i očekivanja, te uz saglasnost tog lica, informacije o saznanju o nasilju vladinim institucijama u porodici i nasilju nad ženama, proslijediti policiji telefonom, i u pisanoj formi na propisanom obrascu. Brojne nevladine organizacije u Crnoj Gori kroz svoje monitoring izvještaje i istraživanja neprestano ukazu-7.2. Vođenje grupa za samopomoć - lično ju na prisustvo diskriminacije po osnovu pola i roda i zahtijevaju snažniji institucionalni odgovor na kršenje ženskih ljudskih prava i diskriminaciju po osnovu pola Vođenje grupa za samopomoć je aktivnost koja može i roda, dok sa druge strane, kroz programe zaštite od biti veoma korisna i ispunjavajuća, kako za vođu gru-diskriminacije i programe osnaživanja, aktivno dopri- pe, tako i za članove grupe. Kroz ovu ulogu, imate nose poboljšanju stanja u oblasti rodne ravnoprav- priliku da podržite ljude koji se suočavaju sa sličnim nosti. Saradnja sa policijom, centrima za socijalni izazovima i da zajedno radite na prevazilaženju tih rad i drugim vladinim institucijama omogućava bolju izazova. Evo nekoliko koraka koje možete preduzeti aktivaciju koraka, da bi se sprečavalo nasilje i pomopri vođenju grupa za samopomoć lično: glo žrtvama u najvećoj mjeri. U skladu sa zakonskim Definisanje ciljeva: Počnite sa jasnim definisanjem odredbama, CSR imaju brojne i raznolike uloge. Na ciljeva grupe. Razmislite o tome koje teme ili izazovi području nasilja u porodici su to sljedeće: 1. U slu- će biti fokus grupe, kao i koje rezultate želite postići čaju saznanja/sumnje o učinjenom nasilju u porodi-kroz ovu samopomoćnu grupu. ci u kojem je dijete žrtva (neposredna ili posredna) stručni radnik/radnica centra za socijalni rad hitno/ Planiranje sastanaka: Odredite redovne termine neodložno prijavljuje slučaj policiji. 2. Hitno utvrditi sastanaka grupe. Odlučite da li će se grupa sastajati plan pomoći i mjere za zaštitu djeteta žrtve nasilja u nedjeljno, mjesečno ili prema drugom rasporedu koji porodici - u svakom konkretnom slučaju rukovoditi odgovara članovima. se principom najboljeg interesa djeteta. 3. Imenovati Poziv članova: Pozovite ljude da se pridruže grupi. staratelja za dijete ukoliko roditelji nijesu u mogućno-Možete koristiti društvene mreže, lokalne zajednice, sti da vrše ovu ulogu ili postoji sukob interesa rodite-ili druge kanale kako biste privukli članove. lja i djeteta. 4. Donijeti odluku o izmještanju djeteta iz porodice samo u izuzetnim slučajevima, odnosno Postavljanje bezbjednog okruženja: Kada se čla-samo u slučajevima kada je nemoguće naći drugo novi pridruže grupi, važno je stvoriti siguran i podrža-bezbjedno mjesto za dijete - žrtvu nasilja u porodi- vajući prostor u kojem se mogu otvoreno izražavati i ci. 5. Razmotriti mogućnost odgovarajućeg smješta- razgovarati o svojim izazovima. ja u hraniteljskoj porodici ukoliko se to procijeni kao Fokusiranje na razgovor i dijeljenje iskustava: To-neophodno i jedino valjano za dijete žrtvu. 6. Kon- kom sastanaka, olakšavajte otvoren razgovor između tinuirano pratiti slučaj i najmanje jednom mjesečno članova. Podstičite ih da dijele svoja iskustva, izazove i obići porodicu u kojoj se dijete - žrtva nasilja u po-strategije koje su koristili za prevazilaženje problema. rodici nalazi. 7. Ostvariti i kontinurano održavati kon-Pružanje resursa: Kao vođa, možete dijeliti korisne takt sa stručnjacima iz zdravstvenih i vaspitno-obra-resurse, informacije i tehnike koje mogu pomoći čla- zovnih ustanova (predškolske, osnovno-školske i novima da se nose sa svojim izazovima. srednjoškolske ustanove) u slučaju da je dijete žrtva nasilja u porodici (bilo neposredna ili posredna). 8. Postavljanje ciljeva i planova akcija: Podstaknite Pokrenuti građanski sudski postupak pred nadležnim članove da postave lične ciljeve i razviju planove akci-sudom. 9. Centar za socijalni rad inicira i zajedno ja za prevazilaženje svojih izazova. Ohrabrite ih da se s predstavnicima državnog i nevladinog sektora angažuju u koracima ka ostvarivanju tih ciljeva. obrazuje stručni tim, čiji je zadatak utvrđivanje Podsticanje podrške i empatije: Podstaknite čla-plana pomoći, mjera za zaštitu djeteta, koordinacija nove da pružaju podršku jedni drugima, izražavaju aktivnosti u procesu zaštite. Svi ti koraci nužni su za empatiju i dijele korisne savjete. Važno je da članovi učinkovitu potporu žrtvi, koja u trenutku, kada doživi osjete da nisu sami u svojim izazovima. nasilje, sama nije u mogućnosti najboljeg postupanja 35 Suočavanje sa konfliktima: Ukoliko se pojave kon-Fleksibilnost: Budite otvoreni za promjene i prilago-flikti unutar grupe, budite spremni da ih konstruk- đavanje prema potrebama članova grupe. Fleksibil- tivno razriješite i osigurate da se održava pozitivna nost u pristupu može osigurati da grupa bude korisna atmosfera. i relevantna za sve učesnike. Evaluacija i poboljšanje: Redovno evaluirajte rad Podrška nakon završetka: Nakon završetka progra-grupe i pitajte članove za povratne informacije. Ovo ma grupe za samopomoć, pružite podršku članovima vam može pomoći da identifikujete šta funkcioniše da nastave primjenjivati naučene tehnike i strategije u dobro i kako možete poboljšati iskustvo članova. svakodnevnom životu. Možete organizovati povreme- Vođenje grupa za samopomoć zahtijeva strpljenje, ne susrete ili komunikaciju putem e-maila ili društvenih slušanje, podršku i ohrabrivanje. Kroz vašu ulogu mreža kako biste ostali u kontaktu. vođe, možete biti ključni faktor u pružanju podrške i Vođenje grupa za samopomoć zahtijeva posvećenost, osnaživanju ljudi da prevaziđu svoje izazove i ostvare empatiju i stručnost. Kroz vaš trud i podršku, članovi pozitivne promjene u svom životu. grupe mogu razviti vještine za prevazilaženje izazova, Praćenje napretka: Redovno pratite napredak člano-osnažiti sebe i ostvariti pozitivne promjene u svojim ži-va grupe. Ohrabrite ih da dijele svoje uspjehe, pre- votima. preke koje su savladali i lekcije koje su naučili. Pra- ćenje napretka može motivisati članove da nastave 7.3. Obavljanje ličnog savjetovanja raditi na svojim ciljevima. za žrtve nasilja Promovisanje samopouzdanja: Podstičite članove da prepoznaju svoje snage i postignuća. Pomažite im da razvijaju samopouzdanje i pozitivno samoprihva- Obavljanje ličnog savjetovanja za žrtve nasilja predstav-tanje. lja važan proces podrške i pomoći osobama koje su do- Gosti i stručnjaci: Povremeno možete pozivati goste živjele nasilje. Kroz ovu ulogu, savetnici pružaju emocio-ili stručnjake iz relevantnih oblasti da podijele svoje nalnu podršku, informacije i resurse žrtvama kako bi im znanje i iskustvo sa članovima grupe. Ovo može obo-pomogli da se nose sa posljedicama nasilja i prevaziđu gatiti sadržaj sastanaka i pružiti dodatne perspektive. izazove. Evo kako ovaj proces može izgledati: Kreiranje sigurnog online prostora: Ako se odlučite Kreiranje sigurnog okruženja: Savjetnici trebaju za vođenje online grupe za samopomoć, osigurajte stvoriti siguran i povjerljiv prostor u kojem žrtve mogu da je prostor siguran i privatno zaštićen. Pobrinite se otvoreno razgovarati o svojim iskustvima i osjećanjima da svi članovi razumiju pravila ponašanja i da se osje-bez straha od osude ili neprijatnosti. ćaju komforno da dijele svoje iskustvo. Slušanje i empatija: Savjetnici trebaju aktivno slušati Kontinuirano obrazovanje: Kao vođa, trebali biste žrtve, pokazivati razumijevanje i empatiju prema njiho-se kontinuirano edukovati o relevantnim temama vim iskustvima. Ovo pomaže žrtvama da se osjećaju kako biste pružili tačne informacije i podršku članovi-podržano i da se oslobode tereta koji nose. ma. Praćenje istraživanja i novosti u oblasti samopo- Pružanje informacija: Savjetnici trebaju pružiti jasne moći i prevazilaženja izazova može unaprijediti vašu informacije o pravima žrtava, zakonodavstvu vezanom sposobnost vođenja grupe. za nasilje, dostupnim resursima, kao i mogućim kora- Podsticanje raznolikosti: Promovišite inkluzivnost i cima koje žrtve mogu preduzeti kako bi zaštitile sebe. raznolikost unutar grupe. Osigurajte da se svi članovi Pomoć u planiranju bezbjednosti: Savjetnici mogu osjećaju dobrodošlima i da njihove različite perspek-pomoći žrtvama da razviju strategije zaštite i planove tive budu cijenjene. bezbjednosti kako bi smanjile rizik od daljeg nasilja. Planiranje posebnih aktivnosti: Ponekad možete Prevazilaženje traume: Savjetnici pružaju podršku organizovati posebne aktivnosti, kao što su gostujući žrtvama da prevaziđu emocionalne i psihičke poslje-predavači, kreativne radionice, meditacije ili vježbe dice traume kroz razgovor, tehnike relaksacije, tehnike za opuštanje. Ovo može dodatno obogatiti iskustvo upravljanja stresom i slično. članova. Podrška pri donošenju odluka: Savjetnici pomažu žr-Održavanje povjerljivosti: Obezbijedite da sve što tvama da donesu informisane odluke u vezi sa svojim se dijeli unutar grupe ostaje povjerljivo. Pomažite čla-situacijama, uključujući odluke o kontaktiranju policije, novima da se osjećaju sigurno i da znaju da njihove pravosudnim postupcima, napuštanju nasilnog okruže- priče neće biti dijeljene bez njihove saglasnosti. nja ili drugim koracima. 36 Ohrabrivanje samopouzdanja: Kroz podršku i ohra-Rad sa mlađim generacijama: Kroz obrazovne pro-brivanje, savjetnici pomažu žrtvama da razviju samo- grame i radionice, savjetnici mogu raditi sa mladima pouzdanje, samosvijest i osnaže se da se nose sa iza- kako bi ih edukovali o nasilju, prevenciji i zdravim od-zovima. nosima. Rad na emocionalnom iscjeljenju: Savetnici rade sa Saradnja sa drugim profesionalcima: Savjetnici če- žrtvama na procesu emocionalnog iscjeljenja, poma- sto sarađuju sa policijom, pravosudnim sistemom, me- žući im da se suoče sa svojim emocijama, oslobode se dicinskim profesionalcima i drugim stručnjacima kako krivice ili srama i pronađu načine da se ponovo povežu bi obezbijedili sveobuhvatnu podršku žrtvama. sa svojim unutrašnjim resursima. Unapređenje sistemskih promjena: Kroz svoj rad, sa-Kreiranje planova za budućnost: Kroz razgovore sa vjetnici mogu doprinijeti unapređenju zakonodavstva, savjetnicima, žrtve mogu razvijati planove za svoju bu-politika i resursa za podršku žrtvama nasilja u porodici. dućnost, postavljati ciljeve i raditi na postizanju pozi-Obavljanje ličnog savjetovanja za žrtve nasilja zahtije-tivnih promjena. va stručnost, saosjećanje i predanost. Ova uloga ima Saradnja sa drugim resursima: Savjetnici mogu upući-potencijal da značajno utiče na oporavak i dobrobit vati žrtve drugim profesionalcima i organizacijama koje žrtava, omogućavajući im da prevaziđu traumu, izgra-pružaju specifičnu podršku, kao što su pravne usluge, de snažniji odnos prema sebi i krenu ka boljoj buduć- medicinska pomoć, smještaj i druge potrebne resurse. nosti. Savjetnici igraju ključnu ulogu u pružanju podrške žrtvama nasilja, pomažući im da se nose sa traumom, 7.4. Vođenje online/telefonskih prevaziđu izazove i obnove svoje živote. Ova podrška može imati značajan pozitivan uticaj na dobrobit i opo-grupa za samopomoć ravak žrtava nasilja. Edukacija o zdravim odnosima: Savjetnici mogu pru-Telefon je uobičajeno sredstvo u svakodnevici većine žiti edukaciju žrtvama o zdravim međuljudskim odno- ljudi, djece i mladih. Predstavlja prirodni medij i koristi sima, kako bi im pomogli da prepoznaju znakove nesi-se za komunikaciju u svim mogućim slučajevima, pri gurnosti ili nasilja u budućim vezama. čemu nije pokazatelj socio-ekonomskog statusa. To Rad na samopouzdanju i samoljubavi: Savjetnici može da bude kućni telefon, javna govornica na ulica-mogu raditi sa žrtvama na razvijanju pozitivnog odno- ma velikih gradova i sela ili mobilni telefon. Istraživanja sa prema sebi, podsticati samopouzdanje i samolju-na području telefonskog savjetovanja i iskustva različibav kako bi se smanjila ranjivost prema nasilju. tih linija za pomoć i psihološku podršku potvrđuju da odrasli i djeca radije razgovaraju sa nekim bez lica i Podrška porodici i bliskim osobama: Nasilje u po-imena, kada žele i gdje žele. rodici može imati efekte na cijelu porodicu. Savjetnici mogu pružiti podršku i informacije i ostalim članovima Kao najveću prednost savjetodavnih linija koju klijenti porodice kako bi se nosili s posljedicama nasilja. vide je to što mogu da nazovu anonimno i ne moraju da daju svoje ime, čime se povećava stepen povjerljivosti. Krizna intervencija: Savjetnici trebaju biti obučeni Privatnost koju telefon obezbjeđuje pruža im slobodu za pružanje hitne krizne podrške žrtvama u trenucima da govore i povjere se, jer znaju da na taj način neće biti akutne opasnosti, pomažući im da donesu bezbjedno-izazvane određene posljedice. Pozivaoci mogu da go- sne odluke. vore, a da se ne vežu uz neke posljedice, mišljenje ili čak Povezivanje sa lokalnim resursima: Savjetnici mogu uz cijelu istinu. Tokom razgovora klijenti mogu da osjete pomoći žrtvama da se povežu sa lokalnim organizaci-i predvide posljedice eventualnog daljnjeg povjerava- jama, skloništima ili drugim resursima koji pružaju po-nja, kao i što je to što može da im pomogne ili oteža dršku žrtvama nasilja. situaciju povjeravanja tajne ili neprijatnih iskustava. Praćenje i evaluacija: Nakon pružene podrške, sa-Velika prednost i posebna uloga telefona je u tome vjetnici mogu pratiti napredak žrtava i procijeniti efika- što pozivaocima nudi mogućnost komunikacije na nji- snost podrške koju su pružili kako bi se osiguralo da se hov način i u vrijeme koje njima odgovara. Na taj način postižu željeni rezultati. imaju osjećaj kontrole, osjećaj sigurnosti da govore o opasnostima i teškoćama na način koji bi bio težak Rad sa društvom i aktivizam: Savjetnici mogu biti i ugrožavajući putem kontakta licem-u-lice. Telefon zagovornici promjena u društvu i raditi na podizanju omogućava poboljšani pristup savjetovanju. Roditelji/ svijesti o nasilju u porodici, kako bi se smanjila stigma-staratelji i odrasli kojima je potrebna psihološka po-tizacija i poboljšala podrška žrtvama. 37 moć mogu da pristupe savjetodavnoj liniji iz sigurnosti Savjetnik ne radi umjesto pozivaoca. svoga doma ili bilo kojeg drugog mjesta na kojem im Uloga savjetnika nije da pozivaocu kaže šta treba da je telefon dostupan. Telefonsko savjetovanje je često uradi, već da ga osnaži da sam donese odluku. Važ- jedina mogućnost pružanja savjetodavne pomoći i po- no je da pozivalac uradi sve korake koji su potrebni za drške fizički nepokretnim klijentima. rješavanje problema, samo na taj način savjetnik može Prilikom vođenja razgovora sa pozivaocima važno je da bude siguran da će pozivalac te korake napraviti da savjetnik vodi računa o osnovnim načelima savjeto- onda kada zaista bude spreman na njih. Važno je da davnog rada kako bi pozivaocu pružio što kvalitetniju savjetnik ima na umu da pozivalac ima odgovornost podršku i pomoć. Takođe, navedena načela predstav- za promjenu, pronalaženje i realizaciju rješenja svog ljaju savjetnicima podsjetnik za ciljeve koje žele da po-problema, odnosno da to nije odgovornost savjetnika. stignu savjetodavnim razgovorom. Savjetnik sluša, a ne drži predavanje, ne morališe i Osnovna načela i smjernice u svakom savjetodavne „pametuje“. nom razgovoru: U osnovi dobre komunikacije je proces slušanja, a ne Savjetnik vjeruje pozivaocu. predavanje. Savjetnik treba da bude pripremljen za slušanje, kao i da se uključi u tok i intenzitet stvarnih Savjetnik pokazuje interesovanje za potrebe pozivao-emocija pozivaoca. Može se desiti da u početku posto- ca, njegovo viđenje situacije i rješenje koje je najbolje ji nedostatak povjerenja, što će polako nestajati ako se za njega. Ne može da zna tačnu i objektivnu istinu jer pokaže iskrena briga i empatija. bi za to trebalo da čuje i ostale strane koje su uključene u problem. Savjetnik ne daje obećanja. Savjetnik ne osuđuje pozivaoca. Jedan od zadataka savjetnika je da pozivaocu pruži nadu da je njegov problem rješiv. Međutim, veoma je Važno je da savjetnik pokaže brigu i prihvatanje pozi-važno da ne budi lažnu nadu, da ne pruža lažna ohra- vaoca, kakav god da je pozivalac ili njegov problem. brenja i da ne obećava stvari za koje savjetnik nije Savjetnik treba da vodi računa da ni eksplicitno ni im-siguran da će se dogoditi ni kakve će biti. Dobro je plicitno ne ocjenjuje prošlost pozivaoca, njegov način izbjegavati komentare kao što su: „Razvedrite se, usko- života ili izbor u smislu: „Mogao/la je...