SLOVANSKA KNJIŽNICA LJUBLJANA
PRAVILA
SAVEZA GRAFIČKIH RADNIKA-CA JUGOSLAVIJE
I.	Ime, sjedište i djelokruj* saveza
§ 1. Ime saveza glasi:' Savez grafičkih rad-nika-ca Jugoslavije, sa sjedištem u Zagrebu. Djelokrug saveza proteže se na cijeli teritorij države.
Savez je začlanjen u Knjigotiskarskoj, Litografskoj i KnjigovezačRoj internacionali.
II. Cilj saveza
§ 2. Cilj saveza je da zastupa ekonomske, socijalne i prosvjetne interese svojih članova, na klasnoj podlozi.
§ 3. Uzdržavati međusobne veze između u savezu povezanih saveznih organizacija.
§ 4. Utvrđivati temeljne bolesničke, besposlene, putne, invalidske, udovičke, siročadske te druge, po saveznom kongresu obavezne, potpore.
§ 5. Voditi tarifnu politiku i davati direktive za pospješenje materijalnih i moralnih interesa grafičkih radnika-ca.
§ 6. Brinuti se za organizacioni i stručni napredak grafičkih radnika-ca.
§ 7. Voditi borbu za zakonsko osiguranje radnika te socijalno zakonodavstvo.
IH. Prihodi tßO/fC&. Z
§ 8. Prihodi saveza sastoje iz:
a)	prinosa saveznih organizacija,
b)	prihoda od savezne imovine,
c)	zadužbina i darova, i
d)	prihoda od priredaba, itd.
IV.	Članstvo
§ 9. Članstvo saveza sačinjavaju ove savezne organizacije:
1.	Beograd, pod koju spadaju sva mjesta u bivšoj Kraljevini Srbiji (osim Uzica), te mjesta: Zemun, Pančevo, Rovinj, Stara Pazova, Ruma, Šid, Sremska Mitroviča, Bjelina i Brčko;
2.	Ljubljana, pod koju spadaju sva mjesta u dravskoj banovini kako je postojala u času utvrđivanja ovih pravila;
3.	Novi Sad, pod koju spadaju sva mjesta u bivšoj Vojvodini, a izim toga Ilok, Srem. Karlovci, Petrovaradin i Indjija;
4.	Sarajevo, pod koju spadaju sva mjesta u bivšoj Bosni-Hercegovini i Crnoj Gori, osim Bi-jeljine i Brčkog, Banjaluke i Bihaća, a izim toga Užice, Dubrovnik i Kotor;
5.	Zagreb, pod koju spadaju sva mjesta u bivšoj Kraljevini Hrvatskoj-Slavoniji izim onih



mjesta koja su dodijeljena Beogradu i Novom Sadu, a osim toga sva mjesta u Medjumurju, zatim Bihać, Banjaluka, Šibenik i Split.
§ 10. Pravila saveznih organizacija odobrava kongres, te ista ne smiju biti u suprotnosti sa pravilima i zaključcima saveza. Pravila saveznih organizacija moraju sadržavati sve one odredbe koje u tu svrhu utanači kongres saveza, te internacionalni forumi u kojima je savez kao cjelina dužan biti začlanjen.
U kongresnom periodu potvrđuje privremeno pravila saveznih organizacija Centralno vijeće.
§ 11. Isključenje začlanjenih saveznih organizacija može se izvršiti na predlog Centralne uprave Centralnom vijeću kada na isključenje predložena savezna organizacija nije zadovoljila obvezama prema savezu tri mjeseca poslije prve opomene Centralne uprave. Nadalje se može pojedina savezna organizacija isključiti ako ne izvršuje odredbe ovih pravila ili zaključke centralnih foruma, koje predviđaju ova pravila.
Svaka savezna organizacija odgovara za tač-no izvršavanje ovih pravila i svih zaključaka centralnih foruma, koji su u skladu sa ovim oravilima. sa čitavim svojim pokretnim i nepokretnim imetkom. Ako je koja savezna organizacija isključena iz saveza, prenosi se čitav imetak te savezne organizacije na centralu saveza, čija je dužnost da tu imovinu čuva sve dotle dok se ne stvori nova savezna organizacija na od-
nosnom teritoriju i kojoj se nakon toga imade izručiti cjelokupni imetak isključene savezne organizacije, — ili pak sve dotle, dok isključena savezna organizacija nije ponovno primljena u savez. Aklo se u roku od tri godine ne desi ni jedno ni drugo, čitavi imetak isključene savezne organizacije prelazi u isključivo vlasništvo saveza t. j. savezne centrale.
Protiv odluke Centralnog vijeća može se isključena savezna organizacija žaliti prvom narednom redovnom ili vanrednom kongresu. Ako kongres dođe do uvjerenja da je isključenje bilo nepravilno i poništi ga, imade se isključena savezna organizacija u svojoj potpunosti uspostaviti i povratiti čitava njena imovina i sva njena ranija prava.
V.	Prava saveznih organizacija i njihovih članova
§ 12. Članovi saveznih organizacija imadu pravo i dužnost učestvovanja u svim, u ovim pravilima navedenim, ciljevima saveza.
§ 13. Članski prinosi, plaćeni u jednoj saveznoj organizaciji, pribrojavaju se prinosima, uplaćenim u drugoj saveznoj organizaciji, te je za sticanje prava na pojedine potpore mjerodavan ukupan broj u bilo kojoj saveznoj organizaciji uplaćenih članskih prinosa.
