KRALJEVINA JUGOSLAVIIA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 20 (2)
PATENTNI SPIS
INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1 SEPTEMBRA 1940
BR. 16047
Svenska Aktiebolaget Bromsregulator, Malmö, Švedska.
Uređaj za automatsko udešavanja kočnica.
Prijava od 29 juna 1939.	Važi od 1 novembra 1939.
Naznačeno pravo prvenstva od 2 jula 1938 (Nemačka).
Pronalazak se odnosi na takove automatske uređaje za udešavanje kočnice, o-sobito za željeznička kola, koji se sastoje od kočne motke u dva dijela, pripadne kočnom motkovlju, čiji se jedan dio sastoji iz vijčanog vretena, pomicavog u odnosu na drugi dio, na kojem je vretenu smještena dijelom spojna matica, koja služi spajanju motkovnih dijelova kod kočenja, a dijelom porivna matica na vijčanom vretenu pomična po nakočnoj motki aksi-jalno pomičnom razvodniku, pri čem se razvodnik kod kočenja pomiče aksijalno u jednom smjeru, a kod otpuštanja kočnice u drugom smjeru.
Poznat je uređaj za automatsko udešavanje kočnice, kod kojeg uspon nareza vijčanog vretena ne zaustavlja automatski i kod kojeg se matice kod aksijalnog pomicanja vretena na ovom vrte. Kod ovog su ali poznatog uređaja za automatsko udešavanje kočnica matice na vijčanom vretenu okretljive i pomične samo u jednom smjeru, naime u smjeru umanjivanja prevelikih zračnosti. Ovaj dakle uređaj za udešavanje djeluje samo jednostavno, t. j. on je samo u stanju da umanjuje prevelike zračnosti. Ovaj se uređaj ni nemože načiniti da djeluje dvojno, t. j. ne da se tako preinačiti, da ne umanjuje samo prevelike zračnosti, već da uzmogne i povećati premalene zračnosti. Osim toga djelovanje ovog poznatog uređaja u cilju smanjivanja zračnosti, iz istog razloga nezavisi samo od stapaja zračnosti kočnice, to jest od stapaja, koji kočničin stap mora da prevali kod kočenja, da kočničine papuće preko zračnosti
položi na kotače, nego i od stapaja usljed elastičnosti kočnog motkovlja, tj. od daljeg stapaja kočničinog stapa za elastične popustljivosti kočnog motkovlja dok se na kotače prislonjene kočničine papuče pritišću željenim kočnim pritiskom. Međutim se stapaj usljed elastičnosti mijenja sa kočnim stapajem, pa se je stoga i iz drugih razloga pokazalo poželjnim, da se upliv stapaja usljed elastičnosti na djelovanje uređaja za udešavanje u pravcu smanjivanja zračnosti izluči. Za tu svrhu jednako kao i za to, da se postigne dvojno djelovanje u-ređaja za udešavanje, potrebno je, da se matice na vijčanom vretenu načine aksijalno pomičnima u oba smjera. U tom se je cilju predlagalo, da se matice razrežu na sektove, da se time omogući njihovo vađenje iz njihovih nareza izvan zahvata sa na-rezom vretena, tako da matice kod aksijalnog pomicanja na vretenu sa hrbtima nareza kližu preko hrbata nareza vijčanog vretena. U tom slučaju, gdje se matice ne vrte na vretenu, naravno da uspon nareza ovoga kao ni matica nema važnosti, pa se opredjeljuje lik prema konstruktivnim gledištima. Budući da razrezane matice sa hrbtima svojih nareza kližu preko hrbata nareza vretena, izvrgnuti su nareži jakom izlizanju i uz to se lahko oštećuju.
Svrha je pronalaska stvoriti uređaj za automatsko udešavanje kočnica uvodno o-pisane vrsti, kod kojeg se matice dadu vr-titi u oba smjera, pa su usljed toga na vijčanom vretenu tako pomicave, da djelovanje uređaja za udešavanje u cilju smanjenja zračnosti postaje nezavisnim od sta-
Din 40.—
paja kočnice usljed elastičnosti, da se uređaj za udešavanje može po želji načiniti za dvojno djelovanje i da narez matica ostane uvijek u zahvatu s narezom vretena, usljed čega se izlizanje znatno smanjuje.
Daljnja je svrha pronalaska, da se stvori uređaj za automatsko udešavanje s gore navedenim svojstvima, koji je u svom radu siguran i pouzdan, a uz to jednostavan u konstrukciji.