“. Važno je da ro će sve biti dobro“, „Ne brinite, sve će doći na svoje se savjetnik uzdrži od navođenja pozivaoca na odre-mjesto“, „Neće se dogoditi ništa strašno“ i si. Činjenica đenu odluku. Potrebno je da razumije da lična mjerila je da savjetnik ne zna kako će se situacija dalje razvijati, i sistemi vrijednosti savjetnika u velikoj mjeri mogu da da li će biti bolje ili gore, kakve odluke će donijeti dru-ometaju pronalaženje pravog rješenja za pozivaoca. ge institucije ako su uključene. Osjetljivost za potrebe pozivaoca pomaže da se bolje razumije pozivalac, a takođe određuje i tok savjeto- Savjetnik je dužan da upozna sebe. davnog razgovora. Veoma je važno da svaki savjetnik upozna i da bude Savjetnik pomaže pozivaocu da sam pronađe rje- svjestan svojih snaga, ali i ograničenja, da može da šenje ili izlaz iz nasilne situacije. bude iskren prema sebi i pozivaocu. Supervizija ima izuzetnu važnost u procesu upoznavanja sebe, svojih sna- Zadatak savjetnika je da pomogne pozivaocu da ra- ga i ograničenja, kao i u usvajanju vještina savjetovanja. zjasni situaciju; da razumije njegove potrebe i želje; uoči njegova razmišljanja o životu; izlista mogućnosti Etički principi savjetovanja putem telefona za rješavanje problema; ohrabri na promjenu ili akci- • Anonimnost. Osoba koja je pozvala savjetodav-ju; razvija samopouzdanje i sl. Savjetnik ne nudi goto-nu liniju možda ne želi da otkrije svoje puno ime i va rješenja i ne daje „recepte“ i savjete, već osnažuje prezime, adresu, broj telefona i druge podatke pa pozivaoca da sam prihvati problem, donese odluku o je potrebno da želja za anonimnošću sve vrijeme promjeni ili akciji, pronađe rješenje koje je za njega pri-bude ispoštovana, pogotovo u slučajevima kada se hvatljivo, kao i da upućuje i informiše pozivaoca o radu linija predstavlja kao anonimna i povjerljiva. Ukoliko ostalih institucija kojima bi mogao da se obrati. Tako pozivalac ne želi da otkrije svoj identitet, savjetnik na primjer, ako se zlostavljana žena obrati za pomoć, ne treba da insistira na tome. U redu je da pita o savjetnik ne bi trebalo da odmah predloži razvod, već ličnim podacima koji su važni za razumijevanje situ-je važno da preispita i podstakne na pronalaženje rje-acije i problema pozivaoca, npr. uzrast, zanimanje, šenja koje je njoj prihvatljivo i koje ona prihvata. bračni status i dr. Kako bi se dodatno obezbijedila anonimnost pozivaoca, važno je da se dokumenta- 38 cija o pozivima, zapisi razgovora, podnijete prijave i i na superviziji, pri čemu je cilj razgovora i diskusija kon-slični dopisi čuvaju na sigurnom mjestu. sultacija, edukacija i usavršavanje, a ne razonoda. • Povjerljivost. Osobe koje pozivaju često brine da Uređenje prostora i uslovi rada li će se informacije koje povjere prenijeti nekoj tre-U najboljem interesu korisnika je da savjetodavna linija ćoj osobi ili instituciji. Iz tog razloga više vole da obezbijedi najbolje moguće uslove za rad savjetnika. pozovu tako da ne daju svoje ime, mjesto odakle Neki od radnih uslova koji doprinose pružanju kvali- zovu ili neke druge lične podatke. Informaciju o tetnijih usluga i pomoći uključuju: prijatan radni pro-svom identitetu spremni su da daju tek kada su stor, dovoljan broj savjetnika kako bi imali mogućnost sigurni kako će se te informacije iskoristiti. Savjeto-odmora, posebno nakon teških i iscrpljujućih poziva, davna linija se oglašava kao besplatna povjerljiva prisustvo iskusnije osobe ili supervizora. Jednostavan linija za pomoć i to ohrabruje ljude koji zovu. Me-pristup izvorima informacija i supervizorskoj (i drugoj) đutim, to često nije dovoljno, nego je kod osobe i podršci pomažu stvaranju podržavajućeg i sigurnog dalje prisutan strah da će neko saznati da je kon- radnog okruženja. taktirala liniju. Savjetodavna linija nudi mogućnost obraćanja za pomoć i putem elektronske pošte ili Zavisno od mogućnosti i potreba, savjetodavna linija pisma pa se susrećemo s problemom povjerljivo- može imati centralu. Centrala omogućava da svi pozivi sti i u tim situacijama. idu preko jedne osobe koja preuzima kratka pitanja, zloupotrebu, upućivanje i ostale pozive. Ako pozivalac želi Kako bi se pružila što bolja podrška pozivaocu, važ- da razgovara sa savjetnikom, preusmjerava se savjetni-no je da povjerljivost uvijek ima svrhu što kvalitetnije ku. Na taj način savjetnik ne koristi energiju i vrijeme za pomoći, a ne čuvanja tajne između pozivaoca i savjet-pozive zloupotrebe i za davanje kratkih informacija. nika. Svaka organizacija i linija pomoći mora jasno da definiše situacije i akcije kada povjerljivost treba da Zavisno o mogućnostima i potrebama, savjetodavna se raskine i prekrši. Važno je da se vodi računa da je linija može imati centralu. Centrala omogućava da svi zaštita osobe, posebno ako se radi o djetetu, ispred pozivi idu preko jedne osobe koja preuzima kratka pravila povjerljivosti. Takođe, važno je da pozivaoci pitanja, zloupotrebu, upućivanje i ostale pozive. Ako budu upoznati i svjesni te mogućnosti. To bi značilo dijete ili drugi pozivalac želi da razgovara sa savjetni-da je važno da se napomene da se na savjetodavnoj kom, preusmjerava se savjetniku. Na taj način savjetnik liniji snimaju razgovori, da postoji zapis broja sa ko-ne koristi energiju i vrijeme za pozive zloupotrebe i za jeg se zove i slične mogućnosti kojima se može otkriti davanje kratkih informacija. identitet pozivaoca. U slučajevima kada je potrebno Priprema za dežurstvo da se prekrši povjerljivost nastoji se da savjetnik prvo o tome razgovara s pozivaocem, objašnjava razloge Dobro je da savjetnik bude upućen u aktuelne pozive za prekid povjerljivosti i nastoji da dobije dozvolu da i slučajeve, prije svega zbog pozivaoca koji zovu više preduzme neku akciju: upućivanje različitim hitnim puta - ako je upoznat s prethodnim savjetodavnim raz- službama, prijava centru za socijalni rad ili policiji. govorima i intervencijama, lako može da nastavi u za- Međutim, može se desiti da pozivalac ne želi da da početom pravcu. Poželjno je da pročita interne poruke saglasnost za takvo postupanje ili da spusti slušalicu. volontera, poruke o pravilima za razgovor s pojedinim Ukoliko izostane saglasnost pozivaoca, savjetnik do-pozivaocima dogovorene na supervizijama, kao i nova nosi odluku o daljem postupanju zajedno sa kolega- obavještenja koja su postavljena na oglasnoj tabli. Stoma, supervizorom ili voditeljem linije, u skladu s pra-ga se preporučuje dolazak na dežurstvo bar 15 minuta vilima savjetodavne linije. Zbog toga je važno da na ranije kako bi se pročitali zapisi razgovora. liniji bude obezbijeđen okvir rada koji je podržavajući Važno je da savjetnik bude pripremljen za savjetova-za savjetnike, kao i da bude osigurana supervizija i nje, što znači da je dobro da pored sebe ima svesku pomoć u najtežim procjenama. za zapisivanje razgovora, telefonski imenik sa važnim Supervizija i vođenje savjetodavne linije otvaraju niz di-brojevima, papir, olovku i slično. Posebno je važna psi-lema o povjerljivosti podataka. Ako osoba koja radi na hička priprema, smirenost i pribranost, kako bi pomoć telefonu saopšti informaciju o pozivaocu ili o nekoj dru-koju savjetnik pruža bila što kvalitetnija i adekvatnija. goj osobi na superviziji ili upravi linije, povjerljivost je Tokom dežurstava poželjno je da se ne obavljaju pri-djelimično narušena. Pravilo je da se slučajevi i podaci vatni razgovori i da se isključi mobilni telefon, osim u o kojima se razgovara na superviziji ne smiju prenositi vanrednim i hitnim situacijama. niti saopštavati nekome ko nije član linije, osim ako je Važno je da savjetnik vodi računa da se ne predstavlja na superviziji dogovoreno drugačije. Razgovori o sluča-ličnim imenom i da ne daje svoje lične podatke ni po- jevima i pozivima dozvoljeni su samo između savjetnika 39 datke drugih volontera (imena, adrese, brojevi telefo-Slijedi nekoliko savjeta i smjernica koje mogu da na...). Ukoliko pozivaoca interesuje ime osobe s kojom doprinesu smanjenju strepnje pozivaoca i da olak-razgovara, savjetnik odlučuje da li će dati svoje ime, šaju početak razgovora: nadimak ili pseudonim. • Dobro je pustiti da telefon zazvoni dva do tri puta Korisno je da se savjetnici tokom razgovora svim po-kako bi i pozivalac i savjetnik imali vremena da se zivaocima obraćaju sa „Vi“; osim kada se radi o djeci. pripreme. Osobi koja zove treba nekoliko sekundi Ako odrasli pozivalac zamoli da se pređe na „ti“, pre-da sredi misli koje se javljaju, kao što su: poruka je da se to ljubazno odbije kako bi se zadržao što profesionalniji odnos. a. Telefon zvoni, linija nije zauzeta. Tok savjetodavnog razgovora b. Ne javlja se sekretarica. Svaki savjetodavni poziv, bez obzira na dužinu razgo- c. „Nadam se da sam dobio pravi broj.“ vora i problematiku kojom se bavi, ima slične faze. Tok d. „Stvarno zvoni... šta da kažem?“ i sadržaj tih faza zavisi o tome ko je pozivalac i kakav je njegov problem. Važno je da savjetnik pristupi poziva- • Savjetnik pozdravlja i saopštava ime linije pomoći. ocu na njemu razumljiv i primjeren način. npr. “Dobar dan, dobili ste SOS liniju. Izvolite.“ Postoje mnoge klasifikacije poziva i različiti nazivi po-Neki pozivaoci mogu da ćute na početku, može se čuti jedinih faza poziva, a svaka podjela ima isti sadržaj bez samo disanje ili plač; drugi mogu da budu nasilni ili obzira na broj i nazive faza od kojih se sastoji. Pozivi vulgarni. Svi pozivaoci treba da budu prihvaćeni s po- često ne sadrže sve faze, ali postoji model koji pomaže štovanjem - ćutanje, zloupotreba ili vulgarnost može savjetnicima na linijama za pomoć da uspješno odgo- da predstavlja način na koji pozivalac “testira„ savjeto-vore na svaki poziv. davnu liniju ili jedini način na koji može da uspostaviti kontakt u tom trenutku. Osnovne faze savjetodavnog razgovora: Osoba koja nazove i izabere da ćuti, možda ima strah • Početak razgovora od odbacivanja. Intimnost telefonskog razgovora za nju može da bude zastrašujuća. Možda do sada nije • Definisanje problema i podrška razgovarala ni sa kim o svom problemu pa joj je po- • Određivanje koraka i plana akcije trebno vrijeme da započne razgovor. Može da uslijedi • Kraj razgovora nekoliko pokušaja (ćutanja) prije nego što se osjeti dovoljno sigurnom da razgovara sa volonterom. Zato je Započinjanje razgovora važno svako ćutanje shvati ozbiljno, ma koliko nam se neozbiljno činilo, jer je na liniji možda stvarno osoba Dobar početak razgovora je važan u procesu uspo-koja prikuplja hrabrost da progovori. Važno je prepo- stavljanja povjerenja i može da bude odlučujući za znati da dugotrajno ćutanje na samom početku može nastavak i dalji tok razgovora. Mnogim pozivaocima je da poveća anksioznost i strepnju pozivaoca, što pove-potrebno ohrabrenje da iznesu svoja osjećanja i pro- ćava mogućnost odustajanja i spuštanja slušalice. Zato bleme. Savjetnik može da ohrabri pozivaoca navodeći je uloga savjetnika da ohrabri i podstakne pozivaoca razloge zbog kojih može da ima povjerenje u savjetni- da započne razgovor. Ukoliko osoba ne počne razgo- ka, može da kaže da je tu da pomogne i da obezbijedi vor nakon prve intervencije, dobro je da savjetnik na-dovoljno vremena pozivaocu da se pripremi na razgo- stavi da se oglašava i podstiče na razgovor još neko vor. Važno je uzeti u obzir da većina ljudi ne čuje ime kraće vrijeme. Ukoliko se učini da ćutanje traje previ-osobe koja im se predstavila ili ime linije ako je to prva še dugo, savjetnik bi trebalo da najavi da smatra da je stvar koju čuju, kada zovu prvi put, a pogotovo ako po-potrebno da spusti slušalicu, ali da ohrabri osobu da zivalac osjeća strepnju zbog poziva. ponovo nazove. Iskustva linija za pomoć kod nas i u svijetu pokazuju da dio poziva koji predstavljaju zloupotrebu linije (odnosi se na šaljive ili uvredljive pozive) predstavlja način za uspostavljanje odnosa koji je u tom trenutku jedini prihvatljiv za pozivaoca. Ponavljanjem poziva klijent često provjerava osobu s druge strane kako bi utvrdio da li može da joj vjeruje. Važno je da se sačuva smirenost i strpljenje, da se svaki poziv shvati ozbiljno i da se spremno odgovara na pozive. Nakon što savjetnik 40 više puta ponovi objašnjenja o vrsti pomoći koju klijent dilo, kako se dogodilo, podaci o drugim ljudima može da dobije i ohrabrenja da može da vjeruje liniji koji su uključeni, podrška i reakcije sredine, dosa-i savjetniku, može se desiti da klijent na kraju povjeri dašnje pokušaje rješavanja problema i slično. Sa-problem zbog kojeg vjerovatno zove. vjetnik treba da pita ono što ne razumije ili da traži Međutim i savjetnik na liniji ima potrebu za procjenom pojašnjenje za nedovoljno objašnjenje situacije. poziva kako bi mogao da odluči o najboljem načinu Dodatna pitanja i pojašnjenja pokazuju pozivaocu odgovaranja na potrebe pozivaoca I o najadekvatnijoj da ga savjetnik pažljivo sluša i da je zaista zaintere-intervenciji. Svaki poziv može da sadrži čitav niz različi-sovan za njega. tih potreba i ponekad je teško procijeniti koja je od tih Prilikom ispitivanja i definisanja problema pozivaoca potreba stvarna potreba pozivaoca. važno je da se ispitaju i reakcije koje su vezane za proU situacijama kada nismo sigurni o kakvom pozivu ili blem. Dok iznosi svoj problem, kod pozivaoca se jav- potrebi pozivaoca se radi, najuspješnija metoda je da ljaju različita osjećanja i reakcije. Ponekad je pozivalac se tom pozivu ili problemu pristupi “kao da„ je stvaran zbunjen i ni sam ne zna što osjeća, ne priznaje ili nije i da se obavi razgovor kao da ne sumnjamo u namjere svjestan postojanja pojedinih osjećanja ili da je pre-pozivaoca. Dobra edukacija može savjetnicima da olak- plavljen osjećanjima. Važno je da savjetnik bude opre- ša procjenu poziva i potreba pozivaoca, a jasna pravila i zan i da prati reakcije pozivaoca, da ne forsira dublje mogućnosti da raspravljaju o takvim pozivima s kolega-istraživanje osjećanja, nego onoliko koliko pozivalac ma i supervizorima predstavljaju dodatnu podršku. Kroz može da podnese. Savjetovanje nije terapija. proces supervizije i ličnog rada na sebi savjetnici imaju Cilj je da se istraže reakcije, misli, ponašanja, fizičke re-mogućnost da postanu svjesni sopstvenih vrijednosnih akcije i osjećanja u onolikoj mjeri koliko to pozivalac stavova i toga kako stavovi utiču na razmišljanje. može, a ne rad na osjećanjima. Ako pozivalac govori Definisanje problema i podrška o svojim osjećanjima, uloga savjetnika je da reflektuje osjećanja i reakcije o kojima pozivalac govori. Važno Kako bi što uspješnije razumio problem zbog kojeg je da obrati pažnju na intenzitet reakcija koje poziva-se pozivalac obraća i prepoznao njegove stvarne po- lac iskazuje. Možda pozivalac osjeća različite emocije i trebe, dobro je da savjetnik vodi računa o sledećim reakcije i da je zbog toga zbunjen. U takvim situacija-smjernicama: ma savjetnik može da pomogne pozivaocu imenujući osjećanja koje prepoznaje kod pozivaoca. • Da provjerava razumijevanje onoga što pozivalac navodi kao problem. Ako pozivalac navodi neki Identifikovanje koraka i plana akcije veliki i opsežan problem, potrebno je da se pro- blem podijeli na manje dijelove (npr. nasilje od Kada je definisan problem i potreba pozivaoca, savjetnik strane partnera, zlostavljajući postupci prema dje-je u mogućnosti da ponudi intervencije, kao što su: slu-tetu, pitanje razvoda, uticaj trenutne situacije na šanje, potvrđivanje, empatija, ali i druge konkretne akcije. funkcionisanje osobe itd). Plan akcije i moguća rješenja takođe zavise od toga ko je • Nekada pozivalac priča o problemu na apstraktan pozivalac i o vrsti problema. Nezavisno od toga, uloga način. Savjetnik u tom slučaju treba da smjesti pro-savjetnika je da pomogne pozivaocu i da zadovolji nje-blem u što konkretnije okvire, u termine i situacije gove potrebe. U nastavku su navedene smjernice koje koje su podložne promjeni. mogu da olakšaju razradu i realizaciju plana akcije. • Ponekad pozivaoci navode nekoliko različitih pro- • Važno je da se odrede ciljevi, odnosno kako pozi- blema o kojima brinu. Ako postoji više problema, valac vidi promjenu, šta za njega predstavlja rješe- potrebno je da se napravi lista prioriteta u saradnji nje problema. s pozivaocem, pri čemu se od pozivaoca traži da odredi koji je od navedenih problema trenutno • Cilj, odnosno promjena, mora da bude važna i najvažniji za njega/nju, koji od tih problema ga/je da ima smisla za pozivaoca, važno je da zahtijeva najviše brine, koji problem želi najprije da riješi. određeni napor pri ostvarivanju i da vodi rješava- nju problema. Kad pozivalac shvati sve mogućno- • Prilikom ispitivanja situacije i definisanja problema sti koje ima i kada izabere rješenje, može se dalje važno je da savjetnik postavlja pitanja otvorenog razgovarati o realizaciji tog rješenja. tipa i fokusirana pitanja i da izbjegava sugestivna pitanja ili da-ne pitanja. • Savjetnik zajedno s pozivaocem određuje ciljeve i • Dobro je da savjetnik prikupi što više činjenica ve-promjene koje pozivalac želi da postigne. Dobro je zanih za problem: kada je počelo, gdje se dogo- naglasiti da nema idealnog rješenja već da svako 41 može imati pozitivne i negativne strane. Savjetnik vjetnik pričeka nekoliko minuta prije nego što odgovori može pomoći pozivaocu u procjeni pozitivnih i ne-na novi poziv. U situacijama kada savjetnici dežuraju u gativnih strana mogućih rješenja. U tu svrhu može paru, novi poziv za koji se ne zna kada će uslijediti može koristiti pitanja „Šta je najbolje za vas“, „Što bi vam da preuzme odmorniji savjetnik. Dobro je da se potraži pomoglo?“ ili „Što još možete uraditi u vezi toga?