^EDICION PRINCIPAL, para los 550.000 Inmigrantes Eslavos en Sud América Número 65 Ano-God V NOVIEMBRE 15 de 1930 Buerius Aire» A rgentina Director Propietario: Ing. C. JEKOVEC. GOSPODARSTVO ECONOMIA GLASILO SLOVENSKIH PRIVREDNIKA U JUZNOJ AMERICI Organo de la Inmigración Productora Eslava en Sud América $ 5« Dól. 2. para las tres Américas sin Canadá para los demás países Número suelto: 10 ctvs. dirección del de stin at ab loi REDACCION y ADMINISTRACION: Reconquista 268 Sr . Don OCTUBRE D ! L|M M j |V S — 1—i— l\ 2 3| 4 5 ¡ 6j 71 8| 9 10|11 12 13 14|15|16|17|18 19 20 21 22 2Í 2A 25 26 27 28 29 30 31 — —— ! i_ F » * * NOVIEMBRE 1930 D JL MjM J IV S 1 2 I 3| 4| 5j 6} 7¡ 8 9 |10|11¡12[13 16 |17;18|19|20[21|22 iliii 23 24 2¿:26¡27|28|29 30 DICIEMBRE D L M M J V S ANIVERSARIO PATRIO JÜGOSLAVO 1¡ 2\ 3[ 4[ 51 6 7 j 8| 9 10 11-12 13 14 15 16 17 18,19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29;30 31 r DE DICIEMBRE EL PROXIMO NUMERO APARECERA EL DIA 30 DE NOVIEMBRE lia del inmiyrania gentinu 1912 godine. Javljao se, íii se culo da je boravio u mesti-ma: Est. Firmat, Bigand i Cha-bas. Brat mu Ignat Picer bora-(Publicación gratuita de oier- vio je u Est. Divisoro. las y pedidos de trabajo, de per- k. Br. 4309¡30 — Trazi se datas > pedidos de trabajo, de per- aa¿nje boraviste iseljenika STJE-sonas buscadas, comunicación de p^iNA KAJímOVJLCA rodom iz nuevas direcciones y documentos tíae0vca, Savska Banovina. LA LEGACION YUGOSLAVA nos comunica: Para celebrar el el aniversario patrio nuestro se oficiará el día domingo, 30 de Noviembre a las 11.30 horas una misa solemne en la Iglesia de San Francisco, Capilla de San Roque, Calle Defensa y Alsma. EL „CLUB YUGOSLAVO", calle Bolívar 1109, en ésta, invita a sus socios y a ios amigos d eyugosiavos en general a una cena, que se realizara para testejar nuestro aniversario patrio, el lunes lv de i^iciemore a las 21 horas, en el saion social. Uuoierto, $ 5.—. EL „CLUJtí YüIjü&laVU- E inj^UsakíO, Balcarce 381, organiza a igual un un almuerzo, que tenara lugar aespues ae ia iix ¿^samoiea orumaria, en ei saion social. ¿i lUMUiMlfc 10M0 extraviados. Las olertas pueden dirigirse a a¡c Administración „Gospodartsvo", calle Kecon quista ¿b6} Buenos Aires). ENDO 2 TERRENOS, Estación 4 de Febrero, t\ U. Prov., Došo je u Argentmu sredinom 1928. g. Neko vreme je živeo na adresi: Caile \ elez Sarstield Xo. 277, Barrio Rafineria, Kosario. is.. 15r. 4oyzjoU — 1 razi se današnje boraviste ainiuimije iv/tlimcjlc rocijene .vrneta, koja Ib horas. V 10 min. de tren de Avellaneda je ctosia u míenos Aires iz z,a-P. C. - de m-. - Grandes ta- gieoa aprua ove goume. rre o-cilidaaes. - por mas detanes diri- UiasKa uuaia se putem punomoci girse a Keconquista ¿06, Escrt. ¿6 Za JUjuoomira ivancica, autome-cada Martes y Jueves entre 14 y > Rameara, pre nastanjenog u barracas, caiie Kocha izio. K. lir. MJ<*/;óU. — Nadjena je íisnica íviijn, iviuCiCñ sa paso-sem i ciru^im dokumentim a i pis-inuna i pieuana na čuvanje jLvun-iuiarnom uu^ku rvraijevskog rosianstva. Jfozivije se zamtere-: ovaia cía se javi radi ízrucenja. iv. i5r. oizóioU. — Trazi se nasiov i Vüivn r>UZ/ii\cxCA, FARMACEUTICO práctico, dipioinaao en Europa y en ei país; se onece para íarmacia o laboratorio. Fosee el idioma aieman, castellano y yugoslavo. — Kaae bunevic. SLUŽKINJA, Slovenska al! Češka, se ísce za nemško estan-cijo pri Lom. Kivadavija. Placa Su-^u pezov. Ponudue pod „beno-ra Auma" na Upravnistvo. trgovca iz ^piua. uosao je u r\v-gcutmu preu íogoama. jdio je u-pu&ien ncko vreme koči preuuze-< ca "'liiviMJA ivUiviA u jxosa-liu ue chaina re. rutovao je ta-Koujer za ui nrmu ^coneaurj. jtv. i3r. o^/ópU. — trazi se da- CAMBIO DE DIRECCIONES Publicación gratuita para ins1 tituciones de interes para el m- nasnje Doravisie iseljenika TU- tmgrante y para los sucriptores dei periodico. j LEGACION CHECOESLO-V üLrt. — Con su sección consular se mudó de la calle Venezuela 7ôo a la calle Jumn 1243. luhbuladu x uuoe6jla- Vu. — En Montevideo, tiene sus Glicinas en la calle Ferez Cate- llanos 1594. i GJVIViVNClKA lz .id, s reza st'a-nns Personas buscadas ivixiu îvi.MjL^ii/ûiif v ic/^, rouom iz curuga. ooso je u Argentmu iyiu godine. iv. Jt5r. 5571(30 — Traii se današnje Doraviste iseljenika ojuka uornjeg ¿xtinixj-a. j anua ra oVe goenne javio se iz iviaiaorigo 1 piso ua sa,je ruuuaijima 1^:00 diñara., koji novae mje pnniiijen. Fosle toga se vise ne javija. iv. Dr. o^t ou. — 1 razi se da- "" i ' • ' nasnje ooraviste iseljenika ívix- x iz oience u üacKoj. Uc>^ao je u argentmu preu di godine. IV. Dr. ó///\óO. — Trazi se današnje Doraviste iseljeniko fü,-i ivíi Ci-iCiC/v roaoni iz Deza-uovea. Aaiazi se ti juznoj Amena gocune. Podatke javiti, 11a: Consulado xugosiavo, Dueños Aires, .