KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 14 (4) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Januara 1931. PATENTNI SPIS BR. 7601 Dipl. Ing. Fritz Tolkien, Hannover, Nemačka. Regulisanje punjenja i kompresije kod parnih mašina sa razvodnicima bez poluga. Prijava od 25. maja 1929. Važi od 1. maja 1930. Pravo prvenstva od 26. maja 1928. (Nemačka). Pronalazak se odnosi na parne mašine sa razvodnikom bez poluga, kod kojih se razvodnik kreće parom pomoću diferencijalnog klipa, koji je vezan sa tim razvodnikom. Kod takvih razvodnika predviđen je na svakom kraju razvodnika po jedan klip, i to na jednom veći, a na drugom manji klip, koji se kreću u odgovarajućim prostorima za krmanjenje, smeštenim u razvod-ničkgj kutiji. Dovod pare ka pojedinačnim prostorima za krmanjenje vrši se tako da kad se klip nalazi u svojim mrtvim položajima para ulazi radi mirovanja klipa u manju kameru, koja dejstvuje na manji klip u njoj. Za pogon razvodnika po tom se para uvodi na drugom kraju u veću kameru, u kojoj para dejstvuje na tu nalazeći se veći klip i time stavlja razvodnik u kretanje. Ovo pak kretanje razvodnika je kratko, jer sam razvodnik, posle malog prednjeg puta, zatvara ulazeću paru za veću kameru, tako da se po ekspanziji pare vaspostavlja ravnoteža između pritisaka pare u manjoj kameri na jednom kraju razvodnika, i u većoj kameri, na drugom kraju razvodnika. Razvodnik ostaje dakle u ovom srednjem položaju, u kome je prekinuo dovod pare u radni cilindar. Prema tome, da li razvodnik ranije ili docnije dođe u ovaj položaj zatvaranja, zatvara se i ulaz pare u cilindar ranije ili docnije, i sloga sledi, da se regulisanjem ovog prvog dela kretanja razvodnika dobija regu- lisanje punjenja radnog cilindra. Da bi se ovo punjenje moglo izvesti sa što većom tačnošću i sigurnošću unutar celog područja između 0 i 100% predviđaju se u smislu pronalaska krmanjeni organi (n. pr. ventili, razvodnici i t. d,), koji blagovremeno regulišu ili određuju ulaz pare u veće kamere razvodnika, odnosno dejstvuju na veći diferencijalni klip, koji kao što je na-pred navedeno dovodi razvodnik u položaj prekida pare. Da bi se taj položaj učinio nezavisan od upliva snage masa i trenja, po pronalasku je predviđeno pomoćno uređenje, kome je zadatak da razvodnik u tom položaju zatvaranja pare zaustavi za odgovarajuće kratko vreme. Da bi se razvodnik iz ovog položaja prekidanja pare, u kome on i dalje ispušta izrađenu paru iz cilindra mašine, vratio u svoj krajni položaj, u kome on krmani dovodima i odvodima pare, upušta se para u manju kameru razvodnika a na istoj strani, na kojoj se nalazi veći diferencijalni klip pod pritiskom pare. Na ovoj strani razvodnika tada su oba diferencijalna klipa pod pritiskom, tako da oni razvodnik mogu krenuti iz položaja prekidanja pare, bez obzira na okolnost što je na drugoj strani razvodnika manji diferencijalni klip još pod pritiskom. Kod ovog kretanja može se manji klip potpuno ili delimično rasteretili i po tom se ovde ispust iz cilin- Din. 70. dra mašine zatvara, tako da sada počinje kompresija na strani gde ne dejstvuje sveža para. Ako pri ovom drugom kretanju razvodnik dođe u svoj krajni položaj, onda su upusti i odvodi pare za cilindar obrnuti. ' Iz gornjeg se vidi, da je kompresija određena početkom drugog stupnja kretanja; u koliko pre razvodnik počinje pokret u toliko pre on i zatvara ispusni kanal, u toliko ranije počinje kompresija. Po, Pronalasku se pak za postizanje svake željene kompresije, i pri visokim brojevima obrta mašine predviđa pomoćni organ, kao razvodnik, ventili i t. d., koji određuju sa svakom željenom tečnošću blagovremeni ispust pare u manju kameru, što je potrebno za početak drugog stupnja kretanja razvodni-ka. Ovi pomoćni organi mogu se, po pronalasku upotrebiti i za obrtanje mašine t. j. sa hoda napred na hod pozadi i obrnuto. Nacrti pokazuju pronalazak u više primera izvođenja. Slika 1. pokazuje oblik izvođenja pronalaska sa regulisanjem punjenja i krmilom za odvojeni upusni i ispusni kanal; razvodnik se nalazi u svom krajnjem položaju. Slika 2. pokazuje — neki delovi su izostavljeni — isti oblik izvođenja, a u položaju kada se razvodnik nalazi u položaju prekida pare. Slika 3. je oblik izvođenja pronalaska za parne mašine sa dve radne krivaje, koje su međusobno razmaknute za 90(l. Slike 3a i 3b pokazuju u poprečnom i uzdužnom preseku pogon krmila, koji odstupa od onog iz slike 3. Slika 4. pokazuje drugi oblik izvođenja pronalaska na parnoj mašini sa dvema za 90" razmaknutim krivajama. Ovde su razvodnici u krajnjem položaju. Slika 5. pokazuje isti oblik izvođenja pronalaska sa jednim razvodnikom u položaju za prekid pare. Slika 6. je šema jednog oblika izvođenja pronalaska sa regulisanjem punjenja i kompresije. Slika 7. je ista slika sa levim razvodnikom u položaju zatvaranja pare, i Slika 8. pokazuje levi razvodnik iz si. 7 u krajnjem položaju. Slika 9. pokazuje pogon organa za re-gulisanje punjenja i kompresije. Slika 10—12. pokazuje organe za reguli-sanje punjenja takođe u raznim položajima i Slika 13—14. pokazuju organe za reguli-sanje kompresije u raznim položajima. Slika 15 pokazuje konstrukciju pogona organa za regulisanje punjenja i kompre- sije, koja može