KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZASTITU KLASA 37 (1). INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 JANUARA 1936. PATENTNI SPIS BR. 12001 Mopin ing. Eugene Germain Paul, Paris, Francuska. Hangar ili torne slična konstrukcija. Prijava od 2 oktobra 1934. Važi od 1 maja 1935. Traženo pravo prvenstva od 4 oktobra 1933 (Francuska). Ovaj pronalazak se odnosi na hangar ili nekaku drugu torne sličnu konstrukciju, koja omogučava maksimalno iskoriščenje po-krivene površine. Zna se, naročilo što se tiče sadanjih hangara za avijone, da samo mali deo po-krivene površine može da upotrebi za sklanjanje avijona, potreba da se avijoni preme-štaju, da ulaze i da izlaze, primorava nas da ostavljamo slobodne široke prolaze da ne bi bili primorani da premeštamo odnosno po-meramo više avijona da bi oslododili onaj, koji se nalazi u dnu hangara. S druge Strane sve veči i veči raspon krila kod avijona zabranjuje da se krov po-dupire bliskim stupcima, te usled toga konstrukcija hangara postaje teška i tegobna. Savršen hangar za avijone treba da bude tako izreden, da svaki avijon može da izade ili da ude, a da pri torne ne budemo primorani da pomeramo ostale avijone, koji se nalaze pod istim hangarom. Ovo se može samo tada postiči, kada se može celokupna pokrivena površina da upotrebi. Konstrukcija prema ovom pronalasku ispunjava ove zahteve i odlikuje se time, što je obrazovana od više gradevina izradenih svaka od krova koji ima oblik tela, koje se otvara (širi) u visinu i prema vertikalno) osi, pri čemu pomenuto telo počiva na jednoj tačci oslonca obrazovanoj vrhom ili delom umanjenog preseka, postavljeno) na toj osi. Prema drugoj jednoj odlici pomenuti krov je izraden od tela koje obrazuje izvr- nuti konus, piramidu i t.d. i koje stoje na ovom vrhu. Blagodareči torne rasporedu sav spo-Ijašnji obim konstrukcije je pristupačan spolja, da pri torne ne smela nikakav stubac ili pot-pornik ulaženju i izlaženju avijona ili drugih aparata ili kola (vozila). Piramidalni ili konusni oblik krova najbolje omogučava maksimalno iskoriščenje ot-pora upotrebljenih materijala, kao i ostvare-nje lakih krovova. Ostale odlike pronalaska videče se iz sledujučeg opisa. Na priloženem načrtu koji je dat samo primera radi. Sl. 1. pretstavlja šematički izgled u perspektivi konstrukcije tipa prema pronalasku, pri čemu su pokazana naprezanja koja deluju na konstrukciju. Sl. 2 i 3. su slični izgledi onoga na sl. 1., koji su varijante te iste konstrukcije sa sl. 1. Sl. 4. je šematički presek po liniji 4—4 na sl. 5. jednoga oblika izvodenja predmeta, pronalaska. Sl. 5. je izgled ozgo konstrukcije po sl. 4., pri čemu je delimično skinut pokrivač krova. Sl. 6. je vertikalni izgled sl. 5. sa otvo-renim vratima. Sl. 7. do 9. su slični izgledi slikama 4 do ft jedne varijante. Sl. 10. do 12. su slični izgledi slike 4 do 6 druge varijante. Din. 35.— Sl. 13 do 15 su šematički izgledi ozgo konstrukcija sastavljenih od tipova prema pronalasku. SI. 16. pokazuje šematički u osnovi skupinu vrata kružnoga hangara. Sl. 17. je delimični vertikalni presek u večoj srazmeri istoga hangara, koji pokazuje raspored vrata. Prema šematički pretstavljenim prime-rima na sl. l-^-S konstrukcija sadrži krov 1 u obliku izvrnute piramide ili izvrnutog konusa, t.j. čija je osnovica okrenuta na gore i koji je pritvrden vrhom pomenutoga konusa ili pomenute piramide za stub 2 ili drugi kakav jedinstven organ za podupiranje, po-najbolje smešlen u sredinu. Konstrukcija takve vrste pokazuje što se tiče lakoče velika preimučstva, kao što če biti dalje objašnjeno. U stvari težina jedne konstrukcije za-visi, pri istim uslovima, od dobre upotrebe materijala ili što je isto od jednoobraznosti rada svakog elementa konstrukcije. Poznata je činjenica da delovi napreg-nuti na savijanje upotrebljavaju materijal na način malo ekonomičan, jer dok su krajnja vlakna preseka napregnuta do maksimuma, dotle vlakna bliska neutralnom