“. podrška i pomoć kolega, koordinatora ili supervizora. • Poželjno je da savjetnik podsjeti pozivaoca da se Evidentiranje poziva ima veliku važnost i najbolje je do uspjeha i rješenja stiže postepeno, korak po ko-da se razgovor zapiše odmah nakon završetka kada su rak, da to ponekad zahtijeva težak rad. Na taj način sve informacije i reakcije još „svježe“. Važno je da se sa-pozivalac se ohrabruje da istraje, čak i kad naiđe vjetnik podsjeti da ne postoji „savršen“ razgovor. Svaki na poteškoće. poziv i obavljeni razgovor nudi mogućnost za učenje, a povratna informacija i podrška kolega predstavlja Korisno je da se odredi vremenski rok za realizaciju značajan izvor u usvajanju vještina savjetovanja i pro-plana. Dobro je da savjetnik podstakne pozivaoca da fesionalnog usavršavanja. Supervizija i podrška kolega se javi kada ostvari nešto od dogovorenog. To omo-predstavlja siguran način za proučavanje i uvježbava- gućava da se prate pomaci i koraci u akciji, kao i da nje sopstvenih vještina. se podrže novonastale promjene i trud koji pozivalac ulaže u promjenu. Kategorije poziva Završetak razgovora Budući da odrasli zovu u vezi s različitim problemima i iskazuju niz reakcija i ponašanja, moguće je razlikovati Način na koji se razgovor završava je važan dio poziva nekoliko kategorija poziva koje linija pomoći za djecu i jer može da utiče na to da li će se pozivalac osjećati mlade prima. Praksa je pokazala da se linije za podršku sigurnim da se obrati za podršku navedenim institu- često suočavaju s pozivima koji se razlikuju od očekicijama i da li će iskoristiti informacije koje je dobio za vanih ili za koje su savjetnici edukovani i pripremljeni. vrijeme razgovora. Emocionalno teški pozivi Ima nekoliko načina na koje može da se završi razgo- vor. Korisno je sažeti i sumirati čitav razgovor, čime se Emocionalno teški pozivi odnose se na pozive u koji-potvrđuju date informacije i dogovori, osjećanja, uvidi ma pozivalac nazove preplavljen emocijama ili opisuje pozivaoca i svaki napredak ostvaren za vrijeme razgo-teška i uznemirujuća iskustva. Najčešće emocije s koji-vora. Toplim ohrabrivanjem savjetnik podstiče pozi- ma se savjetnik susreće u ovakvim situacijama jesu ljut-vaoca da nastavi i istraje u rješavanju problema zbog nja, tuga, bespomoćnost, krivica, stid i sl. Važno je reći kojeg se obratio. pozivaocu da je u redu da se tako osjeća, u redu je da plače, da je ljut. Na taj način normalizujemo emocije i Jedan od načina završavanja razgovora odnosi se na dajemo dozvolu za njegov stvarni osjećaj, koji možda davanje vremenskog ograničenja, posebno u slučaje- u svojoj okolini ne smije ili ne može izraziti. Veoma je vima kada razgovor jako dugo traje, pozivalac ponav-važno pokazati da smo spremni da slušamo. lja rečenice i razgovor ne donosi ništa novo. Navedene tehnike koriste se za mirno završavanje razgovora kada U situacijama u kojima je klijent preplavljen emocija-je sa pozivaocem sve dogovoreno ili kada razgovor ma važno je pustiti ga da ih slobodno izrazi. Ako klijent gubi energiju i smisao. Međutim, ponekad je pozivalac plače, veoma je ljut ili ogorčen, ne treba ništa govori-nasilan ili manipuliše i razgovor može da postane jako ti. Važno je da pozivalac dobije priliku da iskaže jake neugodan za savjetnika. U takvim situacijama razgovor emocije skupljene u sebi. Bilo kakvi pokušaji tješenja, može da se završiti naglo ili uz prethodno upozorenje objašnjavanja ili traženja rješenja nisu djelotvorni u toj savjetnika pozivaocu. situaciji jer osoba preplavljena emocijama nema ka- pacitet da sluša. Tek nakon što „izventilira“, osoba se Nakon razgovora može umiriti, čuti podršku savjetnika i započeti kon- struktivan razgovor. Vrijeme poslije razgovora je veoma važan dio „razgovo-Važno je reflektovati osjećanja koja čujemo kod poziva-ra“, gotovo kao i sam razgovor s pozivaocem. Važno je oca, pri čemu je dobro obratiti pažnju na jačinu i visinu da se nakon poziva napravi pauza kako bi se savjetnik glasa pozivaoca, brzinu kojom govori, pauze između oporavio, vratio energiju i razmislio o pozivaocu, svojim riječi i rečenica i druge paralingvističke znakove. Treba reakcijama i načinu na koji je vođen razgovor. Ova faza obratiti pažnju na intenzitet emocija koje klijent iska-je veoma značajna. Ako je obavljeni razgovor bio „težak“ zuje. Moguće je da se kod klijenta javlja više osjećanja i emocionalno iscrpljujući za savjetnika, dobro je da sa-42 koja su pomiješana i zbunjujuća za klijenta. U takvim Ćutanje ponekad može biti rezultat otpora i odbijanja situacijama savjetnik može pomoći klijentu izdvajajući savjetnika ili pomoći. Savjetnik može reflektovati sop-osjećanja koja čuje. stveni utisak da pozivaocu nije ugodno razgovarati Emocionalno teški pozivi mogu djelovati uznemiruju- ili se možda predomislio, podijeliti svoja zapažanja s će i na savjetnike. Važno je prepoznati koja osjećanja njim te podstaći razgovor o načinima na koje se pozi-pozivalac i njegova priča bude u nama. To može biti valac može osjećati sigurnije, zaštićenije. Pitanje „Što ljutnja, strah, bespomoćnost, tuga. Odgovornost sva-vam otežava da nastavite razgovor o ranije pomenu- kog savjetnika je iznijeti i proraditi pozive koji su mu tom događaju?“ može olakšati savladavanje otpora i bili teški na supervizijskim sastancima, s ciljem sop-nesigurnosti. stvenog rasterećenja i zaštite. Takođe, supervizijska Savjetnik može iskoristiti kratku pauzu kada želi reći ili grupa može predložiti i naći rješenja za buduće slične naglasiti neke važne uvide, saznanja ili činjenice. Tako-situacije. đe, pri postavljanju pitanja dobro je dati malo vremena Emocionalno teški pozivi vrlo često iscrpe savjetnike. pozivaocu da razmisli. Tišina može biti korisna kada že-Važno je da svako za sebe pronađe načine samozaštite limo pažnju usmjeriti na određeni trenutak. i za obnavljanje energije potrebne za sljedeći savjeto-Dok traje tišina savjetnik ima vremena da razmisli o čemu davni razgovor. se razgovaralo prije pauze, da napravi zabilješke i sl. Tišina/ćutanje Testirajući i pozivi zloupotrebe Jedna od glavnih razlika savjetovanja licem u lice i tele-Jasno je da postoji potreba za testiranjem, a pogotovo fonskog savjetovanja je način na koji savjetnik rješava one usluge koje su besplatne i sigurne. Takvi pozivi su šutnju. Preko telefona je teško prepoznati kada obična brojni i mogu uzrokovati različite probleme savjetnika pauza postane posebno tiha i zbog čega je takva. Ću-na liniji. tanje se može učiniti dužim nego što stvarno traje iz Takvi pozivi zahtijevaju procjenu i individualni pristup, razloga što nemamo sliku. Iskustvo je glavni faktor koji ali neke ideje mogu generalno biti korisne: utiče na to hoće li savjetnik prekinuti ćutanje ili neće. Ćutanje se češće prekida ako osoba zove prvi put. S • objasniti o kakvoj liniji podrške se radi te dati infor-obzirom na to da nema pravila kada je potrebno preki- macije o vrstama pomoći koju linija pruža nuti ćutanje, to zavisi od procjene savjetnika. • ponuditi pozivaocu vrijeme i prostor za razgovor Pauze koje nastaju tokom razgovora mogu biti korisne ako želi, pri čemu je poželjno naglasiti uslove koji jer imaju svoju funkciju. Pozivaocu je potrebno vrijeme će olakšati razgovor, na primjer da nađe neko mir-da proradi i shvati, apsorbuje ono što se zbiva, suoči nije mjesto, da zamoli prijatelje da budu tihi dok se s novim iskustvom i integriše ga. Jedan od razloga razgovarate, da nećete tolerisati grube šale i vice-za tišinu može biti sređivanje pozivačevih misli u vezi ve, da ćete njegove izjave i problem vrlo ozbiljno prethodnog razgovora. Tišina se može javiti ako se shvatiti... počne govoriti o temi koja se do sada nije pominja- la. Moguće je i da pozivalac želi otvoriti novu temu ili • uvijek završiti poziv na prihvatljiv način, napomi-problem pa pauza predstavlja kolebanje i skupljanje njući pozivaocu svoje namjere, npr. o prekidu raz- hrabrosti. Ćutanje se može javiti zbog zbunjenosti po-govora zivaoca ili ako pozivalac doživljava snažne emocije. • pustiti nekoliko sekundi između podizanja slušali- Ukoliko se pojave pauze i tišina tokom razgovora, ne ce i pozdravne fraze ponekad nam može pomo- treba odmah prekidati ćutanje jer ono govori da se s ći da se bolje nosimo sa pozivom, pogotovo ako pozivaocem nešto događa i da mu/joj treba vreme- imamo mnogo poziva zloupotrebe na. Dopuštajući tišinu savjetnik smanjuje anksioznost. • šaljivi odgovor može nekad biti dobar, ali treba Nekada će pozivalac prekinuti tišinu kada završe izbjegavati biti previše zabavan jer to može dove- procesi koji su se odvijali tokom pauze u razgovoru. sti do ponavljanja poziva. Ukoliko tišina traje relativno dugo, savjetnik može prekinuti ćutanje, iako je klijent posljednji govorio, U okviru linije treba da postoje jasna pravila o tome reflektujući nelagodnost i brigu jer ne zna što se do-kako odgovoriti i završiti uvredljive, pijane, prijeteće i gađa s pozivaocem. Takođe, prilikom prekidanja tiši-druge zlostavljajuće pozive. Za seksističke, rasističke i ne, u redu je ponoviti ono što je pozivalac posljednje homofobične pozive treba da postoje ista jasna pra-rekao ili sažeti sadržaj koji je izgovoren prije nego je vila, čak iako uzimamo u obzir i pravilo jednakih mo-tišina nastupila. gućnosti. Ključno treba da bude pravilo „prihvatljivo 43 postavljanje granica”. Imajući na umu da je u tom tre-visnosti ili alkoholizma. Ukoliko je procjena savjetnika nutku to jedini način na koji pozivalac može uspostaviti da je pozivalac u kritičnom stanju (npr. gubitak svijesti, kontakt, nijednoj osobi koja neadekvatno komunicira dezorijentisanost, slabost), treba mu dati specifična se ne pomaže tako što joj se dopušta da nekoga vrije-uputstva za prvu pomoć i pokušati saznati gdje se na- đa, a da joj se ne kaže da to nije u redu. lazi te obavijestiti nadležne institucije i ustanove koje mu mogu pružiti pomoć. Hronični pozivaoci Ukoliko je pozivalac osoba koja se psihijatrijski liječi, Iskustva u telefonskom savjetovanju govore da svaka važno je pitati je li u tretmanu i gdje, provjeriti pije li linija pomoći ima barem jednog tzv. “neumornog pozi-lijekove (vrsta i doza) te ga uputiti da se obrati svom vaoca„. Ovu grupu čine pozivaoci koji stalno pozivaju, a ljekaru. Ukoliko osoba nije u tretmanu, dobro je prepo-zapravo ne traže konkretnu pomoć ili je nijesu spremni ručiti mjesta gdje se može obratiti za pomoć. prihvatiti. Često pomoć koja je ovoj grupi pozivalaca potrebna prelazi okvire telefonskog savjetovanja. Kod Suicidalni pozivi savjetnika ovakvi pozivi mogu izazvati ljutnju, osjećaj Sposobnost predviđanja suicidalnog ponašanja nije bespomoćnosti i nekompetentnosti jer svaki pokušaj velika. Predrasuda je da osobe koje najavljuju suicid pomoći ne donosi rezultate, što je prilično iscrpljujuće. to nikada neće učiniti. Međutim, u oko 80% slučajeva U radu s “neumornim pozivaocima„ je potrebno zajed-osobe koje izvrše suicid izrazile su svoje namjere i nički pronaći konstruktivne načine koji će pomoći: or-osjećanja prije nego su to uradile, ali ih okolina nije ganizaciji, volonteru pojedinačno, i samom pozivaocu. prepoznala ili nije željela prepoznati. Najčešći zna-Slijedi nekoliko prijedloga: kovi suicidalnog ponašanja su potištenost, promjene u ponašanju, gubitak interesovanja za hobije i prijatelje, • Snimanje i analiziranje poziva s kolegama na su- povlačenje od okoline, umor, bezvoljnost, problemi pervizijskim sastancima može olakšati prepozna- koncentracije. vanje potreba pozivaoca i osmišljavanje najpri- kladnije intervencije. Poznato je da porodica predstavlja značajno mjesto u razvoju djeteta. Tokom odrastanja djeca i adolescenti • Poželjno je napraviti plan za koji je potrebno da ga nailaze na brojne probleme i pritiske, osjećaju se zbu-slijedi svaki pojedini volonter koji će s pozivaocem njeno i nesigurno, sumnjaju i brinu. Promjene u porodi-doći u kontakt. Vrlo često takvim pozivaocima je ci, gubitak značajnih osoba, iskustvo nasilja u porodici, potrebna struktura. Ukoliko se savjetnici koji rade selidba u novu okolinu, odbačenost od vršnjaka i slična na istoj liniji ne pridržavaju istih uputstava i pravila, iskustva mogu predstavljati izuzetno teška i neugodna otvara se mogućnost za manipulacije, nestrukturi-iskustva za djecu i mlade. U nekim slučajevima djeca i rane i nekonstruktivne razgovore. mladi tada vide samopovređivanje i suicid kao jedini • Planom bi trebalo obezbijediti sigurnost pozivao- odgovor na probleme u životu, kao „jedino moguće rje- ca i savjetnika. Moguće je da će u nekim slučajevi- šenje“. Pokušaj suicida slijedi nakon neizbježne, nemo-ma biti potrebno uključiti nadležne institucije, npr. guće i nepodnošljive boli koju mlada osoba doživljava. policiju, centar za socijalni rad ili bolnicu. Važno je znati da djeca nemaju koncept smrti kao • Veoma je važno upoznati pozivaoca sa planom i odrasli. Mnoga suicidalna djeca pokazuju fluktuacije dogovorenim pravilima. Dobro je neka pravila do- u svom razumijevanju smrti, što se objašnjava ego re- govoriti sa samim pozivaocem te mu na taj način gresijom u suicidalnim epizodama. Iako dijete razumi- dati određeni dio odgovornosti i važnosti (npr. ko- je smrt kao nešto konačno, u stanju stresa vjeruje da je jim danima može zvati, da ne zove kada je okružen smrt nešto privremeno, ugodno i stanje koje će oda- drugim ljudima, u kojim situacijama će razgovor gnati svu tenziju i tugu. Za razliku od suicidalne djece, biti prekinut i sl.) adolescenti gledaju na smrt kao na nešto konačno bez obzira radi li se o suicidalnoj ili nesuicidalnoj grupi. Ukoliko savjetnik primijeti ili sumnja da je pozivalac pod uticajem alkohola ili nekih sredstava zavisno-Možemo razlikovati nekoliko vrsta suicidalnih po- sti, važno je to reflektovati. Vrlo često je savjetovanje ziva: u takvim stanjima neproduktivno i nekonstruktivno. • pozivalac koji samo pominje suicidalne fantazije, Iz tog razloga razgovor može biti prekinut, pri čemu razmišlja o suicidu i/ili ima raniji pokušaj suicida je poželjno obavijestiti pozivaoca o našoj namjeri te objasniti razloge za prekid razgovora. Važno je uputiti • suicidalne misli sa generalnim ili specifičnim pla-pozivaoca na instituciju koja se bavi problemima za- novima koji se odnose na suicid 44 • pozivalac koji je već u suicidalnoj akciji (npr. pije razgovoru i istraživanju situacije u kojoj se nalazi tablete, sjedi s pištoljem ... ) pozivalac. Dobro je pitati što je već učinio, kakve • Ovakva vrsta poziva je sigurno najstresnija za sva-su bile posljedice i rezultati tih pokušaja, što bi žekog savjetnika na linijama za pomoć i zahtijeva lio, a boji se, ko mu može pomoći. veliku koncentraciju i opreznu intervenciju. Tokom • Kada roditelj navodi da njegovo/njeno dijete ili razgovora sa suicidalnom osobom važno je brinuti adolescent iznosi suicidalne misli i namjere, važno o potrebama pozivaoca, ali i potrebama savjetni- je ispitati kako doživljava smrt, kako se u porodici ka. Stoga je važno na samom početku razgovora razgovara o pojmu smrti. Već je pomenuto da mla- zahtijevati i dogovoriti sljedeće: di mogu imati iskrivljenu percepciju i sliku o prera- • dogovoriti se ako se slučajno veza prekine da na- noj smrti i mogu biti ambivalentni oko odluke da zove ponovo. izvrše suicid. Ponekad je korisno konfrontirati pozi- vaoca s konačnošću smrti, što može bih podsticaj • napraviti ugovor da neće počiniti suicid dok je li-za traženje drugih rješenja. nija otvorena. • Ukoliko je klijent nazvao u toku suicidalne akcije Ukoliko je dogovoreno da će se osoba ponovo javiti, ili je spreman na nju, treba pokušati saznati ime, može se napraviti dogovor da neće pokušati suicid ili adresu, bitne osobe koje bismo mogli kontaktira-na bilo koji način ozlijediti sebe do idućeg razgovo- ti. Poželjno je što duže zadržati pozivaoca na liniji, ra. Ako dijete, adolescenti ili odrasla osoba izjavi da navoditi ga da puno priča, pomoći pozivaocu da želi sebi oduzeti život, takvu izjavu uvijek treba ozbilj-postane svjestan onoga što govori. no shvatiti. Često ta izjava predstavlja poziv u pomoć. • Na kraju razgovora preporučuje se da se pozivalac Pozive mladih koji su se ozlijedili važno je tretirati kao uputi na ustanovu u kojoj može dobiti pomoć koja hitne, a ne savjetodavne pozive. U nekim situacijama mu je potrebna ili ponuditi da savjetnik to učini potreba da se spasi život prevazilazi obavezu povjer- umjesto pozivaoca ukoliko želi ostaviti podatke. ljivog, anonimnog poziva. Stoga je poželjno da linija pomoći ima razrađene kriterijume i situacije u kojima VAŽNO JE ŠTO VIŠE PITATI - ŠTO MANJE PRETPO-povjerljivost mora biti prekršena. Međutim, linije poSTAVLJATI. moći se sreću u radu i sa situacijama u kojima poziva-Ukoliko pozivalac planira suicid: lac ne želi dati dovoljno informacija ili ne želi prihvatiti ponuđenu pomoć. • reflektovati osjećanja i reakcije, podijeliti vlastita iskustva i osjećanja • Prilikom svakog suicidalnog poziva savjetnik mora pokazati da se može nositi s problemom, da je • otkriti planove za suicid i ispitati potencijalni rizik strpljiv i ima kapacitet razumjeti i pružiti podršku. • razraditi načine i moguće posljedice (npr. „Jesi li raz-Dobro je obratiti pažnju na našu boju glasa, brzi- mišljao/la o drugim mogućim posljedicama pada s nu, pokrete koji bi mogli prouzrokovati šuškanje, balkona. Moguće je da ćeš preživjeti pad s balkona disanje i sl. i ostati doživotno oduzet. Što će biti onda?“) • U razgovoru je bitno istražiti reakcije pozivaoca. • dekontaminacija suicida Važno je saznati što se trenutno događa, čuti kako se dijete ili osoba osjeća. Zbog toga je dobro na • pokazati lične emocije ako je to prikladno početku razgovora izbjegavati davanje savjeta ili • usmjeriti se na istraživanje problema i razradu pla-pokušavati tražiti rješenja - važno je aktivno slušati. na akcije • Tokom razgovora važno je usmjeriti se na aktuel- • završiti razgovor sažimanjem razgovora, proble- ne probleme i kritične događaje koji su prethodili ma, i plana akcije razmišljanju ili odluci o suicidu. Pri tome je dobro postavljati pitanja otvorenog tipa. U slučaju da je pozivalac spreman ili je već predu-zeo suicidalnu akciju: • Dobro je podijeliti svoja osjećanja i reakcije. Sva-ko je u nekom određenom trenutku osjetio tugu, • nastojati saznati što više podataka o pozivaocu bespomoćnost, usamljenost, povredu. Na taj način možemo pokazati razumijevanje i ojačati odnos • ostati u razgovoru - baviti se osjećanjima poziva- povjerenja. oca • Istraživanje socijalne mreže i dosadašnjih pokuša- • aktivno slušati dok tragamo za informacijama ja rješavanja problema predstavlja važnu tačku u • reflektovati emocionalne potrebe - činjenica da 45 je osoba nazvala liniju za pomoć govori da osoba Uspješno obaviti razvojne zadatke znači obuzdavati vjeruje u pomoć, da joj je pomoć potrebna. Poziv i negativne osobine i njegovati pozitivne. Bez obzira na obraćanje liniji za pomoć predstavlja značajan ko-različite teorijske pristupe, najvažniji cilj savjetovanja rak u traženju podrške. obično je jačanje klijentove lične odgovornosti za oblikovanje sopstvenog života. To često podrazumijeva Pitanja koja treba imati na umu: donošenje odluka koje će klijentu pomoći da djelo- tvorno misli, osjeća i postupa, da doživljava i pokazuje • Je li pozivalac siguran? osjećanja, da racionalno misli i djeluje. Krajnji cilj sa- • Koje su njegove fizičke potrebe? vjetovanja je samopomoć, odnosno osposobljavanje klijenta da sam sebi bude sopstveni savjetnik. • Koje su njegove emocionalne potrebe? Vještina savjetovanja se ogleda kroz komunikaciju i ak- • Ima li od nekoga podršku? tivno slušanje. • Može li računati na svoju porodicu i prijatelje? Komunikacija • Koliko je depresivan - suicidalan? • Koji su njegovi izvori podrške gratifikacije? Komunikacija se definiše kao proces razmjene poru- ka (verbalnih ili neverbalnih) između najmanje dvije • Kako možeš pozivaocu vratiti kontrolu? osobe, koji se odvija sa određenim ciljem i namje- rom. Svaka razmjena odvija se u okviru neke situaci- DA BISMO ZAŠTITILI SEBE KAO SAVJETNIKE VAŽ- je - konteksta komunikacije. Kontekst komunikacije NO JE ZNATI DA ODGOVORNOST ZA POZIVAO- jeste sama situacija u kojoj se komunikacija odvija. ČEV ŽIVOT SNOSI SAM POZIVALAC. Određuju ga brojni i različiti faktori kao što su: broj učesnika, vrijeme odigravanja, karakteristike prostora, uzrast, pol, uloge učesnika, prethodno iskustvo, 7.5. Pružanje psihosocijalne podrške predmet razmjene itd. Komunikativna sposobnost žrtvama nasilja, sa posebnim pristupom za definiše se kao