iskoristiti regulisanje kompresije za obrt mašine od napred na nazad i obrnuto. Pomoću slike 1—6 prvo će se opisati regulisanje punjenja po pronalasku, u raznim oblicima izvođenja. U sl. 1 kreće se u cilindru a klip b, kome se cilindru para dovodi iz E preko o-mota razvodnika c, a kroz cevi a1 i a2. U omotu c, razvodnika nalazi se klip razvodnika bez poluga, koji se sastoji iz delova d1 i d2, koji su spojeni polugom d. Za te delove vezani su diferencijalni klipovi e, e1, e2, e3, koji se kreću u kamerama f, f , f3 i f3 omota razvodnika c. Para ulazi između većih klipova e1 i e2 i delova raz-vodnika d’ i d2 kroz proreze a3, odnosno a4 u cilindar. Izrađena para izlazi kroz otvor h1 ili h2 u omotu, da bi odatle otišla kroz kanal K napolje na izlaz A. Opisani razvodnik bez poluga je poznat; tako isto je poznato, da se on dovodom pare u razne kamere može zaustaviti ne samo u svojim krajnjim položajima, nego se može i pokretati i to na taj način, da se razvodnik postupno pokreće, tako da on prvo dospeva u svoj krajnji (zatvarajući) položaj, gde prekida paru za cilindar, da bi onda otišao u krajnji položaj, u kome su putevi za paru u radni cilindar obrnuto krmanjeni. Punjenje cilindra ovde se može regulisati na taj način, što se razvodnik ranije ili docnije, već prema potrebi, dovodi u zatvarajući položaj, usled čega se ulaz pare prekida ranije ili docnije. Da bi se postiglo besprekorno regulisanje punjenja između 0 i 100%» potrebno je da se prvi deo kretanja razvodnika, dok se ne dođe do položaja prekida pare, kontroliše tako, da se sa sigurnošću može postići svako željeno punjenje. Ovaj zadatak rešavaju kod oblika izvođenja pronalaska po s). 1—3, oba ventila s1, s2, koji će u sledečem biti zvani ventili za punjenje. Ovi ventili stoje preko parnih vodeva m, m1 u vezi sa kamerama f1, f2 omota razvodnika. u kojim kamerama rade veći diferencijalni klipovi e1, e2, kojima je zadatak kao što je poznato, da razvodnik dovedu u položaj za prekid pare. Ventili za punjenje, čije će se krmanjenje docnije o-pisati, dobivaju svežu paru za pogon klipova e' i e2; a isto tako dobivaju svežu paru i klipovi e i e3. Za dovod ove pare krmanjenje razvodnika služi jedna poznata naprava, koja se sastoji iz jednog malog krmanjenog razdeonog razvodnika t’ i drugog podešljivog naizmeničnog razvodnika t2, koji se nalaze u zajedničkoj pregradi - sa prorezima r8 i r9 — podeljenom o- motu r. Ovoj napravi se sveža para dovodi kroz vod r11, koji se može zatvoriti ventilom v. U položaju iz sl. 1 dospeva kroz r1 o-motu r dovedena para kroz r8 preko raz-vodnika t3, pa kroz otvor r11 i vod n u kameru f, tako da se na taj način razvodnik u pokazanom položaju drži prinudno. Ako se razdeljeni razvodnik t1 pomera pri pogonu mašine, sa koje on dobija pogon pomoću kakvog poznatog, ovde ne pokazanog sredstva n. pr. ide krivajom na vratilu mašine, tako da on pokriva prorez r8, a otvara prorez r", onda para ide iz r 1 preko razvodnika t1, otvara r3, ra, voda n ka kameri f3 na drugom kraju razvodnika i dejstvuje na klip e3. Naizmenični razvodnik se kao što je na-govešteno u sl. 1 pomoću poluge dovodi u dva krajnja položaja tako da on pri rav-nomernom kretanju razvodnika t! menja puteve za paru, dakle on služi zato, da određuje smisao okretanja mašine, odnosno da mašinu pri radu pokreće s preda u nazad i obrnuto. Sa ovim razvodnim aparatom sastavljenim iz dva razvodnika t i t3 vezani su ventili s1, s2 i to preko vodova r1 i r5; vod r1 je ovde vezan za vod n1, dakle stoji u vezi sa omotom r preko otvora r2 i r3, vod r5 grana se, prema datoj slici, počev od voda n, dakle je otvorom r0 vezan sa omotom c. Svaki ventil s1, odnosno s2 vezan je parnim vodom, koji vodi drugom kraju razvodnika, tako da kad po sl. 1, kamera f, na levoj strani, stoji pod parom, onda ventil s2 dobija paru kroz vod r6 i obrnuto, kad kamera f8 stoji pod parom venlil s1 dobija paru vodom r1. Kod pokazanog položaja u sl. 1 ventil s' je otvoren, jer njegov vod r1 preko otvora r3, r° i r 2 stoji u vezi sa atmosferom. Na isti način se može u suprotnom položaju razvodnika t1, ventil s otvoriti preko vodar5, otvora r6, r8 i proreza r10 omota r. Kamere f, i2 otvaraju se preko vodova o, o1. Na jednom kraju razvodničke poluge postavljen je mali klip e4, koji se kreće sa malim međuprostorom u klipu e5, koji je pomera u omotu razvodnika. Ovaj klip e5 radi u prostoru f5, čiji kraj preko vodova r4i r7 stoji u vezi sa omotom r, preko voda n1 odnosno n. U sl. 1 klip b nalazi u srednjem položaju otvaranje tako, da sveža para kroz prorez a3 ulazi iza klipa dok s druge strane izrađena para izlazi kroz otvor h2. Prinudno kretani razvodnik t' stoji u krajnjem položaju i omogućava preko nekretno le-žećeg razvodnika t2 ulaz pare voda n u kameru f. Kamera f3 stoji preko voda n1, proreza r3, ru sa ispustom r12 u vezi. Razvodnik se dakle dejstvom pare u kameri f drži u opisanom položaju prinudno zaustavljen. Preko sporednog voda r7, koji je vezan za omot r dobija klip e° tako isto svežu paru. Za kretanje razvodnika i time za određivanje punjenja radnog cilindra, venlil s2 otvara se ranije ili docnije i omogućava ulaz svežoj pari, koja u tom položaju dejstvuje na ventil preko voda r5, u kameru f2 preko voda m'. Za tu svrhu