Književnost in umetnost. Učiteljski Grlasnik. Glasilo sveopee učiteljske štedne i posmrtne zadruge ,,Danice" u Grubišnompolju. časopis za učiteljstvo i sve prijatelje pučke prosvjete. Lastnika: Vjekoslav Klemen, ravnatelj-učitelj v Grubišnompolju, in Vilko Lavoger, učitelj v Zajezdi. Ureja Vjekoslav Klemen. _Učiteljski Glasnik" izhaja vsakega 5. in 20. v mesecu. Vseletna naročnina stane 6 K. — Eavnokar je izšla prva številka tega novega učiteljskega lista. Uredništvo objavlja svoj program, pišoč doslovno: Naša je zadaca, da bude -Učiteljski Glasnik" neko sredstvo, koje ce podupirati interese učiteljstva u njegovim molbama, kao i u pravednim zahtjeviraa pa ce u tom smjeru ,,Ucitelj_i Glasnik" pisati, da se što prije pomogne pučkom učiteljstvu. — Opisat eemo naša jadna stanja, naš mukotrpni život, pa neka znadu svi faktori do kojih stoji naša budučnost i naša sudbina, da je učitelj kao uzgojitelj mladeži i naroda u hrvatskoj domovini najveca sirota u početku i na svršetku njegovoga učiteljskoga službovanja, a po tom nema ni ugleda, barem ne onakovog, kakav imadu drugi manji činovniei, a bolje situirani sa placom. _Učiteljski Glasnik" biti ce vazda na braniku svega puSkoga učiteljstva, pa ce rado primati i ovakove članke, koji budu u istom smjeru pisani. — »Učiteljski Glasnik" branit ce ugled pučkoga učiteljstva, a ici ce za slogom i ljubavi bez razlike vjere i narodnosti sveukupnoga ufiiteljstva. — _tJčiteljski Glasnik" podupirat ce sve, što je dobro i plemenito i zastupat ce učiteljske interese na svim poljima. — ,,Učiteljski Glasnik" ostati de vieran svomu prograrau u dobrobit pučkoga učiteljstva. — -Učiteljski Glasnik" ce nastojati, da pučko učiteljstvo stoji u dobrom skladu sa svima faktoriraa izvan škole, ali ne dati se od nikoga ponizivati, a na uštrb samoga staleža. — „Učiteljski Glasnik" rado ce primati sve članke, koji smjeraju na boljak samoga učiteljstva prema okolnostima naroda doraovine Hrvatske i drugih pokrajina. — Zelimo takodjer donašati iz svih dnevnih listova sve važnije članke, što se tiče našega učiteljskoga staleža, jer znademo i osvjedočeni smo, da ima više od polovice učitelja, koji nemaju prilike, da do dnevnih listova dodju i da sazna, što se o ueiteljskom staležu piše i kako mu se kroji o sudbini njegovoj — A napose donašati ce -Učiteljski Glasnik" nješto i za zabavu, što c:e se sigurno svidjati našem učiteljstvu. Eaj mora mladina vedeti o alkoholu? Spisala Jožef Steger, c. kr. okr. šolski nadzornik v Imstu, in dr. Adolf D a u m , dvorni in sodni odvetnik na Dunaju , poslovni vodja BOesterr. Verein gegen Trunksucht". Poslovenil F. G. — Oena 40 h. — Samozaložba. 1906. — To je jako instruktivna knjižica, ki opisuje v prvem delu škodljivost alkohola. V drugem delu pa je priobčena povest nNevaren prijatelj", ki jo je spisal Ferdinand F r a n k, poslovenil pa F. G. — Preverjeni smo, da bo pričujoča knjižiea naši mladini v veliko korist. Treba je le, da se čim najbolj razširi med njo. In to je lahko, ker ji je cena nizka. Kako je mogoče povzdfgniti tujski promet t kakem kraju? Spisal F. G. — Ponatisk iz ,,Gorenjca". V Ljubljani, 1906. Izdala in založila deželna zveza za pospeševanje prometa tujcev na Kranjskem. — Kranjska dežela ima neštevilno prirodnih lepot, ki jih občudujejo tujci. Ker ni na Kranjskem druge industrije, se je treba lotiti takozvane industrije prometa tujcev. Da se prične v tem pogledu korenito delovati, je spisano to navodilo, ki razmotriva v kratkih potezah, kako je mogoče povzdigniti promet tujcev. Na dlrjem zapadu. Tri povesti iz življenja Indijancev za mladino. (Pravilnejše bi bilo: Tri povesti za mladino . . .) Z ilustraeijami v barvotisku. Vsebina: Lovec. — Podčastnikova hČi. — Zadnji Mohikanec. — Založil L. Schwentner v Ljubljani. 1906. — Cena: 1 K 20 h, po pošti 1 K 30 h. Eapltan Žar ali Kleč t Tlhem morjn. Povest za mladino. S slikami v barvotisku. Založil L. Schwentner v LjubIjani. 1906. — Cena: 1 K 20 h, po pošti 1 K 30 h. Ljudmila Poljauec: Poezije. Naznanili smo že, da je izdala gdč. učiteljica Poljančeva svoje poezije pri Schwentnerju v Ljnbljani. — Kdor prečita njene pesrni, mora priznati, da je Poljančeva izmed najboljšib slovenskih pesnic. Njene poezije karakterizuje čista, nežna, dekliška lirika. V njih ni nobene velike, globoke misli, ki bi učinkovala s pretresljivo silo. Vse je mehko in toplo — kakor rahel dih pomladne sapice. V obilici zvonkih verzov je tudi precej praznih besed, ki pa se izgube v iskrenosti čuvstev, prevevajočih večino pesmi. — Najpopolnejši — po obliki in vsebini — je zadnji del ,,Epilog", ki obsega 5 sonetov. Ti soneti so nastali očitno pod vplivom Kettejevih poezij. (Primerjaj njegov ciklus rMoj Bog!") Splošno so te poezije simpatičen pojav na našem književnem polju, in posebno ženski svet sprejme z radostjo ta dar ljubeznive pesniee.