KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 86 (2) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 MAJA 1937. PATENTNI SPIS BR. 15179 Ing. Shimwell Oliver, Gavvsvvorth, Engleska. Poboljšanja, koja se odnose na mehanizam za ubacivanje i nabijanje potke na tkačkim razbojima. Prijava od 6 februara 1935. Važi od 1 juna 1936. Naznačeno pravo prvenstva od 23 februara 1934 (Engleska). Ovaj pronalazak se odnosi na mehanizam za ubacivanje i nabijanje potke na razbojima za tkanje i ima za cilj poboljšanje koje omogućuje, da jedan povećani deo vremena svakog ciklusa radnji bude uzet za put čunka, tako da se razboj može ubrzati a da nije potrebno ubrzati čunak ili čunkove. Pronalazak takođe predviđa e-fektivmji i više zadovoljavajući mehanizam za nabijanje potke u kome se sa otkinutim krajevima blizu brda tako zadovoljavajući postupa da ne smetaju pravilnom otvaranju zeva kod osnove. Ovaj pronalazak sadrži u kombinaciji sa nepokretnim brdom koje ne učestvuje u nabijanju, jedan deo u vidu češlja udešen da se podiže i da ulazi u konce osnove blizu brda i da se odavde kreće u napred do potpuno nabijenog položaja, kada je spušten na osnove i vraćen za dalji ciklus ladnji. Pronalazak dalje sadrži uređaj po kome se brdo delimično kreće u napred prema nabijenom stavu, pri čemu se češalj diže i ulazi u konce osnove blizu brda kada je ovo najbliže nabijenom položaju, tada je spušteno van osnove i vraćeno za dalji ciklus radnji. Pronalazak dalje sadrži uređaj po 1 ome se brdo kreće u nazad od običnog tkačkog položaja pre nego što se češalj koji nabija diže i ulazi u osnovu blizu brda, tako da će ma koji otkinuti kraj koji je blizu brda kada je ovo u tkačkom položaju biti ispred češlja koji nabija, kad se ovaj diže u osnovu blizu brda. Pronalazak dalje sadrži uređaj koji prilikom pokretanja brda prema nabijenom položaju ovo pokreće malo u nazad od svog položaja koji je najbliži nabijenom položaju pre nego što se češalj diže i ulazi u osnovu blizu brda. Pronalazak dalje predviđa ispred brda srazmerno usku traku ili prugu sličnu češi ju na koji klizi čunak iznad nivoa nižeg reda konaca osnove, koji su u zupcima trake ili pruge, pri čemu pomenuti zupci primaju konce osnove od brda i služe da daju razmak svim ovim koncima pre nego što, i za vreme što češalj za nabijanje ulazi u njih. Pronalazak dalje predviđa ivične igle koje ulaze odozgo u konce osnove na ivici kada se češalj za nabijanje izvlači na dole tako da pomenute igle zadrže pome-nute konce osnove protiv unutarnjeg zatezanja konaca osnove, ivične igle smaknute su iz položaja dejstva kada se češalj za nabijanje približava nabijenom položaju. Pronalazak dalje sadrži uređaj po kome je brdo udešeno za pokret u stranu da bi premestio konce osnove prema zupcima uske trake ili pruge na kojoj klizi čunak, tako da bi proizveo promenu između konaca osnove u zupcima trake ili pruge prilikom nabijanja, što osigurava dobru glatku izrađenu tkaninu. Pronalazak dalje sadrži ciklus radnu za nabijanje koje se sastoji iz: (1) sniženja konaca osnove koji su podignuti tako da su svi konci osnove u istom redu, (2) što prouzrokuje da se češalj za nabija- Din. 75.