Pronalazak naznačen je tim, što su između porivne matice na vijčanom vretenu, izrađenom bez automatski zaustavljajućeg nareza, i na kočnoj motki aksijalno pomt-cavim razvodnikom predviđena dijelom dva osna ležaja bez trenja, koja kod kočenja odn. iskopčanja (kočnice prenašaju na porivnu maticu svaka u jednom smjeru kretnje aksijalnog pomicanja razvodnika, a dijelom klizna spojnica, koja suprotstavlja vrtnji porivne matice ograničeni otpor kod prenosa kretanja aksijalnog pomicanja razvodnika na porivnu maticu kod iskopčanja kočnice. Daljnje karakteristične o-znake pronalaska vide se iz slijedećeg opisa nekih oblika izvedbe, odabranih za objašnjenje pronalaska, a prikazanih na priloženim nacrtima.
Fig. 1 prikazuje jedan oblik izvedbe u-redaja za udešavanje u uzdužnom presjeku.
Fig. 2 i 3 prikazuju preinake stanovitih dijelova ovoga oblika izvedbe.
Fig. 4 prikazuje primje smještenja uređaja za udešavanje u kočnom motkovlju.
Fig. 5 prikazuje uzdužni presjek uređaja za udešavanje u drugom obliku izvedbe.
Na nacrtima označuje 1 onaj dio motke, koji je izrađen kao vijčano vreteno bez automatskog zaustavljanja po usponu nareza i ulazi u dio 2 motke, izrađene kao cijev. Dijelovi 1 i 2 motke spojeni su me-đusobom pomoću spojne matice 3, a kraj spojne matice 3 našarafiijena je na vijčanom vretenu 1 porivna matica 4. Obje su matice nerazdijeljene i stoje u stalnom zahvatu sa vijčanim vretenom 1. Oko uređaja za udešavanje postavljeno je uzdužno pomično obočje 5 u obliku cijevi, koje pripada pogonskoj napravi ovoga, a pritisnuto j,e pomoću, između njega i dijela 2 motke, upregnute opruge 6 normalno sa stikom 20 na jednu stičnu plohu dijela 2 motke. 'Obočje 5 sarađuje poznatim načinom pomoću 7 (Fig. 4) sa stikom 8, koji se kod kočenja i iskopčanja kočnice odnosno na motku 1, 2 pomiče, tako, da se kod kočenja, kada kočnica dosegne normalni zračni stapaj, kod njezinog nastavljenog pomicanja uz stiskanje opruge 6 pomakne, a da se kod iskoočanja kočnice po opruzi 6 o-pet odvede, natrag. Radi pomicanja poriv-
ne matice 4 kod ovog natražnog gibnja proviđeno je obočje 5 stikom 9, s kojim sarađuje stični prsten 15, pomicavo i o-kretljivo smješten na porivnoj matici 4, između kojega prstena i stične porubnice 18 na porivnoj matici 4 upregnuta opruga 11 uz umetanje aksijalnog kugljionog ležaja 16 na prstenu 15. Stik 15 sačinjava jedan dio klizne spojnice na trenje, čiji drugi dio sačinjava ^rimbnica 10 na porivnoj matici 4, te se snagom opruge 11 pritišće prema prvoimenovanom dijelu 15 spojnice. Za pomicanje porivne matice 4 dalje od spojne matice 3 kod nastavnog pomicanja kočnice iza kako je dosegnut normalni stapaj zračnosti, sarađuje daljnji stik 14 na oboč-ju 5 sa odgovarajućim stikom, n. pr. sa stičnom priruibnicom 18 na porivnoj matici
4,	pri čem je radi olakšanja vrtnje, koja o-mogućuje nomicanje porivne matice 4, u-metnut aksijalni kugljični ležaj. 16”. Ovaj aksijalni kugljični ležaj 16” može da bude smješten i načinom, prikazanim na Fig. 2 pri čem je na porivnoj matici 4 lahko o-kretljivi stični prsten 19, s kojim sarađuje stik 14 na kućištu 5, smješten između oba kugljična ležaja 16’ i 16”. Doklegod obočje 5 sa stikom 20 nije odmaknuto od odgovarajuće stične plohe na dijelu 2 motke, upire se spojna matica posredstvom aksijalnog ležaja o obočje 5. Ovo se aksijalno podupiranje spojne matice u smjeru povečanja zračnosti, kako je prikazano na Fig. 1, 2 i
5,	može posredovati po kugljičnom ležaju 16’, već predviđenom za porivnu maticu 4, time, što se porivna matica 4, koja je kroz ovaj kugljični ležaj u smjeru povećanja zračnosti aksijalno oduprta o obočje 5, sa svojom prema spojnoj matici 3 okrenutom čeonom stranom naslanja na odgovarajuću čeonu stranu spojne matice 3 pa ovu drži izvan zahvata od stične prirubnice 13 na dijelu 2 motke. Ako se želimo odreći tim u uređaju za udešavanje postignutom ušted-njom jednog kugljičnog ležaja, može se, kako je pokazano na Fig. 3, spojnoj matici dati vlastiti kugljični ležaj 17’ za njezina aksijalna odupiranja protiv obočja 5, Spojna matica 3 proviđena je prirubnicom 12, s kojom, kad počne pomicanje obočja 5 protiv snage opruge 6, kada dakle gore navedeno aksijalno odupiranje spojne matice prestane, dolazi u zahvat sa stičnom prirubnicom 13, čvrsto spojenom sa dijelom 2 motke, čime se spojna matica 3 zatvori protiv vrtnje u smjeru povećanja zračnosti. Spojna se matica kod svoga pomicanja na vijčanom vretenu 1 u smjeru smanjenja zračnosti, koje se pomicanje zbiva vrtnjom opire protiv dijela 2 motke pomoću umetnutog aksijalnog kugljičnog ležaja 17.
