KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 12 (5) INDUSTRISKR SVOJINE IZDAN 1. NOVEMBRA 1929. PATENTNI SPIS BR. 6463. Carburol A. G., Schaffhausen, Švajcarska. Postupak za kontinualnu proizvodnju ugijovodonika, koji lako ključaju od ugljovo- do.nika, koji teško ključajn. Prijava od 8. avgusta 1928. Vazi od 1. maja 1929. Od raznih krak-postupka za proizvodnju benzina od srednjih i teških ulja daje se preimućstvo onim postupcima, kod kojih se ulje, koje ciriculiše, zagreva u zavojnim eevima pod pritiskom. Veliki nedostatak tih postupaka je brza inkrustacija cevi ugljom ili ugljenastom supstancom. a koja posle kratkog vremena zaustavlja celo postrojenje. Probalose, da se taj nedostatak izbegne raznim pute-vima i to ustrojstvom širokih i pravih cevi u peči, čije je čiščenje pomoču rezača vrlo nepriiagodno i zahteva mnogo vremena. Osim toga umetani su na primer filteri, da se iz ulja odvoje ugljenasti sastojci, ili je smešten u peči krači sistem cevi, u ko-joj se ulje zagreva samo do temperature odvajanja, a samo odvajanje pri odvajanju koksa i uglja vrši se u večem kotlu (sud za naknadnu reakciju), koji je spojen sa eevima. Pri torne se mora posle kratke kontinualne periode rada, rad da zaustavi pa da se mase koksa (do 18 tona na svako punjenje) izvade iz kotla. Sad je pronadjeno, da se inkrustacija cevi i kotlova može potpuno izbeči, kad se odvojeni produkt, koji se proizvode pod pritiskom, npr. od destilatnih ulja, koja brzo struje u nekom sistemu, pre nego li je moguče fazno odvajanje, pomeša-ju neposredno pri ekspanziji sa ugljovo-donicima, koji imaju visoku tačku ključa-nja, a imaju veliku moč rastvaranja, ili sa drugim podesnim rastvornim sredstvima. Kad se u toj mešavini odvojenih produka- ta i pomenutog ulja održavaju podesne temperature, prelaze u rastvor ili u suspenziji! sve nečistoče kao ugljenovi delo-vi, koloidalan ugalj, svi ugljovodonici sa velikom sadržinom uglja, i asfaltični produkti ili kratko rečeno, sva ona tela, koja bi pri daljnjem krakovanju ulja na drugi način, a ne prema ovom postupku, izdvajala ugalj, dok se upotrebljivi ostaci i benzini sa odvojenim gasovima destiliraju u obliku pare kroz vrela rastvorna sredstva, pa se u naročitoj aparaturi frakcio-nirano kondenzuju. Teški ugljovodinici, koji se pri torne dobijaju kao čisti destilati, mogu se sad razdvajati bez opasnosti za obrazovanje koksa, pošto su oni oslobodje-ni od svili sastavnih delova, koji obrazuju koks. Kao rastvorno sredstvo za tela, koja odvajaju ugalj iz ekspanzionih krak-produ-kata, u daljem toku procesa odvajanja, mogu se upotrebiti radi primera alifatični a preimučstveno ciklični ugljovodonici sa visokom tačkom kljuvanja. Ali mogu se upotrebiti i u sampm procesu proizvedeni teški i srednji ugljovodnici, pri čemu se taloženje obrazivača uglja postiže oduzi-manjem toplote od ekspandirajučih odu-zetih proizvoda i od ugijovodonika, koji se na taj način s njima dobro spajaju. Rastvorna sredstva mogu u sudu za ispiranje mehanički da se održe u cirkulaciji pomoču ekspandirajučih oduzetih proizvoda eventualno u vezi sa nekim drugim sudom. U putu ka cirkulacionoj ce- Din 15.