— nje podiže i ulazi između razmaknutih konaca osnove, (3) kretanja češlja za nabijanje u napred, (4) podizanje konaca o-snove radi obrazovanja gornjeg dela sle-đećeg zeva, (5) kretanja čunka za sledeči prolaz kroz zev, (6) završavanja pokreta u napred češlja za nabijanje, (7) spuštanje češlja za nabijanje van konaca osnove i (8) vraćanja češlja za nabijanje u položaj blizu brda za dalji ciklus radnji. Pronalazak dalje sadrži u ciklusu radnji za nabijanje onu radnju za pokret brda u nazad, pre, istovremeno ili posle radnje (1), ali pre radnje (2). Pronalazak dalje sadrži uređaj po kome su konci u nižem redu osnove jače zategnuti od konaca u gornjem redu i o-staju u njihovom niskom položaju sve dok se gornji red konaca ne spusti, a njihovo zatezanje postepeno poveća sve dok nisu u liniji sa donjim redom, kada češalj za nabijanje ulazi u ćelu osnovu, uređaj sprečava ukrštavanje konaca osnove za vreme pokreta, trzanja i neravnomernost u koncima prouzrokovano brzim menjanjem za-tegnutosti osnove. Kada pogledamo priloženi list obja-s'njavajućih nacrta: Sl. 1 je generalni perspektivni izgled dela brda, nabrdila češl ja za nabijanje, kutija čunka i čunka jednog razboja koji je 1 onstruisan i udešen na odgovarajući način u smislu ovog pronalaska. SI. 2 je poprečni presek kroz čunak, brda i nabrdila sl. 1 ali pokazuje češalj za nabijanje van dejstva. SI. 3, 4, 5, 6 i 7 su šeme koje pokazuju c iklus radnji za nabijan je. SI. 8 je poprečni presek sličan si. 2 ali pokazuje promenjeni uređaj čunka i sredstva za regulisanje čunka za vreme kretanja. Češalj za nabijanje pokazan je ovde u nabijenom položaju. SI. 9 pokazuje kako češalj za nabijanje ulazi u konce osnove blizu brda, da bi otpočeo nabijanje, pri čemu se brdo i na-brdilo povuku u nazad pre ovog ulaza, da bi se osiguralo da ma koji otkinuti kraj blizu brda bude ispravljen pomoću češlja za nabijanje kad se ovaj kreće prema nabijenom položaju. SI. 10 pokazuje uređaj po sl. 1 izme-njen tako, da je donji deo brda i nabrdila povučen u nazad pre nego što češalj za nabijanje ulazi u osnovu. SI. 11, 12, 13, 14 i 15 pokazuje ciklus radnji sa uređajem po kome se brdo i na-brdilo pokreću u nazad pre nego što češalj za nabijan je ulazi u osnovu blizu brda. SI. 16 je izgled s preda, a si. 17 je izgled sa strane mehanizma koji pokreće češalj za nabijanje. SI. 18 je poprečni presek sličan si. 2, ah izmenjen tako, da omogućuje kretanje bi da i nabrdila prvo u napred a posle u nazad, pre nego što češalj za nabijanje ulazi u osnovu. SI. 19, 20, 21 i 22 pokazuje ciklus radnji za nabijanje sa uređajem po si. 18. SI. 23 je izgled sa strane, a si. 24 horizontalna projekcija sredstva koja održavaju širinu tkiva i koja sprečavaju da se konci osnove povuku prema sredini što bi sprečavalo češalj za nabijanje da pravdno ulazi u konce osnove. SI. 25 pokazuje uređenje konaca u razboju i pokazuje da je niži red konaca osnove u zevu jače zategnut od gornjeg reda. U sl. 1—7, a označuje brdo, b nabreklo čiji je deo b,ručna ili gornja letva, c uska traka ili pruga nalik na češalj na kome klizi čunak d prilikom kretanja kroz zev obrazovanog gornjim i donjim redom konaca osnove e, f je kutija čunka, g viseće ruke ili prestaju koji su pričvršćeni za gornju letvu b, i koji drže čunak za vreme pokreta uz brdo a, i h češalj za nabijanje, i označuje deo tkanog tkiva. Za