God. XI. Ljubljana, 15. novembra 1929. Broj 22. Fožtarina plaćena u gotovu ©KOLŠKI ORGAN JUGOSLOVENSKOG SOKOLSKOG SAVEZA % Izlazi svakog 1. i 15. u mesecu. - Godišnja pretplata 50 Din. - Uredništvo i uprava u Ljubljani, Narodni dom. • Telefon ured. 2543. - Račun pošt. šted. 10.932. - Oglasi po ceniku Svaki pretpiatnik neka upravi našeg lista odmah javi svaku eventueinu pramenu svoje adrese, da se omogući redovno dostavljanje lista. Ljubljana, 15. novembra 1929. U »Evropskim Razgovorima«, koji izlaze na nemačkom jeziku u Pragu (»Europaische Gesprache«), raspravlja Harald E. Roos o medusobnim odnos šajima Italije i Jugoslavije na Jadranu. Pisac osobito prikazuje u svom član-' ku lepi razvitak jugoslovenske obale te kaze: »Danas, deset godina nakon preokrenutog reda u zapadnoj Evropi, može se napredak jasno ustanoviti. Usprkos unutarnje političke krize, ko« ja je svršena 6. januara, dobila je ju* goslovenska državna misao toliko jak koren, da o kakvom rascepu ne može biti više govora. Vanjsko«politički stap« lja se jugoslovenski narod u složan blok sa jedinstvenom voljom. Posle« (iiee mirovnih ugovora postale su ka« tastrofalnog uticaja za gradove Trst i Rijeku, koji su pod austro«ugarskom vladovinom rapidno rasli. Osobito Ri« jeka sasvim je mrtva, medutim je Su* šak kao jugoslovensko pristanište do« bio veliku važnost. Gospodarsko te« žište Dalmacije pomaknulo se privre« meno u Split — to je kretanje, koje još nije zaključeno te če se dalje na jug nastaviti. Životni su uslovi Dalmacije dakle naj po vol j ni ji, što ih možemo za« misliti.« Tako prosuduje položaj u našo j zemlji objektivni pisac, a sused naš nema lepe reči za nas i o nama. Zašto? Zato, jer ima politički fanatizam slepe oči pa mu je svako trezveno proma« tranjc onemogučeno. Gde govori strast, tamo šuti pamet. Naš čovek može da se ljuti gledom na klevete, koje ba« caju naši neprijatelji na naš narod i na našu zemlju. To je sasvim prirod« no, jer ko sramoti moju majku, ja ču da ga-kaznim kako god najizdašnije mogu. A klevetu neču vračati kleve« toni, nego ču da pozitivnim, radom na pridizanju sviju snaga u narodu i zemlji povečavam vrednoče našeg mo« ralnog i materialnog kapitala. Mi jugoslovenski Sokoli stojimo na tom zdravom temelju nacijonalnog i pozitivno stvarajučeg dela pa bez nas ne bi bilo na našoj obali onoga napret« ka i razvoja našeg gospodarstva, ko« jega vidi objektivni tudinac. Naša brača, koja rade u našoj organizaciji i koja zauzimlju odgovorna mesta u javnom privrednom ili kulturnem ži« votu, provadaju u realnost to, što smo kazali na svom II. saboru: oni rade n cilju, da se provede moralno, fizičko i duševno obrazovanje naroda. To je uticaj naše sokolske svesti, naše mo« ralnosti i našeg poštenog, otvorenog mišljenja na čitav život, jer se jugo« slovensko Sokolstvo ne može odreči prava, da utiče na izgradivanje i učvr« ščivanje te naše države, koju je po« magalo graditi ne samo svojim ideja« ma nego i krvlju svoje najbolje brače. Od Sušaka dalje dole' do Bojane uz svu obalu i po svim ostrvima našeg Jadrana imaju naše župe Cetinje, Mo« star, Rijeka«Sušak, Split i Šibenik raz« vrstana svoja sokolska gnezda, u ko« jima se vaspitaju naša brača i naše ■ sestre u slobodne i svesne gradane. Ova sokolska gnezda — to su naše kasarne dobrovoljaca, koji su sprem« ni, da svaki cas čuvaju i brane samo« stalnost i svetost domovine. To su si« novi i kčeri sunca, kamena i mora, zato su svetli i jasni u svojim dušama! zato su kremeniti u svojim značajevi« ma, zato su vedri, gipki i smeli u svo« jim nastojanjima. Naša jadranska obala i naši otoci zbijeni su u nepro« dornu tvrdavu, koju sačinjavaju žive grudi i žuljave, junačke pesnice naših jugoslovenskih Sokolova. Od tog zida, u kome plamti vatra domovinske lju« bavi, odbija se več sama misao svakog naseg neprijatelja, koja bi možda htela, da nade mesta na našoj zemlji. Saču« vaj Boze, ako bi hzicka moč nagrnula na ta j živi zid () ubila bi se od njega kao što sc val odbija od obalne kli« sure. A što znači najviše, to jest, da je sve to, sto vec ucinismo u ocuvanjc samostalnosti naše zemlje i našeg mo« ra, učinj.eno iz vlastitih snaga bez ika« kve vanjske pomoči, prečesto puta usprkos smetanja našeg rada. A jer radimo i živimo jugoslovenski Sokoli pošteno, jer naš rad ima uspeha, zato smo uvereni, da če naša stvar pobediti u čitavoj zemlji, koju bi morao da provejava sokolski, duh radinosti i požrtvovanja, kako bi bila sva naša domovina jedan j edinstveni dom so« KARLO PARZER (Zagreb); Problemi sokoiskog bratstva. Najcdnostavniji način shvačanja sokoiskog bratstva je medusobni naziv i«! Iz tog naziva črpano ldcju brat« stva tc gledamo u njemu odraz sokol« ske demokracije, koja proizlazi iz njegove vanjske forme. U dublje raz« matranje o značenju i nameri tog medusobnog naziva, koji ima da pred« stavlja vanjski znak našeg bratstva, se ne upuštamo. Bratstvo nije ono, što je na je« ziku, nego ono što je u srcu i u duši! Mi smo uvereni, da je dovoljan taj vanjski znak, da u medusobnom odnošaju naglasimo svoj obligo do ideje pravog sokoiskog bratstva. Sokolsko bratstvo, koje proizlazi iz medusobnog tikanja, zajedničkog sokoiskog života i rada ot.vara nam put do medusobnog upoznavanja du« ševnosti, poštovanja i u glavnom do izlučivanja samo«čovečnosti iz poje« dinca. Otvara nam pogled od čoveka do dela, do stvaranja tc ujedno po« stavlja sva iz tih činjcnica proizlazeča fakta na princip demokracije i odstra« njivanja svili staleških pregrada. U toj vezi dolazimo do zaključka i do spoznanja od kolike vanredne važnosti je problem pitanja sokoiskog bratstva od svoje vanjske forme pri« kazivanja pak do najmanjeg detalja, koji je usaden u čovečoj duševnosti. Nakon dubljeg razmišljanja razu« mečemo, da sokolsko bratstvo ne predstavlja danas samo sredstvo za što brže, lakše i potpunije postizava« nje naših ciljeva u smeru teIesno«kul« turnog i duševnog vaspitanja pripad« nika naše organizacije, nego pred« stavlja takoder drugi problem od pre« velike važnosti za današnje doba: pro« blem čoveka — socialno privredni problem pojedinca. Mi smo i suviše ušli u ono naše temeljno pravilo: »Pojedinac ništa, celina sve!« Izgubili smo pravi smer značenja tih reči tc ih upotrebljavali u svakoj prilici takoder u slučajevima, gde su se tragično sukobile sa znače« njem prave sokolske ideje i najoset« Ijivijom stranom ,čoveče čuvstvenosti — sa njegovim socijalnim i materijal« nim položajem. Promisiimo jedanput pravu svrhu našeg opstanka kao organizovane so« kolskc jedinice. Postoji li organiza« cija radi nas ili obratno mi radi nje? Jedan ili drugi biče uveren, da jc mo« guče pravilno i jedno i drugo ili pak če drugi ogorčeno izraziti svoje čud«« nje, tobože, kako je upšte moguče da sc kod ovako idealnih principa, koje zastupa Sokolstvo, nade čovek, koji postavlja ovo pitairje. Fakat j c, bračo i sestre, ukratko: da postoji organizacija radi ljudi a ne obratno! Bitnost organizacije je da« kako ljudski život i sve največc svet« ske organizacije postoje jedino radi čoveka, bilo da unapreduju njegov telesni i duhovni razvitak bilo da olakšavaju njegov socijalni položaj. Ovakva je i sokolska organizacija. So« kolstvo pruža ljudima telovežhom sredstva za unapredenje i učvrščenje zdravlja te stvara time temelj za po« stizavanje što boljeg socijalnog polo« žaja. Zdravijo i' snaga najveca su po« magala za dobar socijalan položaj po« jcdinca. Ova činicnica sigurno je veliko priznanje Sokolstvu. Možemo ali, bračo, postiči još više a to je naša dužnost. Upravo paralele, koje otvara pra« vo razumevanje sokoiskog bratstva, ona su sredstva, sa ko jima možemo postiči još više nego sa samim izva« danjem naših sokolskih pravila. Ako srno brača u Sokolstvu brača smo i u privatriom životu. Nismo bra« ca samo na papiru več i prava brača u srcu. Udružimo sa sokolskim pravili« ma čovdča pravila. Sokolstvo sa svojim principima predstavlja demokratsku vanstalešku organizaciju, u koju može svaki pri« stupiti. Na ovaj način udružili smo poti svojim krovom ljude od najnižeg do najvišeg, od najgoreg do najholjeg staleškog i socijalnog položaja. Mogu li u istinu osetiti u srcu pravdu do onog istinskog bratstva^ dok vidim uz sebe, koji sam moguče socijalno jak, čoveka, koji je u teškoj borbi za svo« ju socijalnu eksistenciju te uz tu bor« bu još zadrži u sebi ideale za nešto više i plemenitijo — za zajednicu? Mogu li biti zadovoljan sa sokolskim bratstvom, ako sam ja sit a moj so« kolski brat gladan? Mogu li biti ve« sco, dok je' brat žalostan, žalostan radi poteškoča života, koje možda ja ni ne poznajem. te usprkos torne ustraje sa mnom u istom redu? Ko je veči idealista —- ja ili on? Odgovor svakome je jasan. Bračo, nije najviše zaslužan onaj, koji najviše učini za ideju, več onaj, koji za nju najviše žrtvuje! Žrtvuju ljudi čak i svoje zdravlje a time svoj život, ali umiru neopaženi i otpadaju od našeg tela kao mučenici svojih soeijalnih nepri« lika, koje su udružene sa nepokolebi« vim idealizmom i verom u našu za« jednicu. Bračo, ovde je naš veliki problem, naša budučnošt i naša nova sila. Udružimo sa pravilima organizacije pravila čoveka, opetujem još jedan« put, i naš fad biče potpun. Poznavati treba bratstvo i ljubav do bližnjega ne samo sa stanovišta sokolskih pravila nego i sa stanovišta čovečnosti tc lakšati jedan drugome njegov socijalni položaj prema svo« jim snagama. Opredeliti treba u Sokolstvu uz probleme telovežbe, prosvete, demo« kratizma itd. takoder i socijalno«pri« vredni problem pojedinca te postaviti problem sokoiskog bratstva na ovaj veliki temelj čovečanstva. Na pitanje nckog stranog novi« nara, šta misli o nacijonalizmu odgo« vorio je Masaryk: »Tcško je govoriti o nacijonaliz« mu čoveku praznog stomaka, a još teže je tražiti od njega nacijonalnu svest.« Komentar nije potreban. Nije li dužnost one brače u našim redovima, koji su socijalno jači te zauzimlju vi« ši in odlučujuči staleški položaj da se u prvom redu pobrinu za pobolj« šanje soeijalnih prilika one brače, sa kojom žive i bore sc za zajedničke ideale? Zajednica, zajcdnica, bračo i se« stre! Sada smo pravilno shvatili ovc reči. A gde može biti veča zajednica i ljubav do bližnjega nego upravo u potpunom razumevanju najosetljivi« jih strana čoveče čuvstvenosti, a to je u današnje doba socijalni položaj sva« kog pojedinca! Neka osetc pojedinci, brača, se« stre, članovi naše organizacije, da su u istinu naši i da nismo vezani jedan na drugoga samo sokolskom idejom nego takoder srcima i čuvstvima. Naš novi problem neka hude usa« vršavanje naše velike sokolske ideje, koja neka postane na ovaj način još više narodna, nego što jc bila dosada! Neka još jače razgrana korenje ova ideja u rodenoj grudi! Neka ona ulije nojedincima podvostručenu ljubav do bližnjega i pojača njegovu životnu snagu, kako bi mi svi prema svojim snagama radili u smeru onih velikih ideja iiarodnog preporoda i rchabili« taci je, koje zastupa sa svom ljubavlju svaki pravi rodoljub. — Ta naš put isti je — put k čovečanstvu! kolskog bratstva i sokolske pozitivne delatnosti. Kad su nas gušile tude vlasti, kad je lav svetog Marka držao svoju šapu na Gunduličevoj zemlji, onda je vijo« rila po svetu legenda o veličini i slavi nekog tudeg imperija. Pa ako bez ikakvog tendencioznog nastroja gleda« mo u budučnošt, naslanjajuči sc na rad svakoga za sve i sviju za svakoga, moramo kazati, da nema sumnje o našem svestranom napretku, kad us« merimo svi sve svoje snage ovako, kako to čine naša brača jadranski stra« žari: za veličinu i slavu jugoslovcn« skog imperija! U Jugoslaviji nc može biti urede« nog državnog i kulturnog života bez saradnje naše sokolske brače, koja nc traže ništa iznimno za sebe, a koja stavljaju svoje zdravlje i svoj rad u službu naroda. Pa i onoga dela naro« da, čijem jednom sinu piše smrtnu presudu — sokolsko pero! To treba da naglasimo i tom prili« kom, kad govori spolnji svet o na« pretku i razvitku naše zemlje, koja ne može i ne sme zaboraviti, da siže sokolska ideja u temelje države i da je svaka duša, koja jc zadojena tom ide« jom. fanatička u domovinskoj ljuba« vi. Fanatička jc, ali slepa nije! Ne zaboravite sokolskih radnika! Trebali smo ih, trebamo ih i trebače« mo ih! m Slike sa krsta 28. pešad. puka imenom Tyrša i FUgnera 28. oktobra 1929. u Pragu. „Peši pluk 28 Tyrše a Fiignera“. O tom značajnom krstu 28. praš« kog pešadijskog puka, koji jc odlukom prezidenta bratske republike Čehoslo« vačke br. T. G. Masaryka, upravo na dan čehoslovačkog narodnog praznika oslobođenja primio imena osnivača so« kolskih, pisali SmO ukratko več u prošlom broju. Danas želimo naše članstvo upoznati sa samim svečanim činom i proslavom toga krsta. U ponedeljak 28. oktobra