§ 14. Svakom se članu zajamčuje isplata po saveznom kongresu određenih temeljnih pomo-
ći. Međusobno obračunavanje između saveznih organizacija određuje se posebnim regulativom.
§ 15. Svaka savezna organizacija imade pravo biranja predviđenih delegata u sve savezne forume.
§ 16. Svakoj saveznoj organizaciji kao i svakom članu, preko njegove savezne organizacije pristoji pravo predloga, savjeta, žalbi i molbi u okviru ovih pravila.
§ 17. Svaka se savezna organizacija za sebe i svoje članove obvezuje na strogo respektiranje ovih pravila, odluka kongresa, Centralnog vijeća i Centralne uprave.
§ 18. Svaka savezna organizacija obavezna je na redovito obračunavanje i odašiljanje svih po savezu određenih prinosa, kvota i razreza.
VI.	Upravna tijela saveza
§ 19. Upravna tijela saveza sačinjavaju:
1.	Kongres,
2.	Centralno vijeće,
3.	Centralna uprava,
4.	Predsjedništvo Centralne uprave,
5.	Prosvjetna centrala, i
6.	Finansijska kontrola.
1.	Kongres
§ 20. Svake četvrte godine sastaje se savezni kongres, i to u drugom polugodištu. Kongres se može sazvati i u vanredni saziv, kada se po-
kaže u poslovanju potreba za to, ili pak na predlog triju saveznih organizacija. Predlog se sa obrazloženjem imade poslati Centralnoj upravi, koja po tom predlogu raspisuje referendum cjelokupnog članstva i ako se članstvo u dvotrećinskoj večini izjasni za vanredni kongres, imade ga Centralna uprava sazvati. Način referenduma utanačuje Centralna uprava.
§ 21. Pravo učešća na kongresu imaju:
1.	Članovi Centralne uprave, predstavnik Fi-nansijske kontrole i delegat Prosvjetne centrale.
2.	Delegati saveznih organizacija prema broju njihovoga članstva, izabranih na skupštinama ili referendumom. Izbor delegata obavlja se tako, da se na svakih 200 članova bira po jedan delegat. Slomak ispod 200 no najmanje 100 računa se kao potpuni broj (200) članova.
Troškove izabranih kongresnih delegata sna-šaju savezne organizacije (tj. svaka za sebe).
Za delegate kongresa ne mogu biti birani članovi, koji nisu vršili funkciju u forumima saveznih organizacija barem dvije godine u svome članstvu.
§ 22. Pravo sudjelovanja na kongresu ima-du delegati samo onih saveznih organizacija, koje su u cijelosti izvršile svoje obaveze prema savezu, — u protivnom im može biti omogućeno prisustvovanje na kongresu samo kao gostima.
§ 23. Savezne organizacije, koje imadu prema broju svojih članova pravo na više delegata, mogu na kongres poslati i manji broj delegata na način, da jedan delegat proviđen potrebnim punomoćjima, može imati najviše dva glasa.
§ 24. Svaki delegat imade na kongresu iskazati punomoćje svoje savezne organizacije.
§ 25. Svi referati moraju biti objavljeni u saveznom glasilu najmanje dva mjeseca prije održanja redovitog kongresa.
§ 26. Saziv redovnog kongresa mora se objaviti najmanje 16 nedjelja ranije preko saveznog organa sa haznakom dnevnoga reda.
§ 27. Predloži o redovnom kongresu podnose se pismeno najmanje 6 nedjelja prije održanja kongresa. Savezne organizacije šalju svoje predloge neposredno a povjereništva i članovi pojedinih saveznih organizacija preko svoje savezne organizacije Centralnoj upravi, koja ih sprovodi kongresu. Poslije toga roka stigli predloži uopšte se ne će uzimati u obzir i u nikojem slučaju ne mogu doći u raspravu.
§ 28. Kongres odlučuje većinom glasova, osim u slučajevima po kojima je izrično drugačije određeno.
§ 29. Dnevni red kongresa mora sadržavati najmanje:
1.	Izbor verifikacionog odbora i predsjedništva,
2.	Izvještaj Centralne uprave,
3.	Izvještaj Prosvjetne centrale,
4.	Izvještaj Finansijske kontrole,
5.	Izbor Centralne uprave na način da se ista
bira između 20 kandidata koje predlaže savezna organizacija, u kojoj se nalazi centrala saveza,	i
6.	Izbor članova Finansijske kontrole na način da se isti biraju između 12 kandidata predloženih po saveznoj organizaciji gdje se nalazi centrala saveza,
7.	Izbor Prosvjetne centrale na način, da se njeni članovi biraju između 14 kandidata, predloženih po saveznoj organizaciji gdje se nalazi sjedište saveza,
8.	Biranje odnosno potvrđivanje saveznih sekretara,
9.	Predloži,
10.	Molbe i žalbe, u koliko iste ne spadaju u isključivu kompetenciju saveznih organizacija i u koliko su iste dopustive po pravilima pojedinih saveznih organizacija. Takve se žalbe, odnosno molbe imaju podnijeti najkasnije 4 nedjelje prije održanja kongresa, osim u slučajevima koji su se desili poslije saziva kongresa, za koje je dovoljan 8-dnevni rok.