vreme tkanja niži red konaca o-snove prolazi kroz zupce uske trake c tako da čunak koji klizi na traci ne dodiruje ove konce. Ciklus radnji za vreme nabijanja biće praćen kada se posmatra si. 3—7 u zajednici sa sledečim opisom. SI. 3 pokazuje konac potke koga treba nabiti ,j u položaju gde ga je ostavio čunak. Češalj za nabijanje je u položaju do konaca osnove i blizu nabrdila i brda. Gornji konci osnove prvo su spušteni da bi bih u lini ji sa don jim koncima osnove, kao što je pokazano u kl. 4. Svi konci osnove su tako razmaknuti u zupcima trake c. Češalj za nabijanje sada se diže u razmaknute konce osnove blizu trake c tako, da slobodno ulazi u razmake. To je pokazano u si. 4. Češalj sada počinje da se kreće u napred noseći potkine konce sa sobom, kao što pokazuje si. 5, i kada se kretao za malu dužinu ponovo se otvara zev kao što pokazuje si. 5. Čim je otvaranje zeva dosta napredovalo i čak pre nego što je češalj za nabijanje postigao svoj konačni položaj nabijanja, čunak može početi svoje iduće kretanje kroz zev. Nabijanje je sad dovršeno, kao što pokazuje si. 6, i češalj za nabijanje povučen ie na dole iz konaca osnove, kao što pokazuje si. 7. Ovakav češali može se sada kretati u nazad u noložaju si. 3 za jedan dalji ciklus radnji za nabijanje. Primećujemo u si. 2 da je donja strana čunka d zaokrugljena na strani koja je dalje od brda tabo da kad čunak za ma koji razlog ne bi uspeo u svom letu kroz zev onda bi češalj za nabijanje h imao odstojanje od don jeg dela čunka i tako ne bi nastala šteta. Čunak je snabdeven sa odgovarajućom letvom od tvrdog drveta na mestima d,, ck koja se uvlači između ruku ili prstiju g i uske pruge c. Iz prednjeg ciklus/a opisja nabijanja može se primetiti da su nabrdilo i brdo nepokretni, brdo služi samo da razmakne konce osnove, a nabrdilo da nosi, brdo i nosače i vodišta čunka. Zupci pruge u vidu češlja c mogu se razmaknuti isto kao zupci brda a ili se ovi zupci mogu razmaknuti više, tako da do-bijaju konce od dva ili više žljebova ili zubaca brda. Zupci češlja za nabijanje treba da odgovaraju sa onima pruge c, da bi se osigurao pravilni ulaz češlja za nabijanje u konce osnove koji su držani u razmaknutom odnosu pomoću trake c. Može se primetiti važna prednost gornjeg ciklusa za nabijanje, to jest mogućnost da čunak može početi kretanje kroz zev pre nego što so nabijanje završi. To znači da jedan veći deo vremena ciklusa I kanja može preuzeti čunak sa rezultatom da. se ciklus tkanja može ubrzati, a da nije potrebno ubrzati ili na odgovarajući način ubrzati čunak u kretanju. Prednost toga sa praktičnog gledišta može se odmah uvideti. Dal a važna prednost ovog gore opisanog c'kluea za nabijanje odnosi se na kretanje konaca osnove za vreme otvaranja zeva. Može se primetiti da je gornji red konaca osnove snižen do nivoa nižeg reda. Udešeno je da niži red uvek ima jaču zategnutost od gornjeg reda. Raspodela konaca osnove može se videti na si. 25 gde se može primetiti da je put gornjeg reda konaca ; n ve između tkiva i i pri-čvršćene ćuprije za zatezanje i, kraći od puta nižeg reda konaca osnove između istih tačaka. (Kotalci pokazani su kod e, si. 25.) Ova činjenica da su gornji konci postepeno dovođeni do maksimuma za-tegnutosti što biva kada su u