sposobnost prilagođavanja raznovr- žene i djevojčice snim situacijama komunikacije. Da bi komunikacija bila uspješna neophodno je da po- stoji prilagođavanje svih učesnika u njoj, zato što se u Pojam “savjetovanje” koristi se na različite načine. komunikaciji dešava proces razmjene, uzajamnog dje- U definisanju savjetovanja možemo se poslužiti razli- lovanja i formiranja odnosa među učesnicima, tako da čitim terminima i tada govorimo o savjetodavnom od- svaki učesnik dobija svoje mjesto i značaj. Adekvatno nosu, repertoaru intervencija i o psihološkom procesu; prilagođavanje moguće je samo u situacijama aktivne osim toga, savjetovanje možemo posmatrati kroz nje- razmjene, pa zato kažemo da učimo da komuniciramo gove ciljeve, klijente i odnos prema psihoterapiji. Preu okviru same komunikacije. To znači da se na osno-ma jednoj definiciji pod savjetovanjem se podrazumi- vu razmjene koja se događa između sagovornika, jeva proces psihološkog tretmana u kome jedna osoba, kako afektivnih (osjećanja, uvjerenja, vrijednosti, savjetodavac/savjetnik nastoji da proizvede promjene stavovi), tako i kognitivnih sadržaja (misli, znanja, uvjerenja i/ili ponašanja druge osobe odnosno klijenta. umijeća, vještine), mijenjaju: Radeći s različitim klijentima savjetnici imaju različi-te ciljeve, npr. pomažu im da prebrode emocionalnu ྆ jezik i jezička sredstva (leksička i sintaksička prila-uskraćenost iz prošlosti, da riješe trenutne teškoće, lak-gođavanja) še podnesu promjene, donesu odluke, razriješe krize i ྆ sadržaj onoga što se govori (količina informacija, da nauče specifične životne vještine. Ciljevi savjetova-relacije) nja najčešće se dijele na one koji se tiču ublažavanja ྆ način na koji se govori (fraze, intonacija i sl.) teškoća i na razvojne ciljeve, odnosno one namijenjene rastu i razvoju. Nije jasna granica između ublažavanja Ravnopravan i partnerski odnos između učesnika u slabosti i jačanja snaga. Štaviše, postizanje razvojnih komunikaciji jeste onaj koji najviše doprinosi kvalitetu ciljeva i onih usmjerenih na rješavanje problema može razmjene i njemu težimo, a ogleda se u međusobnom djelovati preventivno. Razvojni zadaci su zadaci s koji-poštovanju i prihvatanju. ma se ljudi suočavaju u različitim životnim fazama, npr. prilikom sticanja nezavisnosti, traženja partnera, podizanja djece i prilagođavanja na stariju životnu dob. 46 Proces komunikacije je dvosmjeran i sastoji se od: • Pomaganje klijentima da se otvore. Mnogi klijenti ྆ izražavanja sebe imaju problem da se „otvore”. Prethodno iskustvo ih čini opreznim. Kvalitetnim slušanjem pomažemo ྆ slušanja drugih klijentima da se osjećaju prihvaćenim, sigurnim i shvaćenim. Osnovni oblik verbalne komunikacije je razgovor, a temelji se na dvije komunikacione vještine: sluša- • Pomaganje klijentima da dožive osjećanja. Nekim nju i govorenju. Slušanje kao vještina u pomagačkim klijentima podsticajnim slušanjem možemo da po- profesijama može biti aktivno i pasivno (ćutanje). U mognemo da uključe unutrašnji protok emocija pomagačkim profesijama koristi se aktivno slušanje. i da ih prihvate. Osnovna funkcija aktivnog slušanja je da dajemo oso- bi poruku da smo je razumjeli. • Prikupljanje podataka. Ako umijemo da slušamo nije potrebno da postavljamo pitanja - mnogi po-Aktivno slušanje četnici previše pitaju, a malo slušaju. Aktivno slušanje je slušanje sa istinskim razumijeva- • Pomaganje klijentima da preuzmu odgovornost. njem, pažnjom i empatijom. Ova vrsta slušanja dopri- Aktivno slušanje ublažava dejstvo odbrane. Aktiv- nosi da se ljudi osjećaju bolje, ohrabruje ih da pričaju no slušanje stvara klimu u kojoj klijenti mogu preu-i izraze svoja osjećanja, podstiče njihovo samopouz- zeti veću ličnu inicijativu. danje, smanjuje strah i strepnju, olakšava razvoj i kon-struktivnu promjenu. Postoje četiri vrste slušanja u Aktivno slušanje se sastoji od niza mikro-vještina: savjetovanju: 1. Zauzimanje stava poštovanja i prihvatanja. Atmos-1. Savjetnik sluša klijenta fera bezuslovnog poštovanja i prihvatanja klijenta je osnova savjetovanja usmjerenog na klijenta. Ali, 2. Klijent sluša savjetnika da bi se takva atmosfera ostvarila, neophodno je 3. Savjetnik sluša (prati, osluškuje) sopstvene misli da savjetnik bude psihološki prisutan. Ovo prisu-i osjećanja stvo (mislima, tijelom, osjećanjima) obilježeno je stavom koji savjetnik ima ne samo prema klijentu 4. Klijent sluša (prati, osluškuje) sopstvene misli već i prema sebi. Ako je savjetnik autentična lič- i osjećanja nost i ukoliko sebe prihvata, biće u stanju da kreira atmosferu poštovanja i prihvatanja. Kvalitet „unutrašnjeg slušanja” savjetnika određuje uspješnost u aktivnom slušanju klijenta. Najbolje je 2. Ulazak u klijentov unutrašnji svijet. Da bi klijenti imali kada kod savjetnika postoji ravnoteža između „spoljaš- doživljaj da ih savjetnik razumije, on mora da razvije njeg” i „unutrašnjeg” slušanja. vještinu „hodanja u njihovim mokasinama”, „ulaže- nja u njihovu kožu” i „posmatranja svijeta njihovim Funkcije aktivnog slušanja: očima”. Ulazak u klijentov unutrašnji svijet uključu- je razumijevanje i prihvatanje klijenata takvim kakvi • Uspostavljanje odnosa između savjetnika i klijenta. jesu. Pažljivim slušanjem i reagovanjem savjetnik Veća je vjerovatnoća da će savjetnik sa klijentom odgoneta poruke klijenta. Ako na ono što klijenti uspostaviti dobar odnos ukoliko klijent ima doživ- kažu, savjetnik reaguje pokazivanjem tačnog razu- ljaj da ga savjetnik pažljivo sluša. mijevanja njihovog stajališta, tada reaguje kao da se nalazi unutar njihovih unutrašnjih stajališta. • Izgradnja povjerenja. Povjerenje u savjetodavnom odnosu je interaktivan proces. Stepen u kome sa-3. Postavljanje pitanja. Savjetnik može da postavlja tri vjetnik i klijent vjeruju sami sebi, jedni drugima, vrste pitanja: zatvorena pitanja - ograničavaju ko- i njihovom odnosu, utiče na povjerenje koje osjeća munikaciju jer odgovor može da bude samo „da” druga osoba. Pažljivim slušanjem klijenta i pokazi- ili „ne”; otvorena pitanja - otvaraju komunikaciju i vanjem da ih razumijemo (i prihvatamo) onakvima sugestivna pitanja - zatvaraju komunikaciju. kakvi jesu, savjetnik može da ubrza proces izgrad- 4. Ohrabrivanje - slanje dobrih poruka glasom i tije-nje povjerenja i ublažavanja nepovjerenja. lom. Tokom razgovora dobro je da savjetnik ohrabruje klijenta da nastavi. Ohrabrujući klijenta da • Premošćavanje razlika. Kako savjetnik može da zna nastavi mi šaljemo poruku: „Sa Vama sam, molim kako se osjeća homoseksualac, Afroamerikanac, Vas, nastavite”. Ohrabrivanje može biti verbalno i osoba sa posebnim potrebama? Jedini način je: neverbalno. Kako u savjetovanju putem telefona pažljivim i „dobrim” slušanjem. 47 izostaje neverbalna komponenta komunikacije, fo-rasa, društveni sloj, porodica iz koje potičemo, rad - kus je na verbalnoj, te je važno kakvim glasom sa- školovanje, zdravlje, pol, seksualna orijentacija, sta-vjetnik šalje poruke. Glas savjetnika uvijek govori o rost, referentna grupa, religija, mreža podrške. tome šta savjetnik osjeća i koliko je emocionalno 9. Ublažavanje početnih otpora. Otpor se razumije osjetljiv na ono što klijent osjeća. Kada je savjetnik kao sve ono što stoji na putu u procesu savjetova-nesiguran (početnici) govor može biti previše brz nja. Klijenti mogu sa otporom da započnu savjeto- ili pretjerano glasan. To je uvijek znak anksioznosti vanje, ali otpori mogu da nastanu i tokom procesa savjetnika. Poruke koje se šalju glasom imaju sle- savjetovanja, odnosno mogu da se jave u svim fa- dećih pet dimenzija: glasnost, razgovjetnost, visi- zama savjetovanja. Na početku savjetovanja otpo- nu, naglašavanje i brzinu. ri se izražavaju kroz ambivalenciju klijenata: žele 5. Započinjanje razgovora. Prvi susret počinje riječi-promjenu, ali se plaše šta će ta promjena donijeti. ma koje treba da podstaknu pozivaoca da sa sa- Često su otpori koji se javljaju tokom savjetovanja vjetnikom podijeli razlog svog poziva. Treba izbje- rezultat greške savjetnika (umor savjetnika, pojava gavati formulaciju: „Molim Vas, recite mi kako vam sindroma izgaranja, predrasude). mogu pomoći”, jer to može kod klijenta da stvori 10. Izbjegavanje nepodsticajnih ‚nemojte‘ ili izbjega-utisak da je sva odgovornost na savjetniku. Pone- vanje najčešćih grešaka. Najčešće greške savjetni-kad klijent želi da govori ali mu je teško da započ- ka: usmjeravanje i vođenje, odnosno određivanje ne i tada mu je potrebna pomoć. onoga o čemu klijent treba da govori; vrednova- 6. Parafraziranje. Parafrazirati znači svojim riječima po-nje i procjenjivanje; okrivljavanje; moraliziranje, noviti ono što je klijent rekao. Važno je da se tokom držanje pridike i pokroviteljski stav; dijagnostifiko-parafraziranja koliko je moguće više koriste klijen- vanje; razuvjeravanje i poboljšanje raspoloženja tove riječi. Dobro parafraziranje je slično odrazu u klijenata; neprihvatanje klijentovih osjećanja; da- ogledalu, ali taj odraz ne treba da bude jezgrovi- vanje savjeta i podučavanje; ispitivanje; pretjerano tiji od stvarne slike. Preporučljivo je parafraziranje objašnjavanje; skrivanje iza profesionalne fasade; početi zamjenicom „vi”, kako bi savjetnik pokazao požurivanje; neprikladno samootkrivanje. klijentu da kroz parafraziranje odražava njegovo unutrašnje stajalište. Tokom parafraziranja je kori- Pružanje psihosocijalne podrške žrtvama nasilja, sa po-sno malo usporiti govor da bi se dobilo vrijeme za sebnim pristupom za žene i djevojčice, ima ključnu ulo-razmišljanje. Za uspješno parafraziranje potrebno gu u obnovi njihovog emocionalnog i mentalnog bla- je dobro pamtiti i dobro baratati riječima. Klijento- gostanja. Evo kako bi takva podrška mogla izgledati: ve reakcije „Tačno tako” ili „Upravo to” pokazuju da je parafraziranje uspješno. Sigurno okruženje: Stvaranje sigurnog okruženja je osnovni korak. Važno je da žrtve znaju da su dobrodoš- 7. Reflektovanje. Reflektovanje osjećanja predstavlja le i da će biti slušane bez osude ili osjećaja krivice. mikro-vještinu kojom savjetnik „ulazi” u klijentov tok emocija, pokazuje da ih prepoznaje i vraća Empatično i saosjećajno slušanje: Prvi korak u pru-klijentu doživljaj tih emocija. Reflektovanjem osje- žanju podrške je osluškivanje žrtvinog iskustva. Pru- ćanja gradi se emocionalno partnerstvo između žanje prostora za izražavanje osjećanja, strahova savjetnika i klijenta. Reflektovanje osjećanja slično i frustracija omogućava žrtvama da se osjećaju slušano je parafraziranju, ali se od njega i razlikuje. Sličnost i razumljeno. je u tome što obje aktivnosti podsjećaju na odraz Individualno prilagođena podrška: Svaka žrtva je u ogledalu, s tim što je kod parafraziranja akcenat jedinstvena i može zahtijevati različite oblike podrš- na mislima, a kod reflektovanja na osjećanjima. Re- ke. Pristup treba prilagoditi potrebama i željama žrtve, flektovanje obično uključuje i nešto više, ali reflek-uzimajući u obzir njihovu kulturu, jezik i emocionalnu tovanje osjećanja je nešto više - uzimaju se u ob-spremnost. zir i verbalni i neverbalni signali koje klijent šalje. Obrazovanje i informisanje: Pružanje informacija o Prilikom reflektovanja savjetnik treba da odgovori pravima, opcijama za podršku i procesima oporavka kako na verbalne tako i na neverbalne signale. može pomoći žrtvama da donesu informisane odluke 8. Pokazivanje razumijevanja konteksta i razlika. Klijenti o svom putu ka ozdravljenju. i njihove teškoće ne postoje u vakuumu. Svaki kli- Razvoj emocionalne otpornosti: Pomažući žrtvama jent nalazi se u spletu kontekstualnih varijabli čija se da razviju emocionalnu otpornost, tehnike suočavanja važnost razlikuje od slučaja do slučaja. Područja u i strategije za upravljanje stresom, podržavamo ih u kojima je važno razumijevanje konteksta su: kultura, prevazilaženju trauma. 48 Terapija i savjetovanje: Profesionalna terapija i sa-Senzitivnost prema kulturnim aspektima: Prilikom vjetovanje od strane obučenih stručnjaka za mentalno pružanja podrške, važno je uzeti u obzir kulturne zdravlje mogu biti ključni u procesu ozdravljenja. Tera-i društvene kontekste žrtava. Razumijevanje njihovih peuti mogu koristiti različite tehnike, kao što su kogni-specifičnih potreba, vjerskih uvjerenja i tradicija po-tivno-bihevioralna terapija, umjetnička terapija ili tera-maže u stvaranju podrške koja je prikladna i djelo- pija igrom, kako bi podržali žrtve u obradi traumatičnih tvorna. iskustava. Prevencija ponovnog izlaganja nasilju: Osim pruža-Podrška zajednice: Povezivanje žrtava s grupama nja podrške nakon nasilja, važno je raditi na prevenciji podrške i organizacijama koje se bave nasiljem može ponovnog izlaganja žrtava nasilju. Ovo uključuje edu- pomoći u osjećaju pripadnosti i razumijevanja. Grupne kaciju o odnosima, strategijama za prepoznavanje zna-sesije omogućavaju žrtvama da dijele svoja iskustva kova nasilja i promociji zdravih oblika komunikacije. s drugima koji su prošli kroz slično. Kombinacija ovih pristupa može stvoriti holistički okvir Praćenje i dugoročna podrška: Nasilje može ostavi-za pružanje psihosocijalne podrške ženama i djevojči- ti dugotrajne posljedice. Stoga je važno kontinuirano cama koje su preživjele nasilje. Važno je osigurati da pratiti žrtve i pružiti im dugoročnu podršku kako bi se podrška bude kontinuirana, prilagođena i empatična osiguralo da se oporavljaju i razvijaju na emocional- kako bi se osigurao održiv i pozitivan proces oporavka. nom nivou. Ispovijest žene žrtve nasilja: Kroz ove korake pružanja psihosocijalne podrške, po- sebno prilagođene za žene i djevojčice, može se po- „Bila sam zaljubljena i srećna kad sam se udala. Ali, moći u procesu ozdravljenja, jačanju samopouzdanja nisam ni slutila da će moj brak postati košmar. Nakon i obnavljanju pozitivnog emocionalnog i mentalnog nekog vremena, moj suprug je počeo da pokazuje svo-blagostanja. je pravo lice. Fizičko nasilje je postalo redovna pojava. Udarci, šamari, guranja - to je bilo sve što sam znala. Osnaživanje kroz edukaciju: Edukacija o nasilju, pre-Svaki put kad bih pokušala da se suprotstavim ili mu ka-venciji i strategijama za zaštitu može pomoći ženama žem kako mi je teško, slijedio bi novi napad i prijetnje. i djevojčicama da razviju veće razumijevanje svojih prava i mogućnosti. Ovaj pristup omogućava im da se Ali nije samo fizičko nasilje bilo ono što me slomilo. Emo-osnaže kako bi prepoznale potencijalno opasne situa- cionalno zlostavljanje bilo je podmuklo i teško za opisati. cije i reagovale na odgovarajući način. Svaki dan bi me ponižavao, nazivao pogrdnim imenima, uništavao moje samopouzdanje. Osjećala sam se kao da Rad na obnovi samopouzdanja: Nasilje često može vrijedim manje od ničega. Nisam se usuđivala reći bilo uzrokovati dubok pad samopouzdanja i samopošto-kome šta se dešava, jer sam se bojala osude i sramote. vanja. Pružanje podrške u izgradnji pozitivnog stava prema sebi i vlastitim sposobnostima može pomoći Godine su prolazile, a ja sam ostajala u toj patnji. Nisam žrtvama da se osjećaju jače i samouvjerenije. znala kako izaći iz tog začaranog kruga nasilja. Zbog dece i straha od osvete, odlagala sam odluku da se ra-Umjetnička terapija i samoizražavanje: Kreativne zvedem. Ali, jednog dana, došao je trenutak kada sam terapije, poput umjetničke terapije ili pisanja, mogu shvatila da moram preuzeti kontrolu nad svojim životom. pružiti žrtvama siguran način izražavanja svojih emo- cija i traumatičnih iskustava. Ovakav pristup olakšava Nakon dugog i teškog procesa, odlučila sam napusti-otpuštanje napetosti i procesiranje dubokih emocio- ti nasilnog supruga. Bilo je strašno teško, ali konačno nalnih slojeva. sam osjetila olakšanje. Nisam više morala živjeti u strahu. Potražila sam podršku i pomoć od prijatelja i orga-Podrška žrtvama trgovine ljudima i seksualnog nizacija koje se bave zaštitom žrtava nasilja. iskorištavanja: Žrtve trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja mogu zahtijevati specifičnu podršku Danas sam ponosna na sebe jer sam preživjela to nasi-zbog posebne prirode ovih zločina. Ova podrška uk- lje i izašla iz toga kao jača osoba. Naučila sam postav-ljučuje siguran smještaj, medicinsku pomoć, pravnu ljati granice, brinuti o sebi i voljeti sebe. I dalje je teško, podršku i rehabilitaciju. ali znam da zaslužujem život bez nasilja. Povezivanje s mrežama i resursima: Osiguravanje Moja ispovijest je upozorenje i nadahnuće za sve žene informacija o lokalnim resursima, kao što su sigurne koje prolaze kroz slično. Nasilje nije ljubav, i nijedna kuće, besplatna pravna pomoć, psihološka podrška žena ne zaslužuje da trpi takvu bol. Potražite podršku i i obuke za zapošljavanje, može pomoći ženama i djevoj-pomoć, jer izlaz postoji. Zajedno možemo prekinuti tiši- čicama da pronađu potrebnu podršku za svoj oporavak. nu i boriti se protiv nasilja, kako bismo stvorili sigurnije i pravednije društvo za sve.