ujutro u 8 sati skupili su se na istorijskom Starogradskom trgu 28 pešadijski puk,, zauzevši dve strane, Sokolstvo za« uzevši treču i legionari, skauti, strelci itd. zauzevši četvrtu stranu prostra« nog trga. Sokoiskog članstva bilo je 2466, od cega 353 članice, dakle preko 2100 članova. Prvenstvo jc odnela žu« pa Praška, koja je učestvovala sa 464 člana i 85 članica. Sokolskih glazba bilo je 16 zastava 50, jahača 43. Pre« ma ovim brojevima vidimo, da jc So« kolstvo bilo vrlo časno zastupljeno na toi krasnoj svečanosti. Medu odličnicima na uzvišenom orostoru bili su načelnik ČOS br. dr. Vaniček, br. dr. Weigncr kao zastun« nik Karlove univerze, primator grada Praga br. dr. Karel Baxa, u pratnji taj« nika ČOS br. dr. Urbana nalazila se i sestra Renata Tyršcva, kojoj je bila za današnji dan poverena najlepša zada« ca, naime, na priveže vrpcu ČOS sa Tyrševim geslom na slavnu pukovsku zastavu, a i čitav niz drugih zvaničnih gostiju i predstavnika. Na čelu Sokol« stva stajali su staroste sokolskih sa« veza učlanjcnih u Slovcnskom Sokol« stvu i to brača Zamoyski, dr. Vergun i Gangl. Preostali, deo trga i pokrajne ulice napunilo je gradanstvo. U ¥;9 stigao je ministar narodne odbrane g. dr. Viškovsky, koji je pre« gledao čete 28. puka, Sokolstvo i osta« le organizacije. Iza toga popeo sc na govornicu i objavio dekret prezidenta republike, kojim se krsti 28. puk u »28. pešadijski puk Tvrša i Fiignera« i održao krasan govor o veličini i zna« čenju sokolske misli, naročito s obzi« rom na narodnu odbranu i gajenje gradanskih vrlina. Čestitao je puku, koji može biti ponosan na ovo odliko« vanje. Gospodinu ministru zahvalio je na odlikovanju komandant 28. peša« dijskog puka Tyrša i Fiignera gcncraT« štabni pukovnik br F. Krupička ovim rečima: Gospodine ministre narodne od« brane! Velika je čast za dvadesetosmi puk, da nosi imena slavnih osnivača sokolskih Dr. Miroslava Tyrša i Jindri« cha Fiignera, prvih boraca ideje za oslobodenje, kojima je harmonička sa« vršenost telesna, duševna i čudoredna bila sredstvom za postignuče cilja i čežnje našeg naroda — njegovo oslo« bodenje. Tyrš i Fiigner dozvali su Sokol« stvo k životu, da bi svoj narod teme« ljito priprcmili telesno, za one časove, čiju mogučnost su naslučivali čutke, ali zato tim ozbiljnijc. Reči i citati Tyrševi: »Samo zdrav narod, je narod za odbranu« i »Oružje u svakoj pesnici«, pripremili su srca čeških vojnika za svetski rat, dali su nam Zborov, Bachmač, Sibiriju, Arras, Terron, DosssAlto, dali su nam današ* nju slavnu godišnjicu dana vaskrsenja, »28. oktobar«. Kad zagrmi ratna pesma i zaleprša zastava nad nama — za slavnu uspo« menu osnivača velike misli sokolske, čija imena današnjim danom moj puk nosi — »Mi vojnici Republike pod njimc ratujuči, nikad bojišta izgubiti ne« čemo!« Iza toga jc ispred čehoslovačkog Sokolstva govorio zam. staroste ČOS br František Mašek, naglasivši veliku važnost, Sokolstva i Tyrševog gesla koje če primiti pukovska zastava tra« kom ČOS. I ovde je došlo do najdir« Ijivijeg trenutka. Sestra Renata Tyr« ševa«Fugnerova, ta plemenita žena, ko« ja je svojim bičem i životom spojila >ya velika dva naša muža Tvrša i Hignera, pristupa spuštenom pukov« skom barjaku i uz pomoč br, Schvvarza veže vrpcu čehoslovačke Obce Sokol« ske, koja nosi Tvrševo geslo »Klesnout neb d os pet!« »Pasti ili postiči!« Ovo geslo, bolje rečeno prva polovina ovo« ga gesla, jer ono glasi: »Pasti ili postiči — sve ili ništa!«,' izrekao je Dr. Miro« slav Tvrš pre 60 godina. kad je austrij« ska vlada zabranila osnivanje saveza sokolskih društava te dopustila samo ograničenu javnu vežbu i to bez po« vorke. Tom prilikom je Dr. Miroslav I yrš u sjajnom i u istinu revolucio« narnom govoru 19. juna 1868 rekao: »Ko jc uveren, da ima pravo, tome ne dolikuje da prima milosti. Kad ne sme biti §leta, neče biti ni javne vežbe. — Pasti ili postiči — sve ili ništa!« Sokolstvu jc na pozdravu i daru zahvalio komandant puka, u prekras« nom govoru. Ispred jugoslovenskog Sokolstva privezao je na pukovsku zastavu traku Jugoslovenskog Sokoiskog Saveza sta« rosta br. E. Gangl, a za poljsko i ru« sko Sokolstvo čestitali su puku br. Za« moyski i br. Vergun. Svečanost bila je zaključena sviranjem jugoslovenske i čehoslovaške himne. 28. ,puk ČOS i Savez Slovensko Sokolstvo položili su pre podne toga dana cveče na grob osnivača sokolskih na olšanskom grob« lju. Isto tako bila je odana počast sve« i>a Sokolstva i pred kipom i pločom Tvrševom u Tyrševom domu. U 2 sata bio je prireden ručak za oficire 28. puka i ostale uzvanike. Pri« likom obeda palo je nekoliko dobrih i oduševljenih govora tako na pr. od br. F. Mašeka, koji je nazdravio presiden« tu, g. ministar Viškovsky Sokolstvu te brača Zamoyski, Verdun, Gangl, sestra Mala, primator Baxa i br. Štepanek, koji je nazdravio palim Sokolima. Za sve govore i čestitke zahvalio se ko« mandant puka br. Krupička. Sa svečanosti poslan je zahvalni brzojav prezidentu republike i starosti COS br. dr. Scheineru. Tako je zaključeno ovo retko slavij e, koje je tako usko povezalo bratsko čehoslovačko Sokolstvo sa bratskom čehoslovačkom vojskom. Jugoslovensko Sokolstvo ne može ništa drugo od radosti, več samo klik* nuti iz iskrene i bratske duše: Da živi 28. pešadijski puk Tyrša i Fiignera! Od bratske ČOS primili smo sle* deči dopis: Predsedništvo ČOS vrši vrlo rado svoju milu dužnost, kad si dozvoljava ovime da Vam najuljudnije zahvali za ljubazni dar za vrpeu na zastavil 28. pešadijskog puka Tyrša i Fiignera. Vaša jugoslovenska vrpea biče ne sa* mo najkrasniji ures o ve pukovske za* stave, več če biti i najsnažnijim na* pitkom bratstva obih naših prijatelj* skih naroda. Ponosni smo na tu vezu i na so* kolski udio u njoj i uveravamo Vas, da na to nikada zaboraviti nečemo. Na zdar! Predsedništvo ČOS. L Sletska kancelarija: Beograd, Terazije, Palata Izvozne banke (II. sprat) Poruka sletskog odbora svim zupama Bratska župo!1 i društvima. Glavna godišnja skupština Jugo* slovenskog Sokolskog Saveza održana u. Kragujevcu 1928. godine zaključila je, da se godine 1930. priredi II. jugo* slovenski svesokolski slet u Beogradu. Poslednji, I. jugoslovenski sve* sokolski slet, bio je god. 1922. u Ljub* ljani. Taj je slet bio veličanstveno delo, ali II. jugoslovenski svesokolski slet ne samo da ne sme zaostati za ovim, več ga mora nadvisiti. Naročiti sletski odbor, formiran od ponajboljih sletskih radenika, do sada je posvršavao prve i glavne poslove, a sada četrnaest sletskih sek* cija neumorno rade da razrade i or* ganizuju svaku pojedinu potankost. Naš II. jugoslovenski svesokolski slet mora da bude divna manifesta* cija naše nacijonalne i sokolske misli, koja se ispoljava u potpunom držav* nom i narodnom jedinstvu. On treba da pokaže, da propadaju sve razlike medu nama u našem narodu, da po* kaže kako je Sokolstvo prebrodilo sve one sitne zadjevice, koje su toliko kočile naš narodni napredak. Ovim baš sletom pokazačemo da je Sokol* stvo večno živo, da je njegov poziv najuzvišeniji, a to je vaspitanje na* roda u duhu tradicija naših predaka do največeg savršenstva. Naročito u školske i naraštajsko* sokolske dane naš slet neka pokaže kako Sokolstvo odgaja sadašnje gene* racije zato, da se osposobe za brani* oce i zaštitnike potpune i neograni* čenc slobode naroda i domovine. A onda, II. jugoslovenski sveso* kolski slet biče i opet jedna od onih veličajnih manifestacija, na kojoj če doči do podpunog izražaja naše pot* puno slovensko bratstvo. Imačemo veliku radost, da na ovom sletu u ogromnom broju, od desetak tisuča, pozdravimo čehoslo* vaeku braču, da vidimo njihov rad i u uzornom nastupu njihov napredak. Njihovo učestvovanje i njihov nastup povisiče sjaj našega sleta. Več danas nadahnjuje nas veliko veselje nad činjenicom, da čemo na sletu u hiljadama pozdraviti braču Po* ljake, koji po prvi put dolaze k nama u tako impozantnom broju. Uzvrati* čemo im ljubav i hvalu za ono, što su oni nama učinili za svog ovogodišnjeg sleta. Ujedno če nam biti časna duž* nost, da pozdravimo i braču ruske So* kole, koji če takoder u jednom veli* kom broju pohrliti na naš slet, a po* krliče da se ovde na slobodarskom du, kao na žrtveniku večne i svete vatre bratstva i ljubavi ogreju, kako bi lakše snosili svoje patnje daleko od svog doma, spremajulči ,svoje sile i naraštaj za momenat kada če ih do* movina pozvati, da se vratc na kon* struktivno delo. Puni smo oduševljenja pred stvarnošču da čemo pozdraviti i našu najmladu sokolsku braču iz dične nam srpske Lužice. Pozdravičemo ove heroje, koji poput otočiča u german* skom moru izdržavaju tešku borbu za rodenu grudu i materinju reč. A vrhunac sve te radosti biče onaj čas, kada čemo bratski stisnuti brat* ske desnice predragoj nam brači iz daleke Amerike. Doči če u stotinama, rloči če da vide svoju braču, da poho* de rodenu grudu, a taj njihov pohod dače sletu naročito značenje. Nama jugoslovenskim Sokolima, nama, koji se kupimo u našim sokol* skim župama, za ovaj slet nameče se prva i največa zadača. Naše geslo rada mora biti, da na narednom II. jugoslovenskom sveso* kolskom sletu nastupimo u što večem nom broju prisutvovati sokolskom slavlju, mora jugoslovensko Sokolstvo preti čitavom našom i ostalom sloven* skom javnošču pokazati svoju moč i veličinu. Ova naša moč i veličina neka jas* nije nego sve reči pokaže kako jugo* slovensko Sokolstvo vrši svoju zada* ču i kako sve naše redove provejava čista sokolska misao bratstva, jedna* kosti i slobode. Mi jugoslovenski Sokoli u ovc naše velike dane moramo p.rodičiti svoje ime i svojim nastupima poka* zati da je naša sokolska težnja za re* lesnim i moralnim usavršavanjem na* roda prešla u stvarnost, da je ona pro* žela naše jugoslovensko žile i mišiče, našu dušu i srce. Sletski odbor, koji se obrazovao u Beogradu, a u kome marljivo sara* duje 14 sekcija poziva svu braču i sve sestre, da sa napetim i udvostručenim radom pripravlj/iju II. jugoslovensku olimpijadu. Svako odlaganje jc štetno! Od* mah na posao! Vlastite snage moramo doterati do potpunog savršenstva, a to je moguče samo sa jednim sred* stvom: neumornim i ustrajnim radom. U vežbaonice! Ovamo zovemo ne samo braču i sestre, koji več sada sa* vesno vrše svoju zadaču, več je naš poziv upravljen svoj onoj brači i se* strama, koji se još drže po strani te se nečkaju, da udvostruče redove pra* vih sokolskih radenika! Naš poziv upravljamo svima zajedno i svakome broju, kako na javnim vežbama, tako u svečanoj povorci i na svim ostalim sletskim priredbama. No ne samo u večem broju! Več samo delo mora biti takovo, da poka* že naš vidan napredak i porast. Mno* gima če se činiti, da je slet još daleko, ali takvima dovikujemo, da je rad ogroman, da je vreme kratko, pa da se traži divovskih snaga, da se svlada sav posao. iPrve priprave društava neka za sada budu u tome, da brača i sestre, naraštaj i deca, u punom broju poha* daju društvene časovc, pa da udvo* stručenom snagom i brigom, ustrajno* šču i energijom obavljaju svakodnev* ni sokolski rad, da se društva pobrinu kako bi se broj vežbača i .članova po* visio. Na taj način postaviče se pi-vi i najbolj i temelj kasni jem sletskom radu. Budemo li tako ustrajno vršili svoju uzvišenu zadaču, da domovini odgojimo muževe zdrava tela i čelič* na značaja, onda čemo moči bez brige i vedra čela da stupimo pred sud svo* ga naroda, da mu položimo račun o svome radu i napretku, te da osvoji* mo nove pobornike za svetu stvar so* kolsku. Bračo! Radite i raditc! Pokrenitc naše sokolske redove! Pokrenite širo* ke mase naroda, jer na naš slet zovc* mo čitav narod, da on bude svedokom našega rada, da on u bratskom kolu slovenskih naroda, a preko nas, obno* ,vi i učvTsti stare veze iskrenog brat* stva i ljubavi. Bračo! Dodite, ne u što večem broju, več u potpunoj spremi. Ovdc u prestonici dočekače vas otvorenih grudi i puna srca, jer ovde imade lju* bavi i razumevanja za sokolsku braču! Da vaš rad oko organizacije sleta bude što bolji, da bi se posao što bržc odpravljao i u svakom pogledu odgo* varao sletskim potrebama, uredili smo naročitu »Sletsku kancelariju«, koja se nalazi u Beogradu — Terazije — Palata Izvozne Banke II. sprat. U toj kancclariji osredotočičemo čitav rad, u njoj več danas večaju svakodnevno sve sletske sekcije, u njoj je več danas kao u košniei, gde se skupljaju brača i sestre, da se sta* ve u službu svete sokolske stvari. Pa i vi zato u buduče u svim slet* skim poslovima bilo kakve prirode obračajte se na kancelariju, koja če poslovati brzo i tačno. Obavcštavajtc nas, pitajte, odgo* varajte, predlažitc, jer samo tako če sletsko delo biti potpuno, onakvo, kakvo mora biti, pošto je sokolsko. Eto to je naša prva reč, prva po* ruka vama!'Primite je iskreno i brat* ski, kako smo je i mi vama uputili. Shvatite veličinu rada, shvatite, da j c to delo celokupnog našeg Sokolstva, da je to delo svakog pojedinog Soko* la i Sokolicc, pa zato svi na rad, neka nam ovi meseci do sleta budu mobili* zaciona priprava za onaj svečani sun* čani dan. kada če beogradskim ulica* ma zatrubiti naše trube. zalepršati bar* jaei, naveštavajuči čitavom Sloven* stvu, da zagrljena slovenska brača na prestoničkom istorijskom tlu slave triumf pobede sokolske misli! Bratsko društvo! 