Osim gornjih tačaka nadležnost je kongresa:
1.	donošenje odluka o općenitim smjernicama tarifne politike, za koje je potrebna dvotrećinska većina,
2.	izmjena saveznih pravila, koja može uslijediti ako za izmjenu stigne predlog redovitim
putem. Ako se za izmjenu izjave dvije trećine kongresnih delegata, upućuje se isti na referendum cjelokupnom članstvu, koje o izmjeni pravila odlučuje dvotrećinskom većinom,
3.	utvrđivanje visine temeljnih potpora, visine maksimalnih prinosa H-fonda po saveznim organizacijama, te visine prinosa za tarifni fond koji se posljednji imade u cijelosti obračunavati i redovno svakog mjeseca slati saveznoj centrali, te
4.	odlučivanje o prestanku saveza, zašto je potrebna većina od tri četvrtine kongresnih delegata.
§ 30. Kongres odlučuje o načinu svoga raspravljanja donošenjem poslovnika, sam na početku svoga zasijedanja.
Dnevni red vanrednog kongresa, koji se mora objaviti na 8 nedjelja ranije, mora sadržavati osim predmeta zbog kojih je vanredni kongres sazvan, najmanje još tačku 1., 2., 3. i 4. dnevnoga reda redovnoga kongresa.
§ 31. Vanredni kongres može se proglasiti za redovni kongres.
§ 32. Za izvršenje svih zaključaka i rezolucija kongresa odgovorna je Centralna uprava.
2.	Centralno vijeće
§ 33. Centralno vijeće sastavljaju: Članovi Centralne uprave, predstavnik Finansijske kontrole te po dva delegata svake savezne organizacije.
§ 34. Centralno vijeće drži redovno svoje sjednice svake godine jedanput i to u mjesecu aprilu. Iste saziva Centralna uprava. Vanredne sjednice saziva Centralna uprava u slučaju prijeke nužde.
§ 35. Pravo glasa na Centralnom vijeću imadu samo delegati onih saveznih organizacija, koje su u cijelosti izvršile svoje obaveze prema savezu. Inače im se može dozvoliti prisustvovanje samo kao gostima.
§ 36. Odluke u Centralnom vijeću donose se prostom većinom glasova osim u slučajevima određivanja kvote i sav. proračuna, kod čega je potrebna dvotrećinska većina prisutnih i u ostalim slučajevima, po kojima ova pravila drugačije određuju.
§ 37. U djelokrug Centralnog vijeća spada:
1.	da vrši kontrolu nad pravilnim izvršenjem kongresnih zaključaka,
2.	da Centralnoj upravi daje potrebne direktive po tarifnoj i organizacionoj politici,
3.	da namješta ili otpušta savezne namještenike i organe kao: blagajnika i računovođu saveza, te urednika sav. organa,
4.	da utanačuje poslovni odnos za savezne sekretare i namještenike,
5.	da u duhu ovih pravila a prema niže navedenim odredbama donosi vanredne odluke u pogledu temeljnih potpora i eventualnog povišenja minimalnog saveznog tarifnog prinosa. Za donošenje ovakove odluke potrebna je puna
saglasnost prisutnih članova. Ne dođe li do jednoglasne odluke na Centralnom vijeću, ima-de Centralna uprava u roku od osam nedjelja raspisati i obaviti referendum kod cjelokupnog članstva svih saveznih organizacija po nabačenom pitanju. U međuvremenu dok se izvrši referendum, imade se postupati po odluci Centralne uprave, kojoj za to vrijeme pristoji pravo da to pitanje do izvršenja referenduma sama reguliše a njenoj su se odluci po tome dužne pokoriti sve savezne organizacije bez izgovora. Svaki delegat odnosno član Centralnog vijeća snosi punu odgovornost zbog čega nije moglo doći do pune saglasnosti na Centralnom vijeću,
6.	da rješava o prijedlozima saveznih organizacija i njihovih članova kao i o žalbama članova protiv odluka saveznih organizacija u koliko te odluke ne spadaju u isključivu kompetenciju saveznih organizacija, te u koliko to predviđaju sama pravila saveznih organizacija, i najzad
7.	da donosi sve potrebne odluke po svim pitanjima saveznog života koja se u međuvremenu ukazu u koliko ne spadaju u kompetenciju kongresa, u okviru ovih pravila i kongresnih zaključaka.
3.	Centralna uprava
§ 38. Centralnu upravu sačivanjavaju: 7 članova izabranih prema propisima ovih pravila (§ 29. t. 5.) te savezni sekretari.
§ 39. Za članove Centralne uprave mogu se birati samo oni članovi, koji su u saveznim organizacijama sarađivali najmanje dvije godine u svome članstvu.
§ 40. Članovi Centralne uprave ne mogu biti fuukcioneri saveznih organizacija, kao što ne mogu obavljati ni dužnosti finansijskih (kontrolnih) organa.
§ 41. Centralna uprava bira iz svoje sredine predsjednika, potpredsjednika, zapisničara i blagajnika.
§ 42. Za slučaj da koji od redovitih članova Centralne uprave podnese ostavku, ili da ode sa područja savezne organizacije, u kojoj se nalazi savezna centrala, promjeni zvanje, postane faktor, upravitelj ili vlasnik (suvlasnik) preduzeća, na njegovo mjesto dolazi prvi po redu zamjenik. Broj zamjenika određuje se sa pet, a biraju se iz predloženih 20 kandidata za: članove Centralne uprave. Ako se broj zamjenika iscrpi, kooptira Centralno vijeće iznimno nove zamjenike po trojnom predlogu savezne organizacije u kojoj se nalazi centrala saveza.