“ 49 M.M. se sastaje sa savjetnikom i iznosi svoju priču, Prijavljujem slučaj, gledaju me čudno, čini mi se ne diše duboko, ispušta vazduh i počinje: vjeruju mi. On moja „ljubav“ za mene dobija blagu Završila sam ekonomski fakultet. Pri kraju njegovog kaznu ali ja odlučujem da dignem glavu i govorim završetka upoznajem njega, mog budućeg supruga. sebi „možeš, znaš, želiš i uspjećeš“. Moja beba, teška Bila je to ljubav na prvi pogled, činilo mi se sav svijet srca uključuje se u predškolsku ustanovu a ja idem je moj. Bio je pažljiv, vodio računa o svim bitnim putem za koji sam se školovala. Tražim oglase i čitam: datumima, shvatao moje potrebe i ponekad potrebu slobodno mjesto u jednom privatnom osiguravajućem da budem sama. Pričali smo o porodici, profesionalnim društvu. Prijavim se i ljudima objasnim u kakvoj sam postignućima. Ako me pitate kako sam se odlučila situaciji i da moram početi da radim i isti su mi izašli da živimo zajedno, ne znam, jednostavno se desilo. u susret. Nije bilo lako, saznao je gdje radim i moju I kreće naš život, ono o čemu smo sanjali, naša kućica, adresu, dolazio je povremeno, uznemiravao me na naše ljubavno gnijezdo. Postepeno ON, počinje da poslu, dolazio na vrata moga stana, koji sam iznajmila, konzumira alkohol, počinje da se opija, trijezni i tako tražio da vidi kćerku. Noćima sam bila u strahu, samo redom. U njemu prepoznajem nekog drugog, ne moju sam očekivala da će lupiti na vrata, ući i povrijediti me. ljubav ali sve mislim proći će , to je prolazno. I baš tada Moj šef, imao je razumijevanja a ja sam se trudila da to desilo se ono što sam priželjkivala, postaću majka, a on vratim svojim radom i znanjem. Napredovala sam, sada postaće otac. Čekam da dođe kući, zamišljam njegovu sam savjetnik a moja beba djevojčica koja je snalažljiva reakciju ali dobijam hladan tuš, hladni osmijeh i dalje mi ispunjava život, moje sunce. i rečenicu „svašta, možda i nije moje dijete“. I tako do I sada kada me pitaju kako se osjećam, kažem dobro, ne porođaja, samo prebacivanje, verbalne uvrede „droljo, otkrivam sve o svom životu jer ne razumije svako, lijepo kurvo, ološi“. te saslušaju a nakon toga čuješ ili osude ili podržavajuće Na svijet dolazi jedno malo preslatko biće, moj svijet, komentare. Ali jedno znam ,mora postojati volja, moja ruža, za koju se živi. I opet pored svega pomišljala odlučnost i želja da ti sam nešto promijeniš a ne da sam sada je otac, promijeniće se. Ali moj život se pretvara čekaš da ti neko drugi sam kreira tvoj život. Sada sam u pakao. Nespavanje, briga o djetetu iscrpila je moju ispunjena žena, prije svega imam mir, stabilan posao, snagu i svaka njegova riječ me je boljela duplo više, kao moju dušicu. Trag na srcu i duši uvijek će ostati ali neću da se stezalo nešto u duši, ne mogu da opišem riječima dozvoliti da mi to uništi život. taj osjećaj. A tek kada su na red došli šamari, čupanje za kosu, bacanje stvari, prijetnje smrću ... i moje tijelo, moja duša je znala da moram izaći iz tog pakla sa sto pitanja, bez odgovora. Imala sam samo jedan cilj otići što dalje. Tako sam i uradila, kada nije bio kući , uz jednu torbicu odlazim, plačem al znam da nema povratka, jer ne želim da ona, moja beba doživi isto što i ja. 50 8. Meke vještine i alati doprinose zajednici i omogućavaju nam da ostavimo pozitivan uticaj na svijet oko nas. (Gilbert 2019). za osobe koje rade sa Važno je naglasiti, da lične snage nisu fiksni entiteti. Mogu se razvijati, napredovati i njegovati žrtvama diskriminacije tokom vremena. Poznavanje naših ličnih snaga i ulaganje u njihov razvoj je transformišući poduhvat. ili nasilja Prepoznavanjem i iskorišćavanjem naših snaga otključavamo naš pravi potencijal, povećavamo samopouzdanje i otvaramo vrata uspjehu i ispunjenju. 8.1. Identifikacija svojih ličnih snaga Razumijevanje naše vrijednosti je jednako važno. To znači prepoznati da zaslužujemo sreću, uspjeh i ispunjenje. Razumijevanje naše vrijednosti Razumijevanje naših snaga ne samo da nam omogu- omogućava nam da postavimo zdrave granice, ćava da maksimiziramo svoj potencijal, već nas takođe donosimo izbore usklađene sa našim pravim bićem osnažuje da vodimo ispunjen i uspješan život. i okružimo se ljudima i okruženjima koja neguju naš rast. Kada razumijemo našu vrijednost, razvijamo Šta tačno predstavljaju lične snage? Lične snage mogu samopoštovanje i pozitivnu sliku o sebi, otvarajući put se definisati kao urođene osobine i sposobnosti koje za razvoj lične moći (Wilhelm 2020). posjedujemo. To su jedinstvene osobine koje nas čine onim što jesmo i doprinose našem uspjehu u različitim Lična snaga takođe podrazumijeva sposobnost da aspektima života. Lične snage mogu se manifestovati se nosimo sa stresom, prilagodimo promjenama na različite načine, kao što su karakterne osobine, i održimo pozitivan stav čak i u teškim situacijama. To talenti, vještine ili oblasti stručnosti (Neff 2011). Brewer je sposobnost da ostanemo fokusirani i motivisani, čak (2018) definiše lične snage kao unutrašnje kvalitete, i kada se suočimo sa izazovima i neuspjesima. Lična talente, vještine i karakteristike koje čine svakog snaga nam omogućava da održimo balans između pojedinca jedinstvenim. One su prisutne u svakome sopstvenih potreba i potreba drugih, gradeći zdrave od nas i igraju ključnu ulogu u našem životu. Naše odnose i pružajući podršku drugima. snage nas definišu, oblikuju našu ličnost i utiču na naše Postoji nekoliko razloga zbog kojih često ne prepozna-ponašanje, odnose i postignuća. jemo svoju vlastitu ličnu moć. Park, Peterson i Seligman Zašto su lične snage važne? Prvo, poznavanje (2004) definišu nekoliko uobičajenih faktora: i korišćenje svojih snaga omogućava nam da maksimalno iskoristimo svoj potencijal. Kada smo 1. Usljed uticaja okoline i društva: Od malih nogu svjesni svojih snaga, možemo ih usmjeriti ka ostvarivanju nas oblikuju društvene norme, kulturna uvjerenja ciljeva, rješavanju problema i izgradnji uspješnih i vanjska očekivanja. Ova „uslovljenost“ može do- karijera i odnosa. Lične snage su naše “supermoći„ vesti do sumnje u sebe i ograničenog poimanja koje nam pružaju samopouzdanje i motivaciju da vlastitih sposobnosti i vrijednosti. Naglasak druš- se izborimo sa izazovima i prevaziđemo prepreke. tva na poređenje, perfekcionizam i prilagođavanje Drugo, poznavanje svojih ličnih snaga omogućava mogu umanjiti vjerovanje pojedinaca u vlastitu nam da se fokusiramo na svoje pozitivne aspekte. moć. Umesto da se usredsređujemo na svoje slabosti ili 2. Negativna iskustva i trauma: Prošla negativna nedostatke, usmjeravamo pažnju na ono u čemu smo iskustva poput zlostavljanja, vršnjačkog nasilja ili ne-dobri. To nam daje osjećaj zadovoljstva, ispunjenosti uspjeha mogu značajno uticati na samopercipiranje i autentičnosti u svemu što radimo. Takođe, kada i smanjiti osjećaj vlastite moći. Traumatični događa- koristimo svoje snage, postajemo produktivniji, ji mogu stvoriti iskrivljen pogled na sebe i izazvati kreativniji i efikasniji u svojim zadacima. Snage nam osjećaj bespomoćnosti koji otežava prepoznavanje pomažu da brže riješavamo probleme, donosimo vlastitih snaga. bolje odluke i ostvarujemo vrhunske rezultate. Kada se fokusiramo na svoje snage, energija teče s lakoćom 3. Strah od neuspjeha i odbijanja: Strah od ne-i osjećamo se inspirisani da postignemo velike stvari. uspjeha, kritike ili odbijanja može biti značajna Lične snage nam pomažu u izgradnji autentičnih i prepreka u prepoznavanju vlastite moći. Ljudi se značajnih odnosa s drugima. Kada znamo ko smo možda ustručavaju priznati svoje snage zbog stra- i šta donosimo u interakcije, možemo se povezati ha od osude ili mogućih posljedica koje proizlaze na dubljem nivou s drugim ljudima. Naše snage iz preuzimanja vlastite moći. 51 4. Nedostatak samosvijesti: Neki ljudi jednostav-mogu biti praktične vještine, kreativne talente, ko- no imaju nedostatak samosvijesti ili ograničen munikacijske sposobnosti ili bilo koja druga oblast uvid u vlastite sposobnosti, kvalitete i potencijal. u kojoj se osjećate sigurno i sposobno. Nedostatak razumijevanja može onemogućiti pre- 5. Vrijednosti: Obratite pažnju na svoje vrijednosti i poznavanje vlastite moći i jedinstvenih snaga koje uvjerenja. Koji su to principi i ideali koji vam najviše posjedujemo. znače? Prepoznajte situacije u kojima se osjećate 5. Traženje vanjske validacije: Prevelika ovisnost o inspirisano i živahno jer su u skladu sa vašim vri-vanjskoj validaciji i odobrenju može umanjiti spo- jednostima. sobnost prepoznavanja vlastite moći. Ako se poje- 6. Unutrašnja motivacija: Primjetite šta vas pokreće i dinci previše oslanjaju na vanjsku validaciju, mož- motiviše. Da li vam je važno da pomognete drugima, da će zanemariti svoje unutarnje snage i oslanjati da postignete lični rast, ili možda da ostvarite kreativ-se na vanjske izvore kako bi osjetili svoju vrijednost ne izraze? Prepoznajte aktivnosti koje vas ispunjavaju i samopouzdanje. i koje vas čine da se osjećate živim i motivisanim. 6. Usljed „uslovljenosti“ skromnošću i nenamet- 7. Reakcije na izazove: Pogledajte kako se nosite ljivošću: Kulturna ili društvena “uslovljenost„ koja sa teškim situacijama. Koje strategije koristite da naglašava skromnost i nenametljivost može do- prevaziđete izazove? Da li posjedujete upornost, vesti do toga da pojedinci umanjuju svoje snage fleksibilnost, hrabrost ili druge kvalitete koje vam i postignuća. Ova “uslovljenost„ može otežati pri- pomažu da se suočite sa teškim trenucima? znavanje i prihvatanje vlastite moći. 8. Intuicija i unutrašnja mudrost: Osluškujte svoju Važno je da svaki pojedinac prepozna svoju ličnu sna-unutrašnju mudrost i intuiciju. Ponekad naše naj- gu i razvije je kroz samorazvoj, samoprihvatanje i kon-dublje uvide i odgovore nađemo u sebi. Prepo- tinuirani rad na sebi. To može uključivati postavljanje i znajte trenutke kada imate “osjećaj„ što je ispravno ostvarivanje ciljeva, izazivanje samoga sebe izvan zone ili kada imate unutrašnje znanje koje vam pomaže komfora, rad na razvijanju svojih vještina i talenata, te da donesete dobre odluke. sticanje samopouzdanja kroz postizanje uspjeha. Važno je biti svjestan i priznati svoje lične snage, bez Prepoznavanje naših ličnih snaga je prvi korak ka iskori-obzira na to koliko male ili velike možda izgledale. šćavanju njihove moći. To zahtijeva samorefleksiju, intros-Samosvijest i introspekcija su ključni u procesu pre- pekciju i iskrenu želju da se bolje upoznamo. Ovdje ispod poznavanja ličnih snaga. Uz kontinuirano istraživanje navodimo nekoliko strategija koje vam mogu pomoći i razvijanje ovih snaga, možemo osnažiti sebe i ostvariti u ovom procesu (Duckworth, Peterson i Seligman, 2005): svoj pun potencijal. 1. Samosvijest: Posvetite vrijeme da razmislite o Prevazilaženje nasilja u porodici i lična snaga vašim prošlim dostignućima, trenucima uspjeha i aktivnostima koje vam donose radost i ispunje- U kontekstu prevazilaženja nasilja u porodici, lična sna-nje. Razmotrite vaše prirodne talente, vještine u ga igra ključnu ulogu u procesu izlaska iz nasilja i ob-kojima se ističete i oblasti u kojima dobijate pozi- navljanja sebe. tivne povratne informacije od drugih. Ovi tragovi Lična snaga omogućava žrtvama nasilja da prekinu mogu pružiti dragocjene uvide u vaše lične snage. začarani krug zlostavljanja i povrate svoju autonomiju. 2. Povratne informacije od drugih: Potražite po-Ona im omogućava da postave granice, donose od- vratne informacije od pouzdanih osoba u vašem luke i preduzimaju korake koji stavljaju njihovo blago- životu - porodice, prijatelja, mentora ili kolega. stanje i sigurnost na prvo mjesto. Prepoznavanje lične Pitajte ih o vašim snagama i kojim osobinama vas snage omogućava žrtvama da povrate osjećaj kontrole vide kao jedinstvene. Ponekad drugi mogu pružiti i agencije nad svojim životom, što im omogućava da novu perspektivu koju sami ne vidimo. napreduju i ponovo izgrade samopoštovanje i samo- pouzdanje (Linley i Harrington, 2006). 3. Testovi ličnih snaga: Razmislite o korišćenju alata ili resursa za procjenu snaga. Testovi karakteri- Pored toga, lična snaga pomaže pojedincima da razvi- stičnih snaga, mogu pružiti struktuiran pristup za ju snažan osjećaj vlastite vrijednosti i samopoštovanja. prepoznavanje vaših snaga i pružiti sveobuhvatno To podrazumijeva prepoznavanje i vrednovanje vlasti- razumijevanje vaših jedinstvenih kvaliteta. tih snaga, sposobnosti i zasluživanje života bez nasilja. 4. Talenti i vještine: Identifikujte oblasti u kojima ste Ovo vjerovanje u sebe postaje ključna osnova za pro-posebno vješti i gdje postižete dobre rezultate. To ces izlaska iz nasilja, omogućavajući preživjelima da 52 razviju pozitivnu sliku o sebi, uspostave zdrave odnose đstvo i podršku. Tražite mentore ili trenere koji vam i prakticiraju samopomoć. mogu pomoći da razvijete i usavršite svoje snage Osim toga, lična snaga osnažuje pojedince da potra- putem njihovog znanja i iskustva. že podršku i resurse, bilo kroz terapiju, grupe podrške 5. Praktikujte brigu o sebi i otpornost: Izgradnja ili pravnu pomoć. Uključuje prepoznavanje da to nije snaga zahtjeva predanost i upornost. Brinite o njihova krivica i da imaju pravo na siguran i ispunjen ži-svom fizičkom, mentalnom i emocionalnom bla- vot. Prihvatanjem svoje lične snage, žrtve nasilja mogu gostanju. Praktikujte samosaosjećanje, otpornost stvoriti pozitivne promjene u svom životu i zauzeti se za i pozitivno samorazgovaranje kako biste prevazišli svoje dobrobiti (ibid). prepreke i neuspjehe na putu. Ukratko, lična snaga je ključna u prevazilaženju nasilja u porodici, jer pomaže žrtvama da povrate kontro- Buckingham (2007) definiše, da je samopouzdanje još lu, obnove samopoštovanje i stvore život bez nasilja. jedan ključni element lične moći. To je nepokolebljivo Prepoznajući i koristeći svoju ličnu snagu, preživjeli vjerovanje u naše sposobnosti i uvjerenje da možemo mogu započeti putovanje izlečenja, samootkrivanja ostvariti ono što smo sebi zacrtali. Samopouzdanje i osnaživanja. nam daje hrabrost da preuzimamo rizike, izlazimo iz svoje zone komfora i grabimo prilike za rast i uspjeh. Kada imamo samopouzdanje u svoje snage, zračimo 8.2. Kako izgraditi svoju ličnu snagu i pozitivnošću, inspirišemo druge i stvaramo talas osna-samopouzdanje živanja. Samopoštovanje, samopercepcija, samoprihvatanje, samopouzdanje, samopoštovanje itd. su različiti termiKada prepoznate svoje lične snage, sledeći ključan ko-ni koji se odnose na način na koji vidimo sebe. Kada rak je razviti i negovati ih. Evo nekoliko strategija koje govorimo o slici o sebi, govorimo o karakteristikama Duckworth (2016) preporučuje, da vam mogu pomoći koje nas opisuju (fizičke, društvene karakteristike, naša u ovom putovanju rasta i samopoboljšanja: interesovanja, uloge ...), npr. „Ja sam službenik banke 1. Neprekidno učenje: Tražite prilike da unaprijedi-i imam plavu kosu, volim klasičnu muziku. Veoma je te svoje znanje i vještine u oblastima koje se po- važno kako cijenimo ili mi procjenjujemo ove karak- dudaraju sa vašim snagama. Pohađajte radionice, teristike (npr. imam plavu kosu, koja je veoma lijepa seminare ili online kurseve kako biste produbili i zadovoljan sam njome). svoje ekspertize i bili informisani u oblasti koja vas Razumijevanje naše vrednosti je jednako važno. To zna-interesuje. Žrtvama nasilja, da pružimo podršku u či prepoznati da zaslužujemo sreću, uspjeh i ispunjenje. obliku terapija, radionica, učenja, kako bi se nepre- Razumijevanje naše vrednosti omogućuje nam da po- stano razvijale i širile perspektivu. stavimo zdrave granice, donosimo izbore usklađene sa našim pravim bićem i okružimo se ljudima i okruženjima 2. Postavljanje značajnih ciljeva: Identifikujte kon-koja neguju naš rast. Kada razumijemo našu vrijednost, kretne ciljeve koji vam omogućavaju da iskoristite razvijamo samopoštovanje i pozitivnu sliku o sebi, otva-svoje snage. To može uključivati usklađivanje va- rajući put za razvoj lične moći (Rath, 2007). ših karijernih izbora, hobija ili ličnih stremljenja sa vašim prirodnim talentima. Postavljanje ciljeva koji Postoji mnogo tehnika koje mogu pomoći u gradnji sa- koriste vaše snage povećava vjerovatnoću uspjeha mopouzdanja. Clifton i Buckingham (2001) navode ne-i ispunjenja. koliko efikasnih tehnika: 3. Tražite izazove i preuzmite rizike: Izađite iz svo-1. Pozitivna afirmacija: Svakodnevno koristite pozi-je zone komfora i prihvatite izazove koji vas tjeraju tivne izjave koje se odnose na vaše kvalitete, spo-da iskoristite svoje snage. Preuzimanje izračunatih sobnosti i postignuća. Ponavljajte ih sebi naglas ili rizika omogućava vam istraživanje novih moguć- u mislima kako biste ojačali pozitivno viđenje sebe nosti i dalje razvijanje svojih sposobnosti. Za žrtve i svoje vrednosti. nasilja je to posebno teško jer ih misaoni obrasci 2. Vizualizacija uspjeha: Zamislite sebe kako posti-stalno vode ka starom ponašanju i starim oblicima žete svoje ciljeve i uspjehe. Kreirajte sliku u svom djelovanja, i ljudima. umu koja prikazuje vašu sigurnost, uspjeh i samo- pouzdanje. Ova tehnika pomaže u jačanju vere u 4. Potražite podršku i mentorstvo: Okružite se lju-svoje sposobnosti. dima koji vjeruju u vaše snage i mogu pružiti vo- 3. Postavljanje i dostizanje ciljeva: Postavite realne 53 i ostvarive ciljeve koji vam omogućavaju da koristi-pravo na dobre stvari u životu, vrlo je vjerovatno nisko te svoje snage i postižete uspjehe. Kada postigne-samopoštovanje (Neff 2011). te cilj, nagradite sebe i proslavite svoj napredak, Nisko samopoštovanje se obično ogleda u našim mi- što će dodatno jačati vaše samopouzdanje. slima (čak i manje stvari pokreću misli koje su često 4. Izazovi izvan zone komfora: Svjesno se izlažite samokritične, uvredljive za nas same, pune sumnje situacijama koje vas izazivaju i tjeraju izvan vaše u sebe i negativnih predviđanja za budućnost, foku- zone komfora. Uspostavljanje nove vještine, javni sirane na naše slabosti i neuspjehe), ponašanje (npr. nastup ili suočavanje s strahovima može vam po- poteškoće u potvrđivanju naših potreba i želja, zatvo-moći da prevaziđete nesigurnost i steknete samo- ren govor tela, autodestruktivna ponašanja...), emoci-pouzdanje u svoje sposobnosti. je (često osjećanje anksioznosti, stida, krivice, ljutnje, 5. Rad na ličnom razvoju: Posvetite se kontinuira-usmjereno na sebe) i fizičko stanje (umor, napetost...). nom učenju i razvoju svojih vještina. Svaki novi ko- Takođe je karakteristično da osoba sa niskim samopo- rak i nova dostignuća će vam pružiti osjećaj uspje- štovanjem svoje probleme ne vidi kao problem koji se ha i izgraditi samopouzdanje. može riješiti, već kao centralni dio sebe („Ovo sam ja“) (ibid.) 6. Okružite se podrškom: Okružite se ljudima koji vas podržavaju i podstiču na rast i razvoj. Imajte Problem sa niskim samopoštovanjem je taj što ono ljude oko sebe koji cijene i ohrabruju vaše talente negativno utiče na različite oblasti našeg života. Zbog i kvalitete. toga imamo problema na poslu i u slobodnim aktivno- stima (izbjegavanje prilika i izazova ili stalno naporan 7. Radite na fizičkom zdravlju: Fizičko zdravlje ima rad jer želimo da izbjegnemo neuspjeh, teško nam je duboku vezu sa samopouzdanjem. Vodite računa da pripisujemo zasluge za svoje uspjehe, imamo lošu o svojoj ishrani, redovno vježbajte i dovoljno se savjest kada se opuštamo ili ne prepuštajte se zado- odmarajte kako biste se osjećali energično i pozi- voljstvima...) u odnosima (osjetljivost na