liniji sa đo-niim koncima osnove i nisu kao što je to obično kod sadašnjih razboja prvo maksimalno zategnuti pa posle manje zategnuti, osigurava odstranjivanje svih trzanja i naglih zatezanja u koncima osnove za vreme otvaranja zeva. I još, ovaj uređaj gde se konci osnove nikad ne ukrštavaju u pokretu. to jest prilikom otvaranja zeva, pomaže time što onemogućuje trenje i o-štećivanje konaca, koje prouzrokuje brzinu otvaranja zeva. SI. 8 i 9 pokazuju promenu po kojoj samo ruke ili prsti koji su u vezi sa ručnom ili gornjom letvom b, nabrdila nose i drže čunak uz brdo a. Može se videti da postoje dve grupe ruku ili prstiju g',, g, koje uvlače čunak na raznim visinama. Ovim uređajem može se odstraniti pruga u vidu češlja koja je naznačena sa slovom c u Sl. 1 i može do-vesti češalj za nabijanje blizu brda a za vreme početka ciklusa za nabijanje. Ova osobina pokazana je u SI. 9. SI. 3 i 9 pokazuju još jednu osobinu moga pronalaska, naime kretanje u nazad donjeg kraja nabrdila i brda pre nego što češalj za nabijanje ulazi u konce osnove, ali biće zgodnije ovu osobinu opisati u vezi sa si. 10-15, ma da je u ovim pokazana pruga c u vidu češlja u mesto sredstva pokazanih u si. 8 i 9, koja služe da nose i da vode čunak u letu kroz zev. Može se videti na si 10 da je nabrdilo tako montirano da se može kretati oko osovine k tako u-dešeno da je kretanje pomoću ruku m (jedna na svakoj strani razboja), koje su spregnute sa delovima n koji su vezani či-vijama za ruke za zakačivanje o koje se t reće oko o,. Na ruci o nalazi se čanče ili točkić p koji se kreće u bregastom žljebu q ubregu r koji se obrće. Češalj za nabijanje h nošen je pomoću poluge s, koje su kretane ekscentrima t pomoću šipke u pri čemu na obe strane razboja postoji jedan ekscentar. Pojedinosti sredstava, koja daju češi ju za nabijanje željeni ciklus kretanja, biće potpunije razložena u si. 16 i 17. Bregasti žljeb q koji dejstvuje preko čančeta :li točkića p i vezanih delova o, n, m prouzrokuje da se nabrdilo okreće oko osovine k u nazad odmah pre nego što češalj za nabijanje ulazi u konce osnove blizu brda ili pruge c u vidu češka. Na si. 10 pokazano je nabrdilo povučeno u nazad i če-Salj za nabijanje uvučen između konaca osnove. Zahvaljujući kretanju nabrdila i brda oko osovine k za izvesan ugao, češalj za nabijanje može ući u konce osnove bliže češlju c ili nabrdila u slučaju pokazanom u si. 9 i tako se može osigurati sa još više sigurnosti da češalj za nabijanje pravilno ulazi u razmaknute konce o nove u razmake koji su ostvareni pomoću c ili brda a. Velika važnost kretanja u nazad nabrdila i brda pre ulaza češlja za nabi hali je u konce osnove sastoji se u tome što omogućuje češlju za nabijanje da ulazi u konce osnove iza ma kog otkinutog konca, koji može biti blizu brda, kad je ovo u položaju za tkanje, tako da češalj za nabijanje može ispraviti otkinuti kraj i sre-čiti da se ne zahvati u konce osnove za vreme otvaranja zei a što bi i sprečđo otvaranje zeva, i prouzrokovalo ozbiljnu šte- tu prilikom idućeg kretanja čunka. Ova o-sobina biće jasno razumljiva posmatra-njem SI. 11-15 nacrta. U si. 11 pokazan je otkinuti kraj v blizu brda a koje se nalazi u običnom položaju za tkanje. U si. 12 brdo je pokazano povučeno malo u