- vi ili u cirkulacionoj cevi može se smesti-li neka naprava za hladjenje proizvoljne vrste, da bi se održale željene najpovolj-nije temperature kondenzacije za talože-nje oorazivača uglja. To hladjenje može da se iskoristi za proces, pomoću nekog aparata za izmenjivanje toplote. Neki otočni sifon služi zato, da se višak od ta-loženih teških ulja sa mehaničkim i he-miskim nečistočama kontinualno izdvaja iz procesa. Ispirana ulja, koja su upotrbljena za • aloženje obrazivača uglja iz ekspandira-jučih krak—produkata, mogu se izabrati 1 tako, da jedan deo samih njihovih sastoja-ka destilira zajedno sa produktima izdvajanja, pa se dobijaju kao čisti destilati zajedno sa destilatima od proizvoda izdvajanja, a koje se kao otočna ulja opet vra-čaju na trag u proces. Osnovna zamisao ovog pronalaska, da se iz proizvoda izdvajanja uklone škodljivi ugljenasti sastojci i sastojci koji sadr-že mnogo ulja, a i njihovi sastojci, koji uocnije imaju dejstvo ugljenisanja, pa da bi se sprečilo, da ovi sastojci u otočnom ulju opet dodju u sistem izdvajanja, može se naposletku izvesti i na sledeči način: Cela količina izdvojenih proizvoda uključivo sa svim nečistočama sprovodi se u tečne ugljo-vodonike, naročito u hladne sirova ulja (naftu). Tako dobivena meša-vina podvrgne se periodičnoj ili konti-nualnoj destilaciji, pri kojoj se dobijaju razne frakcije izdvojenih proizvoda, dok škodljivi ugljenasti sastojci izdvajnog procesa i sastojci, koji pougljavaju, ostaju u ostacima destilacije. Kod ove destilacije mogu, što je prirodno, da se uzmu istovre-meno i frakcije dodatog ulja pri dalj-iijem iskoriščavanju izdvojne toplote, koju prima u sebe dodato ulje. Ova destilacija može takodje da se prekine, kad se po-stigne početak ključanja dodatog ulja, pa se ovo može, posle — nakon odgovaraju-čeg hladjenja — ponovno dodavati, dok se ono toliko ne napuni sa nečistočama iz izdvojnih proizvoda, da se mora odvojiti iz procesa. To odvajanje zasičenog dodatog ulja može se, što je prirodno, izvesti i na taj način, da kontinualno ili s vremena na vreme dotiču sveže delimične količine dodatog ulja u ekspandirajuči izdvojne proizvode, i istovremeno da se iz procesa odvaja odgovarajuča količina več upotrebljenög dodatog ulja. Na priloženem načrtu predstavljeno je nekoliko mogučnosti izvodjenja ovog po-stupka. Crpka (P) crpe ulje, koje treba da se krakira, iz tanka (A) kroz cev (1) pa ga tera kroz cev (2) u dvostruko zavijenu cev (3), koja se nalazi u tanku (B), onda kroz spojnu cev (4), kroz zavojnicu (5), koja se nalazi u tanku (C). Jako pregrejano ulje, koje izlazi iz te zavojnice kroz cev (6), prolazi kroz krakirnu zavojnicu (7) ili kroz neku drugu podesnu instalaciju za krakiranje, koja leži u peči (D), što se zagreva gasnim žiškom ili uljanim žiškom (8). Kroz cev (9) odlaze proizvodi kraki-ranja u ekspanzioni ventil (10), koji je dole nastavljen slavinom (11) sa četiri puta. Iz tanka (E) kroz cev (12) i kroz regu-lacioni ventil (13) može se dovoditi u debelil cev (14) ispirno ulje, koje ima viso-ku tačku ključanja. U toj istoj cevi (14) ekspandiraju i izdvojni produkti i nailaze ovde na tečni stub ispiranih ulja, koja imaju visoku tačku zapaljivosti, pa da sad zajednički u mešavini dodju kroz cev (14) u tank (C). Količina ulja koja teče kroz slavinu (13) reguliše se prema termometru (15), tako, da materije, koje su škodljive za krakiranje, pouzdano primi u sebe ulje sa visokom tačkom ključanja, a da se time ne kondenzuju korisni delo-vi. Veča ili manja količina hladnijeg is-pirnog ulja reguliše mešavinsku tempera-turu izdvojnih proizvoda sa tim dodatim tečnim ugljovodonicima sa visokom tač-kon: ključanja. Od prilike zato je dovoljna temperatura od 350 do 360'1 C. Mešavina gasova, para i tečnosti, koja struji u tank (C) odvaja se: tečnosti pa-daju na dno tanka (C), pa ga postepeno