kritike, neodo-tivno prema sebi. bravanje ljudi, imamo pretjeranu potrebu da udovo- 8. Učenje iz neuspjeha: Prihvatite neuspjeh kao dio ljavamo drugima, možemo izbjegavati intimnost i veze procesa učenja i rasta. Umesto da sebe kritikujete, zbog straha), možemo čak i da brinemo o sebi (zane- analizirajte šta možete naučiti iz iskustva i kako mo-marujući, ili previše da brinemo o svom izgledu, odla- žete napredovati. žemo posjete ljekaru, pijemo alkohol, pušimo itd.). Ponekad je nisko samopoštovanje simptom depresije (u ovom slučaju je prioritet liječenje ovog poremećaja 8.3. Samopoštovanje raspoloženja), ali se često na njega nakalemljuju različi-ti mentalni problemi (depresija, anksiozni poremećaji, Još veći uticaj na naš život ima naše samopoštova-poremećaji u ishrani, itd.), jer je nizak samopoštovanje nje - odnosno mišljenje o sebi, kako sebe ocjenjujemo je za njih kao neka vrsta „plodnog poda”. Iako se nisko i cijenimo kao osobu - u cjelini. samopoštovanje izražava u formi izjava i činjenica (npr. „Nesposoban sam“), to su obično samo mišljenja, za- Suština samopoštovanja su naše centralne ideje o ključci koje donosimo o sebi na osnovu životnih isku- tome kakvi smo kao ljudi (tj. osnovna uvjerenja o sebi, stava i poruka koje smo dobili od ljudi koji važni za nas koja su veoma negativna u slučaju niskog samopošto- (roditelji, vršnjaci, nastavnici...). Na naše samopoštova-vanja). Obično se izražavaju u obliku izjava ili činjenica nje često u velikoj mjeri utiču iskustva koja smo imali (Kearns, 2022). Naše samopoštovanje može biti: veoma rano u životu (npr. zanemarivanje, zlostavljanje, neodobravanje, pretjerani standardi roditelja ili vršnja- • Visoko („Dobar sam“ / „Dostojan sam“...) ili ka, iskustva različitosti od drugih u porodici ili među • Nizak („Loš sam“ / „Beskoristan sam“...) vršnjacima, nedostatak naklonosti, ljubaznosti, pohva-la, ohrabrenje ...). Samopoštovanje takođe može biti Ako prihvatimo sebe onakvima kakvi jesmo i, uprkos značajno poljuljano važnim događajima u odraslom našim (svim ljudskim) manama vidimo da smo dostojni dobu, čak i kod ljudi koji ranije nisu imali problema i da imamo pravo da zauzmemo mjesto u ovom svijetu sa tim. Uglavnom govorimo o dugotrajnim problemi- i uživamo u dobrim stvarima, imamo visoko samopo- ma sa anksioznošću (npr. napadi panike), u odnosima, štovanje. Ako osjećamo da smo kao osoba slabi, nea- teškim stresovima, traumama i fizičkim bolestima, koji dekvatni, inferiorni, manjkavi, ako smo često nesigurni značajno ograničavaju naša iskustva i poljuljaju našu i sumnjamo u sebe, ako smo često kritični prema sebi i sliku o tome ko smo i kakvi smo (Wilhelm 2020). imamo problema da se osjećamo dostojno i da imamo 54 Brewer (2018) navodi, da nisko samopoštovanje se du-trauma koje su doživjele. Ispod navodim nekoliko fak- goročno održava kroz dvije važne karakteristike našeg tora po Gilnertu (2019) koji se mogu uzeti u obzir: razmišljanja (pristrasnost ili greška u razmišljanju): 1. Bezbjednost i zaštita: Prioritet za žrtve nasilja je • Kod niskog samopoštovanja primjećujemo sve što obezbjeđivanje bezbjednog okruženja i zaštite je u skladu sa postojećom lošom slikom o sebi. To od daljeg nasilja. Osiguranje sigurnosti i osjećaja je mentalni filter - brzo i češće uočavamo šta nam bezbjednosti ključno je za proces izgradnje sa- se ne sviđa kod sebe, svoje greške i neuspjehe, ali mopouzdanja - to steknemo kroz procese davanja je teško uočiti svoje snage, sposobnosti, uspjehe empatije i podrške, osiguranja fizičke sigurnosti, i pozitivne osobine („filtriramo“ ih, kao kroz sito). edukacije o zaštiti (prava, zakoni, resursi za po- • Nisko samopoštovanje ne samo da iskrivljuje sa- moć), kroz tehnike samopomoći, mreže podrške mopercepciju, već i značenje koje pripisujemo kroz grupne terapije, uz terapeute i savjetnike, te našim iskustvima (kako tumačimo iskustva); kada praćenje (da smo dostupni za njih, da mogu da se pogriješimo ili kada stvari krenu naopako, brzo okrenu na nas, da nije sama u procesu oporavka). koristimo ovo za globalno, generalizovano prosu- 2. Trauma i oporavak: Žrtve nasilja često nose emo- đivanje o sebi (npr. „Uvijek sve radim pogrešno“) tivne i fizičke posljedice traume. Oporavak od - to je tzv. generalizacija. Međutim, kada imamo traume može biti dugotrajan proces koji zahtjeva pozitivna iskustva i doživimo uspjeh i pohvale, mi podršku stručnjaka za mentalno zdravlje i terapiju ih izobličimo ili bacamo (nađemo neki izgovor). kako bi se obradila trauma i izgradilo samopouz- Primjer: ako nam neko uputi kompliment, kažemo danje. sebi „vjerovatno hoće nešto od mene“, ako doži- vimo neki uspjeh, kažemo „baš sam imao sreću“. 3. Povjerenje i međuljudski odnosi: Žrtve nasilja Riječ je o tzv. „do diskvalifikacije pozitivnog“. mogu iskusiti poteškoće u povjerenju prema dru- gima zbog prethodnih iskustava zlostavljanja. Ra- Ljudi sa niskim samopoštovanjem u stresnoj situaciji zvijanje zdravih i podržavajućih međuljudskih od- (npr. kada ne rade po svojim standardima, izgube po- nosa, kao i rad na izgradnji povjerenja, mogu biti sao, neko se razboli, suoči sa izazovom, itd.) često raz-ključni za obnovu samopouzdanja. mišljaju o svim mogućim načinima da sve krene naopa- ko (npr. prije javnog nastupa misle kako niko neće biti 4. Samoosnaživanje: Žrtve nasilja trebaju biti pod-zainteresovan za prezentaciju, kako nešto neće znati, sticane da preuzmu kontrolu nad svojim životima i kako će biti viđeni kao nervozni, itd.) - predviđaju samo donose odluke koje su u skladu sa njihovim potre-loše ishode. Ove misli (tj. „tjeskobna predviđanja“) utiču bama i željama. Oslanjajući se na svoje snage i re-i na emocije (reagujemo na njih anksioznošću, strahom, surse, žrtve nasilja mogu postepeno obnoviti svoje napetošću) i na to ponašanje - mogu da izbjegnu „pri- samopouzdanje. Tu im možemo pomoći. jetnje“ (npr. ne prave prezentaciju), previše su oprezne 5. Grupna podrška: Povezivanje sa drugim žrtvama (npr. obraćanje pažnje na znakove da se ljudima ne svi-nasilja putem grupnih podrški ili terapijskih sesija đa prezentacija, izvinjenje, uzimanje tableta za smirenje može biti korisno za žrtve kako bi razmjenile isku-u slučaju da je nevolja preozbiljna, pretjerano priprema-stva, dobile podršku od osoba koje prolaze kroz nje za prezentaciju), što dugoročno samo održava nisko slične situacije i izgradile osjećaj zajedništva. samopoštovanje, jer ne mogu provjeriti da li je njihov strah opravdan i da li su mjere predostrožnosti bile pre-6. Razumijevanje i prihvatanje: Važno je da žrtve tjerane ili nepotrebne - i svoj eventualni uspjeh pripisu-nasilja osjećaju razumijevanje, podršku i bezuslov- ju ovim „bezbednosnim“ mjerama. no prihvatanje od strane ljudi oko njih. Podrška bliskih osoba, kao i stručnjaka, može biti ključna u Psihoterapija niskog samopoštovanja tako uključuje procesu obnavljanja samopouzdanja. rad na mislima (samokritičke misli, anksiozna predvi- đanja, mentalne greške itd.), kao i na ponašanju - ta-Važno je prilagoditi pristup i podršku žrtvama nasilja kođe na suočavanju sa izazovima koje smo do sada prema njihovim specifičnim potrebama i kontekstu izbjegavali i napuštanju svih „mjera bezbjednosti“, u kojem se nalaze. Individualizovani pristup, stručna sa kojima najčešće ulazimo u situacije koje su za nas podrška i razumijevanje su ključni faktori u pomoći žr-stresne. tvama nasilja da obnove svoje samopouzdanje i krenu prema pozitivnom putu oporavka. Sticanje samopouzdanja kod žrtava nasilja Žrtve porodičnog nasilja često pokazuju izuzetnu otpornost u suočavanju sa ogromnim izazovima. Iako je svaki Načini sticanja samopouzdanja za žrtve nasilja mogu pojedinačni put jedinstven, postoji nekoliko zajednič- se razlikovati od drugih ljudi zbog posebnih izazova i 55 kih karakteristika i snaga koje žrtve porodičnog nasilja 2. Uticaj na pojedinca i društvo: Pozitivna psiho- često posjeduju, a koje se mogu iskoristiti za lični rast logija ima potencijal da promijeni način na koji i iscjeljenje. Jedan od ključnih elemenata otpornosti je pojedinci razmišljaju o sebi, drugima i svijetu oko sposobnost suočavanja i upravljanja stresom i teškoća-sebe. Njen cilj je da stvori veću svijest o pozitivnim ma. Žrtve porodičnog nasilja često razvijaju mehanizme aspektima života i promoviše dobrobit pojedinaca za suočavanje i strategije preživljavanja kako bi se nosile i društva kao cjeline. sa izazovnim okolnostima koje im predstoje. Ove vješti-3. Dokazani rezultati: Pozitivna psihologija je gene-ne suočavanja, kao što su traženje podrške, briga o sebi risala brojne naučne studije koje su pokazale da i pronalaženje unutrašnje snage, mogu se dodatno ra- primjena njenih principa može dovesti do pove- zvijati i koristiti za lični rast. (Gilbert 2019) ćane sreće, zadovoljstva, emocionalne otpornosti, Samorefleksija i samosvijest su takođe važni elementi uspjeha i boljeg mentalnog zdravlja. Ove studije otpornosti. Žrtve porodičnog nasilja često prolaze kroz su pružile konkretna saznanja o tome kako odre-proces samootkrivanja i samorefleksije dok prolaze đeni pristupi i tehnike mogu pozitivno uticati na kroz svoj put iscjeljenja. Kroz sticanje uvida u sopstve-pojedinca. ne snage, vrednosti i ambicije, preživjeli mogu razviti 4. Primjena u različitim kontekstima: Pozitivna dublje razumijevanje sebe i svoje sposobnosti za rast. psihologija se primjenjuje u različitim oblastima Takođe, iskustvo preživljavanja porodičnog nasilja može života, uključujući obrazovanje, poslovanje, sport, unijeti osjećaj osnaživanja i odlučnosti kod žrtve. Nakon zdravstvo, odnose i lični razvoj. Njene tehnike i preživljenog traumatičnog iskustva i bjekstva iz nasilne principi mogu se primjeniti kako na individualnom situacije, žrtve često pronalaze unutrašnju snagu i ob-nivou, tako i na kolektivnom nivou, kako bi se po- novljenu svrhu. Ovo novo osjećanje osnaživanja može boljšala dobrobit i postigao veći uspjeh. poslužiti kao katalizator za lični rast, jer pojedinci teže 5. Fokus na snage i resurse: Jedan od ključnih prin-stvaranju života slobodnog od nasilja i izgradnji buduć- cipa pozitivne psihologije je fokusiranje na snage i nosti zasnovane na sopstvenim uslovima (Kearn 2022). resurse pojedinca umesto na nedostatke i slabosti. Prepoznavanje i razvijanje sopstvenih snaga može 8.4 Osnove pozitivne psihologije pomoći u postizanju većeg samopouzdanja, efika- snijeg suočavanja sa izazovima i postizanju ličnih ciljeva. Pozitivna psihologija je grana psihologije usmjerena 6. Podrška mentalnom zdravlju: Pozitivna psiho-na blagostanje i optimalno funkcionisanje. Pozitivna logija doprinosi poboljšanju mentalnog zdravlja psihologija naglašava snage, otpornost i pozitivne i prevenciji mentalnih poremećaja. Njene tehnike emocije, koje se integrišu u prakse koučinga radi po- poput vježbanja zahvalnosti, optimizma, meditaci- drške ličnom rastu i ostvarenju ciljeva. Pozitivna psiho-je i vježbanja pozitivnih emocija mogu pomoći u logija nas podstiče da se fokusiramo na naše snage, smanjenju stresa, anksioznosti i depresije. resurse i pozitivna iskustva kako bismo unaprijedili kvalitet našeg života. Pozitivna psihologija može imati značajan uticaj na Važno je napomenuti da pozitivna psihologija ne negi- mozak, promovišući pozitivne promjene u njegovoj ra postojanje izazova, problema i negativnih emocija u strukturi i funkciji. Dispenza (2013) navodi nekoliko životu. Umesto toga, ona pruža alate i resurse za razu-načina na koje pozitivna psihologija može uticati mijevanje i prevazilaženje tih izazova, dok istovremeno na mozak: naglašava važnost razvoja pozitivnih aspekata i unap- 1. Promjena neuroplastičnosti: Neuroplastičnost ređenja blagostanja (Huppert 2013). je sposobnost mozga da se mijenja i prilagođava Evo nekoliko važnih činjenica o pozitivnoj psiholo-na osnovu iskustva i učenja. Pozitivna psihologija giji (Selligman 2011): može podstaći neuroplastičnost mozga tako što promoviše pozitivne obrasce mišljenja, emocija i 1. Naučno utemeljena disciplina: Pozitivna psiho-ponašanja. Kroz vježbanje pozitivnih navika, kao logija se oslanja na naučne metode i istraživanja što su zahvalnost, optimizam i samoprihvatanje, kako bi pružila dokaze o svojim konceptima i pri- mozak se može restrukturirati i usmjeriti ka pozitiv- stupima. Njen cilj je da pruži objektivne, empirijski nijem načinu funkcionisanja. potvrđene informacije o tome kako možemo po- 2. Povećanje aktivnosti centara za nagradu: Pozitiv-stići veću sreću i blagostanje. na psihologija može povećati aktivnost centara za 56 nagradu u mozgu, kao što je ventralni tegmentalni Pored toga, vođenje dnevnika zahvalnosti je pove-area (VTA) i nucleus accumbens. Ovi centri su pove- zano sa poboljšanjem naših odnosa i socijalnih veza. zani sa osjećajem zadovoljstva, motivacijom i osje- Prepoznavanjem i cijenjenjem ljubaznosti, podrške ćajem nagrade. Kroz vježbanje pozitivnih praksi, i ljubavi koje dobijamo od drugih, postajemo više sklo-mozak se stimuliše da proizvodi više neurotransmi- ni da negujemo i razvijamo te odnose, što dovodi do tera kao što su dopamin i serotonin, što može re- povećane socijalne podrške i osjećaja pripadnosti. Na zultirati većim osjećajem zadovoljstva i blagostanja. fizičkom nivou, praksa zahvalnosti je povezana sa bo- 3. Smanjenje aktivnosti amigdale: Amigdala je ljim snom, smanjenim nivoima stresa i poboljšanom deo mozga koji je odgovoran za obradu straha, funkcijom imunog sistema. Takođe može doprinijeti stresa i negativnih emocija. Pozitivna psihologija smanjenju depresije i anksioznosti, kao i povećanju ot-može smanjiti aktivnost amigdale i umanjiti njenu pornosti u suočavanju sa izazovima (ibid). reaktivnost na stresore. To može dovesti do sma- Postoji mnogo naučnih istraživanja koja su proučavala njenja osjećaja anksioznosti i povećanja emocio-efekte zahvalnosti na različite aspekte našeg života. Evo nalne regulacije. nekoliko ključnih nalaza iz istraživanja (Lyubomirsky 4. Povećanje aktivnosti prefrontalnog korteksa: 2008): Prefrontalni korteks je dio mozga koji je povezan a. Mentalno zdravlje: Studije su pokazale da vođe-sa kognitivnim funkcijama kao što su donošenje nje dnevnika zahvalnosti može smanjiti simptome odluka, kontrola impulsa i samoregulacija. Pozitiv- depresije, anksioznosti i negativnih emocija. Tako- na psihologija može povećati aktivnost prefrontal- đe je povezano sa većim nivoom pozitivnih emoci- nog korteksa, što može poboljšati kognitivne spo- ja, optimizma i samopouzdanja. sobnosti i olakšati donošenje pozitivnih odluka. a. Zadovoljstvo životom: Zahvalnost je povezana sa 5. Povećanje proizvodnje neurohormona: Pozitiv-većim nivoom zadovoljstva životom i opšteg bla- na psihologija može podstaći mozak da proizvodi gostanja. Istraživanja su pokazala da osobe koje više neurohormona kao što su endorfini, oksitocin redovno praktikuju zahvalnost imaju pozitivniji po- i serotonin. Ovi neurotransmiteri su povezani sa gled na život, veću životnu satisfakciju i veće zado- osjećajem sreće, zadovoljstva i socijalne poveza- voljstvo različitim aspektima svog života. nosti. Povećana proizvodnja ovih neurotransmitera može poboljšati emocionalno blagostanje i ojačati socijalne veze. a. Produktivnost i uspjeh: Istraživanja su pokazala da ljudi koji su zahvalni često pokazuju veću produktivnost, veću motivaciju i bolje performanse na poslu 8.4.1. Pozitivna psihologija i zahvalnost ili u školi. Zahvalnost može pomoći u usmjeravanju pažnje na postignuća i mogućnosti za rast, što može dovesti do većeg uspjeha i postizanja ciljeva. Praksa vođenja dnevnika zahvalnosti temelji se na naučnom istraživanju koje ističe pozitivne efekte za- a. Svi ovi nalazi ukazuju na to da praktikovanje za- hvalnosti na naše blagostanje. Brojne studije su pokahvalnosti ima dubok i sveobuhvatan uticaj na naše zale da redovno izražavanje zahvalnosti kroz vođenje blagostanje. Naučna istraživanja kontinuirano dnevnika može imati dubok uticaj na naše mentalno, pružaju dokaze o beneficijama vođenja dnevnika emocionalno i čak fizičko zdravlje (Huppert i So, 2013). zahvalnosti i redovnom praktikovanju zahvalnosti Kada pišemo u dnevniku zahvalnosti, svjesno se foku- u svakodnevnom životu. siramo na stvari za koje smo zahvalni u našem životu. Ovaj jednostavan čin preusmerava našu pažnju sa 8.4.2 EFT tehnika negativnih ili stresnih aspekata na pozitivne aspekte, što dovodi do poboljšanja našeg mentalnog stanja i ukupnog osjećaja blagostanja. Sa psihološkog stano- Tehnika emocionalne slobode (EFT), poznata i kao višta, vođenje dnevnika zahvalnosti pomaže nam da „tapping“ tehnika, je jedna od tehnika koja se koristi u preprogramiramo naš mozak da bude više usmjeren pozitivnoj psihologiji. EFT kombinuje tehnike akupun- na pozitivne aspekte naših iskustava. Aktivira centre kture sa psihološkim intervencijama kako bi se smanjili mozga za nagradu, oslobađajući dopamin i druge ne-emocionalni stres i negativne emocije. Istraživanja su urotransmitere koji izazivaju dobar osjećaj, što pobolj-pokazala da EFT može imati brojne benefite po men- šava naše raspoloženje i utvrđuje naviku fokusiranja na talno zdravlje i dobrobit pojedinca. Evo nekoliko pri-zahvalnost. mjera (Fredrickson (2009): 57 1. Smanjenje anksioznosti: Studije su pokazale da Postoje mnoge prednosti asertivnosti. Asertivne oso-primjena EFT tehnike može smanjiti nivo anksi- be su sposobnije da ostvare svoje potrebe, imaju bolje oznosti kod ljudi koji pate od različitih vrsta ank-odnose i manje su sklone da doživljavaju stres i anksi-sioznih poremećaja, kao što su generalizovani oznost. Asertivna komunikacija može vam takođe po- anksiozni poremećaj, socijalna anksioznost i po- moći da izgradite povjerenje i saradnju sa drugima i da sttraumatski stresni poremećaj. budete ubjedljiviji (Alberti i Emons, 2008). 