je u vezi sa ventilima s1 i s2 predviđeno vratilo n, koje za svaki ventil za punjenje unosi po jedno neravno telo y, koje pri obrtanju vratila w okrene ventilsko telo dotičnog ventila za punjenje i otvara ventil. U sl. 1—2 su oba ventila, šematički pokazana, raspoređena jedan prema drugom. U stvari oni leže paralelno jedan pored drugog tako da je za oba zajedničko proizvoljno obrtno vratilo w. Neravna tela y su pomerljiva tako, da ona, po želji, ranije ili docnije otvarajući ventil za punjenje, da bi se time odredilo punjenje cilindra mašine. Ako je, kao što je predpostavljeno, ventil s2 otvoren tako da kroz vod m' ulazi para u kameru f2 klipa e2; čija je površina od prilike dva puta veća od površine klipa e onda se, pošto u obema kamerama f, f2 vlada isti pritisak, razvodnik pomera na levo, i pri tom automatski zatvara, pomoću klipa e3, ulaz pari u kameru f2, iako da zatvorena para ekspanzira. Tim uslovljenim padom pritiska i opadanjem sile ubrzanja usporava se kretanje razvodnika, dok se ne postigne, pri odgovarajućem pritisku u kameri f2 (od prilike polovina pritiska u kameri f) ravnoteža razvodnika. Razvodnik je pri ovom kretanju zatvorio upusni kanal a3 i nalazi se u položaju zatvaranja pare, SI. 2. Da bi se ovaj položaj učinio nezavisnim od dejstva snage masa i trenja, raspoređen je radi boljeg ležanja razvodnika, klip e6. Kao što SI. 2 pokazuje klip e4 razdeonog razvodnika leži uz klip e5, koji je u krajnjem položaju zaustavljen svežom parom dovedenom kroz kanal r7. Kako pritisak u kanalu f2 ne može pasti, ali sveža para više ne može ući, jer je ulazni otvor zatvoren preklapanjem kanala m1, i kako pritisak u kameri f ostaje isti kao i u kameri f5, dakle preko klipa e5, te se razvodnik pare dejstvom pritiska pare i odbijanjem o klip odbojnik zadržava u tom položaju. Ovde deo razvodnika d2 ostavlja još otvorenim kanal h2 na cilindru, tako da kompresija nastupa tek posle pokrivanja kanala h2 od strane klipa b. Kad razvodnik t1 dođe u mrtvi položaj on razvodi paru tako da kamera f3 preko voda n1 dobija svežu paru, a isto biva kroz vod r4 klipa e6 na drugoj strani, dok para iz kamere f preko voda n razvodnika t2, proreza r8, razvod-nika t1 dolazi do izlaza r10. Razvodnlk pare d1, d2 onda dolazi u levi kranji položaj i otpočinje nov ciklus rada na opis m način sa ventilom s1 za punjenje. Ovde se prvo klip e5 zadržava pritiskom pare, dovedene kroz vod r4, u svom levom krajnjem položaju, tako da on služi kao odbojnik za pomoćni klip e4, kad se preko ventila s1 i voda m upusti para u kameru f1, i dejstvom na klip e1, razvodnik pomeri iz svog levog kranjeg položaja na desno u položaj zatvaranja pare. Klip e5 osigurava dakle u vezi sa pomoćnim klipom e4, kao i kod potpuno sličnog vraćajna razvodnika u položaj iz SI. 1., prekid pare pomoću razvodnika. U SI. 1 u vezi sa sudovima n i n1 pokazani su automatski dejstvujući ventili p1, p2, koji su preko vodova g1, q2, vezani sa upustima a3, a4 odnosno njihovim vezama u omotu o. Ovi ventili imaju da dejstvuju samo kad je veći pritisak u cilindru mašine kao i obližnjim kamerama razvodnika na pr. prilikom udara usled vode ili suviše visokih kompresija. Onda se otvara dotični ventil p' ili p2 i suvišni pritisak opada odlazeći u kamere f ili f3. Ovi su ventili sa dva sedišta tako da se pri otvaranju voda q‘ ili q2 vod n odnosno n’ zatvara prema omotu r. Iz gornjeg je jasno, da se podešavanjem neravnih tela y, na vratilu w koja ventile s1, s2, postiže tačno regulisanje punjenja radnog cilindra. Prinudno pokretani razdeoni razvodnik t4, koji je izveden sa malim preklopima, kao i naizmenični razvodnik t2, koji određuje smisao obrtanja mašine menjanjem razvodnih vodova, može se naravno zame-niti i drugim konstruktivnim delovima. Kao što se iz Sl. 1—2 vidi diferencijalni klipovi, koji su na razvodničkoj poluzi čvrsto vezani sa delovima d’ i d2 prave se sa znatno manjim prečnikom nego li ovi delovi. Veličine ovih klipova određuje se prema najvećoj brzini dotične mašine i parnom pritisku. Tako isto mogućno je odgovarajućim izborom punjenja u kamerama f1 i f2 upotrebiti par klipova za razne maksimalne brzine i postići vrlo fino regulisanje rada razvodnika. Pošto se sile masa razvodnika primaju od strane parnog jastuka u kranjem kao i u zatvarajućem položaju, što se postiže odgovarajućim rasporedom razvodnih kanala, to je obezbeđen besšuman rad krmila pod svima radnim i brzinskim okolnostima. Izvesno uprošćenje krmila u pogledu na raspored i podelu vodnih kanala može se postići time, što ventili t1 i f2 stalno stoje u vezi s ventilom za svežu paru V, dakle što ne dobivaju paru preko razdeonog razvodnika I1 i razvodnika t2. Takav raspored omogućava s jedne strane jeftinije konstruktivno izvođenje, a s druge strane se, u dvostrukom pogledu, povoljno utiče ekonomično na rad pomoćnog aparata. Prostor iznad ventila ne mora se, kao kod rasporeda Sl. 1 ispuniti svežom parom pri svakom ciklusu rada, čime se postiže ušteda u svežoj pari. U vodovima m, m1, po zatvaranju ventila s1 odnosno s2 zaostala para manje zapremine ne gubi se po si. 1—2 ka izlazu, već pri kretanju razvodnika, pred sam dolazak ovog u krajnji položaj, ona dolazi u dotične kamere P, f2. Prema tome se u razvodnom prostoru