ispunjavaju, dok višak otiče kontinualno kroz sifon (16) i sifon (17) i kroz zavojnicu (18) u tank (F). Toplotu, koja se nalazi u ovim delovima ulja, oduzima u do-voljnoj meri zavojnica (5). Veliki deo me-šavine, koja prolazi kroz cev (14) odlazi u obliku pare i gasa kroz cev (19) sa udarnem kapom (20) u tank (B). Ova cev može se celishodno snabdeti površinama za zbijanje, rašignim olucima ili sličnim, da bi se odvajala magla. Pare dolaze najpre u dodir sa zavojnicom (3), kroz koju crpka (P) tera hladno ulje. Veliki deo para time se pretvara u tečnost, pa se sakup-Ija u donjem delu tanka (B), odakle kon-üenzat, pošto mu donji deo zavojnice (3) oduzme izdašno toplotu, teče kroz sifon (21) i zavojnicu (22) u tank (A) kao čist destilat, pa da ponovno zajedno sa svežim uljem za destiliranje cirkuliše u proces krakiranja. Gasovi i pare, koji izlaze iz tanka (B), penju se kroz cev (23), koja je preimuč-stveno ispunjena udarnim površinama, pr-stenovima itd., u deflegmator (G). Odatle teče deflegmat kroz sifon (24) i služi za ispiranje eventualne ispune u cevi (23). Pošto je ti đeflegmatoru postignuta že-Ijena temperatura, prolaze gasovi i ben-zinske pare kroz cev (25) u hladnik (H), da se pri iziazu u cevi (1) odvaja u gaso-ve i u benzin. Gasovi se odvode kod mesta (27), a benzin teče kroz sifon (26) u sakupljački tank (K). Preimučstveno je, ali što nije naslikano, da se ulje koje teče iz tanka (E) eventualno ka ekspansionom ventilu, sprevodi u mesto vode kroz hladnik (22), či-me se postiže znatan dobitak u toploti. Ti ugljo-vodnici, koji teško ključaju, a koji ističu iz tanka (E) mogu iz tanka (F) pomočil neke crpke, koja nije naertana, eventualno, s vremena na vreme opet da se teraju u tank (E), dok ne postanu tako gusti, da se moraju odvojiti iz procesa. Celishodno se može pak izbegavajuči crp-ku raditi i tako, da se pomoču regulacio-nog ventila (28) preko cevi (29) več zasičena ulja, koja su se sakupila u tanku (C), dovedu u dodir sa ekspandirajučim mlazom. Onda se ventil (13) otvara samo toliko, koliko je potrebno, da se ulje, koje teče kroz sifon (16, 17) i hldanik (18) ka tanku (F), održava još u tečnom stanju. Onda je ulje, koje se sakuplja u tanku (F) sasvim odvojeno od procesa kra-kiranja i može se upotrebiti kao ulje za loženje, ipak ono se može iskoristiti i za druge ciljeve, pošto nema ni malo koksa. Dok je do sad opisano parcijalno hla-djenje i ispiranje ekspandirajučih krakir-nih proizvoda dodavanjem ulja sa visokom tačkom ključanja, pri čemu ova ulja malo isparuju ili ne isparuju nikako, da se ovaj proces izvesti lakodje i bez uvodjenja stranog ili takvog ulja, koje teško ključa. U ovom slučaju vrši se oduzimanje toplote iz ekspandirajučih krakirnih proizvoda, isparivanjem uvodjenog ulja. Zato se može upotrebiti sam proizveden destilat, koji se oduzima kroz cev (30) i kroz regula-cioni ventil (31). To ulje, koje dolazi u ekspanzioni ventil isparuje bez ostatka, ali oduzima ekspanzirajučim parama toliko toplote, da se materije, koje su škodljive za proces krakiranja ipak talože u tank (C). Eventualno se destilatu, koji teče kroz ventil (31), da bi se postiglo pouzda-no i kvantitativno taloženje i ispiranje škodljivih delova, mogu dodavati ulja, koja teško ključaju, a koja izlaze kroz ventil (28). Zatim se može kroz tank (E) uvoditi u proces krakiranja svako proizvoljno ulje, pošto se za krakiranje škodljive materije, koje se eventualno nalaze u lom ulju, na taj način pouzdano odvajaju u tank (C), pa se procesu krakiranja dovode samo čisti destilati iz tanka (B) u tank (A). Treba napomenuti da je več poznato, da se izdvojili proizvodi mešaju sa uljima, pri čemu se i destilacioni proizvodi tih ulja, dobijaju zajedno sa destilacionim proizvodima izdvojnih produkata. Ali ti se postupci razlikuju od ovog postupka u torne, što se kod poznatih postupaka radi o mehnim procesima ili o postupcima, kod kojih se samo jedna faza, faza ispa-ravanja, koja kao takva, ne vodi sobom nikakve obrazivače uglja, hladi uljima, pri čemu se dobijaju kondenzacioni proizvodi, koji opet teku natrag u meh za dalje krakiranje. Kod ovog se postupka, napro-tiv, izdvojni proizvodi, koji se proizvode pod pritiskom i koji predstavljajo faznu mešavinu, dovode u dodir u momentu njihove ekspanzije sa podesnim hladnijim uljima, pri čemu se talože obrazivači uglja, pa se trajno odstranjuju od procesa ti de-lovi koji škode procesu krakiranja, dok se krakiraju samo kondenzati izdvojenih proizvoda, pošto su odvojeni škodljivi de-lovi, sa isto tako očiščenim kondenzatima dodatih ulja, kojim se načinom rada, omo-gučuju vrlo dugačke periode rada bez obrazovanja koksa. Patentni zahtevi: 1) Postupak za pretvaranje ugljovodo-nika, koji imaju visoku tačku ključanja u ugljovodonike sa niskom tačkom ključanja, izdvajanjem pomoču zagrevanja pod pritiskom, naznačen time, što se svi iz-dvojeni proizvodi neposredno posle njihove proizvodnje pri ekspanziji mešaju sa tečnim ugljovodnicima, koji teško ključaju, a koji imaju veliku moč rastvaranja, tako da se ekspandirajučim izdvojenim proizvodima tim mešanjem i u toku ovog postupka oduzima toliko toplote, da njihova temperatura ne prekoračuje kondenzacio-nu temperaturu škodljivih sastojaka, koji sadrže mnogo ugljenika, a koji treba da se odvoje. 2) Postupak prema zahtevu 1, naznačen time, što se još upotrebljivim delovi-ma meš.avine u nekom drugom sudu oduzima toliko toplote, koliko je potrebno za njihovu kondenzaciji!, da bi se mogli držati u cirkulaciji za ispiranje ili da bi se mogli uvesti u proces izdvajanja. 3) Postupak za pretvaranje ugljovodo-nika, koji imaju visoku tačku ključanja u ugljovodnike sa niskom tačkom ključanja, izdvajanjem pomoču zagrevanja pod pritiskom, naznačen time, što se ekspandirajučim izdvojenim proizvodima dodaju neposredno sirova ulja (nafta) tako, da se dobivena mešavina podvrgava destilaciji i irakcionisanju, pri čemu se dobijaju že- koji sadrže mnogo uglia, ostaju u ostaici- Ijene frakcije izdvojenih proizvoda i eventualno sirovog ulja, dok škodljivi sastojci, it ii/. .clu/liJ'Miq dinjo/' i .raibovsioiq ' ,i ■ : . ■ : ' ' riOld-oii ■>.. ibir1 i:}lii<| q dit:m\o<{ b /d ()J: ,omot ________ ntodoH ibov on .r /dul oi;>i uj.od ,Bjnu/irt 'ir. .i;mi:.n ibßld pijl^ir t ,/i' rido •:/>i:,din -ovsioitf inoioßxnobnojl ujajidob oe. umo-3 iiijb j;x d'»ftr n gBiiiin u> ;ju/o no/l .oi.mnidind obovNio'iif ••• iip/l jibovxioiq inio/bxi tvil nsßl npijlvßk.fr • ijod i möikitnq Jiocj ma destilacije, pa se sa ovima odvajaju iz procesa. -o-mg U Bii'.vf>0 (1) ivoo ii ii.nuIm i-iq ;> • n, bovlK) pa ivQfeßO .nisp »d o ■ .(>1) >lmd i/lÖKjiqndna _ (51) iidniii \i rVit ‘)j,o>l oilif oa ab ,on -Qlqe ,ulilnu7 :m)u/>i-.:i;q-/• -v • ' • • -iö ,(SS) diubafd .\oi>l obo ■ o /trn n ibov iT .itoiqol u dididob nißtßnx 'isileoq aa ein-iiod a .ujuvuji l o>i: i !;(':•! poinbov-ojlgu -oq (d) olriBt xi uporn (51) uMuat \i itdit/.i b a; iiirrrjd dßiitppvo o .. nnui^oq on dob ’ d u Ad pa tenf bvof 5463. • - ' ■ ■. ■