pojasu su malo ili ni malo napregnuta. Na suprot elementi napregnuti na iste-zanje, na stiskanje ili na smicanje iskorišču-ju potpuno materijal. Iz ovog proizilazi daje ona konstrukcija najekonomičnija, inače pod istim uslovima, koja je izradena tako, da su svi njeni elementi napregnuti na pritisak, na istezanje ili na smicanje, izuzimajuči na savijanje ili na toplotu. Konstrukcija koja čini predmet ovoga pronalaska ostvarena prema principu gore istaknutom i pretstavljenom šematički na slikama 1 do 3 odgovara ovim uslovima. U ostalom sva opterečenja vertikalna, ravnomerno raspodeljena, ili s;metrična opterečenja mogu biti razložena na dve vrste naprezanja, od kojih je jedna upravljena prema izvodnicama konusa ili ivicama piramide koje obrazuju krov, prema vrhu te piramide ili konusa, dok su druge upravljene prema iz-lomijenim linijama, tangentama ili krivima, obrazovanim presecanjem horizontalnih ravni sa površinom krova. Na primer teret F (sl. 1, 2 i 3) može biti razložen na tri sile: na šilu A upravlje-nu prema vrhu piramide ili konusa, koji sa-činjava krov, i na sile B i C koje su upravljene prema stranama poligona obrazovanog presekom horizontalne ravni sa površinom krova, ako je ona konična. Sila A pritiskuje vlakno elementa krova prolazeči kroz napadnu tačku te sile a uprav- Ijeno prema vrhu, dok sile B i C vrše zatezanje na horizontalni poligon ili krug obra-zovan presecanjem horizontalne ravni, koja sadrži te sile na površinama krova. U slučaju da je krov opterečen nesimetrično izvesni elementi krova mogu biti podvrgnuti silama savijanja. Ali se mora pri-metiti, da su u slučaju kod velikih pokrive-nih površina nesimetrična naprezanja veoma slaba u odnosu na teret ravnomerno raspo-deljen tako da je umesno ako u glavnom posmatramo simetrična spoljašnja opterečenja, uravnotežena elementima napregnutim na istezanje ili na pritisak. Na slikama 4 do 12 pretstavljeni su razni načini ostvarenja te konstrukcije tipa prema pronalasku i prema principu izlože-nom gore. Primer pretstavljen na sl. 4.-6. je hangar čiji krov ima oblik izvrnute piramide sa kvadratnom osnovicom. Ovaj hangar ima centralni podupirač 2 izraden ma od kakvog odgovarajučeg materijala i leži na temelju 3. Ceo krov se drži tim centralnim potpornikom. Kostur krova ima glavne grede 4 u uglovima, spoljašnji pojas 5 i medupojase 6 napregnute na istezanje, i unutrašnji pojas 7 na koji se oslanjaju grede 4 smeštene u uglovima, i koji je napregnut na pritisak. Pomočne grede 8 smeštene su izmedu greda 4 smeštenih u uglovima i oslanjaju se jednim krajem na spoljašnjem pojasu 5, a drugim krajem na unutrašnjem pojasu 7. Ove pomočne grede same služe kao oslonci unu-trašnjim pojasevima 6. Elementi 9 koji obrazuju pokrivač krova (sl. 4.) smešteni su na pojasevima 6. Hangar tako izrađen može biti snabde-ven na svakoj od svojih strana vratima 10 u proizvoljnom broju (po dvoje na svakom licu kod primera predstavljenog na slikama 4 do 6). Ova su vrata smeštena ponajbolje tako da se obrču oko horizontalnih osovina 11, koje nosi krov, što omogučava da ih potpuno dignemo i da na taj način potpuno oslo-bodimo pristup u hangar. Vrata 10 mogu biti zastekljena staklom 12 na gornjem delu. Oti-canje vode sa krova predvideno je u vidu centralnog voda 13. Kod kvadratnih hangara gore opisanog tipa pojasevi 5, 6 podvrgnuti su ne samo istežučim naprezanjima nego takoder i lokalnim naprezanjima savijanja radi prenošenja reakcija na grede 4. Elementi 9 pokrivača napregnuti su samo na savijanje i ne olak-šavaju prema torne glavni kostur obrazovan gredama 4 i pojasevima 5, 6. Posmatrana naprezanja savijanja su u toliko znatnija, u koliko je veči Slobodan raspon pojaseva iž-medu glavnih greda. Ovaj slobodni raspon, pa prema torne i sile savijanja smanjujemo konstiuišući han-gare da imaju krov oblika izvrnute piramide sa poligonalnom osnovom, pri čemu poligon osnove treba da ima veliki broj strana. Naj-bolji uslovi naprezanja materijala