vrši mešanje sa zaostalom parom izlaznog pritiska, usled čega nastaje istovremeno gušenje, koje utiče na kretanje razvodnika. Razvođenje punećih ventila, radi regu-lisanja punjenja, iziskuje pogon, koji je razmaknut prema krivaji mašine jza ISO", dok pogon za razdeoni razvodnik t1, kao normalni razvodnik, iziskuje razmaknutost za 90*. Kod parnih mašina sa dvema, za 90’ ruzmaknutim krivajama (blizne i kom-paund mašine) može se pogon razvodnih elemenata dobiti sa jednim jedinim pogonom ukrsne glave jedne mašine, kao što je u SI. 3 pokazano šematički. Na suprot izvođenjima iz SI. 1 kod izvođenja po SI. 3 naročiti delovi razvodnika d1, d2 su izostavljeni; njihovu funkciju preuzimaju ovde diferencijalni klipovi e1 odnosno e2. Ovim se postiže dalje u-prošćenje celokupnog krmila. Dalje u SI. 3 razvodnik t2 iz SI. 1—2 radi bolje preglednosti izostavljen, pošto kod pokazivanja pogona ventila za punjenje, nikakvu ulogu ne igra određivanje smisla obrtanja mašine. Ulaz pare u cilindar biva ovde u omotu kod E1, dok su za ispust izrađene pare, na omotu razvodnika predviđeni otvori A1. Ventili za punjenje s . s2, svakog cilindra pokazani su ovde jedan pored drugog; između ovilvventilskih parova raspoređeni su razvodnici t1, t2 oba parna cilindra. Za pogon ovih ventila i razvodnika oba cilindra služe koaksialno ležeča vratila w i w2’, koji se njihaju pomoću članova, koji ovde nisu pokazani, i koji dobijaju pogon sa ukrsne glave. Ova vratila nose kutije w2, w3’ tako, da se ove sa vratilima obrću, ali se na njima mogu pomerati u pravcu ose. Na tim kutijama w2, w2’, nalaze se neravna tela y, y' za pogon ventila s', s2, s1’, s2’, kao i ekscentri u, u1, za pogon razvodnika t, t V koji su svi pomoću zap-livnih prstenova oko kutija w2, w-’ i kutija z obezbeđeni protivu bočnog pomeranja. Neravna tela i ekscenlri stoje sa kutijama w2, w2, u vezijtako, da se sa tim kutijama odnosno vratilima w', w ’ okreću tamo i amo, tako da može nastupiti aksialno pomera-nje kutije w', wprema neravnim telima i ekscentrima. Kutije w i w‘ imaju za svaki ventil za punjenje odnosnosno za svako neravno telo y, y' po jedan kosi žljeb, koji jedan ventil vodi desno, a drugi levo. Radi preglednosti je u SI. 3 na svakoj kutiji w’, w2’ pokazan samo jeden takav zavrtanjski žljeb x', X1’. Obe kutije w‘, z2’ vezane su prstenom w3, ili tome slično, tako da se mogu zajedno sa polugom pokazanom kod w4 pomerati, i koja na pr. sa viljuškastim (nepokazanim) krajem ulazi u jedan prstenasti žljeb v6 na kraju kutije w ’. Ako se kutije w2, w2’ pomoću poluge w4 aksialno pomere onda sej neravna tela y, y zbog svog hvatanja sa žljebovima x',x1’ obrtaju suprotno jedno drugom. Time se njihov položaj menja prema odgovajućim ventilima za punjenje, tako da neravna tela prema njihovom položaju ranije ili docnije otvaraju i time regulišu na ranije opisani način punjenje parnog cilindra. Na isti način mogu se ekscentri u i u’ razvodnika t‘. t1’ podešavati sa odgovarajuće kutije tako, da se dovoljno velikim obrtanjem ekscentra razvodnici t', t1’ pomere tako, da oni vodove n, n1 i n1” n’ otvaraju obrtnom redu, tako da je obrnut smisao obrtanja parne mašine. U ovom slučaju može razvodnik t2, koji u SI. 3 nije pokazan, uopšte otpasti. Ako se ne želi obrtanje ekscentra u, u' razvodnika t' onda se mašina pokreće sa hoda napred na hod nuzad, kao u SI. 1 i 2, pomoću razvodnika t~ ili sličnog mašinskog dela. . Pravilan način rada krmila postiže se, kad desnom ukrsnom glavom pokretani ekscentar u’ razvodnika t1’ preuzima razvod pere za glavni razvodnik druge strane mašine ili obrnuto. Ovde se dobija u si. 3. vidljiva ukrsna veza vodovoda n1 i n’ odnosno n1’. Dovod sveže pare razvodnicima vrši se po si. 3. kod V. Za dovod pare za ventile punjenja služe vodovodi r1, r5, odnosno r1’, r3’, koji ovde ne vode razvodnicima t1. t1’, već su zamišljeni kao da su u direktnoj vezi sa svežom parom. Veza ven-liia za punjenje sa kamerama glavnog razvodnika ovde je ista kao po Sl. 1 i 2. Vratilo w'’ duže je nego vratilo w’ pokretano sa druge ukrsne glave, da bi se izbeglo ležište izmedju obeju kutija w2 odnosno w2’. U SI. 3a i 3b je u poprečnom i uzdužnom preseku pokazana druga konstrukcija delova, koji regulišu ventile za punjenje Ova je konstrukcija prtaia gore opisanoj jeftinija i prostija. Oscilirajuće vratito wt nosi ovde nekretna neravna tela y' i y2. Oko ovih tela postavljeni su obrtno kafezi kl i k2. Ovi nose poluokrugle oscilatorne poluge k4, koji su sa kafezima k3 spojeni pokretno. Svaka poluga k4 nosi na svom drugom kraju valjak kr’, koji naleži uz vratilo w' odnosno telo y', pri čem se poluga k4 pokreće oko k3 pri okretanju vratila w‘. Na organu k4 leži udarač kn, koji prenosi kretanje oscilatorne poluge na ventil s1 odnosno s2. Centar k;! poluge k4 može se obrtanjem kafeza k1 odnosno k2 pomeriti po krugu. Za obrtanje kafeza služe poluge o2 odnosno o3 i o4, tako da se kretanjem ovih poluga može postići ranije ili docnije otvaranje ventila s1 odnosno s2 radi regu-lisanja punjenja. Promenom dužine poluge o2 prosto se dešava ventilsko kretanje. Svaki kafez drži se pomoću poluga o2, odnosno o3 i o4 u svakom položaju i njegov položaj prema telima yl odnosno y2 oslovljava ranije ili docnije penjanje