Uređaji za udešavanje prikazani su na
nacrtima u položaju, koji zauzimaju, kada je kočnica iskopčana. Kod oblika izvedbe, prikazanog na Fig. 1—3, mora u početku gibanja kočnice u smjeru nasađenja, sve dok vlačna sila, koja nastupa između dijelova 1 i 2 motke, ima da svlada samo pomični otpor kočnog motkovlja, snage opruga 11 dostajati, da sadrži zahvat trenja između prirubnice 10 porivne matice 4 i stičnog prstena 15, da spriječi vrtnju matica na vijčanom vretenu 1 i da povede kočnp motkovlje u gibanju u cilju prisje-danja. Ako je zračnost između kočnih papuča premalena, tj. ako nastupi u kočnom motkovlju kočni nateg prije nego što je obočje 5 pomaknuto po ,stihovima 7 i 8, popusti pero 11, koje stišče spojnicu na trenje 10, 15 skupa, pod rastućom napetosti motke 1, 2, tako da se spojnica na trenje odriješi, odn. po njoj vršeni otpor trenja svlada po momentu vrtnje porivne matice, izvedenom po kočnoj napetosti, te se matice 3 i 4 pod vrtnjom pomiču na vijčanom vretenu i u smjeru povećanja zračnosti. Kada se je dostigao normalni stapaj kočničinog stapa, pa spojna matica 3 kod početka pomicanja obočja 5 dođe u zahvat sa stikom 13, spriječena je daljnja vrtnja spojne matice, a oba se dijela motke 1 i 2 tim učvrste u odnosu jednog prema drugom, pri čem se kočna napetost sa dijela 2 motke preko stikova 13 i 12 i spojne matice 3 prenese na dio 1 motke.
Kod prevelike zračnosti, t. j. ako stihovi 7 i 8 dođu u međusobni zahvat prije nastupa kočnog natega, onda se kod tim prouzročenog i za daljnjeg tečaja kočenja nastavijenog pomaknuća obočja 5 u odnosu prema dijelu 2 motke najprije zapre spojna matica 3 protiv vrtnje tim što se stihovi 12 i 13 dovedu skupa, usljed čega se vijčano vreteno 1 u odnosu prema dijelu 2 motke učvrsti, iza čega kod nastavijenog pomicanja obočja 5 ovo kroz stik 14 pomiče porivnu maticu 4 duž vijčanog vretena na nacrtu na lijevo. Za izvedenje ovog pomicanja matice 4 potrebna vrtnja ove o-lakšava se po kugljičnom ležaju 16”. Spojnica na trenje 10, 15 nema učinka kod pomicanja matice 4 u ovom smjeru, jer stični prsten 15 kod toga gubi svoj zahvat sa stičnom plohom 9 i može se slobodno vrti-ti. Kada se kod pomicanja radi odrješenja kočnice obočje 5 pomakne djelovanjem o-pruge 6 u odnosu prema dijelu 2 motke na nacrtu na desno onda se stični prsten 15 opet uposli za pomicanje porivne matice 4, te se pri tom usljed prilijeganja uz stik 9 zaprječava od vrtnje. U početku pomicanja radi odrješenja kočnice, dok kočni nateg još nije isčeznuo, stisne se kod pomicanja 'opruga 11 malo skupa, tako da spojnicama
trenje 10, 15 može da kliže. Onda se poriv-na matica 4 uz vrtnju pomiče na vretenu, čim je ali kočni nateg isčeznuo, onda dostaje otpor spojnice na trenje 10, 15, da sadrži maticu 4 od vrtnje, tako da pomicanje obočja 5 u odnosu prema vijčanom vretenu 1 prestane, a kod daljnjeg pomicanja radi odrješenja kočnice pomiče se obočje 5 skupa sa vijčanim vretenom 1 u odnosu prema spojnoj matici 3, koja se pri tom vrti na kugljičnom ležaju 7, i u odnosu prema dijelu 2 motke u smjeru smanjenja zračnosti, sve dok obočje 5 nije došlo u svoj ishodili položaj.
