KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 10 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 septembra 1933. PATENTNI SPIS BR. 10313 The Cunard Steamship Company, Limited, Liverpool, Engleska. Postupak za proizvodnju dispersija uglja u ulju. Prijava od 27 avgusta 1932. Važi od 1 februara 1933. Traženo pravo prvenstva od 2 novembra 1931 (Engleska). Ovaj se pronalazak odnosi na poboljšanja u proizvodnji postojanih dispersija u-glja u ulju. Predlagano je ranije, da se ugalj rastapa u ulju sve dotle, dok se suspendovane čestice svedu na koloidalnu finoću, ali sU troškovi mlevenja do koloidalne finoće vrlo veliki. Predlagano je takođe, da se izrade relativno grube dispersije uglja, stabilizovanog u ulju pomoću kakvog fiksatora ili pepti-sera ili na drugi način. Uprkos dobro promišljenim merama, koje su več biie predlagane, dispersije uglja u ulju nisu imale očekivane uspehe u industriji i naši opiti su nas doveli do zaključka, da je u radovima velikog opsega bilo često oporno odvajanje čvrstih čestica. O sim toga, ako se uobičajene grube dispersije zagrevaju, smanjuje im se stabilitet. Najzad, izvesni stabilizatori gube svoje dejstvo ako se smeša izloži uticaju vode. Glavni predmet ovog pronalaska jeste postupak pomoću koga se postizava praktično neograničen stabilitet na jeftin način. Mi smo utvrdili iznenađujuću činjenicu, da nije porebno primenjivati mere, koje su ranije smatrane kao neophodne, ako ulje i ugalj budu odgovarali izvesnim vrlo prostim uslovima. Cilj pronalaska je tačno obeležen u zahtevima ali treba napomenuti, da je prema pronalasku moguće načiniti suspenzije praktično neograničenog stabi-liteta, bez dodatka ma kakvog agensa za stabiliziranje i bez ma kakvih neuobičajenih tretiranja mešavine čvrstog i tečnog. Pronalazak se sastoji u jednom postupku, u kome se postojane disperzije dobija-ju upotrebom uglja, koji je mehaničkim načinom fino samleven u vezi sa uljem, koje je bilo naročito odabrano ili tretirano, tako da poseduje osobine krakiranog ulja t. j. ulja, kakvo se dobija posle postupka kra kiranja, koje je poznato i koje ćemo dalje nazivati krakirano ulje. Ovako krakirana ulja mogu se upotrebiti sama Ш se mogu mešati sa drugim uljima na pr. sa neposredno dobivenim uljima ili sa uljima na koji drugi način obrađena, tako da se ona ponašaju na sličan način. Kod jednog oblika pronalaska procenat »fiksiranog ugljenika« uzima se kao merilo za pogodnost. Ugalj se mora fino samleti a po jednom obliku pronalaska on mora biti tako fini (sitan) da skoro ništa ne ostaje na situ od 200 rupica (oko 200 vlakna na dužini 2,54 cm). Ako mlin sitni jedino do veličine tolike, da samo 95% prolazi kroz sito sa 200 rupica, onda se grublji materijal od 5% može ukloniti izdvajanjem (klasificiranjem). Mnogobrojni priznati metodi postoje za ovu svrhu. U normalnim prilikama većiTl dimenzija materijal se vraća u mlin pre mešanja sa uljem, a u nekim slučajevima na pr. kada se upotrebijuje koturasti mlev-nik za homogenisanje uprašenog uglja i Din. 10. ulja, mogućno je ponovo vratiti svih h% grubljeg materijala u sam takav mlin. Jedan od razloga za neuspeh prethodnih predloga u tome je, što nije dovoljno obračana pažnja važnosti vraćanja čak i najmanje količine grubog' materijala. Po pronalasku najbolje je uzeti ugalj od koga prolazi 100% kroz sito od 200 rupica. Važno je isključiti čak i najmanji pro-cenat stvarno grubih čestica, koje na razne načine čine neprilike. Dobri rezultati, doduše, mogu se dobiti ako sav prah pro đe kroz nešto grublje sito, na pr. 180 rupica, dakle veličina najgrubljih deiića mora biti ograničena. Po pronalasku utvrđeno je da se dobri rezultati postižu upotrebom krakovanog goriva ali se isto tako mogu u zamenu u-zeti i ulja sličoih osobina. Jedan način je na pr. obraditi ulje, koje je nepodesno na pr. neposredno dobiveno gorivno ulje, povećanjem njegovog »fiksiranog ugljeni-ka« na pr. mešanjem sa krakovanim uljem ili podesnim tečnim proizvodom destilacije na pr. ugljenim terom, koji sadrži visoki procenat »fiksiranog ugljenika« na pr. ter, dobijen