§ 43. Mandat člana Centralne uprave traje do idućeg kongresa. Ako se koji član Centralne uprave grubo ogriješi o savezna pravila, odluke kongresa, Centralnog vijeća, Centralne uprave i tarife po dokazanoj krivnji, može mu njegov mandat suspendovati Centralna uprava te dotični do konačnog riješenja njegovog pitanja po Centralnom vijeću ne može obavljati nika-
kove funkcije u bilo kojem forumu saveza ili savezne organizacije.
§ 44. Upravna tijela saveznih organizacija mogu isključiti iz članstva člana Centralne uprave samo u slučaju, ako je isti počinio akt štrajkolomstva, istupao protiv svoje organizacije putem vlasti, ili pak zaostao sa plaćanjem članskih prinosa kroz 4 nedjelje.
§ 45. Centralna uprava drži redovito svoje sjednice najmanje svakog mjeseca jedanput.
§ 46. Centralna uprava rukovodi radom cijelog saveza u koliko isti spada u kompetenciju centrale saveza.
U djelokrug rada Centralne uprave spada:
1.	sprovoditi i nadgledati tačno izvršenje odredaba saveznih pravila, odluka kongresa i Centralnog vijeća, održavajući stalne i što češće veze sa saveznim organizacijama.
2.	zastupati savez preko predsjednika odnosno potpredsjednika i sekretara naspram trećih lica.
3.	voditi vrhovnu upravu nad saveznom imovinom.
4.	uređivati i izdavati savezna glasila i publikacije, za čije uređenje nosi potpunu odgovornost Centralna uprava pred Centralnim vijećem,
5.	stavljati van snage zaključke, koji stoje u suprotnosti sa odlukama kongresa, odredbama pravila, te odlukama Centralnog vijeća.
6.	Da odobrava, vodi i nadgleda sve pokrete koji bi nastali radi odbrane ili regulisanja rad-
nih odnosa saveznih članova (odnosno članova saveznih organizacija).
7.	Da prikuplja statističke podatke o stanju članova, njihovim životnim i radnim prilikama, kao i razvoju grafičke industrije u zemlji uop-šte. Savezne organizacije su dužne od Centralne uprave zahtijevane statističke podatke kao i sve izvještaje u naznačenom roku odaslati centrali, koja je dužna svaka tri mjeseca sumarni izvještaj dostaviti saveznim organizacijama. Isto tako je dužna svaka savezna organizacija izdati i slati Centr. upravi godišnji izvještaj sa imenikom svoga članstva i oznakom u dotičnoj godini uplaćenih prinosa pojedinaca.
8.	Da u duhu ovih pravila a prema stvarno dokazanoj potrebi donosi vanredne odluke u pogledu raspisa vanrednog razreza za podupiranje pasivnih saveznih organizacija, koji se može raspisati u potrebnoj visini i potrebnom trajanju jedino u slučaju ako je dotična savezna organizacija opteretila svoje članstvo određenim maksimalnim prinosom, pa je ipak, i pored toga ostala pasivna. Spomenuti se razrez može raspisati samo u slučaju ako se dokazani deficit pojedine savezne organizacije ne može pokriti iz rezervnog fonda saveza, koji se imade postepeno ustanovljivati i povećavati. Za taj slučaj, a ako se ne može čekati sa raspisom toga razreza do narednog redovnog zasijedanja Centralnog vijeća ili ako nema i drugih predmeta zbog kojih bi bio potreban saziv vanrednog za-
sijedanja Centralnog vijeća, Centralna će uprava najhitnijim putem konzultovati članove Centralnog vijeća po tome pitanju. Ovaj referendum kod članova C. V. imade se izvršiti u roku od osam dana. Ne dođe li do pune saglasnosti, Centralna će uprava postupati analogno slučajevima, predviđenim u § 37. t. 5.
9.	Da vrši svakog mjeseca obračun sa savez, organizacijama saveza. Savezne organizacije su dužne do svakoga 10. u mjesecu neodvlačno dostaviti Centralnoj upravi određene uplate predviđene ovim pravilima zajedno sa prinosima Tarifnoga fonda.
10.	Da izrađuje i podastire izvještaj o radu saveza najmanje na jedan mjesec dana prije održanja Centralnog vijeća odnosno dva mjeseca prije održanja redovnog kongresa svim saveznim organizacijama. Taj izvještaj mora obuhvatiti i izvještaj o finansijskom poslovanju.
§ 47. Zaključci Centralne uprave su pravovaljani samo onda, ako sjednici prisustvuje najmanje pet članova C. U.
§ 48. Centralna uprava imade pravo smijeniti pojedine funkcionere ili čitave odbore saveznih organizacija, ako je odbor samovlasno postupao i na svoju ruku bez znanja i odobrenja Centralne uprave stupio u pokret ili se je inače ogriješio o svoje dužnosti ili nije izvršavao odluke viših foruma, koje se temelje na ovim pravilima. U tome slučaju imade Centralna uprava sazvati skupštinu članstva u roku od
mjesec dana od smjene, na njoj obrazložiti razloge svoga postupka, i dati izabrati nova upravna tijela savezne organizacije, u koji ne mogu bez odobrenja Centralne uprave ući izmijenjeni odbornici kroz najmanje jednu godinu dana. Ova odredba saveznih pravila imade ući i u pravila saveznih organizacija kao garancija za njeno pravno izvršenje.