valjka k6 i time ranije ili docnije otvaranje ventila za punjenje. Opisana konstrukcija je jeftina i uslovijava malo abanje, pošto se tela yl, y2 mogu iz jednog komada načiniti sa vratilom w'. Prema tome je konstrukcija podesna za mašine sa visokim brojem obrta. : Način rada za ventilsko pomeranje obe klipne strane iziskuje suprotno obrtanje kafeza k’ odnosno k2, da bi moglo nastati ravnomerno pomeranje punjenja na obema klipnim stranama. Suprotno obrtanje kafeza po SI. 3a, 3b omogućeno na prost način tako, da su sa zajedničkom polugom o4 centri k3 pojedinih kafeza spojeni polu-gana o2 i o3. Ako se poluga o4 povuče spolja, onda se oba kafeza obrću u suprotnom smislu. Pomeranje kafeza može se izvršiti odgovarajućim rasporedom centra k3 poluge k4 prema valjku kr' može se reakcija kafeza, koja nastaje kad valjak nai-dje na tela y‘, y2 pri otvaranju ventila, smanjili ako ne i potpuno uništiti. U SI. 4 i 5. pokazan je oblik izvodjenja pronalaska kod koga su ventili za punjenje iz Sl. 1 i 3. zamenjeni razvodnicima S, i S1, koji omogućavaju jeftinije izvodjenje krmila. Svaki razvodnik S, i S1 je sa razvodnicima P, t1’ rasporedjen u omotu r odnosno rl i sa ovim se zajedno pokreće od strane ukrsne glave. Razvodnički omoti r, i r1 dobijaju paru kroz uvek otvorene vodove E2, E2’ dok odvodne cevi za izradje-nu paru A2, A2’ otvaraju razvodnici t1, t1’. Ovaj razvodnik ima ovde oblik jednog po- lukružnog razvodnika načinjenog kao obični E razvodnik. Razvodnici S, i S1 za punjenje tako isto su načinjeni kao poluo-krugli razvodnici i slično Riberovom krmilu, regulišu obrtanjem upušta za paru ulaz za istu u vodove m odnosno m1 i time punjenje parnog cilindra. Prekretanje E razvodnika biva Isto tako obrtanjem. Jedan poznat uredjaj za obrtanje razvodnika S i S’ pokazan je kod S2 u Sl. 4. Za pogon razvodnika utrošena para nije po količini velika, i ona se može dalje iskoristiti za niski pritisak kod više ekspan-zionih mašina. Ušća vodova za svežu paru m, n, m1, n1, m’, n’, m1’, n1’, zahvataju se kod omota tuko blizu jedan do drugoga, da kad se glavni razvodnik nalazi u krajnjem položaju, a razvodnici za punjenje i raspodelu u takvom položaju na desnoj strani sveža para iz omota r1 ulazi u kameru f, dok je prema dosedanjim izvodjenjima para za glavni razvodnik zatvorena razvodnikom t1. Bez obzira na ovo, konstruktivni oblik po Sl. 4. i 5, radi isto onako kao i dosadanji opisani oblici. Po Sl. 4. je kamera f2 vezana sa vodom m1, koji se otvara daljim penjanjem levog klipa sa razvodnika S, tako da onda sveža para ulazi u kameru f2 i time razvodnik dovodi na ranije opisani način u položaj zatvaranja pare t. j. u položaj po SI. 5. Ovaj levi glavni razvodnik dolazi u krajnji položaj, kad daljim penjanjem desnog klipa desni razvodnik t1 omogući kroz vod n1 ulaz pare u kameru f\ Izlaz izradjene pare iz cilindra ovde biva izmedju diferencijalnih klipova e, e1 odnosno e2, e\ tako da se otvaraju i kamere f1, f5 pri odgovarajućem položaju glavnog razvodnika, pomoću ispusta A1, A1’. Kamere f i f2 se, kao što se vidi iz SI. 4. na levoj strani kamere f3, otvaraju pomoću n, n' i razvodnika t1’. Okretanjem razvodnika za punjenje, kao što je slučaj kod rigero-vog razvodnika, postiže se to, da kanali m, m1 budu otvoreni ranije ili kasnije, čime se meri punjenje cilindra. U ostalom napominjemo, da su i kod ovog izvodjenja po SI. 4. i 5. izostali de-lovi d1, d2 koji su potrebni za krmanjenje ulaza i izlaza razvodnika, tako da veći diferencijalni klipovi e1, e2 preuzimaju otvaranje i zatvaranje puteva za paru. Kod dosadanjeg prikaza pronalaska pretpostavljeno je, da razvodnici tl, t1’ bivaju prinudno pokretani na isti način, tako da oni tek u mrtvoj tačci pune parom kanale p, n', n', n1’. Zbog toga tako načinjena mašina radi samo za odredjeni broj obrta sa konstantnim predulazom. Pokazalo je se, da kod većih brojeva obrla i kod suviše malog otvora razvodnih kanala i kod du- žih cevi nastaje usporeno prekretanje glavnog razvodnika. Da bi se pak moglo izvoditi krmanjenje sa promenllivom kompresijom, mora nastupiti ulaz sveže pare u kamere f, f3 odnosno P, f3’ ranije jli doc-pije. Ako o»aj ulaz parp u te kamere nastupi pre dolaska u mrtvi položaj, onda se glavni razvodnik ranije prekrene, izlazni kanali ranije zatvore i kompresija ranije nastupi. Regulisanjem ulaza pare u ^amere f f3 odnosno P, f3', može se dakle svaka željena komresija postići čak i pri svakom visokom broju obrta. Ovaj uspeh može se, kod dosad opisanih oblika pronalaska n. pr. po sl. 1 i 4 postići time, što se razvodnici t1, t1’ (si. 3) pokreću ekscentrime, koji se mogu na dosad pokazani nečin pomeriti, tako da se time može menjati pred ulaz pare. Ovde može, kao što je pomenu-to, pomeranje ekscentra ići tako daleko, da se može postići prekretanje smisla obrtanja mašine. Isti uspeh, naime regulisanje pare u kamere f, f3 odnosno f1, f3’ radi sprovođenja drugog stupnja kretanja glavnog razvodnika, koji određuje kompersiju u cilindru, može se postići i pomoću u si. 6 i dalje pokazanim oblikom izvođenja. Unapred napominjemo, da su u si. 6, 7 i 8 ventili za punjenje i raspodeoni razvodnici rastavljeni, da bi se putevi pare lakše posmatrali. Nepravilna tela, koja pokreću te ventile i razvodnike, leže