-w. cíe .via^o 10/u. DE LA LEGACION YUGOSLAVA (Sección Consular) Ou j U GOSLO VENSKOG PO- ^íw^iiMTbVA u BÜÜ-1NU6 AJLUtLüU. lv. Br. — 1 razi se ua- luiMije ooravibte iseijeniKa íwnv-kjxíu i^j w ¿-xLsUn rouoiu iz ívmi;. i^oso je 11 -ugenunu kon-cein g., aurei»a mu je o na c.o r . .\iiboier, a vec iri gotnne ne javija svojoj oüiteiji. K. Dr. ü¿A4¡ou — jovan Aaj- K. Br. 1083|ó0. — Trazi se da- \ni iz Aovog saeta íseno je sa nasnje boraviste KaaenKa iníaj- fevojom suprugoin u Drasii i po- urti^UViCh. veo soooin unaojea urata jCj^il- iv. ür. iu,' to0. — Trazi se na- inrtj vixvirt, silla Aaoito- slov ivana ivíaivi^j^íc^, koji je DEL CONSULADO YUGOSLAVO EN KUöAKlO. ül Sr. jLupis-Vukic, Presiaente ae la „Organización ae ios Ex - inmigran tes" y director aei „üuieau ae ¿morinciciones " en ¿>pnt, lúe iiaiiictao por parte ae aesictcaaus cunuaciunaies en üud /^.menca pata ebiuuiar ia situación ae ia ímiugj,ación yugoslava en este uuntinenie, en toaos suti a^ptcios. juic^auo ei uei comercio internacional, y ei otro ei aei inmigrante acostumoiaao ai consumo ae ciertos ai tiernos regionaieb, nnportauob ai pniicipio por ei comerciante íocai ae las coiomab ae un nucieo iegioiun, peiie-tranao poco a poco en otras coiectiviuauea ue ¿usiiuo an«.iu&uD, y aesenvoivienuo&e con ei tiempo, a oase ae precios ae competencia en oojeto ae atención aei mayorista e impoitaaor. iai ínteroamoio, a oa^e aei gusto especial, ae ias colectividades italianas, españolas, aiemanab ^rie^db, en ias aos ^meneas, aoaica ante toao ei aceite, queso, vino, aceitunas, taojaco, jarnon, cirueias, ncoies, ouracn, etc. cuanto ai guato y costumbre, la inmigración yugoslava pertenece a ía región meaiterranea, ante toao respecto a vmob, aceite y pe&caao en conserva. i\o temenao a aisposición los productos de su propio país; aumenta ía cnenteia aer almacenero esparroi e italiano. waicuianao ei numero ae ios yugoslavos en unos 200.000 (100. uuu ae enos en ía argentino) se poara apreciar la importancia dei prooiema para la economía yugoslava, que nasta anora^ no na poaiao aprovecnar las ventajas ae tai mercaao. i>4o saoien-do aconaicionar la mercaaeria, no conocxenao la seriedad ae su compatriota, comerciante aquí, consiguio únicamente que aespues ae uno o aos experimentos su compatriota aesnusionaao vueive a comprar ai mayorista ítanano, etc. ^.si cita c br. Jüupis el caso de un comerciante nuestro que mtrcauce caaa ano de itaiia por 1UU.0U0 peses de saramas en lata, y otro, que compra cada ano 40.uuu kgs. del mismo articulo. ü,n aud i-\menca nay unos 1500 comerciantes fuertes yugos^ lavos, en solivia nay unas luu casas, con algunos importaaoresj que traDajan con íNiorte America, Italia y Alemania; en Chile unos fcUO, con mayoristas en caaa, centro un poeo importante; en Perú unos luu, y en la Argentina unos 300 con tuertes importadores directos, en buenos ¿-ures y Kosano. El conterenciante aconsejó a las ñamaras para que manden a Sud America expertos al tin de estudiar detalladamente el terreno y en caso mnuir sobr los productores para que aprendan acondicionar sus productos según las exigencias del mercado importador. Con la labor del Sr. Lupis-Vukich dejamos entonces el terreno de puro deseo y teoría, entrando por la puerta del interés despertado e iniormación concreta en el terreno de la realización práctica. No cabe duda que tal puente de vínculos no tardaría mucho en desarrollar la corriente, también en el sentido inverso, eso es en la importación directa de los productos sudamericanos a Yugoslavia, suplantando a los actuales intermediarios. DE LA ADMINISTRACION.. — A causa del mucho material en el idioma jugosiavo, esta vez la sección castellana es menos extensa que de costumbre. vog. iva k o se msti siagaii, j^mil, uosao, a javio se je zaanji put iz kouie je sacia tek 1/ goama, pooe- ivosario ue àanta Fe, ¿1. Xl, go je ou oraia 1 od toga vremena nema vise uikaKovin vesti o nje- iy¿6 god. Trazi se OSKAR RADIČ: koji mu. a j eg o v o lac, auch .