dobijaju se dakle, kada je broj površina piramidalnog krova beskrajno velik t j. kada krov ima ko-ničan oblik. U ovom poslednjem slučaju ni jedan elemenat konstrukcije nije napregnut na savijanje. Na sl. 7 do 9 pretstavljen je šestouga-oni hangar konstruisan na sličan način, kao i hangar sa slika 4 do 6. Kostur krova ima dakle grede 4 u uglovima, koje se oslanjaju na centralnom pojasu 7, spoljašnjem poja-su 5 i na medupojasevima 6. Pomočne gredice 14 rasportdene su cik-cak izme-du greda 4 u uglovima i služe za o-slonac pokrivačkim elementima 9. Ovi po-krivački elementi se ponajbolje rasporedu-ju paralelno sa pojasima 6 tako, da su oni napregnuti na istežanje i olakšavaju prema torne pojaseve 6, koji mogu čak šta više biti i izostavljeni. U slučaju kada je krov koničan (sl. 10 do 12) radijalne grede 4 i medupojasevi 6 su izostavljeni, pošto je krov jednostavno sa-stavljen od spoljašnjeg pojasa 5 i centralnog pojasa 7, koji su ujedinjeni pokrivačkim elementima 9. Ovi pokrivački elementi raspo-redeni su prema izvodnicama konusa i me-dusobno su povezani tako da odolevaju isto tako dobro naprezanjima na pritisak uprav-Ijenim prema vrhu konusa, kao i naprezanjima na istežanje, koja teže da spljošte konus i da razdvoje elemente 9. Hangari ili druge konstrukcije izradene prema gornjem principu mogu biti grupisane tako da obražuju kombinovane konstrukcije. Na slikama 13 do 15 prets'avljeni su takvi primeri konstrukcija. Kod primera na sl. 13, hangar se sastoji od jedno do drugega po-redanih jednostavnih hangara, čiji krov ima oblik piramide sa trougaonom osnovom. Na sl. 14 i 15 pretstavljeni su jednostavni hangari čije ujedinjenje obrazuje kombinovanu konstrukciju četvrtastog oblika. Jasno je da se može izabrati i svaki drugi oblik. Naročito nije potrebno da svaka jednostavna konstrukcija bude simetrična ili pravilna. Dovoljno je, da celina sastavljene konstrukcije bude simetrično uravnotežena kao što je to pokazano na sl. 15. Čak i kod jednostavne zasebne konstrukcije simetrija nije obavezna, mada ona pretstavlja prei-mučstva što se tiče ravnoteže i jednostavnosti konstrukcije. Oblik hangara u osnovi može biti svaki onaj oblik, na Koji nas primoravaju naročite mesne prilike. Vidi se iz onoga što je prethodilo, da konstrukcija tipa prema pronalasku omogu-čavaju Slobodan pristup svakoj pokrivenoj površini sa periferije te površine, naročito upotrebu celokupne površine hangara odre denih za sklanjanje kabastih mašina, koje treba često pomerati, kao što su to avijoni, automobili i u opšte sva vozila. Ali se mogu usvojiti i drugi načini za-tvaranja hangara prema pronalasku, a ne samo pomoču horizontalnih obrtljivih vrata 10 pretstavljenih na sl. 4 do 15. U primeru pretstavljenom na sl. 16 i 17. primenjenom naročito Kod hangara sa koničnim krovom, vrata 15 su centrirana u osnovi i smeštena su taKo da se kotrljaju na dve kružne koncentrične putanje 16 kotrljanja, pri čemu se gornjim delom vrata vode odgovarajučim vodicama 17. Celokupna površina vrata 15 može biti dakle razvijena na dve debljine tako da se potpuno zatvara cela periferija hangara, kao što je to pretstavljeno. Maksimum otvaranja hangara može se dobiti kada skupimo sva vrata na jednoj polovini periferije, na koji se način dobija potpuno slobodna druga polovina. Vrata bi se mogla rasporediti tako da je moguče osloboditi i veči deo periferije hangara, i to na taj način, kada bi vrata montirali na veči broj sina 16 za kotr-Ijanje. Dakle kod upotrebe tri kotrljačKe putanje vrata se mogu grupisati na jednoj tre-čini periferije. Upotreba četiri kotrljačKe putanje omogučila bi da se hangar otvori na tri četvrtine svoga obima. Za rukovanje vratima 15 mogu se upo-trebiti kola 18 snabdevena spravom za zaka-činjanje vrata i vučnim motorom, pri čemu se pornenuta kola pomeraju po šinama 19 paralelnim sa putanjama 16 kotrljanja. Razumljivo je da bi se isto tako mogla upotrebiti i pokretna vrata gore pomenutog tipa za hangare