4.	Predsjedništvo Centralne uprave
§ 49. Za rješavanje isključivo administrativnih i ostalih tekućih te pitanja koja mu budu povjerena po plenumu Centralne uprave, mjerodavno je predsjedništvo Centralne uprave, koje drži svoje sjednice najmanje svake nedjelje jedanput, a sastoji iz predsjednika, potpredsjednika, blagajnika i sekretara.
§ 50. Predsjedništvo je za svoj rad odgovorno plenumu Centralne uprave, a pored gornjih zadaća imade još i dužnost da proučava i priprema potrebno gradivo za plenum Centralne uprave, te inicijativno djeluje po svim pitanjima saveznog života u okviru ovih pravila.
5.	Prosvjetna centrala
§ 51. U svrhu stručne i općenite izobrazbe, osniva se u sjedištu saveza Prosvjetna centrala, koja se sastoji iz sedam redovnih i sedam za-mjeničkih članova, biranih po kongresu na način kako se bira i Centralna uprava.
Mandat članova Prosvjetne centrale traje do narednog kongresa.
Ako se koji od redovnih- članova zahvali na dužnosti, ode sa područja savezne organizacije u kojoj se nalazi sjedište saveza ili inače bude onemogućen za daljnje vršenje svojih dužnosti u Prosvjetnoj centrali, na njegovo mjesto dolazi prvi po redu zamjenik. Ako se tečajem kongresnog perioda broj zamjenika iscrpi, nadopunjuje ih na predlog savezne organizacije u sjedištu saveza Centralno vijeće.
§ 52. Prosvjetnoj centrali pridružuju se i predstavnici pojedinih saveznih organizacija koje ih imenuju, čime postaju punopravnim članovima Prosvjetne centrale.
§ 53. Prosvjetna centrala bira između sebe predsjednika, potpredsjednika, tajnika, blagajnika, urednika i administratora stručnih revija.
§ 54. Prosvjetna centrala imade se brinuti za redovno izdavanje stručnih publikacija, čije izdavanje odobrava Centralno vijeće. — Dalje imade nastojati da se u svim saveznim organizacijama osnuju Naobrazbeni odbori saveznih organizacija, čiji će Pravilnik rada izraditi Prosvjetna centrala, a odobriti Centralno vijeće. Jednako tako imade Prosvjetna centrala i za svoje vlastito djelovanje izraditi Pravilnik o radu koji također potvrđuje Centralno vijeće.
§ 55. Računske zaključke i proračune imade Prosvjetna centrala predložiti zajednički sa računskim zaključkom i proračunom Centralne uprave, Centralnom vijeću na odobrenje.
6.	Finansijska kontrola
§ 56. Finansijska kontrola sastoji iz 3 redovna i 5 zamjenična člana, biranih po kongresu na način kako se bira i Centralna uprava između 12 kandidata. Izabrani članovi biraju između sebe predsjednika i perovođu. Mandat Finansijske kontrole traje do idućeg kongresa.
§ 57. Finansijska kontrola vrši finansijsku kontrolu nad svim organima saveza.
§ 58. Finansijskoj je kontroli dužnost ustanoviti da li su izdatci u skladu sa pravilima i zaključcima mjerodavnih foruma.
§ 59. Članovi Finansijske kontrole ne mogu biti birani u nikoju drugu funkciju koja se kosi sa njihovim položajem članova savezne (centralne) Finansijske kontrole.
§ 60. Pored gornjega dužnost je Finansijske kontrole:
1.	da svakoga mjeseca a i kad god nađe za potrebno, pregleda račune i sravnjuje ih sa knjigama i blagajnom,
2.	da potpisima i svojom štampiljom ovjerava pregledane knjige i o tome podnosi izvještaj Centralnoj upravi, Centralnom vijeću i kongresu te o svakoj nepravilnosti ako bi ih bilo odgovorna je ako je ista prouzrokovana nehaj-nošću i neradom Finansijske kontrole,
3.	da prisustvuje preko svoga predstavnika svima sjednicama Centralne uprave i Central-
nog vijeća te kongresa, te na njima imade pravo savjetujućeg glasa.
§ 61. Ako Centralno vijeće odnosno Centralna uprava u svom djelovanju dođe do uvjerenja, da je u bilo kojoj saveznoj organizaciji neispravno finansijsko poslovanje, uslijed čega je ta savezna organizacija postala pasivna, može pozvati Finansijsku kontrolu da izvrši pregled finansijskog poslovanja te savezne organizacije. Za slučaj da se pokaže neispravnost, dotičnoj saveznoj organizaciji, ako je pasivna, može da se uskrati pravo na saveznu pomoć i to najviše kroz rok od godinu dana. Saveznoj organizaciji je dužnost saveznoj Finansijskoj kontroli staviti na uvid sve šta ista od savezne organizacije treba i traži za pregled.
7.	Prestanak saveza
§ 62. O prestanku saveza odlučuje kongres na predlog dvije trećine učlanjenih saveznih organizacija. Prijedlog za prestanak saveza je usvojen ako glasuje za njega tri četvrtine delegata. U slučaju prestanka saveza pripada imovina učlanjenim saveznim organizacijama po proporciji njihovog članstva.