Da se mimoiđe potreba, da se .za oprugu 11, koja služi za stiskanje skupa skojni-ce na trenje 10, 15 porivne matice 4, a dosljedno i za oprugu 6 uzme takova jakost, koja bi u svakom slučaju dostajala za svla-dauje i najvećih otpora praznohoda, koji se dešavaju kod teško pomerivog motkovlja, našarafljena je prema obliku izvedbe na Fig. 5 osim porivne matice 4 i spojne matice 3 na Vijčanom vretenu 1 treća matica 21, koja služi povečanju povedne snage kod kretanja kočnice u cilju nas je dan ja. Ova povedna matica 21 previđena je jednako ko i ippriv.na matica 4 spojnicom na trenje, jedan dio 25 ove spojnice na trenje sjedi na povednoj matici 21, i sa drugim dijelom 22, izrađenim kao stični prsten u-pire se povedna matica 21 kod kretanja kočnice u smjeru nasjedanja protiv stika 26 na dijelu 2 motke, pošto je opruga 23, koja služi stiskanju spojnice na trenje skupa, uz umetanje aksijalnog kugljičnog ležaja 24 upregnuta između stičnog prstena 22 i prirubnice 27 ili si. na povednoj matici 21. Opruga 23 može biti tako jaka, da u svakom slučaju dostaje, da i kod teško pomerivog motkovlja svlada kod kočenja najveće otpore praznohoda, koji se mogu pojaviti. Usljed toga se može uzeti opruga 11 porivne matice, a tim i opruga 6 slabijima, a da ne nastupi opasnost nenamje-ravanog povećanja zračnosti, sve ako otpor protiv pomicanja motkovlja kod kočenja dosegne dosta visoku vrijednost. Kod pomicanja u cilju odrješenja kočnice upire se povedna matica 21 protiv dijela 2 motke preko kugljičnog ležaja 28, koji o-lakšava vrtnju povedne matice kod međusobnog pomicanja dijela 1 i 2 motke u smjeru smanjenja zračnosti.
Kako se prikazuje na Fig. 5 može se stični prsten 15 po želji spojiti s obočjem 5 pomoću zaporne naprave, koja shodno može da se sastoji od po sebi poznate spojni-čke opruge 33, koja spriječava vrtnju prstena 15 u jednom smjeru, naime onom, u kojem se vrte na vretenu 1 nasađene matice kod oovećanja zračnosti.
U oblicima izvedbe pronalaska, gore o-pisanim radi objašnjenja, imaju automatski uređaji za udešavanje dvojno djelovanje, tj. oni ne samo da smanjuju prevelike zračnosti, već i povećavaju zračnosti, ako su one premalene. Potonji je učinak uvjetovan tim, da se spojna matica 3 obočja 5 drži izravno ili neizravno po porivnoj matici s njenom stičnom prirubnicom 12 izvan dodira sa stičnom prirubnicom 13 na dijelu 2 motke, sve dok kod nasađenja kočnice kočničin stap nije prevalio dio stapanja, koji odgovara željenim zračnostima. Ako se odustane od toga, da se spojna matica 3 drži izvan dodira sa stikom 13 na dijelu 2 motke za jednog dijela stapaja kočničinog stapa kod kočenja, tako da spojna matica 3 za ovog kočnog stapaja prileži uz stik 13 na dijelu 2 motke, onda uređaj za udešavanje djeluje jednovito. Premda je u najviše slučajeva poželjno, da se ima uređaj za udešavanje sa dvojnim djelovanjem, nije pronalazak na to ograničen, jer su bitne karakteristike pronalaska-i u tom slučaju upotrebive i koristne, ako se uređaj za u-dešavanje učini sa jednovitim djelovanjem.