\ajvirt, je posieunjeg puta javio sa ^anta re, cane i^opez y üianes ¿w. Traži se Fikard Šantič; koji se je posijednjeg puta javio sa In-5? ouratio se je putem viasti u ivrai-jevim Fosiaiibivu, ua poveue za njegovim sinom potragu. Miiatrajuci ua se c. v. list ci- geiíio ¿speranza. ta mea nasun iseljemcima 1 u jára- suu, ivraijevskoln Foslanstvu casi je momi, ua u gornjem smislu dónesete oglas potrage. Iv. Br 4593¡30 Traži se NOVIČA RADIČE- VlC iz Črne Gore; stigao ovamo iz starog kraja prije b. godina. Podatke javite na: uConsula-Trazi se da- do Vugoslavo", Rosario de Santa Kod Svečanosti kupujte cveče od tvrtke RANDAZZ0 Hnos. Plantas y Flores naturales Umerene cene ALMIRANT/E BROWN 947 U. T. 21, Bcas., 2958 y 0904 (6-39). PRETPLATITE SE NA Jugoslovensko Odelenje Sección serbio - croata ;, Ç 1 _ • y,r_ . - : i -, - v 1 • • ' . 'F Prvi 1. Decembar Dabinovič Niko, pomor, kapetan Armbruster Andrije, činovnik Poslanstva Arh. Bilinič Harold Martinovič Boško, urednik (Jsl. Sok. Zagreb) Dr. Dragutinovič Zlatan, Tajnik Poslanstva (Sok. Prag II, O-sek, i tajnik Sok. Župe Osek) Novinc Josip, novinar (Sok. Go-rica) a . j 1 .M .u v. .. Novinc Marij, urar (Sok. Gorica) Sardehc Ante, tehmck.h cinovmk čebokH pet¿ novinar (Sok rica) Premda ove godine godišnjica našeg narodnog ujedinjenja j oš Sardelič Franko, vežbač neče biti proslavljena u večem Sardelič Petar, vežbač merilu, ipak ju je svesni dio na- Marušič Grga, priv. činovnik, trg°vac še naseobine proslavio na dosto- vežbač (Sokol Split) jan način, se jednim narodnim Marušič Milan, konobar ČINOM, naime sa skupštinom od Litrica Grga, vežbač, 23. o. m., na kojoj je bila pro- Žolnay Mirko (Sok. Šibenik, O- vedena reorganizacija Jugoslo- rjuna Brist) Horvath Andor, operater (Jsl. Sok. Sombor) Simidrijevič Nikola, cipel. krojač (Srp. Sok. Beograd) Rajšič Miloš, kroj. pomočnik Veža Mate, privt. činovnik, vež- Curač Ivan, zidar bac Danilov Pero, vežbač Lukič Vladimir, vežbač Markun Martin, vežbač Harth Adolf, vežbač Viškovič Zvonko, vežbač Bojanic Mate, trgovac Bogunovič Juraj, lučki kapetan Ing. Jekovec Uro (Sok. l^jublja- ma Prag II) Mihaljevic Stepan, grad. Dorič Armanao, činovnik Bajurin Nedeijko, vežbač Zuvanič ivan, trgovac Kozulič Antun, pomor, činov. Frtanulič Pavao, vežbač Posle spomenute Skupštine bili su primljeni kao članovi sledeča brača i sestre Vrabec TJbaid, glasbenik Modric Ivo, fotograf ,,Stadar-ta" Hribar Milko Ivan, bank. činovnik Šiljic Ante, mehaničar, vežbač (vež. Sok. Vel. Kikinda) Pavnovič Rade, krojač, majstor Svičarevič, bojadisar (Sok. Vis) Marasovič Petar, činovnik (Sok. Vis, „Jadran", Čikago) Svičarevič Ivan, brijač (Sok. Vis> Medovič Krsta, mehaničar (Om-lad. Klub, Kuna, „Jugoslavija'4 Čikago) Primožič Rudolf, činovnik (Sok. Trst) Lavcinski Ciril, bank. čin. (vežbač junaka rilgarsk) Paramn z^orin, trg. pome očnik (^cian prov. arust. u car. Rusiji) lVioviCAii. x^ieKS., cipei. trgov. ^rp. C^ok. oieinski ivariovci; (jraooiov iViiios, trgovac (Srp. C50K. v ei. rviiviiiuctj i>e^uxciu nv^uoc, lneiiaiiicar (c^ok. jezica; Cjjuijtvovic 6imon, knjigovodja jra^io j^juuOiiiii, orijacv vezoač uapuuei jreter, kioj. mojsier ^ok i^juoijana 1 j lvxai^o x^ucic, kucelasnik ivavcj-c onvo, cmovnik ^ok Metlika; lvnosic-i^ačič Ante, melianičar ^rjuna, lirist; Ain. auicic viKtor Dr. Veijanovic ivisto, lečnik Fortei uton, činovnik Toskovic-Ustojic jovan, trgovac Iviilostič A. Tomisiav, sooosnkar (bok. iviakarska) Buja Jueonara, činovnik Seles Josip, brijač (Pev. dr. Ko- bmokvina Niko, cmovnik GOSPODARSTVO venskog Sokola te izabrana defi-nitivna Uprava, koja je preuzela zaclaču, da povede društvo u duhu Sokola kraljevine Jugoslavije. S ve otkako je bila početkom godine 1922. ugušena Jugosloven-ska Narodna Obrana, sakupio se je na sokolskoj skupštini po prvi put jedan veliki broj svih onih Jugoslovena u ovom gradu, koji me poznaj u kompromisa, koji su si svesni svoje narodne dužnosti i volje. Več koncem godine 1927. sasta-la se je četa vrlih, omladinaca te osnovala ,Jugoslovenski Sokol". O vaj radio je kako je mogao i znao. Ali nesredjenost prilika o-drazila se je takodjer na sudbini društva, koje nije našlo ni razumevanja ni opore u ondašnjoj ra-strovanoj atmosferi. Ipak naši Sokolaši nisu mala-ksaii. Ako nije pošlo za rukom razviti društvo u lormalnom obziru, nisu ispustili iz vida niti za časak ideju, koja ih je družila. Četa vežbača ostala je na okupu a čim se je odrazilo normaliziranje prilika u starom kraju me-dju inim na sokolskom polju o-snivanjem Sokola kraljevine Jugoslavije i Beogradskim Sletom, pregnuli su se te počeli raditi oko oživljenja rada i reorganizovanja društva. Zbog ovakove žilave ustrajno-sti i svesti ovih osnivača Sokola, sve samih vežbača a time jedra sokolskog rada, došlo je do skupštine od 21. septembra o. g., na kojoj je bila izabrana Privreme-na' Uprava sa zadačom, da nad je krov za društvo i pribere dovolj an broj članova, koji bi omogu-čio rad takodjer u upravnom i