KRALJEVSKA BANSKA UPRAVA SAVSKE BANOVINE upravno odeljenje
Pov-II-Broj: 1259/1935,
28. februara 1935. god.
Zagreb
„Ova se pravila, koja su bila odobrena odlukom Ministarstva unutrašnjih poslova I Broj 38289 od
5.	XII. 1929. a izmjenjena na vanrednom kongresu ovog saveza od 27. XI. do 1. XII. 1933. godine odobravaju“.
Po naredbi bana
M. P.	Načelnik upravnog odeljenja:
Benzon, v. r.
ZAKLJUČCI VANBEDNOG KONGRESA U POGLEDU TEMELJNIH POTPORA
I.	Besposlena redovna potpora
a) Kvalifikovanima: U mjestima I. razreda:
I.	skala	16	D	dnevno
n.	»	21	d	»
III.	»	26	D	»
IV.	»	30	D	»
U mjestima II. razreda:
I.	skala	14	D	dnevno
II.	»	19	D	»
III.	»	23	D	»
IV.	»	27	D	»
U mjestima III. razreda:
I.	skala	12	D	dnevno
U.	»	15	D	»
III.	»	19	D	»
IV.	»	22	D	»
b) Pomoćnom osoblju:
U mjestima I. razreda:
I.	skala	8	D
11.		9	D
III.	»	11	D
IV.	«	12	D
razreda:			
I.	skala	7	D
II.	»	8	D
III.	»	9	D
IV.	»	11	D
dnevno
»
dnevno
»
»
>
I. skala	6	D	dnevno
n. »	7	D	»
m. »	8	D	
IV.	»	9	D	»
U I. skalu spadaju oni članovi-ce koji su uplatili 52—103 prinosa;
U II. skalu spadaju oni članovi-ce koji su uplatili 104—259 prinosa;
U III. skalu spadaju oni članovi-ce koji su uplatili 260—519 prinosa;
U IV. skalu spadaju onf članovi-ce koji su uplatili 520 i više prinosa.
U I. i II. skali potpora traje kroz 182 dana, u III. skali 224 dana, a u IV. skali 273 dana.
Redovna neuposlena potpora stiče se nakon 52 uplaćena prinosa.
II. Bolesnička potpora
ukida se kroz trajanje bolesti od 6 nedjelja t. j. za prvih 6 nedjelja, a isplata će teći od 43. dana bolesti i traje kroz 46 nedjelja ili kroz 323 dana kada se iscrpljuje.
Visina bolesničke potpore određuje se ovako:
a) K v a 1 i f i k o v a n i m a :
U mjestima I. razreda:
kroz prvih	20	nedjelja	15	D	dnevno
kroz drugih	26	»	30	D	t>
U mjestima II. razreda:
kroz prvih	20	nedjelja	13	D	dnevno
kroz drugih	26	»	26	D	»
U mjestima III. razreda:
kroz prvih	20	nedjelja	11	D	dnevno
kroz drugih	26	»	22	D	»
t>) Pomoćnom osoblju:
U mjestima I. razreda:
kroz prvih	20	nedjelja	5	D	dnevno
kroz drugih	26	»	10	D	»
U mjestima II. razreda:
kroz prvih	20	nedjelja	4	D	dnevno
kroz drugih	26	»	8	D	»
U mjestima III. razreda:
kroz prvih	20	nedjelja	3	D	dnevno
kroz drugih	26	»	6	D	»
Bolesnička se potpora stiče nakon uplaćenih 26 prinosa.
III. Vanredna (produžna) potpora a) Kvalifikovanima:
U mjestima I. razreda:
I. skala 90 D nedjeljno
II.	»	100	D	»
U mjestima II. razreda:
i. skala 80 D nedjeljno
II.	»	95	D	»
U mjestima III. razreda:
I. skala 65 D nedjeljno II. »	80	D	»
b) Pomoćnom osoblju:
U mjestima I. razreda:
I. skala 35 D nedjeljno II. »	50	D	»
U mjestima II. razreda:
I. skala 30 D nedjeljno II. »	45	D	»
U mjestima III. razreda:
I. skala 25 D nedjeljno II. »	35	D	»
Za novooslobođene kvalifikovane radnike od 26 do 51 uplaćenog prinosa vrijedi visina I. skale u svim razredima
TJ I. skalu spadaju oni koji su uplatili 52—103 prinosa, a u II. skalu spadaju oni koji su uplatili 104 i više prinosa.
Vanredne (produžne) potpore koje su dosada isplaćene u manjem iznosu od gore naznačenih, ostaju nepromijenjene i kod kvalifikovanih i kod pomoćnih.
Za one koji su već bili članovi-ce saveza a otpali su, kada ponovno pristupe u članstvo kao i za one koji se nisu začlanili unutar 14 dana poslije oslobođenja, vrijedi karenca za sticanje vanredne (produžne) potpore, tek nakon iscrpljenja redovne savezne neuposlene potpore.