kao u si. 9 paralelno jedno prema drugom, pri čem se može ukazati na to, da se vratilo koje pokreće ova tela ne obrće već se njima (oscilira). Kao što se iz si. 6 i 9 vidi, ovde su razvodnici t1, t1’ iz prethodnog oblika izvođenja, svaki za sebe, podeljeni u dva mala razvodnika ts, t* odnosno t3’, t4’, koje pokreću nepravilna tela y3, y* odnosno y3’, y4’, na suprot dejstvu opruga ts odnosno t6’. Kao što si. 9 pokazuje, predviđeni su na vratilu w', koje nosi kutije w2, w2’, sa za-vrtanjskim žljebovima, radi pomeranja ventila za punjenje slične kutije koje imaju zavrtanjske žljebove x2, x ’. Ovi žlje-bovi hvataju se sa telima y3, y4, y3’, y4’, tako da se aksialnim pomeranjem ovih ča-ura postiže okretanje, odnosno pomeranje neravnih tela u odnosu na raspodeoni razvodnik. Ovo aksialno pomeranje kutija wR, w6’ biva po si. 9 pomoću poluge w3, koja dejstvuje na čauru w7, koja međusobno vezuje obe kutije wr>, w"’. Sa w'r> obeleženo je ležište u sredini vratila w', koje ležište nosi vratila w\ vv1’ sa delovima. Aksialno pomeranje tela y3, y4 odnosno y5’ y4’ sprečava se pomoću razdaljinskih prstenova z i ležišta wH. Oblik izvođenja po sl. 6 i dalje pokazuje lako išlo dvocilindričnu mašinu sa za 90’ razmaknutim krivajama, pri čem je za svaki cilinpar predviđen po jedan glavni razvodnik, čiji veći diferencijalni klipovi e'. e" odnosno e’’, e2’ istovremeno zatvaraju i otvaraju otvore a3, a4, a2’, a4’ cilindra. Cevne veze raspodeonog razvodnika sa glavnim razvodnicima odnosno njihovim prekretnim kamerama i ovde su izvedene na krst, tako da raspodeoni razvodnici sa pogonom dobivenim od ukrsne glave i pomoću vratila w2’ daju i zatvaraju paru za levi glavni razvodnik i obrnuto. Po si. 6 je levi klip b u srednjem položaju, dok je desni b1 u donjem mrtvom položaju. Ventili s\ s2 odnosno s1’, s2’ i četiri raspode-ona razvodnika imaju tada položaj po si. 6. Desni raspodeoni razvodnik t3’ podignut je telom y3’ toliko, da u omot ovog razvodnika kod v ’ ulazeća para može ući kroz vod n u kameru f ievog glavnog razvodnika. Ovaj glavni razvodnik se u tom položaju drži dejstvom pare. Ako se kretanjem klipa b, b dalje okrenu vratila w', vv1’ onda se prvo telom y ventil s otvori, tako da para kroz vod m može ući u veću kameru f ispod klipa e2, koji se onda kako je pokazano u si. 7 kreće u položaj iz si. 7 za prekid pare, i tu staje, jer se (si. 7) manjim klipom e3 zatvara vod m1, tako da u kameri f ekspanzira para, dok se ne vas-postavi ravnoteža između pare u kameri f i f. Pri daljem okretanju vratila vv1, w,’ ide desni razvodnik t3 u svoj donji položaj, ta ko da on zatvara oba voda n i n’. Drugi desni razdeoni razvodnik t4’ se onda telom y4’ pomera dotle, da otvara vod r3’ u koji onda može para ući iz voda v2’. Vod r3’ je u vezi sa vodom n1, tako da iz omota razvodnika t4 preko vodova r3’ n' para ulazi u kameru f3 levog glavnog razvodnika. Time se ovaj glavni razvodnik iz položaja zatvaranja po si. 7 kreće u krajnji položaj po si. 8. Levi klip je sad došao u gornju mrtvu tačku. Dok se desni klip nalazi u srednjem položaju (si. 9). Vratila w2, vv1’ kreću se* dalje odnosno prvo se kreće u obrnutom pravcu, tako da sada opisani rad teče u obrnutom redu tako, da levi glavni razvodnik prvo kroz ventil s1 i vod m paru dobije u kameri f1, tako da taj razvodnik iz položaja po si. 8, prelazi u položaj zatvaranja pare, na šta se onda odgovarajućem krmarenjem glavnog razvodnika para uvodi u kameru f. Na isti način se na desnoj strani mašine glavni razvodnik pokreće pomoću razvodnika t3 i t4 u vezi sa ventilima s1’, s2’. Iz gornjeg se vidi da odvod pare u početku drugog stupnja kretanja glavnog razvodnika iz položaja prekida pare u krajnji položaj zavisi od položaja tela y3, y4, odnosno y3’, y4, prema razdeonim razvodnicima. Ranije kretanje razvodnika postiže se po si. 13, ako se dotično neravno telo u svom položaju okrene za ugao '{ što se postiže pomoću kutije w°, vv0’. Ako je taj obrt za 90°, onda se po si. 14 vidi da tela sad leže na drugoj strani ventilskih valjaka, Ovde je telo y4 otvorilo razvodnik t4, tako da sveža para preko kanala n' ide ka kameri f3’ desnog razvodnika, dok izgrađena para desnog razvodnika prelazi najzad u vod n1 i po tom ka izlazu r °. Desni klip b' dobija onda svežu paru, mašina se okreće u suprotnom smislu. Pri daljem spuštanju ovog desnog radnog klipa razvodnik P’ se onda, pomoću neravnog tela y4, otvara tako, da sveža para sa svoga voda v ’ ide preko cevi n1 ka pre-kretnoj kameri f3 levog glavnog razvodnika t. j. levi radni klip dobija i odozgo svežu paru, tako da se posle pomeranja neravnog tela za 90'), kao što je gore opisano, mašina okreće u suprotnom smislu. Kretanje četiri raspodeona razvodnika teče ravnomerno tako dako da istovremeno sa ulazom u kameru f odnosno f1 para može izaći iz druge kamere f3 odnosno f3’ ka izlazu. U SI. 2. i 3. opisani naizmenični razvodnik otpada, pošlo se prekretanje mašine ovde zbiva na opisani način pomoću raspodeonih razvodnika. SI. 10. 