or-ganizatornom smislu. Privremena Uprava našla je u Ing. Zelenki, starosti qeškoslo~ venskog Sokola, starog suradni-ka iz naše bivše Jugoslovenske Narodne Obrane, koji je u ono doba bio i član Odbora „Jadrana", dok je bio ovde Českoslovaka još neznatan broj. A kaošto su oni u svoje vreme našli bratski prijem kod nas, u „Jadranu", a kasnije njihov Sokol kod našega u Almi-rante Brown 721, sada su se odu-žili na bratski način te primili našeg Sokola pod krov, tako da se je moglo početi odmah sa vežba-njem. Blagodareči ovoj susret- • Ijivosti, broj je naših vežbača po- Ovih dana, sa parobrocom „Bei- važnih a dosada nepoznatih stva-skocio tokom nekoliko dana na vedere", povratio se je iz Jugosla- vi. četrdeset. vlJe I. F. Lupiš-Vukic. U Drugo predavanje u Zagrebu Privremenoj Upravi pošlo je za razgovoru sa našim urednikom ka- održao sam na moibu same publi-rukom da je rešila i drugu zada- zao je g. Lupiš da je u jugoslavi- ke nakon moga prvog predavanja, ču; sakupljanje članova. Do no- ju isao u glavnom za ^ da amo sto je vrlo utjesna izjava. Cetvr-ve Skupštme upisano je bilo 133 dovede obitelj; aii se je ipak ona- to predavanje sam ocrzao u Spiitu, CLANü. Pošto je broj vežbača mo zadržao skoro dva mjeseca, na- u dvorani lseljeničkog Udruzenja. narastao na skoro dvostruki broj stoječi da bi kod javnosti 1 nadlež- Štampa je dosta dobro i opsirno saučesnika one skupštine, koja nih uzbudio više interesa za isel- izvijestila, iako ne potpuno - radi joj je poverila reorganiziranje jenike i njihove potrebe. društva, a broj članovana pete- U Jugoslaviji, reče g. Lupiš, lo, Trst) Mikaločki E., obučar {Pev. dr. Vel. Kikinda) Dulijanovič Cedomir, radnik Šilič Dušan, obučar Favro Kuzme, poljodelac (Sok. ' Blato, Korčula) Mavrovič Melhijor, bank, činovnik Ilič Mijo, trgovac Flor Jernej, trgovac (Sok. Žalec) Kadomir Petai, nidustrijalac Hoier, julije, iotograf Urban Drago, poajodelac ivrinaljevič uamca, domačica me Jovan, trgovac Fopov biavko, .trg., pomočnik ^Sok. Pančevo) Duljanovič Čedomir. mehaničar Stuia Ljuoomir, radnik Engelfiart Franjo, lekarničar (bok. Vukovar) Ursič Alojz, stolar Flor Milko, sin Jern., dijak Sardelič Ambrož mehaničar ( Sok Vinko?bojadisar Blato, Korcula) . J Vrančič Vekoslav, Iseljenički l- ^ulJell™vic L., pomorac (Jgs. zaslanik (Hrv. Sok. Mostar) ;Sok' Dubrovnik) Kačič Zlatko, činov. Poslanstva Dr- Pandol-Tadič Petar, odvetnik (Sok. Split) Poslanstva Nikolič Tomo, podvornik Poslan- Lupis-Vukič Ivo F., novinar (sta- stva rosta Sok. korcula, qlan Sok. Burič Vasilije, činovnik Poslan- Split) stva (Sok. Podgorica i Cleve- Jaman Stjepan, čuvar strojeva land) (Orao IVlahnič, Klis) RAZGOVOR SA g. LUPIŠ • VUKIC GRAFOLOG rostruki broj, a k tome došla iz ima samo jedan ograničen broj lju-Ljubljane i pravila, to je smatra- di koji se uvijek 1 živo interesuju la svojom dužnosti, da sazove čla- za naše iseljeništvo. Ti se ljudi našnje boraviste iseljenika MA- Fe. F.C.C.A., calle San Lorenzo TIJE PICER. Došao je 11 Ar- 937. Ladislav P. KIRURG, od 3-7. Stjepan zubar Vladimir zubar Uroš zubar Od 9 s. dopoldne do 9 s. na večer Telef. 23 - B. Orden - 0279 — Ulica Bdo. de Irigoyen 1404 Dr. Juan de Simone Abogado-Escribano PINZON 567 - Buenos Aires U. T. 21, Barracas 2056 (2-39). cenzure. Doslo je čak i do komičnih situacija u izvještajima i is- pravcima, a sve radi blažen cenzur . Za boravka u Beogradu posjetio nove na Skupštinu,. da preuzme najviše rialaze u udruženjima na- sam tri ininistarstva: prosvjete, vodstvo društva nova, dednitivna ših iseljenika - povratnika, u Isel- trgovine, i socijaine politike. Na jeničkom Komesarijatu u Zagrebu ministarstvu prosvjete sam izložio iN a skupštini prisustvovalo je a onda ovdje i medju socijaimm kako neke države pri opmaganju skoro 100 članova, dakle 75 % od radnicima u zemlji. Medjusobno iseljcničkih škola. upisanih. Nakon izveštaja stare nepoznavanje donosi mnogo štete Te skole, dabome, irnaju samo svrhu preuzeo je vodstvo Skupštine U- iseijenicima i Jugoslaviji. No sva- da iseljeničku djecu podučavaju u dobu i spo/. Dopisi mogu biti pisani prave g. dr. Zlatan Dragutinovič kako se može primjetiti da opči in- '' " " ........ svjetsokag glasa, koji se nalazi kratko vrijeme ovdje, opisati če Vam Uprava, tačno Vaš karakter, pogoditi bu-dučnost i prošlost. Treba da poša-ljete Vašen rukom nekoliko i »pisanih redaka, kao i naznačiti Vašu preuzeo je vodstvo Skupštine U- 4 f • T~N •• 1 • , • • • 1 /*7 1 . , J ___" ' PEDRO PANOOL Pravni Savjetnik i Pravni Zastupnik. Poslanstva Kraljevine JJugoslavije u Buenos Aires. Posreduje u svim slučajevima gradjansk , trgovačke i kaznene naravi. Naplate sudbenim i izvanrednim putem. ¡GOVORI JUGOSLAVENSKI! SARMIENTO 10 II 59 Kat. (41-48) Telefon: 35 Libertad 0305 ZA ŽIRE I DOZNAKE U ENGLESKIM FUNTAMA u sva mesta u Jugoslaviji i češkoslovačkoj te uopce po svim zemljama sveta, O brati te se na jeziku roditelja, da bi kod iselje-teres za iseljeništvo, iako pomalo, ručkih potomaka u Americi ostao ipak uvijek raste. Nedavno su iza- čim dulje osjecaj rasne prednosti nima zadače sokolskog pokreta. èle dvije omašne i vrlo stručne i to za v no potrebnimi praktičku Jer može govor posluziti kao ne- knjige o iseljemštvu. Jedna je na svrhu: da novodošlice kod potoke vrste uvodom u sokolski rad franeuskom jeziku od inž. agrono- maka svoga plemena lakše dodju po drugim mestima, objavljamo «»je i doktora prava, Krista Sta- do rada i zaposienja. Ovakova šta ga u celosti. menoviča, pod naslovom L'Emi- je osobito potrebno našem jugosl. ^ Posle toga prešlo se je izboru gration Yougoslave. Druga je knji- narodu, koji u ovoj zemlji nema ve-nove Uprave, koja je bila izabra- Prvi svezak, o Kanadi, Migra- likih trgovina, industrija m predu^ na su^iasno. Starostom izabran Enciklopedije, koju u deset zeča, pak je zato našim iseljenici-«ŒMTbioje g. Vasilije Burič, činovnik svezaka izcaje g Artur Benko ma borba za rad i opstanak još i našeg Poslanstva, stari Sokolaš, Grado> blvsl set državne iseljeni- teza nego li mnogim drugim naro- u našem ili španjolskom, francus- tajnik Poslanstva koji je zano- kom i njemačkom jeziku, a treba snim govorom protumačio prisut ih poslati uz prilog 1 pesosa i tač- * 1 ' 11 ne naznake Vaše ádrese na: GRAFOLOG Calle San Martín N9 607, ler piso BUENOS AIRES DE LOM DRES Y AMSRICA D Fundado en ei año 1882 Najstariji bankovni zavod. Njegovo ime je istovetno sa SOLIDNOSTI I OZBILJNOSTI. Dr. BOZO DA L Lečnik u Bolnici Rawson pà GOVORI JUGOSLOVENSKIM JENKOM OLAVARRIA 1042 Hj BOCA 7 & 8, Tokenhouse, London. Buenos Aires: 399, Bartolomé Mitre, ugao Reconquista. Rosario: 849, tilica San Martin i Salta 2809113. Podruznice u: Azul, Fahía Blanca, Concordia, Córdoba, Mendoza Paraná, Posadas, Rosario, Santa Fe, Tucumán Asunción. fFi t^g^ö^ t^g^tx^tx^lj^ LVg/ * ijjgA) tj^ PgjJt^Çj tvg^j tjg^ IXg^lXg^t^g^ tvg^j t^gA! tAg^j tvg^i tjg 1 izvežban u vodjenju sokolskog čke službe. u Zagrebu, i svakako dima. Druge zemlje, naime, rade Iako: pozajme kolonijama učitelje, kojima koc kuče teče plata i udruženja. Nova Uprava sastavljena je o vako. 1 Starosta : Burič Vasilije I Podstarosta : Arh. Sulčič Viktor ¡Tajnik: Mihaljevic Stevan Zaspisnič^ar : Marušič Grga najstručniji iseljenički pisac u Jugoslavi j i. U vezi sa našim iseljeništvom penzija. Tako je kolonijama lak- ja sam u Jugoslaviji uradio ovo: še uzdržavati škole. Bez takove U dvorani zagrebačke Trgovačke pomoči mnoge kolonije nebi nika- Komore odžao sam dva predavan- ko mog.e narodne škole uzdržava- ja* jedno o iseljeništvu Južne Ame- ti. Iz spisa što sam ih čitao kod Blagajnik: Toškovič - Ostojič rike uopče, a drugo o trgovačkim Narodne Zaštite u Zagrebu raza- Jovan Naqelnik: Grego Ante | Odbornici: Mihaljevic Danica, Bojanic Mate, Pavnovič Rade, Bajurin Nedeijko, Medovič Krsto Preglednici Računa: Hribar Milko Ivan, Mavrovič Melhijor mogučnostima i zmed ju iseljeništva bire se da kod ministarstva prosv-i Jugoslavije. U Beogradu su dvi- Jete u Beogradu postoji dobra vo!- • t"r- v'« • • "t • • i ^ 1X1 , —. ^ 1 ** _____ je Komore, trgovačka i industrijska, upriličile predavanje u dvora ja da _ se iseljeničkim našel j ima izad je u susret; ali iz istih tih spisa, ni Industrijske Komore. Na tom kao i iz razgovora sa pomočnikom I ministra prosvjete — ministra sa-mog tih dana nije bilo u Beogra-razabrao sam, da još treba predavanju sam nastojao prikazati gospocarsku važnost našeg iseljeništva i trgovačike mogučnosti Društveni lečnik: Dr. Veljanovič domovine, kroz naše iseljeničke s^var sistemizirati i odrediti ocje- Kosta trgovce, sa zemljama Južne Ame- len je koje če u ovom predmetu --rike. Na svakom od ovih preda- kompetentno rješavati. / M ¿t. ¿s. j Članovi - saučesnici Skupštine od 21. sept. o. g. : Grego Antun, bank. činovnik, načelnik vežbačkog odelenja (pr dnj. Sok. Blato, Korč). S(Grego Marko, vežbač vanja slušaoci su sa največim interesom pratili moja izlaganja. Dr. Popovič, tajnik beogradske In Po sebi se razumije da djeca naših zemljaka moraju redovito po-hadjati osnovne škole zemlje u ko- e- dustr. Komore, kazao mi je da bi joj borave, i da naše narodne ško-trebalo više takovih predavanja le, kao i narodne škole tolikih na-održati, jer da sam im kazao toliko roda u Americi, imaju samo gore , m! 