1 Sletski odbor razaslao je svim župama i društvima pozive, koje do* nosimo u celini. svim sletskim poslovima. Poslovanje biče brzo i tačno. Zato nam pišite, pi* tajte, obaveštavajte, predlažitc, bu* elite sa nama u stalnom kontaktu, pa če rad na velikom delu krenuti sretno napred do slavnog izvršenja! Završavamo! Završavamo mol* bom, da skupite sve svoje sile, da po* krenete sve energije, da poduzmete sve u duhu ove poruke, jer uvereni smo da čemo ovim putem doči do po* bede naše misli! Zdravo! SLETSKI ODBOR. Dura Paunkovič, predsednik. Branko Živkovič, tajnik. Saopštenje Saveza Nastavnika Gimnastike za slet školske omladine. Meseca juna 1930. god. slaviče jugoslovensko Sokolstvo veliko slav* lje, jer toga meseca održava sc veliki II. jugoslovenski svesokolski slet, koji se deli u školske, vojničke, sokolsko* naraštajske i sokolske dane. U ove svečane dane, kada če u našu prcstolnicu nagrnuti brača i sestre iz sviju krajeva divne nam domovine, kada čc sc na naš jug sletiti Sokoli sa severa, kada če naš narod u ogrom* napose! Ne tražimo ništa nemoguče. Ko imade volje, taj imade i snage! Svako društvo mora da postavi što veči broj vežbača i vežbačica, što ve* či broj takmičara i takmiearki. Zato Vas molimo, pozovite vaše celokupno članstvo na rad. Neka jed* ni deluju u dvorani; drugi na prosvet* nom, treči na propagandističkom, če* tvrti na organizacionom polju slet* skog rada. Do najvišeg mogučeg broja doči* čemo samo tako, ako medu nama neče biti nikoga ko bi se plašio sokolskog rada. U nama svima mora provreti sokolsko oduševljenjc do onog stepe* . na, gde prestaje svaka mlitavost i svaka plahost. U tom radu može da sudeluje svako, jer izgovor, bilo koje vrste,' samo jc dokazom slabe volje. Nadalje imamo zbrinuti, da sjaj i veličinu naše sokolske* olimpijade podignemo sa što večim sudelovanjem brače i sestara u svečanim odorama. Več sada neka se u društvu povede jaka propaganda, da se članstvo po* brine za odore. Osnivajte fondove iz ko j ih čete siromašni jem člainstvu omo* gučiti da nabave Svežbače' i svdčano odelo. Organizujte, nagovarajte, po* duprite, da ne bude ni jednog vašeg člana ili članice, a da u odori ne bi došao na slet. Ta to .je naposletku i dika samog društva, da mu je član* stvo obučeno sokolski, da se i u spoljnom izgledu vidi vrednost svake sokolske jediniee. Ne možemo, a da u ovoj našoj poruci ne upravimo topli apel na našu stariju braču, naročito na onu, koja su sc svojedobno vrstala u našim re* dovima. Neka nam sc oni opet pri* druže! Pozovite ih na delo, na sudelo* vanje, da svojim nastupom ili prisu* stvovanjem dignu veličajnost sokol* skog slavlja i tako dokažu, da sokol* ska svest nije zamrla u njihovom srcu, več da ona iznova bukti mladcnačkom snagom, jer to sada traži čast domo* vine i Sokolstva! Bračo! U danima slavlja jugoslo* venskog Sokolstva pokažite javno i muževno, da nisu godine životnog doba u vama ubile ono, čime vas je oduševljenjc mladosti nadahnulo! Do* kažite, da i mušku zrelost ogrejava plamen sokolske ideje, koji izravnava sve dobne razlike sa ispovešču, da smo svi sinovi i kčeri jednog večno mladog, svežeg i ujedinjenog naroda! Organizovan i disciplinovan neka bude naš nastup. Zato mobilizujte ce* lokupno članstvo za pohod na II. ju* goslovcnski svesokolski slet. Da orno gučite i siromašnijoj brači i sestrama polazak na sokolsko slavlje, osnivajte sletske fondove, preporučujte štednju medu članstvom, organizujte putne blagajne. Sve su to ustanove pomoču kojih se u kratko vreme može skupiti lepa para, da se onda pokrene čitavo jato naših Sokolova. Pamtite dobro, da če se sa strane javnosti, kako na* še, tako i strane i te kako gledati na broj, a držimo, da nečete dozvoliti, da budetc poslednji. Bratsko društvo! Evo to je naša prva poruka vama. Ko je Soko, ko Sokolica, taj če shvatiti ove naše reči. One nisu kazanc uzalud. Svako znade šta mu je dužnost: osposobiti sebe sama, a onda zbrinuti, da za Sokol* stvo pridobijo sebi ravna — sebi jed* nakog! Naš nastup mora biti slavan! Pokažimo da smo sinci i kčeri ve* like Jugoslavije, one Jugoslavije, koje se islorija piše zlatnim pismenima, jer je ona izgradena na herojskim delima dedova i očeva naših! Da nam sav taj posao krene do* brim i sigurnim putem, da sve organi* ziramo do poslednje potankosti, ure* dili smo naročitu »Sletsku kancela* Na svojoj sednici od 19. oktobra Savez Nastavnika Gimnastike rešavao je sva pitanja, koja su u vezi sa sle* tom. Po raspisanome konkursu za slet* ske vežbe primljeno je deset rukopi* sa, ali pošto nijedna vežba nije odgo* varala konkursu, rnorao je upravni odbor S. |N. G. da sam sastavi sve po* trebne vežbe. Sve su vežbe date u štampu zajedno sa uputstvima za slet, te če u najkračem roku biti razaslate školama. Knjižica stoji četiri dinara. Naručuje sc kod Saveza Nastavnika Gimnastike, Beograd, Pocnkareova 31. Mnoge su škole tražile, da bi mo* gle nastupiti zasebnim vežbama. Svi* ma su molbe povoljno rešene, ali uz taj uslov, da vežbači(ce), koji budu vež* bali u toj zasebnoj vežbi, moraju vež* bati i u svima zajedničkim vežbama, inače pod nikakvim izgovorom neče im se dozvoliti samo zasebno vežbati, jer na sletu hočemo da vidimo zajed* nički rad celine, a ne samo isticanje pojedinaca. Poželjno je, da te zasebne tačke budu odgovarale karakteru kra* jeva odakle su škole. Sve če škole sa zasebnim vežbama vežbati u dve po* slednje tačke: jedna muška a jedna ženska, jer če muzika biti zajednička. Odela za ove dve tačke mogu biti raz* novrsna. Prijave treba odmah poslati zbog muzike. — Pojedinoj školi nc možemo odgovarati na njezina pitanja za sve važe ista naredenja. Dok ne počnemo izdavanjem svo* ga lista, izdavačemo svoje obavesti u »Sokolskom Cilasniku« i »Glasniku profesorskog društva«. Tako smo i do* sada radili. Inače sve što je potrebno za slet, navedeno je u »Uputstvima«, koja su u štampi. Upozoruju sc škole, koje žele lo* goro vati u Beogradu za vreme sleta, 8. i 9. juna, da to odmah jave ili najs kasnije do marta meseca, da bi im se moglo na vreme odrediti mesto uz one škole, koje su se več prijavile. U koliko bude potrebno obavešta* vati škole o novim naredenjima, a ne* ma ih u »Uputstvima«, biče sve blago* vremeno okružnieama obaveštene. SNG. Ispravak. Pravilnik odbora za pripremu II. ju* goslovenskog svesokolskog sleta u Beogradu 1930. g., objavljen u prošlom broju »Sokolskog Glasnika«, ima u svom odlomku o tehničko*gospodar= skoj sekciji (str. 4. tač. d) pravilno glasiti ovako: »d) Tehničko s gospodarska seks cija pribavlja za sletište sve potrebne telovežbačke sprave, prema uputama Načelništva JSS, dovozi sprave na sletiste, sprema ih u skladišta i posle sleta odprema, smešta sprave na sletištu prema uputama Načelništva JSS, vrši nadzor u garderobama.« riju«. Ovamo se u buduče obračajte u PLANINA SMRTI. Dobrovoljčevi spomini na srbski umik čez Albanijo 1915. je naslov knjige, ki jo je napisal brat Josip Jeras, član starešinstva JSS. Knjiga ima sledeča poglavja: V komitski četi vojvode Vuka, V Nišu, Lušinov Tone, Jesen 1915., Prve slike umika. Iz Niša v Kruševac, Na Golgoto, Oj tužno Kosovo polje, Prizren, Planina smrti. Božič 1915., Voščilo za novo leto, Noč v Albaniji, Rešeni, lz Drača mimo otoka smrti, V Francijo, V spomin. Knjiga izide koncem novembra, oziroma v začetku decembra v samo* založbi in jo bo krasilo več umetni* ških slik akad. slikarja prof. |M. Šu* bica. Knjiga bo stala: broširanat20 Din, v celo platno vezana 25 Din (poštnina 2 Din). Prednaročila sprejema: br. Jo* siD Jeras, Ljubljana, Levstikova ulica 21/1. __ SOKOL NA JADRANU. Septembarski 1(9.) broj ovog na* šeg lepo i dobro uredivanog župskog glasila ima ovaj sadržaj: Dr. Mirko Buič: Sa sleta u Poznanju (nastavak); B. B.: Slet u Plznju; ;S. V.: Nekoji su* stavi i smerovi telesnog obrazovanja a) Metoda Jacquesa Dalcroza; b) Hel* lerau, škola za glazbu, ritam i telesnu kulturu (nastavak); S. V.: Nakon okružnih slctova — Vesti iz župa >iit i Šibenik; Jugoslovensko Sokol* stvo; Sokolstvo u Americi; Sloven* sko Sokolstvo i Razno, kao stalne ru* brike zaključuju list. Svim gospodar* ski jačim društvima list toplo prepo* ručamo za društvene knjižnicc. Ured* ništvo i uprava lista nalazi se u Splitu u Sokolskom domu. »GIMNASTIKA.« »Gimnastika«, list za telesnu kul* turu. (Br. 1. i 2., Zagreb 1929.) Vlasnik i izdavač Z. Jankovič, Zagreb,, Ga* jeva ul. '51. Poznata naša sokolska radnica s. Zorka Jankovič iz Zagreba odlučila se, da izdaje list za telesnu kulturu. Dosada su izišla prva dva 'broja, i mora sc priznati, da sadržaj opravda* va naslov. List izlazi u obliku easo* pisa, donosi uvek po nekoliko vežbi, te strogo teoretskih članaka i prak* tičnih uputa. U prvim brojevima moramo spo* menuti članak Milana Jankoviča o dečjoj gimnastici, kojoj su uglavnom posvečena ova prva dva broja. Naro* čito moramo istači članak Božene Ba* čič: Psihiologija deteta i njezina važ* nost u telesnom odgoju, te člaaak Zorke Jankovič o gimnastici deteta od 2—8 godina. List jc vrlo lepo opremljen, a uz vežbe donosi i note i slike k tekstu. Izlazi mesečno; pojedini broj stoji Din 20, a pretplata za 12 brojeva iz* nosi Din 200. List če vrlo dobro doči našim prednjacima i našim društvima, u ko* jima vežbanje dece nije uvek na višini. br. »JUGOSLAVEN«. Jugoslaven. »The Jugoslav« list, koji zastupa interese jugoslovcnskog naroda, a izlazi u San Pedru, .Los An* gelesu u Californiji u Americi doneo je pod naslovom »Ovo je za tebe So* kole« u svom septembarskom (8) bro* ju čitav uvodni članak »Sokolskog Glasnika« od 1. septembra o., g. Iz toga zaključujemo, da zanimanje naše brače u Americi spram našeg pokreta nastojanja naših nije prestalo. Do* bro bi bilo, kad bi to činili katkad i ostali listovi naših iseljenika. »NOVI ŽIVOT«. »Novi Život«, list za bezalkohol* nu kulturu, koji izlazi u Zagrebu, do* nosi u svom 4. broju (oktobar 14-9) ove članke: Edo Markovič, zamenik generalnog direktora Jugoslavenske Banke (Zagreb): Ograničenje alkohol* nc proizvodnje; Dr. Milan Kostič, na* čelnik Ministarstva Pravde u p. i ad* vokat (Beograd): Lokalna opcija; An* gelo Cerkvenik, književnik (Ljubija* na): Alkohol i radništvo. U rubrikama »Antialkoholni pokret u Jugoslaviji«, »Vinogradarstvo i vočarstvo« i »nilje* ške«, ističu se mnogobro^ne 'zammlji* ve beleške, koje svedoče kako naši trezvenjački krugovi Prate sa velikim interesom razvitak nase vinogradarske krize, neprestano upućujući na bezal* koholnu orijentaciju naše poljopri* vrede i racionalno iskoriščavanje vi* nogradarskih i vočarskih proizvoda. — List izlazi u mesečnim sveskama od 16 strana. Pretplata za 6 brojeva (1 knjiga) 10 Din. — Administracija ‘ista nalazi se u Zagrebu, Opatička ul- bi". 