čiji je oblik osnove kvadra-tan, šestougaoni ili drugog kanvog oblika, pravilnog ili nepravilnog. Raspored i Kontura puta 16 kotrljanja i broj vrata 15 koja mogu biti ravna ili lično centrirana, očevid-no je da zavisi od svakog pojedinačnog slučaja. Pronalazak se ne prostire samo na avi-jatiČKe hangare i garaže za automobile, nego i na pokrivene hangare za robu, na palate za izložbe i na sve ostale hangare i pokrivene. Ovi hangari ili druge konstrukcije mogu biti konstruisani od svakog odgovarajučeg materijala n.pr.: od drveta, metala, armiranog betona, isto tako od odvojenih elemenata pri-premljenih u napred, kao i od monolitnih konstrukcija. Razumljivo je da pronalazak nije ni u koliKO ograničen na načine izvođenja pret-stavljene i opisane ovde, a koji su samo primera radi ovde bili navedeni. Patentni zahtevi: 1. Hangar ili torne slična konstrukcija, naznačen time, što je obrazovan od jedne ili više zgrada konstruisanih svaka od jednog krova, koji ima oblik tela koje se širi u vi-sinu i ima vertikalnu osu, pri čemu pome-nuto telo počiva na jednoj potpornoj tačci obrazovanoj vrhom ili delom umanjenog preseka postavljenim na toj osi. 2. Hangar ili t.sl. konstrukcija po za-htevu 1, naznačen time, što je njegov po-menuti krov obrazovan od tela (1) u obliku izvrnutog konusa, piramide i t.d., koje počiva na svom vrhu (sl. 1, 2, 3). 3. Hangar ili t.sl. konstrukcija po za-htevima 1 i 2, naznačen time, što je obrazovan od jedne ili više gradevina izradenih svaka za sebe u vidu krova u obliku izvr-nute piramide ili konusa (1), koji počiva svojim vrhom na jednom jedinom osloncu (2). 4. Hangar ili torne sl. konstrukcija po zahtevima 1 do 3, naznačen time, što skelet krova ima unutrašnji pojas (7), spoljašnji pojas (5) i organe (4), koji su otporni na pritisak i povezani su sa ta dva pomenuta pojasa. 5. Hangar ili t.sl. konstrukcija po zahtevima 1 do 4, naznačen time, što su organi (4) koji se odupiru pritisku obrazovani od greda rasporedenih po ivicama piramide ili po izvodnicama konusa. 6. Hangar ili t.sl. konstrukcija po zahtevima 1 do 5, naznačen time, što ima me-dupojaseve (6) rasporedene izmedu spoljaš- njeg pojasa (5) i unutrašnjeg pojasa (7) i pritvrdeni su na organima (4). 7. Hangar ili t.sl. konstrukcija po zahteva 4, naznačen time, što ima pomočne grede (8) rasporedene između ivičnih greda (4) (greda u uglovima) koje su povezane za unutrašnji pojas (7) i za spoljašnji pojas (5) , pri čemu su te pomočne grede pritvr-dene za medupojaseve (6). 8. Hangar ili t.sl. konstrukcija po zahtevima 1 do 7, naznačen time, što ima po-krivačke elemente (9) krova, koji su raspo-redeni paralelno sa napred navedenim poja-sevima (5, 6 i 7) tako, da su pritvrdeni za kostur i napregnuti su na istezanje. 9. Hangar ili t.sl. konstrukcija po za-htevu 8, naznačen time, što ima elemente koji obrazuju pokrivač i radijalno su raspo-ređeni između spoljašnjeg pojasa (5) i unutrašnjeg pojasa (7), pri čemu medupojasevi (6) i/ili grede (4) u uglovima ili radijalne grede (8) mogu biti tada izostavljeni. 10. Hangar ili t.sl. konstrukcija po zahtevima 1 do 10, naznačen time, što su vrata (10) rasporedena po celoj periferiji konstrukcije ili samo po jednom delu periferije. 11. Hangar ili t.sl. konstrukcija po zahtevima 1 do 7, naznačen time, što su njegova vrata (10) smeštena tako, da mogu da se obrču oko horizontalnih osovina(ll), koje nosi krov. 12. Hangar ili t.sl. konstrukcija po zahtevima 10 ili 11, naznačen time, što ima vrata (15) smeštena na nekoliko paralelnih putanja (16) kotrljanja u cilju omogučavanja potpunog zatvaranja hangara ili njegovog otvaranja na velikom delu njegovog obima. 13. Hangar ili t.sl. konstrukcija po za-htevu 12, naznačen time, što se kolicima (18) koja se kotrljaju po šinama (19) paralelnim pomenutim putanjama kotrljanja osi-gurava manevrisanje vratima(15). / Ad pat b'1?00i , ' . ■ . > * Ad pat.br. 12001 / . v V sv. Fig. IZ r n P B il 'Al______ 76 15 poo^iicnDCl pv