11 i 12. pokazuju položaj ventila s1, s2 pri raznim položajima neravnih tela. SI. 10. pokazuje položaj u donjoj mrtvoj tačci i SI. 11. u gornjoj pri punjenju od 0% SI. 12. pokazuje položaj tih tela i ventila pri 50°/o punjenja. Razna tela pomeraju se time što se kutije pomeraju. Mogu se pak i ventili i razvodnici nezavisno jedan od drugog pomerati u izvesnoj meri na taj način, što se oni pomeraju na kutijama sa zatvorenim žljebovima. Za tu svrhu se mogu po SI. 9. prsteni z izmeniti i zameniti drugim dužim ili kraćim. Ovim je mogućno, da se za sve ventile odnosno razvodnike, načini neravno telo istog oblika pošto se potrebno nešto odstupajuće podešavanje neravnih tela prema njihovim pogonskim telima može menjati na ovaj prost način. Po SI. 9. za prekretanje je predviđena jedna naročita poluga wt*, a za podešavanje ventila za punjenje na svakom kraju raspoređena po jedna druga poluga w4, u-sled čega se prekretanje može vršiti nezavisno od punjenja. Ove poluge se mogu po SI. 15. spojiti lako da ovde dolazi u primenu krivajni pogon, koji za oba pravca daje ravnomerno pomeranje punjenja. Prema 51. 9. pokazuje SI. 15. mašinu posle izvršenog prekretanja. Ove kutije w0 i w0’ su ovde prekretanjem w8 aksialno pome- rene tako da su time neravna leta okrenuta za 90° prema položaju iz Sl. 9. Ovde je glavno, što se upotrebom kri-vaje reguliše punjenje sa kompresijom tako da svakom novom regulisanju punjenja odgovara promena kompresije tako, da n. pr. malim punjenjimaa odgovaraju visoke kompresije i većim punjenjima niže kompresije. Ovo istovremeno regulisanje punjenja i kompresije je vrlo korisno kod lokomotive. Za regulisanje kompresije služeča poluga w8 vezana je polugom w° i krivajom w10 sa vratilom wli, koje je krivnjama w'-i w; ’ i polugama v/'3 i w's’ spojena su polugama w4, w4, za regulisanje punjenja. Na vratilu w ‘ nalazi se poluga w'4 čijom se pomoću vratilo wil okreće u jednom ili drugom smislu. Kao što sporedne slike uz SI. 15. pokazuju vratilo wu se okreće za ugao 90'1 pri čem se polugom w8 obe kutije wB, w6’ pomeraju tako da se obrće smisao rotacije mašine. Poluge w4, w4’ za regulisanje punjenja (leva sporedna slika u SI. 15.) okreću se iz krajnjeg položaja u tome simetričan položaj, tako da se pri izvršenom prekretanju mašine, — na skoro isti način kao i gore — malim okretanjem vratila w i pomeranjem poluga w , w ’ menja punjenje i istovremeno, pomeranjem poluge w8, menja kompresije. U srednjem položaju vratila w ‘ stoji poluga wH horizontalno u desnoj pomoćnoj slici uz SI. 15., dok krivaje w12, vv1*’ stoje vertikalno. Ovaj položaj odgovara nultom punjenju ci-lindera dok pokazani krajnji položaji ovih krivaja odgovaraju najvećem punjenju i najmanjoj kompresiji. Dakle samo kretanjem poluge ne postiže samo podešavanje svakog željenog, punjenja zajedno sa kompresijom već i okretanje smisla rotacije mašine. U prednjim objašnjenjima pokazanih oblika izvođenja pronalaska pokazano je, da su tela y3, y4 postavljena na jednom tamo i amo obrtnom vratilu, koje dobija pogon sa ukrsne glave mašine. Pogon ventila i razvodnika može biti dobijen sa rotacionog vratila, koje se pokreće na pr. zupčanicima. Neravna se tela na taj način, na pr. pomoću pokazanih kutija, podešavaju na željeni način. Da bi se kod svih stepena kompresije postigao isti ulaz pare, razvodnik t7 kreće se tako, da pre mrtvih položaja klipa b desna strana e1 preko voda r10 dobija svežu paru ili izlazi izrađena para. Pošto su preklopi tela d1 i d2 mali, to se upust pare E za veću oblast brzine, a pri istom otvaraju i zatvaraju razvodnika t nastupa stalan ulaz pare. Ako promene brzine ne leže u dosedanjim normalnim granicama, onda se pomeranjem neravnog tela 3 pomoću malog regulatora može postići sa t< čnošću svaki željeni upust pare. Odgovarajućim spajanjem poluge za regulisanje punjenja i kompresije mogu se kod raznih punjenja postići i odgovarajući kompresioni stepeni. S druge strane je promena punjenja bez promene kompresije mogućna, tako isto i regulisanje kompresije za vreme vožnje. Da bi se dobili vrlo visoki kompresioni stepeni, treba delove d1,. d2 promenuti tako da prekid pare padne. Sa početkom ekspanzije, sa većim punjenjima bile bi kompresije manje. Patentni zahtevi: 1. Krmilo sa razvodnikom bez poluga za parne mašine, kod koje se razvodnik pomoću dva para parom pokretana diferencijalna klipa prvo dovodi u položaj prekida pare, a potom u krajnji položaj, naznačena time što se dovod pare za diferencijalni klip razvodnika reguliše ne samo u prvom stupnju kretanja radi regulisanja punjenja radnog cilindra nego i u drugom stupnju kretanja radi regulisanje kompresije u radnom cilindru i to pomoću krmanjenjih ventila, razvodnika i tome slično. 2. Krmilo po zahlevu 1 naznačeno time,, što se razvodnim kamerama (f, f ) omota (c), u kojima se kreću veći diferencijalni klipovi (e , e ) za izvođenja prvog stupnja kretanja razvodnika, para dovodi ventilima (s , s ) koji sa svoje strane paru dobivaju ili direktno ili preko omota (r), u kome se nalazi prinudno pokretani razdeoni razvodnik (t ) i naizmenični razvodnik (t ), koji određuje smisao obrta mašine (Sl. 1 i 2). 3. Krmilo po zahtevu 2 naznačeno time, što se ventili za punjenje (s , s ) krmane neravnim (grebenima) telima (y) koji su prstenima (z) osigurani protiv aksialnog pomeranja, a postavljeni su na jednoj kutiji (w ), koja se zajedno sa osovinom (w ) može obrtati u oba pravca, ali koja se na istoj može pomerati u podužnom pravcu tako da se podužnim pomeranjem kutije (w ) neravna (jgrebeni) tela (y), koja sa ispadcima ili tome slično zahvataju u zavr-tanjske žljebove (x ) kutije (w), pomera prema dršcima ventila (s , s ), koje ona pomeraju, da se trenutak otvaranja ventila može proizvoljno regulisati (si. 3). 