3, soba 8. Izašao je iz štampe 5. broj prve knjige ovog časopisa. Na uvounom mestu nalazi se članak Dr- vuka Vr* hovea: Jedan pogled na savremem p0* kret protiv alkohola, a za im imade članak J. Odermatta: Grožae i voče, izvori zdravlja i snage- U ovom je broju po prvi put objavljena Pesma od pijanstva, :koja potice iz godine 1830. a nalazi sc u zbirci l esama i mo* litava? koja se nalazi u biblioteci Ma* ti j e Radočaja, doktora teologije i zup* nika u Vagancu. Pesma je ispevana u ikavštini. U drugom delu lista na* laze se bogate rubrike »Antialkoholni pokret u Jugoslaviji«, »Vinogradar* stvo i vočarstvo« te konačno beleške. Str. 3. Kalendarić sok. omladine. Evo ga! Prvi vesnik nove sletske sokolske Rodine 1930., kalendarič naše uzdanicc, naše sokolske omladine, vec je ugledan svetlo sveta. Da ga malo prelistamo, da se upoznamo s njego* vim sadržajem. Uredio ga je, kao i prošlogodišnjeg u takvim stvarima is* kusni i prokušani, dobri nas starosta, brat E. Gangl. Naročite novosti uovo. <*odišnjem Kalcndariću su hrojnc slike Г ukusne vinjete za pojedine mesece. Odmah u početku susreeemo sliku bla* gopokojnog prvog staroste ,ISS br. dr. Ivana Oražena. Iduči ovakn redom dalje dolazimo preko kalendarskog de* la i raznih najlepših dana, dela i ge* sala u pojedinim mesečima do ubave starostovc pesmice »Sokolski rod«. »Iz našeg veselog života« odzvanja zdrav* lje, radost i trokratni krepki Zdravo., a odmah zatim ugledamo taj veseli zi* vot naše sokolske omladine naslikan veštom rukom br. Ive Erbežnika. Okru-čuei slike dolazimo do nota t. j. ko* račniee »Naša prava« i pesrne »Soko* lovi moji tiči« To je za vas jedna no* vost izražena u zapovesti »U stupanju pevajte naše pesme«. Dalje dolazi po* učan članak u kojem pisac br. D. M. Bogunovič poziva sokolsku omladinu na slet u Beograd. Preko programa dačkih i naraštajskih slctskih dana dolazimo do raznih skrižaljki, koje sve imaju praktičnu i uzgojnu vrednost; zanimljive postaju tek onda. ako ih ornladina marljivo ispunjava. Dnevni* kom i oglasima zaključen je Kalenda* rič, koji je u vrlo ukusnoj opremi iboji štampala Učiteljska tiskara u Ljubija* ni Poručite ga brzo, time čete se naj* bolje odužiti svom bratu starosti za trud, a i Jugoslovenskom Sokolskom Savezu za trošak. Načelnici, prosve* tari prednjači, prednjačice opozorite vaš i omladinu na njezin Kalendarič, na če ga rado uzeti, s veseljem čitati i nositi uzase. GLASNIK« »SOKOLSKI Slovenska ideja i Slovensko Sokolstvo na delu. Ova knjižica, koju je prilikom de* setogodišnjiee opstanka Jugosloven* skog Sokolskog Saveza napisao i u vlastitoj nakladi izdao starosta br. E. Gangl, vrlo je prikladna za sastavlja* nje nagovora o toj temi. Stoga prepo* ručamo onima, koji knjižicu još ne* maju, da ju nabave i pročitaju. Dru* štveni knjižničari pogledajte imate li več tu knjižicu u knjižnicama. Cena za 10 komada i preko 10 je Din 2 za komad, inače Din 3. Narudžbe prima kancelarija JSS, Ljubljana, iNarodni dom. IZ UREDNIŠTVA Na temelju zaključka starešinstva JSS izaći če 1. decembra o. g. svečano i prošireno izdan je »Sokolskog Glais* nika«, obogačeno umetničkim prilogom t. j. slikom prvog sokolskog staroste Jindricha Fugnera. Sva bratska sokolska društva bila su naročitom okružniaom pozvana, da jave prekobrojan broj pretplatnika najkasnije do 18. novembra o. g. Cena tom broju biče Din 3. Stalni pretplatnici dobivaju list automatski. — List če _ imati 16—20 stranica bogatog sadržaja. Skupljajte oglase za taj broj. Uz prijavu možete odmah poslati i novac, naš račun kod pošt. šted. je 10.932. Želimo postiči nakladu od 15.000 primeraka. U današnjem broju radi ograniče* nosti prostora morali smo izostaviti za naredni broj — Izveštaj o sednici od* bora JSS u Zagrebu, — o zaključcima zbora župskih prosvetara u Brodu, sednice starešinstva, razne župske ve* sti itd. Nek stvari namerno su ostav* Ijene za svečani broj radi visoke na* klade. NOVE KNJIGE l iLISTOVI. Biblioteka Narodnog Univerziteta u Beogradu, organ Narodnog Univcr* ziteta. Urcdivački odbor: Dr. V. Čaj* kanovič, Dr. L Daja i Dr. V. Čorović, profesori univerziteta. — lzašla je iz štampe šesnaesta sveska ove popu* larnt biblioteke pod naslovom: Život i radovi Nikole 'I esle, od Branka Du* riča, profesora. Biblioteka izlazi tri puta mesečno. Pretplata na godinu (15 svezaka) 30 dinara, počevši od 9. sve* ske. — Cena prvih osam (1—S) sve* zaka 24 dinara. Sveske se mogu do* biti: kod izdavača, u svima knjižara* m a i prodavaonieama novina. Za sva ibaveštenja obratite se vlasniku=izda* vaču: Dušanu Vukanoviču, Beograd, Radnička 18/1. n ŽUPA ZAGREB Glas iz sokolane. Sa „Sokolskim Glasnikom" u vežbaonicu! Opaža se, da je naš »Sokolski Gla* snik« tud sokolani. Vežbači ga malo čitaju a još manje pretplačuju. Uve* ren sam kad bi proveli anketu, da bi se osvedočili, da je vcoma malen pro* ecnat članova*vežbača pretplačen na naš savezni glavni organ. Osim pred* njaka tek tu i tamo po koji član. Razlozi: u prvom redu visoka pret* plata, reči če kogod. Ne, razlog je drugi, kriv je prednjak. kriv je, što ne polaže važnosti na to, da mu član* stvo čita sokolske listo ve. Ne može li se pretplata sakupiti odjedanput neka prednjak prcuzme na sebe kolportažu na neka prodaje svaki broj napose. Čctiri dinara na mesec, to je svota s kojom raspolaže svaki naš član. Ako ne svaki, a ono barem svaki drugi. (»Glasnik« je u kolportaži i enako jef* t i n i j i za 2 dinara godišnje, nego u pret* plati!) Povrh toga sv/tki peti broj može dati kom elanu, jer je taj ba* dava. Rekli smo, da nam je »Sokolski Glasnik« tud sokolani. Probijmo ogra* du. koja ih deli. Neka kroz »Glasnik« naši najbolj i sokolski radnici govore direktno našem članstvu. Prednjači! 0 vama ovisi uspeh svega sokolskog rada O vama ovisi i to, hoče li »So* kolski Glasnik« biti doista »Glasnik« našeg članstva u vežbaoniei. Za to ne treba barem ni kvalifikacija, ni pro* svetnog odbora, ni sednica. Treba malo srca i mnogo ustrajnosti. „Takmi* čimo sc, bračo, koji če više »Glasnika« svom članstvu u sokolani prodati. iPa* zimo na to da nam članstvo »Glasnik« 1 čita Pobrinimo se, da ga i razumije. , .Oživimo mrtvo, pisano slovo. A vi, bračo vežbači, o vama mno* go ovisi. Zahtevajte od vašeg pred* njaka, da vam nabavi »Sokolski Glas* nik«. Uopšte, zahtevajte od njega; da vrši prednjačke dužnosti, koje je pre* uzco- na se. Na ovakav šitan rad, draga bračo položite važnost, veliku važnost. Osta* vite drugima, vodama Sokolstva, da sc brinu, i da vas vode Slovenstvu i Čo* veeanstvu, a vi izgradujte u prvom redu Sebe, a onda i svoju najbližu oko* Mnu u svakidanjem životu. Vaš brat. — Na grobu Mihovila Klaiča. Na* ša brača u Dubrovniku položiše 3. o. m. na grob naeijonalnog borca Miho* vila Klaiča lovor venac prilikom lOOgo* dišnjiee njegovog rodenja. Na grobu progovorio je starosta brat Šutič. —- Jan Ignacy Niecislav Baudanin de Courtenay, slavni slavista i profesor na univerzitetu u Varšavi, umro je 3. o. m. u 84. godini života. Vešt je bio i našem jeziku. — Jugoslovenski Dom u Antofa* gasti u južnoameričkoj republiei Čile grade tamošnji Jugosloveni. U njemu če biti smeštena sva jugoslovenska udruženja ovog mesta. — Analfabetizem u Rusiji. U go* dinama 1927./28. radilo je u Rusiji 42.117 »likvidacionih tačaka« za suz* bijanje nepismenosti, koje je poseči* valo 1,318.055 učenika. — Komunizam. U sovjetskoj Ru* siji iskl j učila je centralna nadzorna komisija iz komunističke partije 225.000 članova. U-, partiji je danas samo 1,330.000 članova. — Venčali su se 11. o. m. brat Bruno Borštnik i sestra Kristina Slu* ga Njih dvoje vrlot su radini članovi Sokolskog društvg , na Viču, župa Ljubljana. — U Toplicama, župa No* vo mesto, venčali su sc brat Martin Šlibar i sestra Eva ŠJcerljeva, takoder vrlo radini članovi tamošnjcg dnjštva. čestitamo! Bilo srečpo! k Propaganda zagrebačke Radio* ‘anice za telesnu kulturu. Zagrebač* ka Radio*stanica počela je propagan* . du za .telesnu kultunu. Hvakoga potni* neljka i petka od 7'45—8 sati navečer drži. brat D. M. Bogunovič iz Zagreba predavanja. Do sada su održana ova: 1. Telesni odgoj i zdravlje čoveka. 2 Kako treba odgajati svoje telo. 3. Metoda i sredstva telesnog odgoja. 4 Sistemi telesnog odgoja. 5. Telesni odgoj u našim školama. — Umro je brat Drago Schvvab, trgovae u Ljubljani* član Sokolskog društva Ljubljana L *— Umro je u Ljubljani brat dr. Pavle Skaberne, član Sokolskog dru* štva Ljubljana L Po zanimanju bio je savetnik apelacijonog suda. SVEČANA PROSLAVA DESETO* GODIŠNJICE JUGOSLOVENSKOG SOKOLSTVA U ZAGREBU. Sokolska župa Kralja Petra Sva* čiča održala je 2. i 3. novembra t. g. u Zagrebu, svečanu proslavu deseto* godišnjicc opstanka jugoslovenskog Sokolstva. Zagrebačko Sokolstvo smatralo je svojom dužnošeu, da slavi prvi dece* ni j jedinstvenog Sokolstva, jer su u Zagrebu udareni temelji sokolskog jedinstva još pre velikog svetskog rata. Oslobodenjem i ujedinjenjem svega našega naroda u jednu Kralje* vinu Jugoslaviju, nestalo je zloglasne monarhije, koja je onemogučivala da srpsko, hrvatsko i slovensko Sokol* stvo stvori Jugoslovenski Sokolski Sa* vez. Zato su zagrebački sokolski rad* niei početkom 1919. g. poveli akeiju, da ostvare zaključke plemenskog srp* skog, hrvatskog i slovenskog Sokol* stva iz 1914. g. o ujedinjenju srpskog, hrvatskog i slovenskog Sokolstva u jedno jugoslovensko Sokolstvo. Pred* stavnici srpskog, hrvatskog i sloven* skog Sokolstva kao opunomočeni de* legati plemenskih 1 sokolskih Saveza, održali su 26. januara 1919. g. u Za* grebu sastanek, na kome je stvorena deklaracija o ujedinjenju plemenskog Sokolstva u jedno. Dalje, ideja za I. sokolski sabor — koji je bio konsti* tuanta jugoslovenskog Sokolstva — potekla je iz Zagreba, odakle su vo* dene sve pripreme i zaključei za ostva* renje sokolskog jedinstva Srba, Mrva* ta i Slovenaea. U stvaranju tog jedin* stva, u životu i radu ujedinjenog So* kolstva od 1919. do 1929. g. zagre* bačko jugoslovensko Sokolstvo, imalo je vidnu ulogu u svim pravcima sokol* skog rada. Dva župska sleta, veliki pokrajinski slet, spojen s II. sokol* skim saborom, mnogo okružnih sleto* va i društvenih nastupa na području ove župe, godišnje akademije Sokola L u čast Zrinsko=Erankopana, nekoli* ko prednjačkih tečajeva, akademije Sokola II. i nebrojene priredbe So* kola L itd., dokaz je neumornog i ustrajnog rada zagrebačkog Sokol* stva. U svom radu zagrebačko Sokol* stvo doživljavalo je i teške momente i velike borbe za Jugoslovanstvo, ali u. toj borki ovo Sokolstvo je izclržalo i pokazalo svojim radom, da je na pravom i istinitom putu. Sokolska župa, da pokaže rezul* tate desetogodišnjeg rada ujedinjenog Sokolstva i napredak zagrebačkog So* kolstva, priredila je svečanu akademi* ju u Malom kazalištu u Zagrebu. U subotu 2. novembra održana je sed* nica zbora župskih načelnika i odbora JSS, na koju su uz načelništvo i stare* šinstvo JSS iz Ljubljane, došli brojni delegati svih župa. Posle podne dola* zili su vlakovima predstavnici društa* va zagrebačke župe, a navečer održa* no je u dvorani Sokola 1. svečano po* zdravno veče u počast delegata i broj* nih gostiju. Veče je otvorio zamenik starešine Sokola I. brat Viktor Heu* mer, i tada je starešina Sokola II. brat Dr. Gavrančič pozdravio delega* te, koji su došli iz svih krajeva Jugo* slavije. Na pozdrav odgovorio je sta* rešina JSS brat E. \Gangl, a zatim je izveden umetnički program od strane nekoliko prvaka Narodnog kazališta. Uz sviranjc muzike savske divizije sledila je veselica sa igrankom. U nedelju 3. novembra u 11 sati dopodne u Malom kazalištu, u Fran* kopanskoj ulici, održana je svečana akademija. Veliku ovu zgradu, napu* nilo je do poslednjeg mesta mnogo* brojno gradanstvo i ostali gosti, medu ko jima su sc isticale sokolske odore. Osim članova zagrebačkih sokdlskih društaVa, akademiji su prisusfvOvali zastupnici “civilnih i vojnih vlasti, te privrednih, kulturnih i nacionalnih udruženja. Medu uglednim gostima, bili su pomočnik bana Savske bano* vine g. Stojanovič, komandant Armije general Matič, načelnik grada Zagreba g. dr. Srkulj, predsednik kasacionog sudišta g. dr. Cimič, banski savetnik g. dr. Zrelec, rektor univerze g. dr. Belobrk, gradski senator g. Muževič, kazališni direktor g. Bach, vojni ka* nelnik major Muhvič itd. U počasPoj loži sedili su starešina JSS brat Gahgl, njegovi zamenici brača dr. L. Car i G j. Paunkovič i načelnik JSS brat dr. V! Murnik. Svečanost je otpočela uz zvukove sokolske koračnice, koju je svirala vojna muzika pod ravnanjem brata Vidušiča. Akademiju je otvorio domačin slave, starešina Sokolske žu< pe Svačičeve brat dr. iPavao Frolich, pozdravivši sve prisutne, koji su došli na današnji svečani zbor Sokolstva. Spomenuo je predratno nastojanje za* grebačkog Sokolstva u radu za jugo* slovensku misao, ulogu zagrebačkog Sokolstva posle rata u stvaranju ju* goslovenskog Sokolstva, vernost i ne* pokolebivost jugoslovenskom jedin* stvu i nastojanje Sokolstva, da zbliži i ujedinjava sve Jugoslovene, pa i one, koji se još i danas nalaze u pandžafna ropstva. Naglasio je stanovište: jed^n narod, jedna država, jedno Sokolstvo i zato Sokolstvo stoji na braniku je* dinstva i slobode Kraljeving Jugosla* vije, protiv svih vanjskih i unutraš* njih neprijatelja. Govor brata dra. Frblicha bio je nekoliko puta burno prckinut, a iza njega pozdravljen je frenetičnim pljeskom brat E. Gangl, starosta JSS, koji je održao krasan govor o »Sokolskoj misli u prošlosti«. U pesničkom govoru brat Gangl Oer* tao je stanje slovenskih naroda u do* ba, kad su neumrli Tyrš i Fiigner stvorih prvu sokolsku Maticu u Pragu. Prikazao je karakteristiku sokolsko* slovenskog pokreta i istoriju Sokol* stva, koje je rušilo apsulutizam i im* perializam Austro*ugarske i Nemačke, VEKOSLAV BUČAR (Ljubljana): Kod Lužičkih Srba. (Nastavak 4.) VI. Iz škole nasuprot »Serbskog do* m a« več je odzvanjalo pevanje škol* ske omladine, kad se probudismo i setismo, da bi morali biti več u osam Josip Nowak. sati kod g. kapelami Josipa Nowaka, mladog lužičko*srpskog pesnika i ured* nika nedeljnika »Katolski Posol«. Usprkos zamorenosti i ncispavanosti bili smo prilično brzo gotovi te se s jednosatnim zakašnjenjem najavismo kod