nazad ili u desno, a zev se zatvara sa otkinutim krajem zahvaćenim između konaca osnove. U si. 13, brdo je povučeno potpuno u nazad, otkinuti kraj v i konac potke su u koncima osnove, koji su sada u istom nivou, i ćešalj za nabijanje ušao je u konce osnove blizu pruge c i iza kraja v otkinutog konca. U si. 14 krenuo se češalj za nabijanje prema nabijenom položaju, pri če mu ispravljuje otkinuti konac osnove i nosi konac potke u nazad. Zev se otvara i brdo a vratilo se u svoj prednji ili tkački položaj. U si. 15, nabijanje je završeno. Velika prednost češlja za nabijanje koji može da ispravlja otkinuti kraj sasvim je razumljiva, ova sposobnost dolazi usleđ kretanja brda u nazad pre nabijanja, što omogućuje češlju za nabijanje da ulazi iza otkinutog kraja. U si. 16 i 17, pokazan je mehanizam za pokretanje češlja za nabijanje li. Ovakav češalj izlazi iz nosača ili osnove 2 čiji krajevi mogu da klize u rukama 3 koje se mogu kretati oko šuplje osovine 4, kružno kretanje ruku 3 oko osovine 4 osigurano je ekscentrom 5 koji đejstvuje pomoću poluge 5a spregnute sa polugom 6 čiji su krajevi pričvršćeni za ruke 3 i prolazi između njih. Možemo dakle videti da kretanje u napred i nazad češlja za nabijanje zavisi od obrtanja ekscentra 5. Kretanje na gore prouzrokovano je bregom 7 na osovini 8 (koja nosi ekscentar 5) koja okreće polugu 9 oko svoje osovine 10, pri čemu ova poluga okreće savijenu polugu 11 oko svoje osovine 12. Jedna ruka savijene poluge gura osovinu 13 (suprotno pritisku opruge 14) aksialno kroz šuplju osovinu 4. Osovina 13 snabdevena je sa poprečnim čivijama 15 koje kroz n ju prolaze i pokreću savijene poluge 16 koje se okreću oko rukava 17 na Sipki 6. Savijene poluge 16 vezane su sa sprežnicama 18 koje su vezane za nosač češlja 2. Tako breg 7 stvarno podiže češalj li dok ga opruga spušta. Po uređaju pokazanom u si. 18-22 brdo a i nabrdilo b imaju oba pokret u napred, i u nazad za vreme nabijanja pre nego što češalj za nabijanje Ii ulazi u konce osnove blizu brda. Kao što je pokazano na si. 18, nabrdilo je pokretano u nazad i u napred pomoću radilice 20 i prenosne poluge 21. Češalj za nabijanje pokrenut je u napred i u nazad pomoću žljeba 22, pri čemu točkić 23 ulazi u taj žljeb, ruka 24 nosi točkić prenosne poluge 25, vezane sa šipkom 6 koja se nalazi između ruke 3 (vidi si. 16 i 17) u koje nosač češlja 2 ima kretanje na gore i na dole. Najbolje će se moći oceniti kretanje iz si. 19-22. SI. 19 pokazuje potkin konac j koga treba nabiti blizu brda a koje se nalazi u položaju za tkanje. Brdo je sada pokrenuto u napred i nosi sobom potkin konac. To je pokazano na si. 20. Posle toga brdo se kreće u nazad van konaca osnove, a posle češalj za nabijanje se drži i ulazi u konce osnove (koji su svi u jednoj liniji) blizu brda. To je pokazano u si; 21. SI. 22 pokazuje brdo u nazad u položaju za tkanje i češlja za nabijanje u konačnom nabijenom položaju. Posle toga češalj za nabijanje spušta se do položaja u si. 19. SI. 26 pokazuje podesan uređaj za iz-menjivanje konaca između brda i češlja za nabijanje, da bi se osigurala proizvodnja dobrog glatkog tkiva. U tom uređaju brdo a udešeno je da dobija njemu namenjeno kretanje od ekscentra a, u poprečnom pravcu prema razboju, dok češalj na donjem