2. Smanjenje depresije: Istraživanja su pokazala da Postoji nekoliko stvari koje možete da uradite da biste EFT može pomoći u smanjenju simptoma depresi-poboljšali svoje asertivne vještine. Jedan je da vjež- je i poboljšanju raspoloženja. Tapping tehnika se bate da se zauzmete za sebe na male načine, kao što može koristiti za regulisanje negativnih misli i emo- je da tražite ono što želite u restoranu ili da kažete ne cija povezanih sa depresijom. zahtjevu koji ne želite da ispunite. Takođe možete nau-3. Poboljšanje samopouzdanja: EFT može pomoći čiti da identifikujete svoje okidače, što su situacije koje u poboljšanju samopouzdanja i pozitivne slike o vas čine ljutim, frustriranim ili uznemirenim. Kada znate sebi. Korišćenje EFT tehnike može pomoći u oslo-svoje okidače, možete početi da razvijate strategije za bađanju od negativnih uvjerenja i ograničavajućih suočavanje sa njima na asertivan način. Meke vještine misli koje su prisutne u vezi sa samopouzdanjem. su netehničke vještine, koje uključuju komunikaciju, timski rad, rješavanje problema i upravljanje vreme- 4. Smanjenje fizičkih simptoma: EFT se često kori-nom. Asertivnost je ključna meka vještina koja vam sti i za smanjenje fizičkih simptoma povezanih sa može pomoći da razvijete i unaprijedite svoje druge stresom, kao što su glavobolje, bolovi u stomaku meke vještine (Tamir i Mitchell, 2016). i napetost mišića. Tapping tehnika može pomoći u oslobađanju napetosti i promjeni reakcije tela na Asertivnost i žrtve nasilja stresne situacije. Asertivnost je sposobnost da izrazite svoje misli i osje-5. Smanjenje nivoa kortizola: Istraživanja su poka- ćanja na jasan, direktan i pošten način. To je dragocjena zala da primena EFT tehnike može smanjiti nivoe vještina za svakoga, ali je posebno važna za žrtve nasilja. kortizola, koji je poznat kao „stresni hormon“. Sma- Kada ste žrtva nasilja, možda ste bili uslovljeni da bude-njenje kortizola može dovesti do opuštanja tela te pasivni ili agresivni u svojoj komunikaciji. Ni pasivna i smanjenja stresa. ni agresivna komunikacija nisu korisne za žrtve nasilja. 6. Promjena u autonomnom nervnom sistemu: Pasivno komuniciranje može vas učiniti bespomoćnim i EFT može uticati na autonomni nervni sistem, od- uplašenim, i može vam otežati da se zauzmete za sebe. nosno na simpatički i parasimpatički dio nervnog Agresivna komunikacija može eskalirati situaciju i učiniti sistema. Studije su pokazale da EFT može dovesti je vjerovatnijom da će nasilje nastaviti. Asertivnost, s dru-do balansa između ova dva dijela, čime se postiže ge strane, može vam pomoći da preuzmete kontrolu nad stanje opuštenosti i smanjenja stresa. svojim životom i zaštitite se od nasilja. Kada ste asertivni, možete da se zauzmete za sebe na način koji je poštovanje prema sebi i drugima. To može da vam pomogne 8.5. Meke vještine - komunikacija da postavite granice, kažete ne neželjenim zahtjevima i riješite konflikte mirnijim putem (Smith 2019). Asertivnost je sposobnost da izrazite svoje misli i osjeća-Ako ste žrtva nasilja, učenje asertivnih komunikacio- nja na jasan, direktan i pošten način. To je ključna meka nih vještina može biti važan korak u preuzimanju svoje vještina koja vam može pomoći u svim oblastima vašeg moći i samozaštite. Postoje mnogi resursi koji mogu života, od ličnih odnosa do profesionalne karijere. pomoći da naučite te vještine, kao što su knjige, radionice i online kursevi. Postoje tri glavna tipa komunikacijskog stila: pasivan, agresivan i asertivan. Pasivna komunikacija je kada izbje-Guerrero i Anderson (2021) navode 3 ključna savjeta gavate da izrazite svoje misli i osjećanja i kada dozvolite za žrtve nasilja koje uče asertivnu komunikaciju: drugima da vas gaze. Agresivna komunikacija je kada izražavate svoje misli i osjećanja na silovit način. Asertivna 1. Počnite sa malim: Ne pokušavajte da promijenite komunikacija je srednji put između pasivne i agresivne sve odjednom. Počnite vježbajući asertivnu komunikacije. To je kada se zauzmete za sebe i svoja pra-komunikaciju u malim, sigurnim situacijama. Na va, ali to činite na način koji je poštovanje prema drugi-primjer, mogli biste početi tako što ćete reći ne ma, koja ne budi negativna osjećanja i emocije u vama ili prijatelju koji vas pita da uradite nešto što ne želite vašem sagovorniku (Guerrero i Anderson 2021). da uradite. 58 2. Budite strpljivi: Za sticanje vještina asertivne ko-Koučing proces može biti fleksibilan i prilagodljiv in-munikacije potrebno je vrijeme i vježba. Nemoj- dividualnim potrebama klijenta. Trener može koristiti te se obeshrabriti ako ne vidite rezultate odmah. razne alate i tehnike da pomogne klijentu, kao što su Samo nastavite da vježbate i na kraju ćete postati (Grant 2017): bolji u tome. Pitanja: Trener postavlja pitanja da bi pomogao klijen-3. Nađite sistem podrške: Korisno je imati sistem tu da razjasni ciljeve, identifikuje svoje snage i slabosti podrške ljudi koji vas mogu ohrabriti i pomoći vam i razvije plan. Pitanja moraju pomoći klijentu, da raz-da ostanete motivirani. To bi moglo da uključuje mišlja kritično i kreativno, kako bi što prije i što bolje prijatelje, porodicu ili terapeuta. došao do najboljeg rješenja. Slušanje: Trener pažljivo sluša klijenta i odražava ono 8.6. Koučing što je čuo da bi osigurao razumijevanje. Empatija: Trener saosjeća sa klijentom i razumije njegovu perspektivu. Trener je strpljiv. Koučing je proces u kojem trener pomaže klijentu da ostvari svoje ciljeve. To čini pružanjem podrške, savje-Izazivanje: Trener izaziva klijenta da razmišlja o svojim ta i povratnih informacija. Koučingom se može koristiti ciljevima i svom planu na nove načine. u raznim okruženjima, uključujući lična, profesionalna Podrška: Trener pruža podršku i ohrabrenje klijentu i sportska (International coaching federation). dok rade na ostvarenju svojih ciljeva. Postoji mnogo različitih metoda koučinga, ali sve one Konkretni Koučing proces ide sledećim koracima dijele neke zajedničke principe. Ovi principi uključu- (Henderson 2016): ju (ibid.): 1. Uspostavljanje odnosa: Prvi korak u procesu kou-1. Klijent je stručnjak: Klijent je onaj koji zna šta želi činga je uspostavljanje odnosa sa klijentom. To zna-da postigne. Uloga trenera je da pomogne klijentu či izgradnju odnosa povjerenja i uzajamnog pošto- da identifikuje svoje ciljeve i razvije plan za njihovo vanja. Trener to može učiniti tako što pažljivo sluša ostvarivanje. klijenta, bude prisutan i angažovan i koristi aktivne 2. Trener je facilitator: Trener ne govori klijentu šta slušne vještine. da radi. Umesto toga, trener pomaže klijentu da 2. Identifikovanje klijentovih ciljeva: Kada je us-pronađe svoja vlastita rješenja. postavljen odnos, sledeći korak je identifikovanje 3. Odnos je saradljiv: Trener i klijent rade zajedno klijentovih ciljeva. Trener to može učiniti postavlja-kao partneri. Trener poštuje autonomiju klijenta njem pitanja, kao što su “Što biste željeli da posti- i podržava ga u donošenju sopstvenih odluka. gnete?“ ili “Što se nadate da ćete dobiti od Kou- 4. Fokus je na budućnosti: Koučing je pomaganje kli- čing?“ jentu da ostvari svoje ciljeve. Trener pomaže klijen- 3. Kreiranje plana: Kada su klijentovi ciljevi identi-tu da postavi ciljeve, razvije plan i preduzme akciju. fikovani, trener i klijent mogu zajedno da kreiraju plan za postizanje tih ciljeva. Plan treba da bude Koučing proces se obično slijedi po četvorostepenom specifičan, mjerljiv, ostvariv, relevantan i vremenski modelu (ibid.): ograničen. 1. Procjena: Trener procjenjuje klijentovu trenutnu 4. Preduzimanje akcije: Sledeći korak je da klijent situaciju i pomaže im da identifikuje ciljeve. preduzme akciju na planu. Trener može podržati klijenta u ovom procesu pružajući ohrabrenje, po- 2. Planiranje: Trener i klijent razvijaju plan za ostva-vratne informacije i resurse. rivanje ciljeva. 5. Procjena napretka: Trener i klijent bi trebalo re-3. Implementacija: Klijent implementira plan i pre-dovno da procjenjuju klijentov napredak ka svojim duzima akciju ka ciljevima. ciljevima. To pomaže da se osigura da plan funkcio- 4. Evaluacija: Trener i klijent evaluiraju klijentov na-niše i da je klijent na putu da postigne svoje ciljeve. predak i prave prilagođavanja planu po potrebi. 6. Učinite prilagodbe: Ako klijent ne napreduje, trener i klijent možda će morati da se prilagođavaju planu. To bi moglo podrazumijevati promjenu ci- ljeva, strategija ili rokova. 59 7. Proslavite uspjehe: Važno je da se proslave klijen-Izgradnja samopouzdanja pomoću NLP-ove tehni- tovi uspjesi. Pomaže da se klijent motiviše i ostane ke ankerovanja na putu. Ispod navodim upustva za prakovanje NLP tehnike sa žrtvama nasilja, sagovornicima ili nekim drugim oso- 8.7. Tehnika neurolinguističnog bama sa kojima želite pokušati ovu tehniku. programiranja (NLP) Cilj: Vežbanje NLP-ove tehnike ankerovanja za poveća- nje samopouzdanja. Ankerovanje je proces povezivanja određenog fizič- Neuro - lingvističko programiranje (NLP) je metodolo- kog stimulansa sa željenim emocionalnim stanjem gija koja istražuje odnos između jezika, misli i obrazaca (Barnes 2017). ponašanja. Iako efektivnost NLP tehnika može varirati kod različitih pojedinaca, postoji nekoliko potencijal-Korak 1: Izbor željenog stanja: zamolite učesnike da nih koristi povezanih sa njegovom primjenom. Važno razmisle o određenoj situaciji ili iskustvu u kojem bi že-je napomenuti da iako se NLP široko koristi i ima mno-ljeli da se osjećaju samopouzdanije. Podstaknite ih da go zagovornika, naučni dokazi i validacija mogu biti vizualizuju i zamisle sebe u toj situaciji, u potpunosti ograničeni (Ferreira i Santos, 2016). doživljavajući željeno stanje samopouzdanja. Iako anegdotski dokazi i individualna iskustva često Korak 2: Identifikacija ankerovanja: objasnite da anker podržavaju koristi NLP-a, važno je pristupiti mu sa kri-može biti bilo koja fizička radnja ili gest koja će služiti tičkim stavom i biti svjestan da naučna validacija može kao okidač za željeno stanje samopouzdanja. Primjeri biti ograničena u nekim oblastima. NLP se crpi iz razli-ankerovanja uključuju pritiskanje palca i kažiprsta, ku- čitih disciplina, uključujući psihologiju i lingvistiku, ali canje određenog dijela tela ili kreiranje jedinstvenog potrebna su dalja istraživanja da bi se utvrdila njegova gesta rukom. efektivnost i mehanizmi djelovanja. Korak 3: Kreiranje ankerovanja: vodite učesnike kroz Misli imaju značajan uticaj na emocije i hormone u na-proces kreiranja njihovog ankerovanja: zamolite uče- šem telu. Naše misli i uvjerenja mogu aktivirati određesnike da se sjete živopisne slike sebe u željenom stanju ne regione u mozgu koji kontrolišu naše emocionalne samopouzdanja. Dok potpuno uranjaju u to iskustvo, reakcije. Na primjer, pozitivne misli, kao što su radost, uputite ih da istovremeno izvode odabranu fizičku rad-sreća i zahvalnost, mogu stimulisati oslobađanje hor- nju ili gest. Ponovite ovaj proces nekoliko puta kako mona poput dopamina i serotonina, koji su povezani biste osigurali čvrsto uspostavljanje ankerovanja. sa osjećajem sreće i zadovoljstva. S druge strane, ne-Testiranje ankerovanja: gativne misli, kao što su strah, tuga ili bijes, mogu aktivirati stresne reakcije u tijelu. Kada smo pod stresom, Korak 4: Zamolite učesnike da razmišljaju o neutralnoj naše tijelo luči hormone poput kortizola i adrenalina situaciji i izvedu fizičku radnju ili gest koji su poveza-koji podižu nivo anksioznosti, povećavaju krvni priti-li sa samopouzdanjem. Podstaknite ih da primjete da sak i ubrzavaju otkucaje srca (Gomez-Conesa i Garcia-li mogu izazvati osjećaj samopouzdanja ili promjenu Gomez, 2018). svog stanja. Važno je napomenuti da misli same po sebi ne mogu Korak 5: Jačanje ankerovanja: uputite učesnike da direktno promijeniti hormone u telu, ali mogu uticati vježbaju ankerovanje tokom radionice i u svakodnev-na aktivaciju određenih regiona mozga koji regulišu nom životu. Podstaknite ih da koriste anker svaki put hormonalne odgovore. Kroz svjesno upravljanje na-kada želite da pristupe svom stanju samopouzdanja, šim mislima, možemo stvoriti pozitivnu i podržavajuću kako bi ojačali vezu između fizičke radnje i željene mentalnu sliku koja će doprinijeti emocionalnom bla- emocije. gostanju i fizičkom zdravlju. Korak 6: Dijeljenje i refleksija: pružite priliku učesnicima da podijele svoja iskustva sa ankerovanjem i bilo kakva posmatranja koja su doživjeli ili prepoznali. 60 9. Zaključak za 10. Preporuke za prevenciju nasilja nad ženama i djevojčicama u Crnoj Gori prevenciju nasilja nad ženama i djevojčicama Jačanje zakonodavnog okvira: Potrebno je unaprijediti postojeće zakone i usvojiti nove koji će precizno u Crnoj Gori definisati različite oblike nasilja nad ženama i djevojčicama, kao i strože kazne za počinioce. Prevencija kroz obrazovanje: U školskom sistemu Nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja druš- treba implementirati obrazovne programe koji će se tveni problem u Crnoj Gori, koji zahtijeva koordinisa-baviti pitanjima rodne ravnopravnosti, nasilja i među-ne napore svih relevantnih institucija i aktera kako bi ljudskih odnosa, kako bi se kod mladih ljudi razvijala se efikasno prevazišao. Analizirajući trenutno stanje, svijest o štetnosti nasilja i njegovim posljedicama. jasno je da je potrebno kontinuirano raditi na promo- Podizanje svijesti: Organizacija kampanja i edukaciji rodne ravnopravnosti, edukaciji, podizanju svijesti i tivnih programa na nacionalnom nivou kako bi se in-jačanju zakonodavnog okvira kako bi se stvorilo okru- formisala javnost o različitim oblicima nasilja, pravima ženje u kojem nasilju nad ženama i djevojčicama nema žrtava i dostupnim podrškama. mjesta. Jačanje institucija: Povećati kapacitete policijskih U svijetlu sveprisutnog izazova nasilja nad ženama službenika, sudija i tužilaca za efikasno postupanje u i djevojčicama u Crnoj Gori, ključno je istaći da se radi slučajevima nasilja nad ženama i djevojčicama. Ohra-o problemu koji zahtijeva neposrednu i odlučnu akciju. briti žrtve da prijave nasilje, obezbijediti im sigurne Nasilje ne poznaje granice, a borba protiv njega zahti-prostorije za iskazivanje, te osigurati brzu i pravičnu jeva angažman svakog pojedinca i institucije u društvu. pravosudnu obradu. Nema sumnje da je rad na prevenciji i suzbijanju nasi-Pružanje podrške žrtvama: Razviti mrežu sigurnih lja nad ženama i djevojčicama dugotrajan i kontinuiran skloništa i centara za podršku žrtvama nasilja, pružiti proces koji zahtijeva kontinuirane napore svih aktera. psihološku i pravnu pomoć, kao i obuku za zapošljava- Sveobuhvatan pristup u prevenciji nasilja nad ženama nje kako bi žrtve mogle nezavisno započeti novi život. i djevojčicama zahtijeva strpljenje, upornost i dosljed-Saradnja sa nevladinim sektorom: Partnerstvo sa ornost. Kroz sinergiju napora vlade, institucija, civilnog ganizacijama civilnog društva koje se bave pitanjima društva i svih građana, Crna Gora može postati društvo rodne ravnopravnosti i prevencijom nasilja, kako bi se u kojem se nasilje ne toleriše, a svaka žena i djevojčica kombinovale različite ekspertize i resursi. NVO-i igraju se osjeća sigurno i poštovano. vitalnu ulogu u podršci žrtvama i zagovaranju promje- U zaključku, suzbijanje nasilja nad ženama i djena. Vlada treba da podrži njihove napore i usmjeri sred-vojčicama zahtijeva sveobuhvatan i multidisciplinarni stva ka projektima koji se bave prevencijom nasilja. pristup koji se bazira na promjeni društvenih normi, Medijska odgovornost: Mediji trebaju preuzeti od-jačanju zakonodavstva, obrazovanju i podršci žrtvama. govornost u promociji pozitivnih modela ponašanja i suzbijanju stereotipa koji doprinose nasilju. Njihova Crna Gora, kao društvo, treba da se posveti ovoj borbi uloga u podizanju svijesti i informisanju javnosti je od sa odlučnošću i upornošću, kako bi se stvorila buduć- ključnog značaja. nost oslobođena od nasilja i straha za sve svoje građa-Istraživanje i praćenje: Redovno prikupljanje podata-ne. Samo kroz kolektivni napor, upornost i dosljednost, ka o nasilju nad ženama i djevojčicama, kao i analiza efi-Crna Gora može postići značajan napredak u preven- kasnosti implementiranih mjera, omogućiće kontinuira- ciji nasilja nad ženama i djevojčicama. Ova borba je od no usmjeravanje napora ka smanjenju ovog problema. suštinskog značaja za izgradnju društva u kojem svaka individua može živjeti slobodno, dostojanstveno i bez Multisektorski pristup: Crna Gora bi trebalo da ojača straha. integrisan i koordiniran pristup u radu različitih sektora, uključujući pravosuđe, socijalnu zaštitu, obrazovanje, zdravstvo i civilno društvo, kako bi se osigurala efikasna prevencija i odgovor na nasilje. Rana intervencija i edukacija: Implementirati programe rane intervencije koji prepoznaju znakove potenci- 61 jalnog nasilja i pružaju adekvatnu podršku kako bi se spriječile eskalacije. Edukovati mlade o ravnopravnosti polova i štetnosti nasilja kroz obrazovne kurikulume. Izgradnja kapaciteta profesionalaca: Pružiti obuke svim profesionalcima koji rade sa žrtvama nasilja, kako bi mogli prepoznati znakove i pružiti odgovarajuću po-dršku. Partnerstvo sa zajednicom: Uključiti lokalne zajednice, nevladine organizacije i akademsku zajednicu kako bi se kreirale inovativne strategije za prevenciju nasilja i podršku žrtvama. Promocija ekonomske nezavisnosti: Pružiti priliku za obrazovanje i zapošljavanje žrtvama nasilja kako bi ste-kle ekonomsku nezavisnost i samopouzdanje za novi početak. Aktivno uključivanje muškaraca: Muškarci mora- ju biti dio rješenja. Kreiranje programa koji angažuju muškarce kao saveznike u promociji ravnopravnosti i prevenciji nasilja. 62 11. Literatura i izvori Alberti, R. E., & Emmons, M. L. (2008). Your perfect right: Assertiveness and equality in your life (8th ed.): Impact Publishers. Banič, M.J. (2021). Male victims of domestic violence. Pravnik, 76(11/12), pp.617-645 Barnes, D. (2017). Neuro-linguistic programming (NLP) and post-traumatic stress disorder (PTSD): A systematic review. Journal of NLP & Psychology, 4(2), 1-15. Barthlett, Rhode, Grossman (2009). Gender and Law: Theory, Doctrine, Commentary, Aspen, Casebo-ok Series Boris, K. (2020 ). Međunarodna ljudska prava, Udžbenik : Pravni fakultet Beograd, 9-12 Brewer, J. (2018). The book of self-compassion: A practical guide to caring for yourself (2nd ed.). Oakland, CA: New Harbinger Publications. Brian, T., I Dave, M. (2009). Savjetovanje usmjereno na osobu, Popularna psihologija. Zagreb: Slap, 43-201 Buckingham, M. (2007). The power of strengths. New York: Free Press. Burri S., Prechal S. (2008). EU Gender Equality Law, EC, Directorate-General for Employment, Social Affairs and Equal Opportunities, Unit G.2 Clifton, D. O., & Buckingham, M. (2001). The strengths revolution. New York: Free Press. Draginja VS, Nemanja R, Batric V, Andrea J, Sv S. Socio-Economic Characteristics and Risk Factors Af-fecting Domestic Violence in Montenegro: A Case-Control Study. Iran J Public Health. 