Patentni zahtjevi:
1.	Uređaj za automatsko udešavanje kočnica, osobito kočnica željezničkih vagona, sa dvodjelnom kočnom motkom, čiji se jedan dio sastoji od vijčanog vretena pomerivog odnosno na drugi dio, na kojem je vretenu smještena dijelom spojna matica, koja obavlja kod kočenja spajanje dijelova motke skupa, a dijelom porivna matica, koja je na vijčanom vretenu aksi-jalmo pomeriva pomoću razvodnika, aksi-jalno pomerivog na kočnoj motki, pri čem je razvodnik namješten, da bude u odnosu prema drugom dijelu motke kod kočenja pomeren u jednom smjeru, a kod od-rješenja kočenja u drugom smjeru, naznačen tim, da su između porivne matice (4) na vijčanom vretenu (1) izvedenom bez automatski zaustavljajućeg nareza, i na kočnoj motki (1, 2) aksijalno pomerivog razvodnika (5) proviđena dijelom dva ak-sijalna ležaja (16”, 16’) bez trenja, koja kod kočenja odn. kod odrješenja kočenja prenašaju svaki u jednom smjeru aksijalno pomeranje razvodnika (5) na porivnu maticu (4), dijelom spojnica na trenje 10, 15, koje kod prenosa gibanja aksijalnog po-meranja razvodnika (5) na porivnu maticu (4) kod odrješenja kočenja suprotstav-
lja vrtnji porivne matice (4) ograničeni otpor.
2.	Uređaj za automatsko udešavanje prema zahtjevu 1, naznačen tim, da je spojnica na trenje smještena na samoj porivnoj matici (4), i da se sastoji od na ovoj načinjene prirubnice (10) i od stičnog prstena (15) aksialno pomerivog i okretlji-vog odnosno na porivnu maticu, koji se prsten pomoću opruge (11) posredstvom aksijalnih ležajeva (16”, 16’) bez trenja ili jednoga od njih pritišće prema porivnoj matici (4), a saraduje sa stikom (9) smještenim na razvodniku (5) za povedenje porivne matice (4) u gibanju za pomeranje razvodnika (5) kod odrješenja kočenja.
3.	Uređaj za automatsko udešavanje prema zahtjevu 1, naznačen tim, da se razvodnih (5) u položaju, koji odgovara od-rješenoj kočnici, spojnu maticu (3) bilo neposredno ili posredno kroz porivnu maticu (4) podupire aksialno u jednom smjeru i time drži spojnu maticu izvan zahvata od stika (13) na drugom (2) dijelu kočne motke, koji inače sprječava kod kočenja vrtnju spojne matice na vijčanom vretenu (1) u smjeru povećanja zračnosti.
4.	Uređaj za automatsko udešavanje prema zahtevima 1—3, naznačen tim, da je radi povećanja povedne snage između dijela (2) motke i vijčanog vretena (1) kod nasađenja kočnice na vijčanom vretenu (1) našarafljena treća matica (21), koja se nalazi između dva stika na dijelu (2) motke, pa se u jednom smjeru upire o jedan od tih stihova preko spojnice na trenje (22, 25, 23), a u drugom smjeru o drugi stik preko aksialnog ležaja (28) bez trenja.
5.	Uređaj za automatsko udešavanje prema zahtjevima 1-—4, naznačen tim, da je spojnica na trenje (22, 25, 23) treće matice (21) izgrađena na sličan način kao spojnica na trenje porivne matice (4), pri čem je ali opruga (23) na trećoj matici (21), koja služi za stiskanje spojničkih dijelova skupa, znatno jača od odgovarajuće opruge (11) na porivnoj matici (4).
6.	Uređaj za automatsko udešavanje prema zahtjevima 1 i 2, naznačen tim, da je stični prsten (15) sa razvodnikom (5) aksijalno pomerivim na kočnoj motki (1, 2) spojen pomoću zaporne naprave, pret-postavno pomoću u jednom smjeru djelu-juće spojničke opruge (33), koja sprječava vrtnju stičnog prstena (15) u ovom smjeru, u kojem se vrte matice (3, 4) kod povečanja zračnosti.


Ad pat. br. IbO 47
9fl6'l. 'P zpp/'4 IS p
i8 i&v,*3 '7' ia 3
3


I
s
X

29
O
ПШШ

e
Ad pat. br. 16047
F’/G S
// /6 20
1Г 25










V"'T-
f
j '^рђт*, ■


/