IV. Invalidska potpora
a) Kvalifikovanima:
Nakon
520 uplaćenih prinosa 122 D nedjeljno
780	»	»	162 D	»
1040	»	»	207 D	»
1300	»	»	248 D	»
1560	»	»	279 D	»
1820	»	»	315 D	
b) Pomoćnom osoblju:
Nakon 520 uplaćenih prinosa 55 D nedjeljno
»	780
»	1040
»	1300
»	1560
» 1820
»	»
»	»
»	»
»	»
74 D	»
94 D	»
112 D	»
127 D	»
143 D	»
Oni koji su na uživanju invalidske potpore po ranijim odredbama u pogledu sticanja te potpore prije ukinuća skale nakon 260 uplaćenih prinosa, ostaje također visina nepromijenjena i to za kvalifikovane nedjeljno 108 D, a za pomoćno osoblje nedjeljno 40 dinara.
V.	Potpore putnicima
Isplaćuje se putnicima našega saveza kako kvalifi-kovanima tako i pomoćnim, prema sistemu viaticira-nja 20 km 15 D dnevno kroz 120 dana.
VI.	Pogrebnina
Za kvalifikovane radnike do 260 uplaćenih prinosa 800 D, poslije 260 uplaćenih prinosa 1600 D, za pomoćne do 260 uplaćenih prinosa 400 D, poslije 260 uplaćenih prinosa 800 D.
VII.	Otpravnina udovicama a) Kvalifikovanima:
Nakon	260 uplaćenih prinosa			500	D
»	520		»	600	D
»	780	»	»	900	D
»	1040	»	»	1200	D
»	1300	»	»	1500	D
»	1560	»	»	1800	D
»	1820	»	»	2200	D
a poslije 1820 prinosa, ako član nije prešao u invalide, otpravnina udovici isplaćuje se u sumi od 3000 dinara. Ako je međutim bio u invalidskom stanju, isplaćuje se
udovici i nakon 1820 prinosa, posljednja skala u iznosu		
od 2200 dinara.		
b) Pomoćnom	osoblju:	
Nakon 260 uplaćenih prinosa		250 D
»	520	»	»	300 D
>	780	»	»	450 D
»	1040	»		600 D
»	1300	»		750 D
»	1560	»	»	900 D
» 1820 »	»	1100 D
a poslije 1820 prinosa, ako član	nije prešao u invalide.	
1500 dinara. U protivnom ostaje i za njega maksimalni iznos od 1100 dinara.
VIII.	Potpora siročadi a) Za djecu kvalifikovanih:
Nakon 260 uplaćenih prinosa 90 D mjesečno »	520	»	»	150	D	»
»	780	»	»	225	D	»
b) Za djecu p om očnih :
Nakon 260 uplaćenih prinosa 45 D mjesečno »	520	»	»	75	D	»
»	780	»	»	105	D	»
za svako siroče do navršene 14 godine života. Siročad-ska se potpora isplaćuje nakon izmaka svakog mjeseca.
IX.	Preselidbena potpora
Do 104 uplaćena prinosa 500 D, nakon 104 uplaćena prinosa 800 D u dvije godine jedanput. Za pomoćno osoblje važi ista karenca i ista visina.
X.	Masreglovana potpora
Određena je u visini od 50% od minimuma dotičnog mjesta u kojem se član nalazi odnosno gdje je masreglovan.
* * *
ZAKLJUČCI VANREDNOG KONGRESA U POGLEDU PRINOSA
I.	Upisnina
Novooslobođeni kvalifikovani radnici plaćaju, ako se prijave unutar 14 dana od oslobođenja u članstvo, 50 D, pomoćno osoblje nakon navršenih 2 i pol godine rada kao početnici-ce i članstva u T. fondu plaćaju 12 D; oni koji se prijavljuju u članstvo poslije 14 dana od oslobođenja ili od navršenih 2 i pol godine u članstvo T. fonda kao i oni koji nanovo pristupe u članstvo plaćaju 106 D odnosno 25 D na ime upisnine.
II. Savezni prinosi
Maksimalni prinosi u smislu § 46. tačke 8. novih pravila iznose visinu dosadanjih saveznih prinosa, uzimajući kod toga u obzir sve odredbe, istaknute pod
III.	ovoga poglavlja, Pomaganje pasivnih saveznih organizacija.
Minimalni prinos za Tarifni fond utanačuje se sa 1% na zaradu u svim mjestima bez razlike.
Prinos za Reviju ide u korist Centralne blagajne i imade se redovno svakog mjeseca sa kvotom centrali (koja iznosi po članu 1.25 D) nedjeljno, obračunati.
III.	Pomaganje pasivnih organizacija
U svrhu pokrića izdataka na potporama u pasivnim saveznim organizacijama osniva se Centralni rezervni fond u koji su dužne sve savezne organizacije uplatiti nedjeljno po svakom članu-ici iznos od 3 dinara i u gotovom obračunati centralnoj blagajni. Centralna će blagajna nakon dobivenog obračuna od pasivnih organizacija ispitati da li je, i u kolikoj mjeri, deficit opravdan i u suglasnosti sa odlukama, te doznačiti diferencu na izdatcima koji se odnose na redovne savezne i vanredne (produžne) potpore.
Princip je kod toga da se imade pokriti deficit koji nastane iz poslovanja Humanog fonda, produžne potpore i Tarifnog fonda, ne račimajući ovamo deficit koji je nastao iz lokalnih potreba, prinosa za pasivne organizacije i kvote centrali, upravnih troškova, već isključivo onaj deficit koji se odnosi na izdavanje potpora i Tarifnog fonda.