2023 Jun;52(6) Duckworth, A. L. (2016). How to build your strengths. Harvard Business Review, 94(4), 74-80. Duckworth, A. L., Peterson, C., & Seligman, M. E. P. (2005). Character strengths and virtues: A handbo-ok and classification. Oxford University Press. Evropska konvencija o ljudskim pravima, Pravni akt, https://www.echr.coe.int/documents/d/echr/Con-vention_MNE Ferreira, M., & Santos, J. (2016). The effects of neuro-linguistic programming on self-esteem and communication skills: A randomized controlled trial. Journal of NLP & Psychology, 3(1), 1-14. Fridman, Š. (2021) KAKO RAZGOVARAMO 2, Edukativna psihologija. Beograd: Laguna, 22-260 Fredrickson, B. L. (2009). Positivity: Groundbreaking research reveals how positive emotions can change your life. New York: Crown Publishers. Gilbert, P. (2019). The compassionate mind approach to building self-respect: A guide to better rela-tionships, more fulfilling work, and a happier life. London: Robinson. Gómez-Conesa, A., & García-Gómez, L. (2018). The effects of neuro-linguistic programming and mind-fulness on stress and well-being in university students: A randomized controlled trial. Journal of NLP & Psychology, 5(1), 1-16. Grant, A. M. (2017). Originals: How non-conformists change the world: Penguin Books. Guerrero, L. K., & Andersen, P. A. (2021). Speaking up: Assertive communication in personal relation-ships (3rd ed.): Sage Publications. Henderson, T. (2016). The coaching habit: Say less, ask more, and change the way you lead forever: Jossey-Bass. Huppert, F. A., & So, N. (2013). Flourishing across Europe: Application of the Warwick-Edinburgh Mental Well-Being Scale in 14 countries. Social Indicators Research, 110(3), 813-834. 63 Josip, B. i Marija, M. (2009) ,Klinička psihologija , Udžbenik: Centar za primenjenu psihologiju Beograd, 80 - 165 Kearns, D. T. (2022). Self-respect: The key to happiness and success. New York: Harmony Books. Krivični zakonik Crne Gore, Sl. list RCG, br. 70/2003, 13/2004 - ispr. i 47/2006 i „Sl. list CG“, br. 40/2008, 25/2010, 32/2011, 64/2011 - dr. zakon, 40/2013, 56/2013 - ispr., 14/2015, 42/2015, 58/2015 - dr. zakon, 44/2017, 49/2018 i 3/2020 Linley, P. A., & Harrington, S. (2006). Flourishing: Positive psychology and the life well-lived. New York: Wiley. Lyubomirsky, S. (2008). The how of happiness: A scientific approach to getting the most out of life. New York: Penguin Books. Neff, K. D. (2011). Self-compassion: The proven power of being kind to yourself. New York: HarperOne. Nigel, B i Borin, L. (2023). UPOZNAJTE SE SA PSIHOTERAPIJOM, Popularna psihologija. Beograd: Are-te, 1-25 Nikola, R. (2004). Opšta psihologija, Stručna literature. Beograd: Zavod za uđžbenike i nastavna sredstva, 81-89, 208-215,273-300 Park, N., Peterson, C., & Seligman, M. E. P. (2004). Strengths of character and well-being. Journal of Social and Clinical Psychology, 23(5), 603-619. Rath, T. (2007). StrengthsFinder 2.0. New York: Gallup Press. Richard ,N.J, (2007). Praktične vještine u psihološkom savjetovanju i pomaganju. Zagreb: Centar za edukacije i istraživanja, 4-12, 44-61,103-127,303-530 Sani, A.I.; Pereira, D. Mothers as Victims of Intimate Partner Violence: The Decision to Leave or Stay and Resilience-Oriented Intervention. Soc. Sci. 2020, 9, 174 Seligman, M. E. P. (2002). Authentic happiness: Using the new positive psychology to realize your po-tential for lasting fulfillment. New York: Free Press. Seligman, M. E. P. (2011). Flourish: A visionary new understanding of happiness and well-being. New York: Free Press. Smith, M. J. (2019). Assertive communication: A social skills training workbook: Routledge. Sonia Mazey (1998). The European Union and women‘s rights: from the Europeanization of national agendas to the nationalization of a European agenda?, Journal of European Public Policy, 5:1, 131-152, DOI: 10.1080/13501768880000061 Tamir, M., & Mitchell, J. L. (2016). Assertiveness training: A research-based guide to overcoming shy-ness, social anxiety, and interpersonal problems: Guilford Press. Ustav Crne Gore Sl. list CG, br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I - XVI Zakon o zaštitniku ljudskih prava, Sl. list CG“, br. 42/2011 i 32/2014 Zakon o rodnoj ravnopravnosti Crne Gore, Član 2, Sl.CG br.46/2007 i 40/2011), Član 2 Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja (IKSI) godina XXXVII / broj 3 / 2018 Zilka, S. Š I Jasna, K. i Jasmina, H. ( 2022 ). „Izazovi integrisanja rodne ravnopravnosti u univerzitetskoj zajednici: Protiv rodno zasnovanog nasilja“: TPO Fondacija, 7-87 Wilhelm, S. (2020). Self-respect: A guide to living a more fulfilling and meaningful life. Novato, CA: New World Library. 64 Izvori Care International, Program Y, Mladi - Inovativni pristupi u prevenciji rodno zasnovanog nasilja i promociji zdravih životnih stilova kod mladića i djevojaka. Izvor: http://e8.org.rs/wp-content/uplo- ads/2019/06/Program-Y-Inovativni-pristupi-u-prevenciji-rodno-zasnovanog-nasilja-i-promociji-zdra- vih-%C5%BEivotnih-stilova-mladi%C4%87a-i-devojaka.pdf Care International i Smart kolektiv (2017). Priručnik za sprovođenje kampanja za mlade: Promocija rodne ravnopravnosti i zdravih stilova života. Izvor https://youngmeninitiative.net/wp-content/uploads/2022/11/Y-TOOLKIT-CRO-WEB-2-KAMPANJE.pdf IPSOS Strategic Marketing (2011). Žensko preduzetništvo u Crnoj Gori, Izvor: https://www.undp.org/ sites/g/files/zskgke326/files/migration/me/Zensko-preduzetnistvo.pdf Konvencija UN-a za otklanjanje svih oblika diskriminacije žena (CEDAW). Izvor: https://womensright- scenter.org/wp-content/uploads/2020/09/CEDAW-konvencija-web.pdf Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Izvor: https://womensrightscenter.org/wp-content/uploads/2020/09/Konvencija.pdf OEBS i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore, (2017). Analiza aktivnosti lokalnih samouprava u ostvarivanju rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou. Izvor: file:///C:/Users/Windows%20 10/Downloads/Analiza+lokalnih+samouprava+u+ostvarivanju+rodne+ravnopravnosti-1.pdf Online vijesti: Analizirali smo položaj žena u Crnoj Gori i regionu: Nije plaćena, nije rođena, nije živa... jer nije (bila) muško. Izvor https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/646387/analizirali-smo-polozaj-ze- na-u-crnoj-gori-i-regionu-nije-placena-nije-rodjena-nije-ziva-jer-nije-bila-musko OSCE - Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju. Priručnik za pomoć i savete žrtvama porodič- nog nasilja, 1-16. Izvor: https://www.osce.org/sr/kosovo/88710 Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici. Izvor https://www.csrcg.me/images/ Dokumenti/Strateska%20dokumenta/PROTOKOL%20O%20POSTUPANJU,%20PREVENCIJI%20I%20 ZA%C5%A0TITI%20OD%20NASILJA%20U%20PORODICI.pdf Save the Children, Gender Discrimination: Inequality starts in Childhood. Pridobljeno https://www. savethechildren.org/us/charity-stories/how-gender-discrimination-impacts-boys-and-girls Stanje ženskih ljudskih prava u Crnoj Gori. Izvor https://rtcg.files.wordpress.com/2010/11/stanje-zen- skih-prava-u-crnoj-gori.pdf Strategija EU o pravima žrtava za godine 2020-2025. Izvor https://mpu.gov.hr/UserDocsImages/ dokumenti/%C5%BDrtve%20i%20svjedoci/2020/Strategija%20EU_a%20za%20prava%20zrta- va_2020_2025-_hrv.pdf Strategija razvoja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori (2021-2024). Izvor https://www.gov.me/biblioteka?pa-ge=1&sort=published_at&q=Strategija%20za%20razvoj%20zenskog%20preduzetnistva%202021-2024 Unija poslodavaca Crne Gore i Opština Rožaje. Podrška razvoju ženskog preduzetništva, Vodič za otpočinjanje biznisa. Izvor: https://www.poslodavci.org/biblioteka/publikacije/podrska-razvoju-zen- skog-preduzetnistva-u-opstini-rozaje Unija poslodavaca CG. Procjena okruženja za žensko preduzetništvo u Crnoj Gori. Izvor https://www. poslodavci.org/biblioteka/publikacije/procjena-okruzenja-za-zensko-preduzetnistvo-u-crnoj-gori Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Izvor file:///C:/Users/Igor%20Bani%C4%8D/Downloads/Za- kon+o+rodnoj+ravnopravnosti-1.pdf Zakon o zabrani diskriminacije. Izvor file:///C:/Users/Igor%20Bani%C4%8D/Downloads/Zakon+o+zabrani+diskriminacije.pdf The International Coaching Federation. Izvor https://www.coachfederation.org/ III IZVJEŠTAJ O SPROVOĐENJU KONVENCIJE O ELIMINACIJI SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE ŽENA (CEDAW). Izvor https://www.gov.me/en/documents/9b171b5e-17c2-4e65-9e7f-633511af2d 65 12. O autorkama MARGERITA J. BANIČ: diplomirala je 2010. na Evropskom pravnom fakultetu i za-vršila magistarski studij 2013. Završila je drugi magisterij magna cum laude na Pravnom fakultetu Mississippi Colle-ge 2018. Godine 2019. stekla je doktorat iz kaznenog prava i ljudskih prava na Evropskom pravnom fakultetu na temu »Trgovina ljudima kroz prizmu ljudskih prava«. Tokom rada na doktorskoj disertaciji aktivno je surađivala sa odvjetnič- kom kancelarijom Frascogna u ZDA, gdje se specijalizirala za područja medijacije i intelektualnog vlasništva, blisko sarađujući s klijentima iz muzičke, izdavačke i umjetničke industrije. U Sloveniji je izabrana za članicu Vijeća ombud-smana i članicu Vladine skupine stručnjaka za trgovinu ljudima. Danas predaje na pravnom fakultetu, radi kao stručni direktor Pravnog centra za ljudska prava i vanjski saradnik advokatske kancelarije Banič. TANJA SREDOJEVIĆ: univerzitetski diplomant međunarodnih odnosa i diploma-tije. Završila je master diplomu cum laude iz poslovne ad-ministracije na Global Business School u Barseloni, Španija. Svoje poslovno i profesionalno iskustvo u upravljanju projektima, ljudima i prodaji razvijala je u Belgiji, Španiji, Por-tugalu, Francuskoj i Turskoj. Svoja međunarodna liderska i upravljačka iskustva nadogradila je i proširila radom u ne-profitnim i humanitarnim organizacijama, pravnom centru za ljudska prava, kompaniji za razvoj poslovnih vještina pojedinaca, kao i u IT kompanijama. Trenutno radi kao eksterni trener za različite kompanije i organizacije, sa fokusom na dobrobit, psihološki razvoj i razvoj pojedinaca. 66 MARIJA STANIŠIĆ: rođena 23.05.1979. u Beranama, Crna Gora. Osnovnu i srednju školu završila u Beranama. Visoko obrazovanje stekla je na Filozofskom fakultetu, odsjek psihologija u Pri- štini i stekla zvanje diplomirani psiholog. Od 2002 godine radi u Centru za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica. U skladu sa Pravilnikom o organizaciji, normativi-ma, standardima i načinu rada Centra za socijalni rad, 2014. god. raspoređena na poslove i zadatke Rukovodioca službe za djecu, mlade, odrasle i stare i voditelja slučaja u Služ- bi za djecu i mlade i Službi za odrasle i stare. Tokom svog dosadašnjeg radnog staža i sveobuhvatnog stručnog ospo-sobljavanja u Centru za socijalni rad u Beranama usvojila je znanja koja je čine pripremljenom za rukovođenje u za-htjevnim situacijama na poslu i za sve dodijeljene dužnosti sa efikasnošću i posvećenošću. DANIJELA ARMUŠ: rođena 8.jula 1979. Živi i radi u Beranama, majka dvoje djece. Nakon stečenog zvanja profesor engleskog jezika i knji- ževnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, uspješno završi-la postdiplomske studije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, kao magistar lingvističkih nauka. Više od 20 godina bavi se humanitarnim radom na sjevero-istoku Crne Gore, kako profesionalno tako i volonterski. Bila je poslovno angažovana od strane Američkog Komiteta za izbjeglice, OEBS-a, Fondacije Caritas Luxembourg, Međunarodne UN Agencije za migracije (IOM), američke org. PH International u CG. Posljednjih 8 godina radi za njemačku organizaciju Help- Hilfe zur Selbsthilfe na različitim projektima. Kroz pomenute angažmane, osim sa stranim organizacijama ostvarila odličnu saradnju i sa velikim brojem NVO i aktivista sa sjevera CG, kako kroz domaće, tako i EU projekte. Njen fokus uvijek su bile aktivnosti namijenjene osnaživanju ugro- ženih kategorija, poput Roma, izbjeglih i raseljenih, osoba sa invaliditetom, samohranih majki, teže zapošljivih grupa, mladih rizičnog ponašanja, itd. U svakodnevnom životu i radu intenzivno se bavi davanjem doprinosa u osnaživanju žena i djevojaka, te isticanju značaja rodne ravnopravnosti. 67 13. O organizacijama ZAVOD KROG Zavod Krog iz Slovenije je neprofitna i nevla- dina organizacija koja od 2008. godine među- narodno djeluje na području zaštite ljudskih prava i temeljne slobode, humanitarnog rada, volontiranja, socijalne zaštite i jednakosti, ra- zvojne saradnje, interkulturalnog i međugene- racijskog dijaloga, rad s mladima, zdravog ži- vota, zaštite okoline i borbe protiv siromaštva, socijalne isključenosti i diskriminacije. Zavod Krog traži optimizam i pozitivan odnos Posebnu pozornost posvećuje socijalno ugro- prema svijetu u dobrim dijelima za ljude. Njiho- ženim obiteljima, ženama i djeci žrtvama nasi- ve glavne moralne i etičke vrijednosti su inte- lja i ratova, te ranjivim i etničkim skupinama. Svi gritet, odgovornost, pozitivan stav i orientacija oblici obrazovanja, ekonomskog osnaživanja i prema ljudima. Sa svojim radom žele doprineti psihosocialne pomoći su temelj za poboljša- lokalnoj zajednici u kojoj žive i globalnom druš- nje njihovog života. tvu. Projekti koje realizuje sa partnerima, odnosno Zavod Krog je partner Ministarstva vanjskih i vladinim i nevladinim organizacijama, volon- evropskih poslova Republike Slovenije sa sta- terima i stručnjacima, zasnovani su na princi- tusom nevladine organizacije od javnog intere- pu društvene odgovornosti i održivog razvoja sa koja provodi međunarodnu razvojnu surad- društva u okruženju u kojem posluju, a isto- nju i humanitarnu pomoć na terenu. Projekte vremeno ga sukreiraju. Ideje otvorenog druš- realizuje u Sloveniji, EU, zemljama jugoistočne tva doprinose smanjenju diskriminacije, jača- Evrope, Sjeverne Afrike, Bliskog istoka i Azije. nju ljudskih prava, iskorjenjivanju siromaštva, osnaživanju ranjivih grupa, integraciji i boljoj Više o Zavodu Krog na uključenosti u društvo te međusobno pošto- www.zavod-krog.si vanje različitih kultura u svijetu. 68 NVO IKRE Nevladino udruženje IKRE Rožaje je osnova- na 2002. godine, sa sjedištem u Rožajama radi afirmacije, unapređenja i promovisanja vladavine prava i afirmacije, unapređenja, promovisanja prava žena i sprečavanja svih oblika diskriminacije nad ženama u Crnoj Gori, sa posebnim djelovanjem i aktivnostima u opštini Rožaje. Pored toga, rad Nevladinog udruženja IKRE je usmjeren i na afirmaciju va- ninstitucionalnog obrazovanja i cjeloživotnog žena i djevojčica. Sve aktivnosti koje Nevladino obrazovanja. udruženje IKRE realizuje u društvu predstavlja- ju doprinos naporima javne uprave Crne Gore Vizija Nevladinog udruženja IKRE je od počet- da unaprijedi status ranjivih kategorija, najprije ka demokratski razvijeno društvo Crne Gore, žrtava rodno zasnovanog nasilja. sa jakim mehanizmima zaštite ranjivih grupa. Ciljne grupe Nevladinog udruženja IKRE su Misija Nevladinog udruženja IKRE je aktivno žene i djevojčice koje su imale iskustvo rodno pružanje doprinosa sistemskim rješenjima zasnovanog nasilja, mladi ljudi koji pohađaju zaštite ranjivih grupa, prije svega žena i dje-osnovno i srednje obrazovanje, institucije na vojčica. lokalnom nivou, predstavnici civilnog sektora. Tokom dvadeset godina rada, Nevladino Više o NVO Ikre na udruženje IKRE je realizovalo oko dvadeset https://www.ikrerozaje.com/ projekata, najviše iz oblasti rodne ravnoprav- nosti kroz borbu protiv rodno zasnovanog na- silja, i za ekonomsko i mentalno osnaživanje 69 NVU IMPULS Udruženje „Impuls“ je humanitarna neprofit- na organizacija osnovana 10.12.2008. godi- ne, upisana u Registar udruženja pod rednim brojem 4591, sa sjedištem u Nikšiću, Milice Vučinić br. 4. NVU Impuls je nastao iz potrebe osnivača za stalnim unapređenjem kvaliteta usluga so- cijalnog rada i podizanjem standarda u pru- žanju usluga. Želja osnivača je da animiraju NVU Impuls autor je nekoliko akreditovanih i senzibilišu širu zajednicu u prepoznavanju programa obuke, namijenjenih profesionalci- potreba osjetljivih kategorija. ma u sistemu socijalne zaštite a koji su akredi- tovani pri Zavodu za socijalnu i dječju zaštitu. Misija „Impulsa“ je reintegracija osjetljivih i marginalizovnaih društvenih grupa kroz pro- NVU Impuls takođe je licencirani pružalac jekte NVO Impuls i drugih faktora civilnog usluga u oblasti socijalne i dječje zaštite i po- društva. „Impuls“ pokriva one usluge socijal- sjeduje: nog rada koje nedostaju u redovnim djelat- nostima centara za socijalni rad. • Licencu za poslove socijalne i dječje zašti- te, za uslugu terapije (licenca broj 60 - da- Ciljne grupe kojima su usluge NVU Impulsa tum 15.06.2021. godine), za kancelariju u namijenjene su: Nikšiću • djeca, odrasli i stari kojima je zbog poseb- • Licencu za djelatnosti socijalne i dječje za- nih okolnosti i socijalnog rizika potreban štite, za uslugu terapije (licenca broj 72 - odgovarajući vid socijalne zaštite datum 28.07.2021. godine), za kancelariju u Podgorici. • djeca bez roditeljskog staranja NVU Impuls realizuje projekte finansirane od • djeca o kojima roditelji nisu u mogućnosti strane Vlade Crne Gore kroz konkurse mini- da se staraju starstava kao i međunarodne projekte podr- žane sredstvima Evropske unije. Projekte reali- • djeca u sukobu sa zakonom i njihove po- zuje u Crnoj Gori i na Balkanu. rodice • djeca čiji roditelji nisu složni u pogledu Više o NVU Impuls na ostvarivanja roditeljskog prava https://nvuimpuls.me/ • deca i odrasli koji su žrtve zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja u porodici i eksplo- atacije ili su u opasnosti da postanu žrtve. 70 71 Document Outline _Hlk149162299 bookmark12