'JiisÄf Pág.2 - GOSPODARSTVO N* 65 155 - Montes de Oca - 155 Ravnatelj: JUSTINO D. LAM ARQUE Kirurg-zubar Medicinskog Fakulteta. Bivši osnivač i načelnik Zubarskog Odelenja kod Asistencia Publika u Buenos Airesu. Svaki rad izvršimo brzo i tačno; preuzimamo odgovornost za svoj rad. Materijal, koji upotrebljavamo, je najbolje vrste te sasma . istovredan onome, koji platite veoma skupo na drugom ko-jem mestu. • •••••• Vadjenje zubova bez bolesti Ispunci od platine ili smalta po $ 4.-, $ 5.- i Zublje: prvi zub ..................... svaki nadaljnji Zlatne krune ........ Nepremični zubni mostiči .... Nepremični zubi a Pivot, svaki • • • • • • • • • • • • • • • • « $ 99 99 99 1.50 6.— 7.— 4.— 12.— 14.— 10.— Naša Klinika nema praktikanata, nego sve samo osoblje dipolmiraiio na Fakultetu. Naše je geslo: stručnjačko poštenje, dobar rad i pomno saslušanje stranke. PREGLEDANJE BESPLATNO Satovi: Svaki dan od 9—12 i 14—20 sati, a subotom samo popodne. MONTES DE OCA 155 U. TELEF. 23, B.. O. 5285 primjeraka od falzificiranih pisarna, kojima se prevarno pozivi ju ljudi u Argentinu. *'Mi smo proti vni ovakovoj raboti", kazao je g. ministar. "Mi nečemo da se ljude na prevaru goni u propast, nego trebamo spremne i dobro u-pučene doseljenike koji če biti ko-risni sebi i Argentini". Na ras tanku rekoh g. ministru: Mi radimo za isti cilj, pak čemo i saradjivati kao prijatelji. Kako je u Jugoslaviji? Vi bi htjeli znati kako je u Jugoslaviji? To me pita svak sa ko-jim se sastanem. Opčenito govoreči, Jugoslavija se nalazi u istom kolu svjetske gospodarske krize, u kome muku muče svi naroči svije-ta, ra/umije se, netko veču netko man ju muku. Buduči je Jugoslavija poljodjeljska zemlja, i sudeči po onome što sam vidio, čuo i či-tao, ja držim da Jugoslavija spada 11 cnu klasu zernalja u kojima stanje ni je na j gore. Ljetina, u žitu i vinu bila je osrednja. Cijene pšenici i kukuruzu su niske, kao i u svim žitorodnim zemljama. Čuo Dalmacije bio je objelodanjen za- ^i^njjiBLERJA donde èvVdl e (jbrtsí¡e)\e com ôcordôûTlôA Créd i 1 •ZA UKUSNE I PRVORSNE MOBILIJE preporučamo tvrtku Časa Massa Hnos. stare dobavitelje naše naseobine na Boci ALMIRANTE BROWN 1087 BUENOS AIRES U. Telef. 21, Barracas 2197 feJler§/ propio/* Al m fe Brown 71Z TJ. T. 2\. BarIUG3T. 2187. sam da bi naše vino o ve godine moglo bolje proči nego li lani, jer da je jematva u Francuskoj podbacila, pak če se izvesti izvjesna količina dalmatinskog vina u Francusku. Vej su bile izvezene dvije manje zemljoradnika i gospocara. Po moči ji ie bi!o kise u nie mišljenju — a i po opčem mi- PRVA JUGOSLOVENSKA KROJACNICA NA DOCK SUD INGENIERO HUERGO 1360 PRIMILA JE NOVE ŠTOFOVE ZA ZIMSKU SEZONU RADIMO JEFTINO 1 DOBRO TE NA OBROKE Imamo u zalihi moderne košulje, ovratnike i sve ostalo rublje za gospodu Preporuča se svoj brači Slovenima. Vlasnik: RADE PAUNOVIČ. pošiljke U Dalmaciji je iul 11 mjesecu, pak ima svakog povr-ča. Maslina nema nimalo ove godine. Za dalmatinskog seljaka je IZ ARGENTINE Prvi 1. decembar (Nastavak) t Prezelj Anton, kapatas (tajnik „Zlatoroga" Kal-Koritnica, Bovec) Jelič Tomislav, činovnik (Sok. Mostar) Berkovič Spasoje, morn. telegraf. vežb. Sok. Vela Luka) Mjekovič Nedeljko, mornar (O- rjuna, Ston) Fiamengo Jakov, mornar Kuzumilovič Miho, mornar Dražeta Antun, konobar (Orju-na) Škrbec Andrej, ban. činovnik (tajnik „Prosvete 1") Bareta Ivan, zemljoradnik Juranovič Božo, mornar Maričič Vicko, mornar (Sok. Vela Luka) Meštrovič Simon, zemljoradnik Jadrešič Drago, činovnik Ševič Milenko, trgovac (osn. i taj. Sok. Ilok) Padovan Miloš, radnik (Sok. Vela Luka) Bernovič Marko, mornar (Sok. Vela Luka) Arnizič Josip, podvornik na Poslanstvu Bašič Gojko, mlinar (Hrv. Sok. Stiglič Milan, radnik Dakovič Rade, šofer (Jugosl. Omladina) Delič Anton, obučar (Jugosl. Omladina) Djauič Milan, radnik (Jugol. Omladina) Vukotič Juro, radnik Vlasič Tadija, podvornik (Sok. Vela Luka) Prižnič Jakov, radnik Šitin Sebastijan, činovnik Tulič Katica, domačica (Sok. Blato, Korčula) Veronesi Pavlina, domačica (Sok. Cavtat) Vujovič Slavomir, radnik Bosnič Stjepan, radnik Sabetič Juraj, radnik Krašovec Josip, drvodelac Sok. Črnomelj) Paračin. Crjetko, trg. putnik (Žu- pa Sušak) Kendža Albin, trg. putnik (Sok. Karlovac) Karninčič Simon k Petrovič Mihovil Jerkovič Adam, činovnik kmetove da su ovi sa rješenjem za-teško kada nema začina. Ribe se dovoljni. bvata dosta, osobito su bile dobre -—__________ -._.. .. _- [lovnje srclje^a V titfna. Kada se ulove veče