destilacijom ugljn u horizontalnim retortama. Isto tako možemo upotrebiti ulje na takav način obrađeno u destilaciji iii drugim procesima, tako da je ono ekvivalentno sa krakovanim gorivnim uljem u pogledu njegovih osobina stabilizacije. Za praktične svrhe izgleda da su oko 6% »fiksiranog ugljenika« blizu kritične tačke, ali ta granica zavisi od relativne srazmere uglja i ulja. Sledeči primer pokazuje rezultate, koji se dobijaju, ali napominjemo da se pronalazak ne ograničava na te podatke naročito u pogledu procenta »fiksiranog« ugljenika u ulju iii u pogledu finoće mlevenja ugija. Primer: Uzmu se 40 delova po težini uglja (oko 5% pepela) melju se na suvo tako, da miivo prođe kroz sito od 200 rupica na dužini 2,5 cm. Ovaj se prah meša sa 60 delova po težini sa krakovanim gorivnim uljem, koje ima ove karakteristike: Visoki procenat »fiksiranog ugljenika« Specif. težinu 0.98 tačka paljenja (Pensky-Martin) 94°—JO?^ viskozitet (Saybolt) 12—16 pri 107° viskozitet 25—30 pri 80° viskozitet 55—90 pri 50° Utvrđeno je da se, ako se ugalj opisane finoće temeljno meša sa raznim gorivnim uljima, u nekim slučajevima debija stabilna smeša a u drugim se izdvaja ugalj. Na pr. ako se 60 delova gorivnog ulja sa »fiksiranim ugijenikom« od 3,1% meša sa 40 de- lova ugija prosejanog kroz sito od 200 rupica, onda se ugalj izdvaja pri stajanju a još lakše kada se smeša zagreva. Ako se pomeša sa ugljeni od 8,9% »fiksiranog ugijenika« a u istoj srazmeri sa slično u-prašenim ugljem dobija se stabilna smeša, koja ne pokazuje znake taloženja, čak i ako se zagreva izvesno znatno vreme. Nađeno je isto tako, da se, ako se 30 delova od svakog gornjeg ulja temeljno iz-mešaju sa 40 delova uprašenog uglja potrebne finoće, opet dobija stabilna smeša. S druge strane veća količina ulja od 3,1 % »fiksiranog ugljenika« proizvodi nestabilnu smešu. Pri izboru uglja za upotrebu, po ovom pronalasku, bolje je uzeti bituminozni ii; malo bituminozni ugalj sa prilično niskom sadržinom pepela. Isto tako zadovoljavajući rezultati su sa ugljem visoke sadržine pepela. Pri izboru ili spremanju ulja »fiksirani ugijenik« može se odrediti na sledeči način: 1 gr goriva se zagreva jako za vreme od 7 minuta preko Bunsen-ovog plamena dugog 20 cm u silikatnom loncu 35 mm dubokom, 20 mm širokom pri dnu a 40 mm pri vrhu, pri čemu dno lonca treba da je udaljeno 6 do 8 cm od vrha goriijke. Lonac ima labavo postavljeni porcelanski poklopac. Posle zagrevanja sadržina se o-stavlja da se ohladi i onda meri. Ostatak u sudu pretstavlja sadržinu »fiksiranog uglenika«. Postupak mešanja je sledeči: Ugalj se praši i klasificira tako, da to sve prolazi kroz sito od 200 rupica. Posle grubog mešanja u toplom kupatilu za mešanje ugljena i uljna smeša se vodi kroz aparat za homogenisanje, ma koga tipa, koji daje intimno mešanje. Gorivo se prima i troši pomoću poznatih uređaja za sagorevanje tečnog goriva. Može biti potrebno da se gorivo zagreva, da bi se smanjio njegov viskozitet radi lakšeg' prenosa. Gorivo po ovom pronalasku ispitivano je u brodskim kotiovima za vreme od 8 dana neprekidne produkciie pare i rezultati su bili potpuno zadovoljavajući u pogledu stabiliteta u dodiru sa toplotom i sa vodom, lakoće rukovanja sa njime i efikasnosti sagorevanja. Patentni zahtevi: 1. Tečno gorivo, koje se sastoji iz fino usitnjenog uglja suspendovanog u ulju, naznačeno time, što se ugalj uprašuje tako, da sva količina istog skoro prolazi kroz sito od 70 do 80 rupica na dužni santimetar, ma da su čestice veće od dimenzije koloida, i što se kao ulje uzima krakovano ili slično ulje ili smeša ugljovodonika, koji sadrže oko 6% ili više od »fiksiranog ugljeni-ka« čime se postiže dispersija veće stabilnosti bez potrebe za jačim mlevenjem i prvenstveno bez dodavanja stabilizatora. 2. Postupak za dobijanje stabilnog' goriva po zahtevu 1, naznačen time, što se ugalj melje tako, da sve prolazi kroz sito od 80 rupica na dužnom santimetru, i meša sa kakovanim uljem, koje sadrži oko 6% ili više »fiksiranog ugljenika«. ' ,г ■ ■ ■ "i ■:) ■ r i ■ ' .............. • . • • ■ - ' ■ ' ' . ■ ■