KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 19 (1) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1. AVGUSTA 1929. PATENTNI SPIS BR. 6188. Max Miiller, vlasnik fabrike, Hannover, Nemačkat Naprava i postupak za opravku izabanih ili bezobličnih podveza za spojeve že- lezničkih šina. Prijava od 24. januara 1928. _________ Važi od 1. septembra 1928. Poznato je, da se podveze, koje služe za spajanje železničkih šina na sastavnim mestima, vrlo jako abaju vremenom pod uticajem voznih sredstava, koja se više njih kreću. Ovo naročito važi za ivice podveze, koje naležu na glavu i podnožje šine. I same otporne površine šine podležu abs-nju. Zadatak pronalaska je u tome, da iza-bane odn. bezoblične podveze ponovo dovede u ispravnost tako, da se opet prilagode sastavnom mestu tačno i bez prigovora. Posle opravke oni su podesni bolje nego nove podveze. Kod novih podveza gornje i donje naležuće površine idu paralelno, te neće dakle tačno nalegati na iza-bane površine glave i podnožja šine. Me-djutim se mogu naležuće površine podveze, koja se popravlja, tačno preimućstvo, da se ne gubi materijal starih podveza, koji bi se inače smatrao kao otpadak. Predmet pronalaska je novi postupak za dovodjenje u ispravno stanje, kod koga se primenjuje na naročiti način probojac za presevanje, koji ima zadebljanje za potiskivanje. Zadebljanje probojca vrši naročitim rasporedom i oblikom potiskivanje materijala podveze tako, da jedan deo materijala podveze ide u izdubljenje probojca, dok drugi deo odlazi na suprotnu stranu, pri čem zavrtanjske rupe na podvezama ostaju nepromenjene. Novi postupak predstavljen je na nacrtu u jednom primeru izvodjenja. Sl. 1 pokazuje izgled sa strane popravljene podveze za šinu. SI. 2 do 5 predstavljaju poprečan presek podveza, i to u vezi sa probojcem, koji ima zadebljanje za potiskivanje. Sukcesivno potiskivanje može se jasno videti na ovim slikama. SI. 6 pokazuje osnovu probojca. a je probojac, b pritiskivač. Izmedju ovih se umeće podveza, zagrejana do crveno belog usijanja, da bi se ispravio oblik. Po pravilu je probojac a utvrdjen, dok se pritiskivač b kreće na dole sa jakim pritiskom. Po sebi se razume, da se i probojac može kretati prema pritiskivaču ili se oba istovremeno mogu kretati jedan ka drugom. Na probojcu a predvidjeno je zadebljanje d u bizini rupa h podveze. Ovo zadebljanje d pruža se, kao što sevidi na si. 6, preko cele dužinee probojca odn. podveze. Na mestima, koja leže rpema rupama h podveze izdubljeno je zadebljanje d. Ova izdubljenja obeležena su sa i na si. 6. Takvim davanjem oblika zadebljanja postiže se presovanje podveze, koje normalno kvari rupu. Probojac ima takav oblik, kao što odgovara željenom obliku podveze, koja se popravlja. Izabana podveza polaže se u probojac (si. 2) po mogućstvu tako, da podveza svojom uzdužnom ivicom dodje na zadebljanje d susedne površine f probojca, dok na surpotnoj površini g ostaje izvestan prostor. SI. 3 pokazuje početak spuštanja pri-tiskivača b. Podveza izvodi pod uplivom ovog pritiskivača najpre klateće kretanje. Pri daljem pritisku izvodi se pod uticajem Din 15.— ko^fe površine i postepeno baeno slaganje podveze. Jedan deo materijala teče u iz-dubljenje probojca, dok drugi deo odlazi na suprotnu stranu. SI. 5. pokazuje završen proces presovanja. Uticajem zadebljanja d naročitim rasporedom i s jedne strane strmim oblikom, kao izdubljivanjem probojca nastaje ispunjavanje šupljine probojca na željeni način, i to ne kvareči rupe h podveze. Ove rupe ne moraju imati šipove, niti se moraju preradjivati. Ali nije isključena primena šipova ili naročitih sredstava za proširenje rupe. U opšte je dovoljno stavljanje zadebljanja d na navedeno mesto. Ako je potrebno, mogu se na drugim mestima predvideti zadebljenja, po potrebi i na površinama pritiskavača, koje dolaze u dodir sa materijalom. Po pravilu se uzima dugačko zadebljanje d, čiji presek na različitim mestima može- biti različit. 1 dužina zadebljanja može se uzeti različita prema potrebi. Bitno je samo, da isto, usled rasporeda i oblika, potiskuje materijal podveze u željeni pravac, ne kvareči rupe na podvezi. Preimućstvo novog postupka i nove naprave sastoji se u tome, što je dovoljan jedan prost probojac, što se brzo i sigurno izvodi dovodjenje u ispravnost, i što je omogučena jeftina popravka u masi. Zadebljanje d se sastoji sa probojcem a iz jednog komada. Ali se mogu uzeti i naročita umetnuta ili dometnula zadebljana ispupčenja, koja se sastoji iz naročite pogodne materije. Zadebljanje može biti podeljeno t. j. na pojedinim mestima mogu se raspore- diti zadeljana ispupčenja tako, da nastaje dejstvo, koje štiti* rupe kod koga nije potrebno docnije obradjivanje rupa. Patentni zahtevi: 1. Naprava za opravku izabanih ili bezobličnih podveza za sastave železničkih šina, sastoječe se iz probojca, naznačena time, što ima probojac (d) sa rasporedom i oblikom, koji potiskuje materijal podveze za vreme presovanja tako, da jedan deo materijala teče u izdubljenje probojca, dok drugi deo odlazi na suprotnu stranu, ne kvareči rupe na podvezi. 2. Probojac po zahtevu 1 naznačen time, što su zadebljana ispupčenja (d) izdubljena na mestima, koja leže prema rupama podveze (si. 6). 3. Probojac po zahtevu 1 odn. 2 naznačen time, što je klinasto zadebljanje (d) na jednoj strani strmo, a na drugoj strani nagnuto, rasporedjeno na donjoj površini probojca (a) u blizini mesta, gde se nalaze rupe (h). 4. Probojac po zahtevu 1 odn. 2 naznačen time, što se zadebljanje, koje obrazuje jedan deo sa probojcem (a), pruža preko cele ili skoro cele dužine probojca istim ili različitim presekom. 5. Postupak za opravku izabanih ili bezobličnih podveza za sastave železničkih šina, naznačen time, što se podveza najpre koso uvlači u probojac (a) sa zadebljanjem (d) tako, da podveza jednom svojom uzdužnom ivicom naleže na površinu (f) probojca, dok na suprotnoj površini (g) ostaje izvestan prostor, posle čega se spuštanjem pritiskivača vrši postepeno bočno sleganje podveze, pritiskujuči materijal kroz zadebljanja. n i * I Adpatent broj 6J88. F/#.Z< ;! ■; - * /'/ ’ I: : ' > ^