količine ribe prodava se u Zagreb, Ljubljanu, Beč i Ita-liju. Drugo se konservira. Riba se lovi moderno: sa mrežama torba-čama i motorima. U Dalmaciji je sve malo brodovlja na motor — malo može biti bracera i trabaku-la bez motor a. Turista clolazi dosta na naše more, a moglo bi i više kada bismo mi manje razloge davali a više se trudili da iz našeg primorja i mora i z vadimo više blaga nego li vadimo, i to sve po uputama što nam i h sama pri roda dava. Ja sam se no započetom pravcu. U tom smislu mu želimo sretan boravak u lugoslaviji i uspešan povratak. POVRATAK g. LUPIŠ - VU-KIČA — Na drugom mestu objavljamo pregledni članak njegov o boravku u domovini, u ko-jem nam na svoj poznati zaniml-rješeno uz tako povoljne uslove za jivi način opisuje on sam, kako i vio u domovini, nakon što je tokom prošle godine prošao preko kon ko jim se rješava agrarno pitanje ove zemlje. To je veliko dje-lo ko jim se sadasnja vlada može da podici. Političari su deset godina vukli narod za nos, i upropaštavali šljenju — agrarno pitanje je bilo PRVI DECEMBAR U oči Na- rodnog Praznika Ujedinjenja, t. j. u nedelj u 30. novembra o. g. u. 11.30 časova održati če se svečano Blagodarenje u Franjeva-čkoj Crkvi (Kapeli Sv. Roka), ulice: Alsina i Defensa. ji OD UPRAVE — Pošto nam se je radi promene tiskare j oš i ovaj broj nekoliko zakasnio, to često puta pitao: zašto u Dalma- smo izdanje produžili za par na-ciji nema zadajeno bar 100,000 sta- dal njih dana, da možemo objati- Navedena imena dosadašnjih bala naranača, nego Jugoslavija ti izveštaj o tako lepo uspeloj sku-članova društva dokazuj u, da kupuje u Italiji toga voča godišn- pštini Sokola, i članak g. Lupis- predstavlja Sokol pravu narodnu je prego deset miliona dinara? Za- Vukiča o njegovom boravku i ra- a tih sam vidio du u domovini. Zato se nadamo, da če nam o. pretplatnici oprostiti zakašnjenje. ¿t i kulturnu demokraciju. Uz taj- što naše ledine nika i drugo osoblje državnog dosta —- nisu zasadjene bajamima, predstavništva, uz trgovca, uz in- kada bajam bar svake druge godi- ženjera, uz arhitekta stoje u istom ne radja, vrlo malo truda i nikako-redu kao jednakopravni članovi va troška traži, a cijena je plodu, pripadnici radničkog staleža, mornarski naš svet, naši zemljorad- sa s vom korom od 5 do 10 dinara kilogram ? Zašto se primorske hridi polovice Južne Amerike. Oni, koji mu žele pisati, neka naslove svoja pisma na stari naslov „Ivo F. Lupiš-Vukič. calle Sarmiento 37.8, Buenos Aires. NOVA VLADA je čvrsto na poslu, da stavi u red državne fi-nanse. Odlučila je, da stavi u rav-notežu proračun time, da smanji na svaki način državne izdatke za 150 milijuna peča. U tu svrhu med ju inim merama če otpustiti oko 10.000 državnih činovnika i peona. A da doskoči gospodarskoj krizi, misli započ,eti sa gradnjom puteva i cesta u velikoj meri, da nezaposleni narod dodje do za-rade. E, ali sad če neko redi: ovako če iste novce, koje če prištediti na otpuštenom personalu, ipak morati namaknuti za gradnje. Is-tina, samo s tom razlikom, da bi ih bila inače potrošila za osoblje, namešteno pred tim u izborne svrhe i bez pozitivnog rada, a MMIIIMIMMIMIM M» lM«imiMIII»MMIM»>t»l>IM M «l»Mf • NASELJEVANJE u Argentinskoj Kaliforniji Jugosloveni, kupite vlastitu zemlju U provinciji Mendosi, blizu železničke Staniče, prodaje-1110 čakre sa natapanjem od do 50 ha. uz niske cene, na mnogo godišnjih obroka. Zemlja je zgodna za ložu, vočke, alfalfu i zelenjad U tom kotaru dade hektar po 15 tona krumpira, 20 tona alfalfe i do 700.— peča krušaka godišnje. Skup obi-telji, koje bi se želele naseliti se ukupno kao nasebi-na, dali bi osobito pogodne uvete. Jorgensen y Cia. SAN MARTIN 640 Buenos Aires COMPAÑIA ARGENTINA DEE SEGUROS. VICTORIA Sociedad Anónima AVENIDA DE MAYO 791 BUENOS AIRES Ü T. 2444 - 2445. Rivadavía SECCIONES HABILITADAS: INCENDIOS ROBOS CRISTALES AUTOMOVILES Siniestros pagados hasta el 30 de Junio de 1928 $ 1.004.913.25 mn. Capital suscripto y reservas: $ 1.337.080.70 mn. Prva Jugoslovenska Poliklinika Viamonte 369 — Buenos Aires — U. Telef. 