g. kapelana. Izvincmo se radi na* še netačnosti, ali on nam je več una* pred sa smeškom dao svoje odrešenje i odmah nas gostoljubivo ponudio bo* com dobrog poranjca. Vrlo brzo smo u najživljem razgovoru i g. kapelan nam priča o svom literarnom delova* nju. Pesnikovati je počeo več kao gimnazijalac, a kao bogoslovae izdao je g. 1919. svoju prvu zbirku pesama pod naslovom »Z duchom swobody«, u kojoj je obelodanio također i pre* vod Preradovičeve budnice »Zora puca«. Radi pesme »Wulki pjatk w Serbach« imao je u bogosloviji velike poteškoče te je bio pozvan čak i pred biskupa ... Najmilije polje njegove pesničke delatnosti mu je dramatsko pesništvo. Dosada je napisao u vezanoj reči nekoliko igara, koje su prožete lju* bavlju sprani rodene grude i sloven* ske zemlje,, radi toga su, vrlo obljub* ljene medu narodom te su također kod raznih svečanosti mnogo igrane. Najviše poznate njegove igre su: »Po* slednji kral«, »Svvobodv njewsta« i »Lubin a Sprewa«. Videči moj sokolski znak, počeli smo razgovor o Sokolstvu. G. Nowak, usprkos torne, da je studirao u Pragu, jedan je od onih, koji se ne slaže sa sokolskim delom, tobože, da se ono premalo obazirc na gajenjc verskih osečaja. Za lužičko*srpsko Sokolstvo zahteva, da se ono organizuje na ver* sko.i osnovi, t. j. da se osnuje kato* lički Soko na jednoj i evangelički na drugoj strani. Oba zajedno pak neka sačinjavaju jedinstveni Savez. Protiv te ideje nastupili su svi pa čak što više i katoličko svečenstvo. Kad je g. Novvak prvi put javno izneo tu svoju ideju na skupštini narodnih društava u Pančicama, predsednik je »Dumo* vine« župnik br. .Jakub Šcwčik ustao, uzeo šešir i s izjavom: »Čujem pevati labudu pesmu svome narodu«, napu* sjjo dvorano Protumačio sam mu sokolsku ideju i važnost Sokolstva za narod, a ujedno i predočio štetne posledice, koje bi nastale medu narodom, ako svoju ideju ostvari. Docnije su mi pričali katolički seljaei*Sokoli, da oni podnipošto ne žele, da se Sokolstvo razdvoji radi vere, jer oni smatraju također i izvr* šavanje verskih dužnosti kao jedno od glavnih zadača, koje im nalaže sokol* ska disciplina, pa bio te ili one vere. Želeči g. Nowaku još mnogo uspe* ha na literarnom polju, prijateljski se oprostismo od njega i odosmo u srp* sku knjižaru. Srpska knjižara,' zajedno sa tiska* rom je dioničko društvo. Osnovana je bila g. 1851. te je bila u početku vlas* ništvo Jana Arnošta Smolera, koji je Lužičkim Srbima ono što je Hrvatima Ljudevit Gaj a Srbima Vuk Karadžič. Jan Arnošt Smoler roden je 3. marta 1816 u Luču (nem. Merzdorf) u bližini Wojereca (peni. Hoyerswerda), gde je bio njegov otac seoski učitelj. Gim* naziju je posečivao u Budyšinu, gde je sa svojim školskim drugovima osno* vao društvo »Soeietas sorabiea Budiš* sina«. G. 1836. otišao je kao evangeli* čki bogoslov v Vratislavu (nem. Bre* slau). Ovde je g. 1838. osnovao s ne* koliko Lužičana društvo za proučava* nje lužičke istorije i jezika, a u feri* jama je putovao po Lužici i skupljao narodne pesme i narodne pripovetke. G/ 1839. svršio je bogoslovne nauke. Buduči pak nije mogao dobiti sveče* ničku službu, vratio se je na Zejlerov predlog u Vratislavu da študira slavi* stiku. U to vreme je naime nemačka vlada nameravala u Berlinu osnovati katedru za slavistiko te jc u tu svrhu raspisala štipendij za svoje slovenske podanike. Smoler je dobio štipendij na preporuku grofa Stillfrieda, koji je bio ceremonijer pruskog kralja Fride* riku Viljema IV., iz kraljeve privatne blagajne. LI znak zavalnosti za pru* Ženu pomoč posvetio je Smoler svoju zbirku narodnih pesama kralju. Za vreme svog študija u Vratisla* vi, gde mu je bio profesoroni slavni Čelakovsky, več se je bavio s idejom da osnuje Srpsku Maticu. Do ostvare* nja te ideje pa je došlo tek. g. 1847., jer ga je nekoliko godina kod rada sprečala teška bolest — sušica. G. 1848. preselio se je u Lipsko (nem. Leipzig), gde mu je dr. Jordan predao uredništvo »Slovenskog Leto* pisa«, ali još iste se godine vratio u domovinu,' gde prcuzima od Flandrija Zejlera uredništvo »Tydzenskih No* m in«, koje je godine 1854. reorganizovao u »Serbske Nowiny«. One izlazc još i danas kao jedini lužičko*srpski dnev* Jan Arnošt Smoler. nik u dnevnoj nakladi od 6000 prime* raka. Kao nedeljni prilog imaju go* spodarski list »Narodni Hospodar« i ilustrovani list »Naš čas we wobra* zach«, a kao mesečni prilog list »Serb* ski Študent«, glasilo Saveza lužičko* srpskog studentstva. Smoler je bio začetnik čitavog lu* žičko*srpskog narodnog pokreta. Na* rod je bio toga također i svestan te ga je opravdano smatrao svojim prva* kom. Saradivao je na svim poljima na* rodnog dela, poslednjih godina pa sc je naročito trudio s osnivanjem raznih gospodarskih i seljačkih zadruga. Več i onako boležljivu, naporno narodno delo uvek mu je više i više oduzimalo njegove životne snage. Usprkos totne se je još g. 1881. uputio u Rusiju, gde je bila u nižem Novgorodu udata njegova kčerka Ludmila, a u Moskvi je studirao njegov sin Jan. Tom pri* likom je držao u Rusiji više informa* tivnih predavanja o Lužičkim Srbima te se trudio da dobije od ruske visoke gospode novaca za zidanje Serbskega doma. Ali veliki slovenski borac je do* živeo u bogatoj Rusiji gorko razoča* ranje. Obečani doprinos dao je samo jedan... Bolest ga je u Rusiji zadržala dve godine. Kad se je vratio kuči, snage su mu sve više i više malaksale, dok nije 13. juna 1884. za uvek sklopio svoje umorne oči. Srpska knjižara je vrlo važan kul* turni faktor u životu Lužičkih Srba. Nažalost, opaža se u poslednje vreme znatno nazadovanje u njenom delova* nju, što se mora na svaki način pfipi* sati nedostatku dobrilj snaga. Razgledamo izložene knjige i ča* sopise, kojih imaju Lužički Srbi raz* merno mnogo. Kraj več imenovanih '»Scrbskih Nowin« i »Katolskog Poso* la« izdavaju još i nedeljnik »Pomhaj Boh« i mesečnik »Nowy misonski po* sol« za evangelike i nedeljnik »Serbski Časnik«, koji izlazi u donjolužičkom narečju. Leposlovni list je mesečnik »Lužica«, koji uređuje pisac Ota Wi* gaz, direktor preparandije u Stolber* ku. Skoro svi listovi štampani su u gotici, koju Lužičani nazivaju »Švabe«. U novije vreme počeli su naročito mladi uvadati latinieu, kojom su se več pre služili katoliei. Ipak sc ovom pokretu iz nerazumljivih razloga upire starija konservativna evangelska in* icligenca. Njezinom zaslugom je ta* koder i ovogodišnje novo izdanje evangelske crkvene pesmarice štam* pano u »švabach«. Za vreme razgledavanja knjižare upoznasmo se s raznim osobama, koje Dr. Tyrš je cco svoj život posvctio sokolsicom radu, a Fiigner dao je saV svoj imutak za sokolske ciljeve. To su oni učinili zato, da kroz Sokolstvo podignu telesno i moralno sve sloven* ske narode, da ih pripreme za veliku borbu. Misao Sokolstva u prošlosti, bila je oslobodenje celog Slovenstva, ujedinjavanje slovenskih plemena u celine i stvaranje slobodnih sloveni skih država. U krvavim bojnim redo* vima za vreme rata, slovensko Sokol* stvo stvaralo je dobrovoljačke čete, koje su stvarale put k slobodi svih slo* venskih plemena. Govoreči o stvara* nju sokolskog jedinstva brat Gangl setio se pok. brata dra. Oražena i za* hvalio je braći, koja su iz podvojenog plemenskog Sokolstva stvarali veliko i močno jugosloverfsko Sokolstvo. Predavanje brata Gangla bilo je veo* ma zanimljivo i mnogo odobravano. Odeljenje zagrebačke župe (12 vežba* ča) nastupilo je sa vežbama »Oslobo* denja i ujedinjenja« od brata Vojino* viča. Ove vežbe izveli su veoma lepo i precizno članovi zagrebačkih društa* va, isti oni koji su tim vežbama na* stupali pre 10 godina. U sledečoj tačei programa, pročitana je deklaracija ujedinjenog Sokolstva, koju su usvo* jili delegati srpskog, hj-vatskog i slo* Venskog Sokolstva na sastanku 26. ja* nuara 1919 u Zagrebu. Zatim je тш zika svirala Muhvičevu sletovku 1. Hr* Vatskog svesokolskog sleta 1906. g. Brat Dušan M. Bogunovič održao je predavanje »Sokolska misao u slobodi — sadašnjosti«, U duljem govoru ob* razložio je sokolsku ideju kao pokret fizičko moralne kulture i odnos jugo* slov. Sokolstva prema svim savrem* nim pitanjima. Spomenuo je geslo dra. Tyrša o večitom pokretanju i usavr* šavanju, o večitom nezadovoljstvu, potrebu tla sokolska misao prodre u sve slojeve naroda kroz školu, selo i vojsku. Naglasio je, da Sokolstvo ne poznaje tutorstva nikakvih stranaka, jer jugoslovenško Sokolstvo je samo* stalna organizacija, koja služi slobod* nom narodu u slobodnoj državi. Zato su jugoslovenski Sokoli, kritički ras* položeni prema svim političkim stran* kama, tako isto oni su i kritički čla* novi i onih stranaka, koje su bliže so* kolskim načelima. Sokolski demokra* lizam ne poznaje diktature bilo sc* Ijačke, crne, ervene ili bele, jer Sokol* stvo priznaje harmoniju svih delova naroda tako da svaki ima pravo na * život bio on radnik ili kapitalista. Glede verskog pitanja Sokolstvo stoji na stanovištu, da je to svetinja, koja se ne sme nositi na politički pazar. Govoreči o istoriji našeg naroda, ista* kao je, da je naš narod u doba rop* stva gajio uvek svest o slobodi kroz narodnu junačku pesmu. Junačkc pes* me jačale su, osveščavalc su i družile narod i pripremale ga za slobodu. I dok su propali velikaši boreči sc za prcvlast i lični interes — narod nije propao, jer je mogao izdržati i narod je doživio i svoju slobodu. Živimo u doba, kad smo postigli oslobodenje i ujedinjenje, ali velika je zadača na* ša izgraditi svest i usavršiti slobodu, da narod fizički, moralno i duševno nodignemo. Naš narod je brojem ma* len i zato u borbi za opstanak moramo težiti i spajati veze sa velikom sloven* skom porodicom, da dodemo do Slo* venstva, koje neee poznati verske, staleške i plemenske razlike. U tom cilju treba sokolsku kulturu proširiti u sve delove našeg naroda. U toku lepo iznesenih misli brat Bogunovič bio je mnogo pozdravljen pljeskom. Članice zagrebačkih društava nastu* pile su sa propisanim vežbama Franje Schvarzvalda za pokrajinski slet 1924. u Zagrebu. Zatim je brat Viktor lleumcr pročitao deklaraciju jugoslo* venskog Sokolstva o Slovenstvu i iz* nio glavne momente o radu Saveza Slovensko Sokolstvo. Posebno obilež* je dobila je ova svečana akademija nastupom članica (12). a zatim člano* va (12) sa vežbama Dr. Murnika za 11 jugoslovenski svesokolski slet 1930. g. Članice i članovi izvedbom ovih vežhi pokazali su sistematski, metodički i ustrajni rad na usavrša* vanju tehnike ovih vežhi, i zato su sestre i brača odneli zasluženo prizna* nje pljeskom od brojnih gledalaca. Akademija je završena u 2 sata po* nodne sa sviranjem slovenske ouver* ture. Sve vežbe pratila je muzika sav* ske divizije. Ova svečana proslava desetogo* dišnjiee jugoslovenskog Sokolstva obzirom na priredbu i uspeh proslave — bila je velika manifestacija ustraj* nog rada i napretka jugoslovensog Sokolstva u Zagrebu. Izvedeni raspo* red ovc svečanosti bio je osvrt na so* kolski rad prošlih deset godina, a cela priredba dala je karakteristiku velikog sokolskog zbora, koji je manifestovart ideju i rad jugoslovenskog Sokolstva. Zl. N. ŽUPA LJUBLJANA Gdhodnica brata Franjo Chvatala. Češkoslovaška Obec v Ljubljani priredila je 19. oktobra svojemu biv* šemu predsedniku bratu Chvatalu, ravnatelju tukajšnje Kolinske tvorni* ce poslovilni večer, ki je dokazal, ko* liko simpatij je užival in kako je bil splošno priljubljen v Ljubljani. Ve* čera se jcv udeležil med drugim tudi čehoslovaški konzul br. dr. Resi, pred* stavnik Čehoslovaške * jugoslovenske lige ter Ljubljanskega Sokola, v kate* rem je bil brat Chvatal včlanjen od svojega prihoda v Ljubljano in v ka* ^.terem je tudi lepo vrsto let telovadil v vrsti starejših bratov. — Na prisrč* ne poslovilne besede* katere je spre*, tovoril starosta tega društva brat kajzelj, odgovoril je poslavljajoč se brat Chvatal med drugim tudi sledeče lepe in pomenljive besede: (»Mili brat starosta Sokola Ljubljana! Zahvalju* jem se Ti za ljubeznjivc besede v slovo in želim Sokolstvu, da brat Gangl ostane še dolgo vodja jugoslovenske*, ga Sokolstva. — Sokolstvo ima veliko nalogo, da uresniči ujedinjenje Sokol* I stva. Vsak Sokol bi moral biti na svo* jem mestu, to pomeni v prvi vrsti, da je dober človek, da se izobražuje in je strokovnjak v svojem poklicu. On mora vestno skrbeti za svojo rodbino dolaze ovamo po poslu. Medu ostali* ma upoznasmo takoder br. Merčina krala, ravnajučeg učitelja iz Lareča (nem. Saritsch) kod Bačonja (nem. Storcha), koji jc predsednik Udružc* nja lužičko*srpskog- učiteljstva (Zjed* nočenstvo serbskih wučeri) i br. Mi* hala Nawku iz Radwora (nem. Radi* bor), urednika »Sokolskih Listov«. Udruženje lužičko*srpskog učitelj* stva udružuje sve učitelje lužičko*srp* ske narodnosti. Ono nastoji pre sve* 1 