delu brda ostaje na mestu. Svaki razmak ili zubac brda sadrži dva konca osnove u njemu, koji su otvoreni u vidu zeva, tako da je jedan gore a drugi dole. Zupci trake u vidu češlja su tako razmaknuti da drže četiri konca iz dva razmaka ili zupca na-brdila. Sada ako se nabrdilo ne bi kretalo u stranu, kada se gornji konci spuštaju na nivo nižih konaca pre svakog nabijanja, onda bi uvek ista četiri konca ostala između jednog para zubaca pruge u vidu češlja. Ali, ako se niži konci osnove dižu malo pomoću uobičajenih koturića tako da stignu iznad pruge u vidu češlja, pa se onda brdo kreće poprečno prema razboju za dužinu koja je jednaka koraku zubaca, onda, ako su svi konci osnove spušteni u prugu u vidu češlja gotovi za nabijanje pomoću češlja h, biće drugačije razmaknuti nego što bi bili kad se brdo ne bi kretalo poprečno. Pre sledećeg ciklusa za nabijanje brdo se kreće u suprotnom pravcu da bi drugačije razmaknulo konce osnove u pruzi u vidu češlja. Može se primeniti da su razmaci zubaca češlja za nabijanje Ii isti kao razmaci zubaca pruge c, tako da promena rasporeda konaca između brda i pruge prouzrokuje odgovarajuću promenu u češlju za nabijanje. SI. 23 i 24 pokazuju sredstva pomoću kojih se tkanina, koja je tkana, pridrži tako da se konci osnove ne mogu vući prema unutrašnjoj strani što bi smetalo pravilnom ulazu zubaca češlja za nabijanje u konce osnove i kretanje kroz razmake između istih. Može se videti da ie deo u vidu igle 26 nošen pomoću ruke 27 i pričvršćen pomoću čivije i žljeba 28 na delu u vidu ploče 29 koji je sastavni deo mehanizma tako udešenog da je deo 31, koji je pričvršćen na češlju za nabijanje, okreće oko osovine 30, naslanjajući se na ruku 32 koja je sastavni deo mehanizma. Opruga 33 \ uče ruku 32 i tako i iglu 26 na niže, kada se deo 31 udaljio od ruke 32 po završetku ciklusa za nabijanje. Deo 34 koji nosi osovinu 30 snabdeven je jednim komadom 35 koji zadržava i ograničuje kretanje na niže gle 26, pošto odbija ivicu 36 ploče 29, kao što je pokazano na si. 23. Razume se da se jedna igla 26 nalazi na obe strane površine konaca osnove i da je nosač češlja za nabijanje snabdeven delom 31 na njemu sa obe strane razboja. U pokretu, kad se češalj za nabijanje h približuje nabijenom položaju, delovi 31 čine da se igle 26 diž" van ivice, a kad se češalj za nabijanje spušta van konaca osnove, igle 26 će opet ući u ivične konce i sprečiće unutarnje zatezanje, što bi moglo sprečiti pravilan ulaz zubaca češlja za nabijanje li u konce osnove ili bi moglo prouzrokovati kidanje konaca osnove prilikom kretanja češalj za nabijanje prema nabijenom položaju. Patentni zahtevi: 1. Mehanizam za ubacivanje i nabijanje potke na razbojima za tkanje, kod koga je čunak pridržavan izvan nižeg reda konaca osnove, i kod koga radnju nabijanje ne vrši brdo već jedan pomoćni češalj postavljen ispred brda, koji se periodično kreće unapred u nabijen položaj, naznačen time, što prostori između pojedinih zubaca pomoćnog češlja odgovaraju prostorima u brdu, pri čemu su zupci češlja tako udešeni, da se podižu i da ulaze između konaca osnove blizu brda pošto su svi konci osnove dovedeni u jednu liniju, da se kreću unapred iz ovog položaja u nabijen položaj, da se spuštaju izvan konaca osnove i da