4. Krmilo po zahtevu 2 odnosno 3 naznačeno time, što se izostavljajući poznati naizmenični razvodnik (t ) i razdeoni razvodnik (t ) pomera pomoću ekscentra (u), koji leži na uzdužno pomerljivoj kutiji (w2) i koji se pomera dejstvom ulaza ispadka u žljeb kutije (w ) tako, da razdelni razvodnik (t ) vodove (n, n ), koji su vezani za male prekretne kamere (f, f3) omota razvodnika. napaja parom u obrnutom redu, tako da se okreće smisao obrtanja mašine (sl. 3). 5. Krmilo sa razvodnikom po zahtevu 1, naznačeno time, što se za regulisanje punjenja parne mašine upotrebljuju sa ukrsne glave mašine pokretani razvodnici za punjenje (S, S’), koji su radi reguliranja upušta pare obrtni u vodovima (m, m’), koji vode većim prekretnim kamerama (', f ) kao kod Riderovog razvodnika. 6. Krmilo sa razvodnikom po zahtevu 5, naznačeno time, što su razvodnici za pu-njenje (S, S’) sa odgovarajućim raspodeo-nim razvodnicima (', t ’), koji su isto tako prinudno pokretani sa ukrsne glave mašine, i načinjeni kao prosti razvodnici, koji se obrtanjem pomeraju, raspoređeri u omotu (r, r’) (si. 4 i 5). 7. Krmilo sa razvodnikom po zahtevu 1, naznačeno time, što je za regulisanje kompresije u parnom cilindru razvodnik, koji daje paru za drugi stupanj kretanja razvodnika, podeljen u dva raspodeona razvodnika (t3, t*) (za svaku stranu cilindra po jedan), koji se pokreću neravnim telima (ya, y8) (si. 6—8), koja su promenljiva svojim položajem prema razvodnicima. 8. Krmilo po zahtevu 7, naznačeno time, što raspodeone razvodnike (ta, I4) pokreta-juća neravna tela (y:!, y4) leže na kutiji (w<), koja je uzdužno pomerljiva prema vratilu (w’) na kome je kutija i koja su obezbe-đena protiv uzdužnog pomeranja razdaljin-skim prstenima (z), i koja se okreću pomoću vratila (w’) i koja se pomoću zavrtanj-skog ispadka (x ), koji ulazi u žljebove kutije (w!), a prilikom uzdužnog pomeranja kutije (w ) pomeraju tako, da okreću red napajanja vodova parom ka prekretnim kamerama razvodnika i time smisao obrtanja mašine (si. 9, 13 i 14). 9. Krmilski razvodnik po zahtevu 2, 3, 7 i 8, naznačen time, što za podešavanje ventila za punjenje (s', s ) i rasporedeonih razvodnika (ts, t4) služeče kutije* (w', wfi) sa zavrlanskim žljebovima leže na istom vratilu (w’), pri čem se te kutije zajedničkim krivajnim pogonom pomeraju tako, do se punjenje i kompresija istovremeno re- gulišu tako, da se pri manjim punjenjima dobijaju visoke kompresije i obrnuto. 10. Krmilo sa razvodnikom po zahtevu 2, 3, 7 i 8, naznačeno time, što ventile (s1, s-) i razvodnike (t’ odnosno t3, t4) po-kretajuća neravna tela (y—y4) i ekscentri (u) leže na obrnutom vratilu pomerljivo, koje vratilo sa mašinskog vratila dobija pogon pomoću zupčanika. 11. Krmilo sa razvodnikom po zahtevu 2, 3, 7 i 8, naznačeno time, što za pogon ventila za punjenje (s', s ) služeča neravna tela (y—y4) leže nekretno na svom vratilu (w') i dejstvuju na približno polukružne oscilatorne poluge (k4), koje su nošene od kafeza k', k2) i prenose oscilacije organom (k0) na ventile za punjenje odnosno raspodeone razvodnike, pri čem se radi reguli-sanja punjenja odnosno kompresije kafezi (k1, k ) po dva okreću suprotno jedan drugom pomoću poluga (0:, 03, 04). 12. Krmilo sa razvodnikom po zahtevu 1, naznačf no time, što je na jednom kraju poluge (d) razvodnika postavljen pomoćni klip (e4), koji se kreće u šupljini klipa (e*), postavljenom u prostoru (f6), koji se sa parom dovedenom kroz cev (r7 i r4) pokreće, i zaustavlja lako, da se dolaskom klipa (e4) do klipa (e3) razvodnik zadržava u položaju prekida pare (Sl. 1 i 2). 13. Krmilo sa razvodnikom po zahtevu 1* naznačeno time, što su za otklanjanje štetnih nadpritisaka na pr. zbog udara vode ili previsoke kompresije u cilindru, dovodi za paru radnom cilindru vezani sa po jednim vodom (g1, q ) i automatskim ventilima (p', p ) sa vodovima (n, n'), koji vode malim prekretnim kamerama (I, f:!) tako da pri nadprisku u cilindru ili njegovom vodu, ventili (p', p ) zatvaraju cevi (n, n ) za razdeoni razvodnik (t ) (SI. 1). 14. Krmilo sa razvodnikom po zahtevu 3 i 8, naznačeno lime, što se neravna tela (y, y4) zamenom razdaljinskih prstenova (z) sa drugim prstenovima različite dužine, i otuda rezultujućim bočnim pomeranjem prema ventilima i razvodnicima, koje isti pokreću, mogu različito podešavati. i -; i [Ijiop - • : !■ . - •I! ■ * K » . v\\\\\ W\\\\ \\\\\\\ / J/s////////; s//////s 7*7/ '/////////7777. - --i- \ \ W\\\\\\\\W\\\NNN . ' W\V\V\W\\Viv\\\\\ w\\vf\ ✓ . ' . ir Adpatent broj 7601 \\\\\\\\\\\W \\ \W ///777//// / ' - ■ M|\ \ v X v \ V \ \ ^ ^ rajsr / 'x > ZS3: './/////0}, rA^ -wq^l N : 'V P® M s C v \ V \ V'/ /// s / s s s s s . . , . r ■ : K vV\\\V\\S.VW\\\\VVNVNVvN-VVvVV^ Adpatent broj7601 PTTTTTTTITTTTTTTTTmTtTTTTA o ■ ro rr'V'f7] ....:■ :^r —^' a!:i ■ . . <. . r V ; ’ : \ ........................... * , « : ■ ■ fr - r-; . s .-m-'SS-, pu m. .'f _ . e\, ■N ■ e.: . T- . i,.- u.:7 ^ .. ■ . 1 ■ 'i v ' , -v; ■ i/