ga, da izdaje dobre knjige za omla* dinu. G. 1921. jc izdalo čitanku »Kvet* ki«, g. 1925 pak čitanku i»Zahrodka«. Za decu još izdaje list »Raj«, koji iz* lazi svaki mesec sem jula i augusta. Uz spomenuto opšto učiteljsko udru* ženjc postoji još »Slobodno udruže* nje katoličkih učitelja Srpske Lužice«, koje također izdaje razne spise za omladinu i narod. Br. M. kral predsedava također »Tovvarstvu Ротосу za Studowaeych Serbov«, koje je bilo osnovano god. 1880. na predlog Poljaka lA. J. Par* czevskog, sa svrhom, da podupire lu* žičko*srpske študente. Za osnovu podu* piručeg fonda služi dar poljskog pis* ea Josipa Ignaca kraszevskog, -koji Le prilikom svog pedesetodogodišnjeg fi* terarnog jubileja poklonio Mačici Serbski dve hiljade maraka za podupi* ranjc lužičkih stu.denata. A buduči vlada u Lužici prilično pomanjkanje narodno svesnog evangelskog svečen* stva, podupire ono pre svega evangel* ske bogoslove. Dakako da ne odriče ono potporu stuefirajučima ostalih struka. S br. Mihalom Nawkom nismo mogli mnogo govoriti, zato nas je po* zvao, da sc popodne dovezemo k nje* mu u Radvvor. Nalazio se je slučajno u Budišynu na učiteljskoj konferenci, pa je skočio za nekoliko časova u srp* sku knjižaru, jer je čuo, da su u po* setama dva »brata iz južne Serbske«. VIL Odmah iza rueka podosmo u prat* nji g. učitelja Juraja Solte i? knjižnicu Mačice Serbske, koja se nalazi u Serb* skom domu. knjižnica, koja broji više hiljada komada knjiga, predstavlja za slavista neproccnivo bogastvo. Raz* deljena je po jezieima u ruski, češki, slovački, poljski, jugoslovenski, ne* mački, francuski i lužičko*srpski deo. Dr. Mukova privatna knjižnica pred* stavlja odeljenje za sebe. Od sloven* skih odeljenja, gde su pre svega za* stupljene sve slovenske matice sa svo* jim publikacijama, najsiromašniji je Michal Navvka, urednik .Sokolskih Listov". jugoslovenski odeljak. Osim nekoliko knjiga Matice, Srpske u Novom Sadu i Matice Mrvatske u Zagrebu nema ovde ničega. Gde su na pr. publikacije Srpske književne zadruge u Bcogra* du? Zar zbilja nema ljudi, koji bi znali navezati kulturne odnošaje slovenskog juga sa najmanjim slovenskim naro* dom? Najžalosnije je bilo, da nišam našao ni jedne slovenačke knjige, usprkos tome, da ima slovenački deo našega naroda čitav niz književnih društava, koja izdaju svake godine lepi broj knjiga. (Nastavice se.) in delati za napredek in lepšo bodoč* nost svojega naroda. Bil je leji večer. Brat Chvatal pa naj bo prepričan, da ga ohranimo mi vsi, ki smo ga poznali, v najlepšem in n a j č i s t e j š e m spominu. 2CLETN1CA SOKOLSKEGA DRU* ŠT V A LITIJAsŠMARTNO. Sokolsko društvo Litija*Šmartno je dne 1. septembra obhajalo jubilej -Oletnicc svojega obstoja, pri tej pri* liki pa razvilo svoj društveni prapor. 'Zc na predvečer slavnosti se jc po podoknici kumici sestri Meškovi vr* šila v telovadnici sokolskega doma slavnostna akademija z izbranimi te* lovadnimi točkami. Na akademiji so imeli nastopiti tudi vsi društveni na* Čolniki, kar jih je v teku 20 let sodelo* valo v društvu, katerih število znaša osem in zbrali so sc vsi do zadnjega, tla skupno pokažejo uspehe 201etnega sokolskega dela. Preti 20timi leti jc bil položen te* melj novemu društvu, ki nepretrgoma deluje v proc.v.it Sokolstva in naroda. Z radostjo se danes spominjamo onih bratov in sester,, katerih misel je bila ustanoviti Sokolsko društvo, ki naj bi hi’o žarišče vzvišene sokolske in na* rodne ideje. Med onimi, ki so položili temelj društvu so bili predvsem po* kojni br. Raglič, br. Modic, dr. Prem* rov, Slane, Tomazin, Fincinger in dr. Prvi starosta je bil dr. Premrov, prvi načelnik Ognjeslav Fincinger in prvi tajnik pravi organizator in vztrajni sokolski delavec prcranoumrli br. Rag* lič. Z vztrajnostjo in marljivostjo so se prvi odborniki lotili dela in votlili društvo k lepemu uspehu. Takoj po ustanovitvi se je pričelo z redno telo* vadbo v salonu gostilne »Oblak«, ki je ned vodstvom br. Fincingerja zelo uspevala. Brat Fincinger je že kot pravi Sokol prišel v Šmartno in se ta* koj oprijel sokolskega dela, zlasti v vodstvu telovadbe, ki še danes po 20 letih deluje kot član prednjaškega zbera in društveni podstarosta. -Tudi župa Ljubljana I je imela v njem do* bro oporo, saj jc bil kot župni pred* niak tudi član ^upnega starešinstva, društvu pa pravi učitelj sokolske ide* je. Kot tak je v društvu priredil že nad o ;cm prednjaškin tečajev, v katerih so telovadci spoznavali pravi cilj So* kolstva! Njegovo tlelo in zasluge niso ostale neopažene. Po celi Sloveniji je znan kot Sokol s tclesoiii in dušo. Sokol mora imeti; svoje gnezdo, svoj dom. In. (j>)ibo,r si je kmalu po ustanovitvi sjtav.il nalogi^. z&ijaditL.so*. kolski dom. 'vsi b^ez razlike so ■Sc oprijeli,težkega uda zavedajoč se težke naloge. Velike, zasluge pri gradnji dq* ma gredo pokojnemu br,. Ragliču. kot čebela ki nabira med, tako je on oseb* no, intenzivno zbiralprispevke ''.a gradnjo sokolskega doma. In uspelo je. V malem času je bil dom dograjen in izročen svojemu namenu. Z otvo* rit vi j o doma je postalo življenje v tiru* štvu še bolj živahno. Prirejale so se zelo uspele gledališke'predstave, plesi, akademije, predavanja in dr., ki so dajali članstvu splošno izobrazbo. Vse delovanje društva tlo svetovne vojne je bilo od leta tlo leta uspešneje, po izbruhu vojne pa je na mah prenehalo sokolsko delovanje. Telovadnica se jc spremenila v bolnico in vojaško delav* nieo vojnega materijala. Ali končno je zasijalo po 4letnem neprostovolj* nem odmoru, zlato solnce svobode. Sokol je zopet ponosno razpel svoja krila in začel s podvojeno silo nadalje* vati delo tam, kjer ga je moral nepio* vtovoljno prekiniti. Delovanje društva po vojni je do* kaj vztrajno in o kaki večji krizi ni bilo govora. Društvo je prirejalo vsa* koletne javne telovadbe z največjo ni eciznost jo in častnim številom društvenega članstva. Da se more dru* Stvo samostojno razvijati gre zasluga onim, ki so se zavedali svoje naloge ter vzgojili društvu mladih prednja* kov, katerih naloga je voditi društvo še nadalje, vzgajati mladino v zdrave in odločne državljane, ki bodo v po* nos Sokolstvu in domovini. ^ Jubilejna javna telovadba se je vršila v Šmartnem in je nadvse dooro i’spela. Vse društveno članstvo se je zbralo pod novim praporom in hvalež* nost je prevzela srca vseh bratov in sester, poti vodnikom dela. bratstva in enakosti društvenim praporom. Zdravo! Ivo. ŽUPA BANJA LUKA SOKOLSTVO U BANJA LUCI. (Svršetak.) Napokon je u društvu organizo* van i »Prosvetni odbor« na čelu sa hra* oni Brankom Hopeom i agilnom bra* oni A. Marot, D. šarič, J. Defran* češki, V'. Pečcnae, B. Ivančevič, A. Va* lenčic, M. Puhalo i s. N. Popovič. Odbor je u svom početku rada imao sre ju. da ljubaznošču i susret* Ijivošču uvaženog brata Dr. Vladimira Dvornikoviča profesora univerziteta, priredi za širu publiku četiri vrlo lepa predavanja i to: I. Tolstoj i Dostojev* ski II. Žena prema geniju i kriminalu. 'II. Satanski likovi u svetskoj književ* nosti i IV. Psihoanaliza žene i borba spolova. Masa publike jc s naročitom pažnjom pratila lepe reči poznatog i omiljenog predavača i odnela najlepše utiske sa prvih naših predavanja. Članovi odseka redovno drže preti kategorijama krače nagovore i nastoje da što bolje sokolski vaspitaju mladu generaeiju. — kroz najkrače pe sc vre* me proširiti tlelokrug rada, pa se več predvida osnivanje diletantskog otlsc* ka i uredenje bogate društvene knjiž* niče, koja če sc predati članstvu na uporabu. Čim hude sastavljen tačan popis knjiga, skinuče se na najsveča* ni ji način tabla, koja sada visi na or* maru u formi najstrože opomene i molbe sa natpisom: Zaklan jem te Bo* gom, ne premeči po ovoj knjižnici. H. AKADEMIJA U BANJA LUCI. U nedelju 10. o. m. priredio je od* bor za naraštaj i deeu akademiju u društvenoj vežbaonici. Sama akaeterm* ja; koja je održana u 4 sata poste’ po* dne bila je namenjena u glavnom uče* nicima i učenicama, ali jc poset bio vanredan. PrCtl dupko punom dvora* nom izveli su naraštajei(ke) vežbe le* po, skladno i upravo umetnički dote* rano. Pre početka samog programa vežbanja. održao je br. Joso Defran* češki kratak nagovor o istorijatu Ra* pallskog ugovora prigodom 9obletnice njegovog potpisivanja (12. XI. 1920.) kojim je ugovorom ustupljeno Italiji preko 600 000 našega naroda, naše brače i sestara. Iza toga .se prešlo na izvodenje programa. Vežbe su ispale na potpuno zadovoljstvo S'fih prisut* nih i može se mirne duše reči, da su naraštajci(ke) pružili gledaoeima redak umetnički užitak. ■ »Vrbniče nad morem« pračen pe* vanjem članica in naraštajki, ostavio je nezaboravah utisak na prisutne. Obučeni u bele tlugačke hlače, košu* I ja bela sa podvinutim rukavima, bele eipele a na glavi amerikanska mornar* ska kapa, pa skladno izvedena ve.žba, sve je to izazvalo pljesak kod gleda« laea A katl se na završetak vežbe ugasil*) svetlo i zapalila bengalska vatra, več su naraštajci staj ali nepo* mično praveči piramidu i razvivši dr* žavnu trobojku ... Zbor peva: »Istra vas vaša zovc, Sokoli dodite!« Isto tako lepa bila je vežba žen* skih »Mornara« sa veslima, koje su u slikovito) mornarskoj otleči odnele priznanje čitave publike. Na spravama osobito se istakao vredni naraštajac Milan Vintcrhalter, kojega su nagnali da opetujc svoju slobodnu vežbu uz burno pljeskanje. Več sam kazao. tla su sve vežbe uspele na opče zadovoljstvo i da su upravo umetnički izvedene, pa neka se brača i sestre (i čitava odeljenja) ne ljute na mene ako ih posebice ne spominjati. Ne bih ja niti gornje spo* minjao, ali moram, da vam dadem pri* mer i podstrek za dalnji rad — a i Krat urednik ne bi mogao ustupiti — ">orcd najbolje volje toliko prostora. Rok za subskripciju sveča-nog broja od 1. decembra pro-dužen je do 18. novembra o. g. Društva požurite prijavama! S istinom van! Ne bih bio sve* >ta i Soko, kadai bih izneo samo do* brc strane naše župe, a šutke prešao zle. Neka se znade koliko nas ima i koliko vredimo! Dobiveni rezultat ko* likogotl je minimalan neka nas ne straši, naprotiv v.eč u toj činjenici, da tražimo istinu, realne brojeve, da že* limo pročiščavati .našu župu — vidim prvi uslov za bolji rad u budučnosti. Tako dugo, dok sami sebe varamo, dok ne vršimo svoju sokolsku dužnost, tako dugo greačemo i nečemo i ne možemo doči na zelcnu granu! Vara se svaki oiiaj, koji misli, da če se ovak* vim energičnim radom kočiti sokolsko delo; naprotiv sv^ki- bi sc član morao podvrgavati ovom u našoj župi i tc kako potrebnom merilu! Ne cini li to, tada ili nema dovoljno sokolske spo* znaje, koja traži mnogo od svakog člana, ali »Pojedinac ništa — celina sve!«, tlakle ličnost tlolazi tek na naj* zadnjem mestu ^ ili pak nema dovolj* no osečaja dužnosti, jer katl bi u nje* mu bio razvijcn taj osočaj dužnosti — on bi vršio. s,v,c obaveze prenja So* kolstvu te ne bi tatla imaO razloga, da ŽUPA BJELOVAR ne prihvača i odobrava to merilo! kada je Tyrš stvorio Sokolstvo, osnovao je telovežbenu organizaciju tlavši joj sokolsku ideologiju; dakle je temelj, na kojem čc graditi golemu so* kolsku zgratlg telovežba! Tek kada jc ona tu, može se govoriti o Sokolstvu; prema tome nema Sokolstva bez telo* vežbe! I baš taj, kao sunce jasan zagla* vak uzeo sam za merilo realne sokol* ske vrednosti naše župe. Eto neka go* vore brojevi: (Vidi tabelu I.) Možda da bi taj spisak bio nešto potpuniji, da su neka društva poslala nekoliko puta traženi izveštaj! Još nekoliko reči o našem žup* skom sletu u Slatini 29. juna 1929. Ka* da je župsko starešinstvo i načelništvo neposredno pre sleta po drugi put pre* gledavalo bratska društva naše župe, uspelo je župskom načelništvu da sa* kupi tom zgodom lepi broj vežbača za slet kažem lepi broj, jer uvažavajuči okolnosti naših društava mogli smo bi* ti zadovoljni. Medutim kao i češče pre — pokazali su društveni načelnici a i neka društva mali kvantum sokol* ske svesti; tako tla smo na samom Priredbe naših društava: sletu imali posve drugu sliku, odnos* no pravu sliku naše unutarnje vredno* sti a ta je sledeča: (Vidi tabelu II.) Osim toga nastupilo je još neko* liko brače i sestara iz susednih župa. Vcžbalo sc dobro, tako da je slet u Slatini uspeo u tehničkom kao i moral* nom pogledu. Istoga dana održali smo župsko natecanje članova i muškog naraštaja. I tu je bilo mnogo prijav* jenih! Kod natecanja sudelovali su samo članovi iz Bjclovara i Grubiš* nog Polja i naraštajci iz Bjclovara i Grubišnog Polja. Najviše bodova po* 1 ti fao je brat Dragomir Popovič iz Bjclovara (kod natecanj-a članova od mogučih 40 bodova — 40, dakle 100%) a od naraštajaca brat Mladen Nothig, Bjelovar od mogučih 40 bodova — Ш’5 hoda. U početku ove godine rešilo jc župsko starešinstvo zajedno sa žup* skim načelništvom, da se održi letova* nje i to u Biogradu na mOru. I ta je akci;a odlično uspela! Da bi što veči broi učesnika pošao na to letovanje, 1 aspisalo je župsko starešinstvo pot* poru od 550 Din za siromašnu braču. Ime društva Križevvne Akndeiuija 4. V. Bjelovar Daruvar Gare^nica GrdjRvnc Grub Polje Gjulaves Hercegovnc Koprivnica Križevci Kupinovac N Pavijani Slatina Sokolovac Uijanik Virovitica V. Zdenci 5 6 2 E . Bjelovur NmHŽtaj sUm J. v. i Akad. 12. V. Akiul. 