se vraćaju od nižeg nivoa u početni položaj u kome čunak za vreme njegovog leta drže uz brdo u celosti ili delimično, druga sredstva a ne traka ispod čunka, da bi se omogućilo ulaženje zubaca češlja u konce osnove sasvim blizu brda. 2. Mehanizam po zahtevu 1, naznačen time, što ima uređaj po kome se brdo delimično kreće prema nabijenom položaju, pri čemu se češalj diže i ulazi u konce osnove blizu brda, kad je ovo najbliže nabijenom položaju, posle čega se brdo vraća u svoj početni položaj, a češalj se kreće prema nabijenom položaju, kao da se spušta van konaca osnove i vraća za jedan dalji ciklus radnji za nabijanje. 3. Mehanizam po zahtevima 1 ili 2 naznačen time, što se brdo kreće malo unazad od svog normalnog položaja za tkanje ili od svog prednjeg položaja, neposredno pre nego što pomoćni češalj ude među konce osnove. 4. Mehanizam po zahtevima 1-3 naznačen time, što je ispred brda predviđena jedna srazmerno uska traka ili pruga u vidu češlja po kojoj čunak klizi iznad nivoa nižeg reda konaca osnove, koji su u zup-cima trake ili pruge, pri čemu zupci primaju konce osnove od brda i služe da raz-maknu ove konce pre nego što i za vreme kad zupci češlja za nabijanje ulaze između konaca osnove. 5. Mehanizam po kojem bilo od prethodnih zahteva, naznačen time, što su predviđene ruke ili prsti, koji zavise od gornje ili ručne šine (letve) nabrdila, koji zajedničku sa brdom i sa uskom trakom čunka, ako je ova predviđena, drže čunak u njegovom letu kroz zev. 6) Mehanizam po zahtevima 1—5, naznačen time, što ima uređaj po kome je brdo udešeno za pokret u stanu da bi premestilo konce osnove prema zupcima uske trake ili pruge na kojoj klizi čunak, tako da postiže izmenjivanje konaca osnove u zupcima trake ili pruge prilikom nabijanja, što osigurava dobru glatku izrađenu tkaninu. 7) Postupak za tkanje na razboju, naznačen time, što se gornji konci osnove tako spuštaju, da svi konci osnove budu u liniji, što se češalj za nabijanje diže i ulazi između razmaknutih konaca osnove, šio se češalj za nabijanje kreće u napred, što se konci osnove dižu da bi ostavili gornji deo sledećeg zeva, što čunak polazi za sledeči prolaz kroz zev, što se završava kretanje u napred češlja za nabijanje, što se češalj za nabijanje spušta van konaca osnove i što se češalj za nabjanje vraća u položaj blizu brda za jedan dalji ciklus radnje. 8) Postupak po zahtevu 7, naznačen time, što se brdo kreće u nazad pre, istovremeno sa ili posle spuštanja gornjih konaca osnove, tako da svi konci osnove budu u liniji, ali pre nego što se češalj za nabijanje digne i uđe između razmaknute konce osnove. 9) Razboj za tkanje po zahtevima 1 do 8, naznačen time, što ima uređaj po kome su konci donjeg reda osnove jače zategnuti od konaca u gornjem redu i ostaju u njihovom niskom položaju dok se gornji red konaca spusti i postepeno povečava njihovu zategnutost sve dok nisu u liniji sa donjim redom, kada češalj za nabi janje ulazi u sve konce osnove, pri čemu uređaj sprečava da se konci za vreme kretanja ne ukrste kao i trzanje i ne-ravnOmernost u koncima prouzrokovano brzim menjanjem zategnutosti. .. v £ . .. ■ : i , , ■■■ * , . ' / : Ad paLbr.13179 * i y i v. a £zz:zxr\ E55SSiry ■ * ■ / Ad pat.br.13l79 ' v . , f I ' (K Ad patbr.13179