Pasivne savezne organizacije, koje će primati pokriće iz centralnog Rezervnog fonda, imadu raspisati na uposleno članstvo odgovarajuću visinu prinosa za taj Rezervni fond kao i za kvotu centrali, nadalje za pokriće izdataka na upravnim i ostalim organizacionim troškovima. To novo opterećenje članstva može
da iznosi pored sadanjih prinosa maksimum 4% od zarade pribrajajući ovamo i sadanje prinose koji članovi plaćaju za lokalne fondove.
U koliko se. međutim deficit koji se pokazuje na osnovu važećih prinosa za potpore i obračunanog Tarifnog fonda centrali, ne bi mogao pokriti u cijelosti iz centralnog Rezervnog fonda, zato što ne dostaje, Centralna će uprava ovaj tako nastali veći deficit pokriti iz vanrednog razreza koji će se raspisati u smislu § 46. t. 8. novih pravila.
* * *
OSTALE ODLUKE
1.	U vezi sa invalidskom potporom zaključeno je: Prelaz u invalidsko stanje ne može tražiti član koji se nalazi na spisku neuposlenih već samo onaj koji je uposlen. Izuzetno može to neuposleni tražiti ako ga je zadesila kakova nesreća zbog koje je postao nesposoban za rad i Nam. odsjek ga je morao brisati iz spiska na osnovu uvjerenja liječničke komisije o tome. — Savezne organizacije će molbe za prijelaz u invalidsko stanje riješavati četvrtgodišnje tako da onaj koji je primljen u invalidsko stanje, počima uživati tu potporu sa prvom nedjeljom slijedećeg četvrt-godišta. To zato da se svi koji zatraže invalidu mogu odjednom staviti pred liječničku komisiju i time posao olakšati te smanjiti troškove. Molbe za prelaz u | invalidu dužni su članovi podnijeti nadležnoj saveznoj organizaciji 14 dana prije isteka četvrtgodišta.
Obzirom na činjenicu da stariji članovi, kada j ostanu neuposleni, ne mogu više dobiti ili tek izuzetno dobiti namještenje, ističe se pravilo da oni koji su prekoračili 55 godina svoga života, imadu odmah nakon što istupe iz posla, zatražiti premještaj u invalidsko stanje umjesto da traže stavljanje na spisak neuposlenih.
2.	Odluka C. U. u pitanju uskrate vanredne potpore onima koji imaju bilo kakovo izdržavanje ili kod
žena-članica čiji su muževi zaposleni u bilo kojoj struci i bilo pod kojim uslovima, ostaje 1 dalje na snazi. Odluku o uskrati vanredne potpore, donosi savezna organizacija, čija je odluka definitivna, ukoliko to drugačije ne određuju pravila saveznih organizacija.
3.	Imenik članova: Centrala će imati svake godine da sastavi imenik članova po abecednom redu i štampati ga bilo u saveznom izvještaju, bilo u »Grafičkom Radniku« sa naznakom uplaćenih prinosa do kraja dotične godine. Savezne organizacije u tu svrhu dužne su na vrijeme dostaviti centrali spisak svojih članova.
4.	štampanje saveznog godišnjeg izvještaja upućuje se na pretres i odluku novoustanovljenem Centralnom vijeću.
5.	Trošak štampanja pravila saveza imaju pokriti pojedine savezne organizacije za svoje članove.
6.	Zapisnik ovoga kongresa imade se štampati za onoliko članova koliko će ih se unaprijed prijaviti da na njega reflektiraju, uz naplatu efektivnih troškova. Ne bude li se prijavio dovoljan broj, zapisnik se ne će štampati.
7.	»Grafički Radnik« imade izlaziti mjesto nedjeljno, 3 puta mjesečno i to: 1., 10. i 20. u mjesecu.
8.	Kvota centrali za pokriće troškova iznosi po svakom članu-ici 1.25 D nedjeljno.
* * *
KARENCE KOI) TRELAZA IZ JEDNE SAVEZNE ORGANIZACIJE U DRUGU SAVEZNU ORGANIZACIJU
1. Invalidsku pomoć isplaćuje članu ona savezna organizacija, u kojoj je uplatio preko polovinu članskih prinosa. Inače prema proporcu uplaćenih prinosa.
Invalidsku pomoć članovima koji su doputovali iz inostranstva a ovdje stekli pravo na reciprocitet, isplaćuje se prema proporcu uplaćenih prinosa tako da
se u inostranstvu uplaćeni prinosi također dijele proporcionalno. To sve dotle dokle se drugačije ne uredi sa inostranim savezima.
2.	Besposlena pomoć:	Tu pomoć prima
član od one savezne organizacije u kojoj je uplatio posljednja 26 prinosa, čime se smatra matičnim članom te savezne organizacije. Manje od 26 uplaćena prinosa imadu se izručiti matičnoj saveznoj organizaciji.
3.	Bolesnička pomoć isplaćuje se u određenoj temeljnoj visini i obračunava sa matičnom saveznom organizacijom analogno kao i kod neuposlene potpore.
4.	Siročadsku potporu isplaćuje svaka savezna organizacija srazmjerno na podlozi uplaćenih članskih prinosa.
5.	Putna potpora isplaćuje se kao i dosada bez obračunavanja.
*
Sve gornje odluke važe od 1. januara 1934. godine, i postale su obavezne za sve savezne organizacije i njihove članove.
Slovanska knjižnica
6K M
A 585
66009010628
S
r
i
t
!
COBISS ©