28. VI. Daru-! var Akad 23. \ 1 32 19 Kupi nova«- J. '. 2«. Vil ž u p i Daruvar J. v i Akad 4. VIII ("B j e I o v a r“ Vel Zdenci Grubišno Polje .lav v. 23. VI Pavijani Akad. 8. Vlil. H) K) 14 12 | Bre-/ivac J. v. i Akad. 11. MII 10 J. v. 14. VII Uljanik Jav. v. 8. IX. Gjulaves Jav. v. 22. IX. 12 Оаи- finiea .1. v. 10 16 K) u drug in /upama VY<5in Osek Slet 10. VI J. v. Pakr c Jav. v. 54 21 34 25 15 8 94 25 7 34 I God. XI. — br. 22. »S O K O L S K I GLASNIK« Str. 5. Statistika župskog sleta u Slatini 29. jula 1929. Društvo Bjelovar. . . Daruvar. . • Garešnica . . Grdevac. • • Grubišno Polje Gjulaves . . Hercegovec . Koprivnica. . Križevci. . . Kupinovac . . Novi Pavijani Sokolovac . . Uljanik . . . Virovitica . . Slatina . . . Vel. Zdenci Svega Član >B 19 E a»® 15 8 4 4 6 6 4 5 4 4 3 3 8 10 12 3 84 41 Članice 21 16 M n. 20 10 10 7 65 14 23 Ž. n. > £ rt '5 10 26 24 Svega > £ rt C 53 24 4 4 10 6 11 5 14 4 4 6 3 18 33 199 *-J2 cn 13 3 > S o u > 40 4 8 11 1 6 4 26 104 C3 -M s OS — 9 -20 — 4 — 4 — 2 — 6 - 5 - 13 + 2 - 6 - 3 — 18 - 7 95 Učesnika bilo je svega 23 (19 iz Bjelo* vara, 2 iz N. Pavijana i 1 iz Slatine). Letovanje trajalo je 16 dana, počevši od 8. jula do 26. jula. Prigodom leto* vanja održala su braea prof. Mudrimč i Sagrak prednjački tečaj. Obvezatna za sve učesnike letovanja bila su pre* davanja iz istorije Sokolstva i ideolo* gije. Posebno se dnevno vežbalo za oprosnu akadcmiju, koja se održala u Biogradu na moru 21. jula. Akademija bila je vrlo dobro posečena; dugi i burni pljesak pratio je naše vežbačice i vežbače, koji su odlično odvežbali svoje tačke. Na povratku održali smo također akademiju u Šibeniku, boja je isto tako vrlo dobro uspela. Vratili smo se od sunca opaljenih obraza, či* li i bodri i veseli, što čemo i na go* dinu na Jadran! 1 na našoj prpšloj sedniei žup* skog odbora i društvenih načelnika od 6. oktobra o. g. zaključeno je, da se i naredne godine održi župsko letova* nje obvezatno za svako društvo! Na* dalje je zaključeno, da se održi 14 dnevni prednjački tečaj i prosvetna škola počevši od 10. novembra o. g. Na tečaju vežbače še i sve vežbe za beogradski slet. Dosadašnja načelnica naše župe sestra Amalka Petrova pre* dala je pismenu ostavku, koja je prim* ljena. Za II. zam. načelnika izabran je br. L. Gosič, a za načelnicu s. An* delija Radinovič. Mirko Sagrak, ta j. župskog načel. ŽUPA SUŠAK - RIJEKA VELIČANSTVENA MANIFESTA* CIJA ZA KRALJA I JUGOSLAVIJU U SUŠAKU. Povodom istorijskog akta od 3. oktobra o nazivu države i podeli zem* 1 j e na banovine, a inieijativom našeg društva uz saradnju mesnog odbora »Narodne odbrane« održan je u ne* delju 6. oktobra t. g. u 11 sati pre podne u našoj prostranoj sokolani svečani javni zbor. Po otvorenom zboru od društve* nog starešine brata Bogomira Grkini* ča, predsedateljem tog zbora je iza* bran društveni prosvetar brat prof. Ivančič, i nakon pozdrava sa svoje stfane dao je reč tajniku »Narodne Odbrane« br. prof. Milivoju Mezzo* rani, koji je u kratkim ali jezgrovitim potezima izneo istorijat borbe, poče* tak i dokončanje sretnog ujedinjenja našeg naroda pod dičnom dinastij om Karadordeviča. Posle br. Mezzorane uzco je reč društveni starešina brat Grkinič koji je izrekao sledeči govor: Poštovana gospodo i gospode, draga bračo i sestre! Sinulo je napokon drago sunašce, sa svojim zlačanim traeima i na naša vrata, sinulo je i pred prag ovog Do* ma, pa sam ipresretan, što Vas mogu tako brojne pozdraviti u njemu, koji je od uvek simbol državnog i narodnog jedinstva, u Domu ljubavi i bratstva, eija brača i sestre su gajila od dana ujedinjenja našeg Sokolstva ideju, koja se evo konačno oživotvori. Ni* kada mi Sokoli nismo zdvajali u na* rodnoj teškoj životnoj borbi, a niti u najkritičnijim narodnim časovima, nismo izgubili veru u bolju, lepšu i srečniju budučnost naše mile domo* vine velike Jugoslavije. Pitačete a odaklc nama Sokolima tolika snaga i vera, kada bejaste živi svedoci, da sc je u našoj domovini do pred skoro sigurnim poletom srljalo u propast, p bezdan. Naše Sokolstvo po svojoj ideologiji, po svojoj sokolskoj disci* plini, po svojem osečaju i ljubavi prama državnom i narodnom jedin* stvu, i jer nam je duboko zapisano u našim srcima Značajno geslo: jedan narod, jedna država i jedno Sokol* stvo, crpilo je eto iz tog izvora pot* punu veru, snagu i pouzdanje, u bolje i sretnije dane naše. Nu još veču veru, snagu i pouzdanje, podavao nam je jedan veliki čovek, našeg naroda, je* dan hrabri junak i vojskovoda, jedan Limnik, jedan plemenitaš srcem i du* šom, a to je naš visoki brat Njegovo Veličanstvo naš premilostivi Kralj Aleksandar Prvi. Niste li bračo i tu bili živi svedoci, niste li osetili, da kada popustiše svi lanci državnog stroja, i Ono se mahnito i bez poredaja pravcem u bezdan zaletilo, niste li svojim očima videli, da u tom najkri* tičnijem času hvata za stroj — pod eenu vlastitog života — svojom hrab* rom dcsnicom On, opevani naš junak, On, slavni i neumrli vojskovoda, On, naš pučki iKralj i obnarodujc svom narodu istorijski manifest 6. januara 1929. Od toga dana, u knjiži istorije otvorila se je jedna stranica, za koju i ako se je več unapred znalo, da če biti ispisana zlatnim slovima i korist* nim radom, ipak se je našlo maloduš* nih i propraeunano zlobnih, koji su i u tom istorijskom manifestu sve vi* deli samo ne dobro. I ako je bratski mat kroz 10 godina svog nerada osta* vio vrlo duboku prazninu, mnogu i tešku povredu na državnom i narod* nom telu, danas ne sme takvih više biti, jer je za jedne i druge raspršena svaka sumnja, jer za nepunih devet meseci navodnog apsolutizma, ostva* ruje se kruna svemu, ostvaruje se naš davni san i naša živa želja, jer država Srba, Hrvata i Slovenaea, dobila je svoje slavno ime kraljevina Jugosla* vija, a uz ovo drago i slhvno ime, do* bivamo najidcalniju podelu zemlje, podeljenu na devet banovina i sve što je s tim u vezi. Nema dakle sada mo* gučnosti, da se plpmena medusobno taru, jer u jednom jedinstvenom ime* nu, uzeto je skupno ime, ideja i jedna* kost. Bračo, da li smo doista na pra* vom putu sreče, bratstva i blagosta* nja; molim vas, otvorite na čas svoje oči i uši, obazritc se oko sebe, pa čete čuti nešto, što vas mora do teških suza ganuti, ali ne suza uzbudenja i tuge, več suza smeha, da se od njega raspueaš. Čujmo naročito mi bračo plemena hrvatskog, kako sad na jed* nom nad nama tužno jauče Jeremija, kako je nebog brižan za naše hrvat* stvo, a naročito za naš opstanak. Ni* smo mi više barbari, mi smo pleme* niti i viteški hrvatski narod, koga tre* ba na vreme spasiti jugoslovenske utopije. Tako od prilike nariče naš Jeremija, a znamo i zašto. Znamo odavna vrlo dobro, a danas pogotovo da Hrvati, kao ni Srbi a ni Slovenci svaki zase nisu opasni, nego istom onda, kada su kompaktni kada su u jednoj celini. Bračo, kada sami po sebi ne bi imali dovolj no razuma, da prosudimo važnost istorijskog čina trečeg oktobra, dostajala bi nam spo* menuta jeremijada, da nam pokaže put k spasenju. Ali mi imamo Bogu hvala i svog razuma i Svog osečaja za ovu grudu, mi znamo koji su nam pu* tevi i neče nas zavesti nikakvi siren* ski glasovi, mi čemo u našoj velikoj Jugoslaviji od danas još lakše kročiti uz rame našeg uzvišenog vladara, i hrabro čemo stajati na braniku naše krvavo stečene slobode. U ime »Udruženja Privrednika« govorio je tajnik tog udruženja g. vhktor Gerič. — Zatim je predseda* tel j brat prof. Ivančič zaključio odu* ljim oduševljenim govorom uz grom* ke poklike prisutnih Kralju i Jugosla* viji ovaj zbor. Svi govornici bili su iza svojih govora burno i srdačno po* zdravljeni. —- Trsatska glazba zasvi* rala je sve tri himne. — Geli grad bio je iskičen zastavama te je odavao osobito svečani izgled. Ovako impo* zantna, spontana i velika manifesta: eija nije zapamčena u Sušaku, kao što je bila ova proslava. Ova proslava ujedinila je u bratsko kolo sve slo* jeve grada, pored svih korporacija, organizacija i društava uzelo je uče* šča i mnogobrojno gradanstvo. ŽUPA CELJE ZDRAVNIŠKI ODSEK. Župa je v okrožnici št. 674 z dne 24. oktobra t. 1. prosila bratska dru* štva, tla ugotovijo po svojih prednja* kih in prednjačieah pri vsem telova* tlečem članstvu, moškem in ženskem naraščaju sledeče mere: 1. telesna teža (brez čevljev in vrhne obleke), 2. te* lesna višina, 3. obseg prs. Obseg prs naj se ne meri pri globokem vdihu ali izdihu, temveč v normalnem položaju. Vse mere naj prednjaki in prednjačice vpišejo\ v nalašč za to izgotovljene pole. Vzorec smo priložili zgoraj na* vedeni okrožnici. Enake pole naj izgo* tovijo prednjaki in prednjačice za na* raščaj, pri katerem pa bodi navedena tudi starost. Na podlagi dobljenih podatkov se bo sestavila pregledna statistika o te* lesnih sposobnostih članstva in nara* ščaja celjske sokolske župe, obenem pa se bodo izvršile primerjave dobljenih rezultatov posameznih društev. Po* tlobne statistike so zelo zanimive, so pa tudi izredne važnosti predvsem za ona društva, ki nimajo svojega dru* štvenega zdravnika, ki bi nadzoroval in premotrival uspehe telovadbe iz zdravstvenega stališča. Tem društvom bo lahko na podlagi statistike dajala župa s pomočjo svojih zdravnikov vsaj najpotrebnejše direktive. Ker je potrebno, da bodo tozadevna dela za* idjučena do konca tekočega poslov* nega leta, prosimo, da zberejo brat* ska društva gornje podatke najkasne* je do 15. decembra t. 1. ter jih pošljejo na naslov: Brat dr. Zoran Jošt, zdrav* nik v Žalcu. Bratje prednjaki in sestre pred* njačice ne bodo imeli s tem mnogo posla, župi pa bodo napravili veliko uslugo. Z ozirom na važnost zahteva* nih podatkov pričakujemo, da se bodo vsa društva odzvala našemu pozivu do napovedanega termina. ZAOSTALI PRISPEVKI ZA LETO 1929. Prepis vseh obveznosti za leto 1929. je župa poslala društvom 29. apri* la t. 1. Na zapadlost posameznih pri* spevkov so 'bila društva med letom ponovno opozorjena. Ker se bliža po* slovno leto h koncu in bodo po No* 'vem letu sledili novi prispevki za leto 1930., smo vsem bratskim društvom 3. novembra t. 1. poslali zopet natan* čen izpisek, kjer je navedeno podrob* no, koliko dolgujejo društva še za leto 1929. Da župi z novim poslovnim letom ne bo treba voditi v evidenci že stare, davno zapadle prispevke, pozi* varno društvene odbore, da poravnajo naše terjatve na vsak način še letos. So društva, ki razpolagajo s precej* šnjim premoženjem, v knjigah pri JSS nri župi so pa zabeležena kot dolžniki. Taka društva si dajejo slabo snriče* valo v točnosti in redu. Ko bi se za* vedala, koliko nepotrebne korespon* dence povzročata Savezu in župi ne* točnost in zavlačevanje plačila predpi* sanih, obveznih organizačnih prispev* kov, dvomimo, da bi mogla s +ako trdovratnostjo omalovaževati ponovne opomine. Seveda so v župi tudi dru* štva, ki se svojih dolžnosti napram župi in JSS zavedajo in redno plačajo predpisane prispevke. Med temi naj* demo društva, ki imajo na svojih do* movih težko breme, vendar jim je prva skrb, da najdejo kritje za organizačne prispevke in da jih v predpisanem terminu plačajo. Vedo, da je napredek le v delu za skupnost. Ta društva naj služijo zamudnikom za vzgled. ŽUPNA PROSVETNA ŠOLA. Župno starešinstvo je v seji dne 6. novembra sklenilo, da priredi v de* cembru župno prosvetno šolo. Obrav* navala se bo snov, ki je objavljena v okrožnici Prosvetnega odbora JSS v »Sokolskem Glasniku« št. 15. z dne 1. avgusta t. 1. lPrične se v nedeljo 8. decembra ob osmih zjutraj v župni sobi v Narodnem domu v Celju, I. nadstropje. Župni prosvetni odbor je pozval društva v posebni okrožnici k ude* ležbi. SOKOLSKI PRAZNIK. JSS je podal v posebni okrožnici, objavljeni v časopisju in v »Sokol* skem Glasniku« št. 21 točna navodila, kako naj društva proslavijo 1. deeem* ber. Tozadeven poziv je izšel tudi v župni okrožnici. V smislu točke 7. saveznih navo* dil pozivamo bratska društva, da poš* ljejo župi poročila o proslavi do 10. decembra t. 1. MESEČNI STATISTIČNI IZKAZI. Da ne bo povpraševanja, obve* ščamo bratska društva, oziroma dru* štvene statističarje (statističarke), da bo župa z Novim letom izdala nove tiskovine. (Za leto 1929. naj društva uporabljajo stare formularje. NERAZPEČANE RAZGLEDNICE. Bratje in sestre, ki so posečali lanski župni prednjački tečaj in so sc dali skupno slikati, naj naročijo te razglednice direktno pri župi. Istotam je na razpolago še nekaj razglednic »Skupina telovadcev« iz javnega na* stopa Sokolskega društva v Gaberju dne 22. septembra t. 1. Cena eni kakor drugi je 6 Din za komad. ŽUPA MARIBOR UTAKMICE U ODBOJCI U MARI* BORSKOJ SOKOLSKOJ ŽUPI. U nedelju 6. oktobra 1929 odigra* ne su na vežbalištu mariborskog so* kolskog društva utakmice za prvenstvo župe u odbojci. U 10 sati stupili su u borbu prvaci murskog i koruškog okružja: Ljutomer i Črna. Dok se je Ljutomer na mahove odlikovao do* brom igrom pojedinaca, dotle njegova šestoriea kao celina nisu bili dovolj no pokretljivi. Ni Črna se nije osobito odlikovala. Prvo je poluvreme zavr* šeno sa 12 : 13, a drugo sa 9 :32 za Črnu; rezultat ne odgovara pravom razmeru sila. Ljutomerski igrači imali su očitu smolu, pored več spomenutog nedostatka. Mnogo- je zanimljivija bila druga utakmica, izmedu prvaka mariborskog okružja Maribora i prvaka dravskog okružja Varaždina. Varaždinska še* storica pokazali su vrlo veliki napre* dak prema ranijoj svojoj igri. Igra je bila do kraja zanimljiva, zahvaljujuči obostranoj pokretljivosti telesnoj la* koci, borbenosti i stalnoj pripravnosti. Lepotu igre nije umanjila ni zamore* nost Varaždina u drugom poluvreme* nu .Maribor je pobedio u oba poluvre* mena sa 16 :9 i 11 : 10. U 11 sati na* stupaju u finalu Maribor i Črna. Šesto* riei iz Črne nevdostaje uigranosti, pa otuda i nedostatak u sigurnom prima* nju i dodavanju lopte u pozadini, kao i sporo sna(aženje, dok su pokazali IJELEl I DUŠEVNA KONDICIJA ovisi o sposobnosti, da mišice i živci izvrše svoj rad. Uspjeli u gimnastici, rezultat natjecanja, ne ovisi samo o sklonosti, sposobnosti, treningu, več i o torne u kakvim se stanju nalaze živci i tjelesne sile i prema torne ras-položenje gimnastičkog natjecatelja. Dodajte Vašoj dnevnoj hrani u jutro i popodne umjesto kave ili čaja, 2—3 žlicice pa čete s time stvoriti jedno jako vrelo tjelesne energije. Radna sposobnost i otporna snaga Vaših mišica če biti po-jačana, pa čete moči slupiti u borbu sa večim pouzdanjem. Naravni okrepni proizvod OVO-MALTINE sadržaje u koncentrovanoj formi najvažnije hranive sastojine, ne opterečuje želudac i probavu te predstavlja najidealniji okrepni napitak za svakog vježbača, a može se u naj krači čas prirediti. Za trening i natjecanje, OVO-MALT1NE je jedno nenadmašivo okrepno sredstvo Dobiva se svagdje uz cijenu od Din 1850 po kutiji. Tražite besplatni uzorak, poziva-juči se na ovaj list od Dr. A.WANDERERd.d., ZAGREB nriličnu tehniku pred mrežom. Mari* borčani su pokazali veeu spretnost u dodavanju u vlastitom prostoru. Nji* hova odlična uzajamnost daje igri le* pu povezanost; nedovoljno su ener* gični i pomalo spori. Trcbali bi da se naviknu na brzu igru, koja protivnika zamara, te na oštrije pucanje u pro* tivničko polje, jer je to dvo^; glavni preduslov uspehu. Oba poluvremena završena su u korist Maribora s rezul* tatom 24 : 15, 29 :8. Prema torne je ovogodišnji žbpski prvak Sokolsko društvo Maribor. Ne smemo pot* cenjivati ni znanje u igri ostalih, po* bedenih, i moramo uvažiti okolnosti koje tim družinama ne pružaju dovolj* no slobodna vremena za vežban^e igre, dok je to mariborskoj šestorici u ja* čoj meri moguče Organizacija telovež* be mora posizati po sve raznovrsnijim sredstvima, koja če telovežbu činiti što raznovrsnijom, da sc tako održi na po* trebnoj višini. Oblik u kome se vež* bačima pruža telovežba jeste jedan od glavnih faktora društvenih, jer od to* ga je odvisno u koliko če se medu vež* bačima razviti interesovanje i veselje za telovežbu. Pogrešno je misliti i tvr* diti, da je za telovežbu dovoljan sam jedan izvestan način; jedan sistem, ali svestran. Potrebno je, i nužno, dakle, da se u društvima gaje, pored vežbi na spravama i prostih vežbi, još i dru* ge grane telesnog vežbanja. Pored toga što raznovrsne igre dokazano čine te* lo elastičnijim i time sposobnijim za vežbe na spravama, one su još i vrlo uspešno sredstvo za pridobivanje mla* deži u naše redove; o torne treba da vode računa sva društva i da uvode razne primere igre, što če im njihov rad oživeti. Pa i sama igra je samo jedan mali deo svega onoga, što bi moglo da korisno posluži Sokolstvu. Naš je cilj: telesno i duševno zdrav i jak narod, pa govoreči o telesnom va* spitanju u Sokolstvu, moramo imati u vidu samo jedan cilj: vaspitati čim više ljudi Da bi pridobili čim više pri* staša, posvečujmo manje pažnje samo* me načinu vežbanja. a svu pažnju stremljenju, da se telesno vaspitanje uopšte sprovodi i širi u največoj meri, i da se u našem Sokolstvu usredsredi kultura tela sa kultvrom duha na ši* rokoj, Ijudskoj ptodlozi! M. Moško sukno, kamgarne za obleke in površnike, volneno za damske obleke in plašče, perilo in druge potrebščine kupite po naj-== nižji ceni pri = SOLNCU ALOJZ DROFENIK CELJE, GLAVNI TRG 9 Obaveštavam braču Sokole, da bojadišem (barvami platno, žuticu i gradel na druk u svim bojama (barvama) i na glatko u svim bojama. Bojadisanje (barvanje) stoji po 1 m duljine d 0 80 m širine samo Din 2 50. Na taj način dolaze mušterije do jefiinije robe (po metru 1 Din i više), nego da kupuju gotovu robu. Pošiljku od preko 500 m prima naručitelj franko. Sve ostale upute mogu se dobiti kod mene. Preporuča se svima Sokolima i Sokolicama Ljudevit Wachtersbach, Čakovec bojadisar (barvarija) RESTAURACIJA Gradjanski Podrum SUŠAK / SOKOLSKI DOM Izvršna vina i sarajevsko pivo, najbolja domača kuhinja. / Večernji koncerti u prostranoj bašti. / Največa i nUjpodes-nija restauracija za izletnike i putnike kroz Sušak. /// Preporuča se vlasnik MIRO STIPANOV Трговци, обртници, месари! Вагате ли већ са Шулц Универзал вагом? Осведочите се о њеној врлини! Захтевајте ценике и необвезан посет заступника. ЈУГО ШУЛЦ, д. č о. ј. ЉУБЉАНА VSEM RODOVINAM PRIPOROČAMO NAŠO KOLINSKO CIKORIJO IZVRSTEN PRIDATEK ZA KAVO jmomsjks Str. 6. »SOKOL S KI GLASNIK« Posojilnica v Mariboru Ust. 1.1882. r. z. z o. p. Tel. št. 108. Narodni dom HHA. Sprejema hranilne vloge v tekočem računu in na knjižice in jih obrestuje z dnevno razpolago po 5 %>, proti odpovedi na 3 mesece po 7 %. Daje posojila proti vknjižbi po 8%, na menice po 9%. Stanje hranilnih vlog nad Din 80.000.0U0—, rezervnih zakladov nad Din 5,000.000—. 5 5 3 5 KIVJI04It\t, CMKTNINE IV МГХ1НАШЕ Veletrgovina e papirjem, pisalnimi in idealnimi predmeti. — Zaloga vseh tiskovin za urade In privatnike. — Lastna zaloga šolskih zvezkov, risank in risalnih skladov. g e i= £ e e e g £ C MODNA TRGOVINA Za izvršitev modernih potretov ter vsakovrstnih foto-grafičnih slik, kakor: skupin, povečav, interjerjev i. t. d. se priporoča Fotografični atelije „VIKTOR" LJUBLJANA Knafljeva ulica 4 (nasproti Narodni tiskarni) £ PRAGO CERLiNI ♦ CELJE C GLAVNI TRG ŠT. 14. V, Velika izbira telovadnih majic, damskega in moškega perila notravic £ rokavic, jopic, otroških in fantovskih obleke, predpasnikov, bluž, Črevliev jtd. Specijalitete: otroška konfekcija, krstne opremo. — K-RAVATK lastnega izdelka v vseh oblikah, najmodernejši vzorci po tvorniSkih cenah! Mes«e konzerve in mesne izdelke najiinejše kakovosti dobavlja vsako količino F. Slamič tvornica mesnih izdelkov in konzerv Ljubljana, Gosposvetska cesta štev. 6 Brzojavi: Slamič Ljubljana / Telefon: 29-73 / Cene ugodne! URAH, ZLATNINAR IN OPTIK MARIBOR Vetrinjska ul. 26 Izprašani optik. Urar drž. železnice. Zapriseženi sodnijski izvedenec NOVI HOTEL MARIBORSKI DVOR A. Oset Kopalnice — Avtogaraže TELEFON 802 rmamnn BES IVAN ЈАХ IN SIN LJUBLJANA GOSPOSVETSKA CESTA 2. ŠIVALNI STROJI izborna konstrukcija in elegantna izvršitev iz lastne tvomice. 15. letna garancija. Vezenje se poučuje pri nakupu brezplačno. PISALNI STROJI „ADLER" Kolesa iz prvih tvornic, DUrkopp, S!yria, Waffenrad (Orožno kolo). Pletilni stroji vedno v zalogi. — Posamezni deli koles in Šivalnih strojev. Daje se tudi na obroke! CENIKE FRANKO IN ZASTONJ. Zajtrkovalnica ai. Sčurk Ljubljana, Dunajska c. 12 priporoča vedno sveže delikatesne izdelke ter pristna domača in tuja vina. Najstarejša vrtnarija in cvetUarna KORSIKA* LJUBLJANA Bleiweisova c. — Aleksandrova c. ima v zalogi vedno sveže rezano cvetje in cvetje v lončkih ter izvršuje vence, Šopke in aranžmane po najnižji ceni in najfinejši obliki. Bratska sokolska druStva imajo l6°/o popusta. Telefon St. 2.341. Telefon St. 2.341 TEOD. KORN, Ljubljana POLJANSKA C. št. 8 PREJE HENRIK KORN — (USTANOVLJENO LETA 1852.) Krovec, stavbni, galanterijski in okrasni klepar. Instalacija vodovodov. Naprava strelovodov. Kopališke in klosetne - 1 naprave in centralne kurjave. . .. KNJIGARNA UČITELJSKE TISKARNE V LJUBLJANI FRANČIŠKANSKA ULICA ŠTEV. 6 TELEFON 2312; RAČ. POST. HRANIL. 10 761 Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska in = ličarska delavnica = Ivan Bricelj LJUBLJANA, Dunajska cesta 16 Strokovna izvršitev telovadnega orodja. Delo solidno, cene zmerne Dežnike in solnčnike v na/večji izbiri priporoča po nizkih cenah L. MIKUŠ ftsi) LJUBLJANA - MESTNI TRG 13 INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN BRANKO PALČIČ ZAGREB, ULICA KRALJICE HARIJE št. 6 Glavni dobavitelj Jugoslovenskega Sokolskega Saveza. Brzojavni naslov: Trikotaža Zagreb. Izdelujem točno po predpisu JSS vse vrste sokolskih potrebščin za javni in izletni nastop članov, članic, naraščaja in dece Prevzemam v izdelavo vsakovrstne trikotaže za lastni in tuji račun. Dalje se priporočam bratom za izvršitev najmodernejših civilnih oblek, ki jih izdelujem p0 najnovejšem kroju v lastni delavnici. • Priporoča se za cenj. naročila Z ■■■ ■■■■ ■■ m m EsffinSSK ! Celjska potojilmca.d.d.v Cebu CELJE, ZA KRESIJO St. 4 Stavbno in galanterijsko kleparstvo, vodovodna inštalacija M ђ H M fjL\ vseh vr grafijah izvršuje za vsakm sten tisk naisolidaejt v lastni palači »Narodni dom« Podružnici: Maribor, Šoštanj Stanje hranilnih vlog nad Din 75,000.000 Stanje glavnice in rezerv nad Din 9,000.000 Sprejema hranilne vloge. Izvršuje vse denarne, kreditne in bančne posle. Kupuje in prodaja devize in valute. KUSARNA-STDEU UUBURNR DRMRTINOVRfl МЕДИЋ-ЦАНКЈ1 творнице уља, фирнајза, лакова и боја, друштво са о. ј. Централа у Љубљани. — Власник Фрањо Медић. — Творнице: ЉУБЉАНА - МЕДВОДЕ Подружнице и стоваришта: МАРИБОР и* НОВИ САД Властити домаћи производи: ланено уље, фирнајз, све врсти лакова, емајлно-лакастих и уљених боја. Хемијско чисте и хемијско улепшане као и обичне земљане боје свију врсти и нијанса, кистова, стакларског кита итд. марке „МЕРАКЈГ* за обрт, — трговину и индустрију, за железнице, поморство и ваздухопловство — ЦЕНЕ УМЕРЕНЕ ТАЧНА И СОЛИДНА ПОСЛУГА LJUBLJANSKA KREDITNA BANKA USTANOVLJENA 1900. Centrala: Ljubljana DUNAJSKA CESTA Delniška glavnica Din 50,000.000'— Skupne rezerve nad Din 10,000.000'— Brzojavni naslov: BANKA ==- Telefonske Številke: 2861, 2413, 2502, 2503 PODRUŽNICE: Brežice, Celje, Črnomelj, Kranj, Maribor, Metković, Novi Sad, Novo mesto, Ptuj, Rakek, Sarajevo, Slovenjgradec, Split, Šibenik, Tret Brzojavni naslov жн podružnice: Ljubljanska, banka Priporoča se za vse bančne posle Skupne vloge koncem leta 1028 nad 400 milijonov dinarjev VARES-BAPEtl ZELJEZARA VAREŠ^H * IRSKA PEČ Zaštltnl znak ►PERU N« Materija!: IJevano željezo Broj 100 Višina 94 cm, presjek 34 X 30 cm, prostor orijanja 100 m3. Broj 150 Višina 105 cm, presjek 38 X 31 cm, prostor grijanja 150 m3. Broj 250 Višina 120 cm, presjek-41 5X34-5cm, prostor grijanja 250 m3. Broj 350 Višina 130 cm, presjek 45'5X39,f>cm, prostor grijanja 350 m3. Poštanska i željeznička Staniča: Vareš — Majdan Brzojavke: Željezara Vareš Telefon Inter. br.: 2, 3, 4 i 5 Rudarski proizvodi: hematit sa garantovanom sadržinom željeza od 60% na više. Prženi siderit i limonit. Proizvodi Visokih peti: sivo željezo taljeno sa drvenim ugljem za ljevaonice. Belo željezo i besemersko željezo za Čelik. Metalni odljevi: od bronca, mjedi, bakra, aluminija sirovo i apretirano. Specialni fosforni brone za velika naprezanja. Strojni delovi: za svakovrsnu industriju. — Kompletne transmisije itd. Odlfevi od sivog željeza: vodovodne i plinske cevi sviju dimenzija prema normalijama nemačkih inženjera sa kol-čakom i pelešom, sa svim armaturama. Građevinski ljev, kao stupovi. armature za kanalizaciju, kompletne ljevane ograde itd. •Trgovački ljev: specijalni ljev otporan protiv vatre i belinama. Strojni ljev kao remenice, ležaji, spojke, slogovi (Radsatze) u sirovom stanju i apretirano u vlastitim ra-dionicama. Izdaje Jugoilovenski Sokolski Savez (E. Gangl). — Odgovorni urednik dr. Riko Fux. — Uređuje Redakcijski odsek. — Za oglase odgovara Vlado Simon|& — Tisk® Učiteljska tiskara u Ljubljani, • za nju odgovara France Štrukelj. |H|