31, Retiro 4000 Unutarnji vodja je vaš zamljak Dr. Kosta Veljanovic LJEKAR POSLANSTVA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Velike povlastice pružaju se jugoslavenskim radnicima! Radno vrijeme od 14 do 19 satti, po želji i predhodne prijave radi se izvan uredovnih sati, tako isto praznikom i nedjeljom Direktor Dr. VUONO. NA 1. DECEMBRA, t. j. u ponecleljak, svi u Jugoslovenski ovako ce se potrositi za gradnje niči, bez razlike, kao svesni Jugo- nepošumljuju rogačima? Zašto se. sloveni po redu Slovenci, Hrvati, Klub, koji je odlučio, da se na Srbi, a qak nekoliko naših voj- vode, negoji više voča a manje lo- vodinskih Bugara. ze? U koliko su članovi u prigla- J a držim da bi se iz naše zemlje snicama to označili navadjamo i dalo 1ZVUC1 dosta više novaca nego ime sokolskog društva, u kojem li se izvlači, kad bi se malo više i su več bili učlanjeni, a isto ne- pametnije radilo, a malo manje na ko j a prosvetna i narodna društva Ameriku misiilo - mislilo to jest, u dalekom svetu. Ovaj imenik da u Americi ljudi kao od šale no- pokazuje nam, koliko nas zapra- vac zgrču. n. p., oko Splita, gdje ima dosta da? Proslav? Ujedinjenja priredi 1 1 večera, pa da se bar prijateljski koje de povisiti vrednost zemlje omogučiti, da se razvije privreda u predelima. u kojima sada radi i ! ! Í ! v- ! ( ! Í ! I Restaurant "EL AMERICANO" Največi jugoslovenski hotel u Buenos Airesu. VLASNICI HUL]IC Gi MISETA preporučaju se našim obiteljima i zemljacima, kad dodju u Buenos Aires Domača kuhinja. Zračne i čiste sobe. Buenos Aires - L-A MADRii) 341, Doca U. Telef. 21, Barracas 1865 ! ! \ i v I v I y ! i ! ! ! sastanemo i izrukujemo. Prome- s,abih ¡li nikakovib veza nije bina u upravi Kluba, i preosnova lo moguce nicesa poduzimati. (A 1 1 * v 1 1 vo u ovoj zemlji ima, a da nismo znali drug za drugoga ! Kako sam sa raznih strana čuo, i u lugoslaviji kano i drugovdje Imenik nam pokazuje, da smo ima dosta prezadužena naroda u 1 I 1 V . • • T7~ ____jC « A Ä Ä 1 ' ' Sokola izvršene pred par dana, došle su prekasro, ^ ^Si se bilo moglo pomisliti r c anizovan-je veče proslo\ s« n pro- gramom . Sastanii i ovako da izme livio bi se dalo učiniti nesto ooijega u buduče. nazvali ovu skupštinu punim pravom prvom proslavom 1„ dec. visoke kamate. Kako če se seljak izbaviti duga, i dali mu se uopče na Južnom Atlantiku, nakon ne- i&plati izbaviti, to je veliko pitanje, kili 8 godina. Jer, ako nas se je Sa svršetkom rata sav je narod „JUGOSLOVENSKI KLUB" Na redoviti skupštini, od dne 15 t. m. izabran bio je sljedeči sc o kle bar Upravni Odbor: misli, kako Predsjednik, Dr. Stjepan Bulje- vič; Prvi Podpresednik, Ivan Zuvanič; Drugi Antun Karstulo-vič; Generalni Tajnik, Mate Bo-janič. Pod Tajnik, Albert Kavon; Zapisničar, Dragomir Jadrošič; Blagajnik, Ivan P. Jeič; Pod Bla- POMPAS FÚN- BN ES -CARHU-JES - UT MÓVILES «¿asa Falcone LUIS FALCONE Naše jt ; od uze če svim Jugoslovenima na Boci poznato zbog umerenih ccna i prvovrstne obsluge. G. POSLANIK, dr. STRAŽ-NICKI otputovao je u petak dne 21. o m. na redovni tromesečni jnik Luka Bojdanid , _ . . dopust u domovinu. G. Poslanik • ^ n . . ^ sakupio več nakon samo 2 meseč- ^ precanskim krajevima bio razdu- je tokom dosadašnjeg boravka u- ' —— • nog pripravnog rada onako lepi žen. Novca bilo u obilju i nastala recjio pitanje službenih veza sa broj, to smo sa preosnutkom So- obijest: mahnitalo se politički i go- tfi ovciašnje države: Argentinom, kola došli do koncentracijone tač- spodarski. Onda odjednom nestade ke, oko koje če se prikupi jati svi n°vca — to jest, nestade novcu vri- oni zdravi i svesni elementi, koji jecnost — i nastade naglo zaduži- su dosta zreli, da znadu oceniti vanje? koje fianas kao mora tišti s « • 4 447 - LA MADRID - 457 U. T. 21, Barracas 0533 Odbornici: gg. Dr. Vladimir Buljevič, Nestor Laghi, Ivan O-stoič, Torkovič, Franjo Jutronič, Urugvajem i Cile. Probo'raviv"ši Antun Kolungjija, Nikola J. Bo- • y " ! t^ O Al A - u obad ve polslednje države po Banco G rmanico vrednost činjenice, ŠTO nam je dao 1. decembar, naime NAŠU vlastitu državu čija sudbina ovisi jedino o vrednosti pojedinih nje- mesec dana, dobio je dovoljno u- ... .. , , _ pokleda u prilike, da če moči sta- seljaka Nego nije tako kod Slove- yiti vladi potrebne predloge, ka- naca. Oni su razumno gospodarili, ckupjaji se oko svojih zadruga jačali i unapredjivali svoje zadru- kove če se morati učiniti korake, da službeno naše zastupstvo bude u stanju vršiti svoju zadaču ona- zinih sinova. A oko podizanja te ^rstvo. Slovenski seljak polaže k da se postigne željeni efekat. vrednosti radi u prvom redu So- svoJe ustede kod svojih zadruga ^ ' kol, čija je zadača, da UNAPREDJUJE TELESNO ZDRAVJE, MORAL I NACI-JONALNU SVEST DRŽAVLJANA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE. Razgovor sa na sigurno — uz 6 pošto, a kad mu treba dobiva za jam od svoje zadruge uz 8 pošto. To su idealni us-lovi u današnjem stanju. Hrvati i Srbi, naprotiv. kao da su se natjecali koji če pri je i pot-punije da uništi svoje zadrugars-tvo. Čitavi Dalmacija bi i danas g. I. F. Lupiš Vukičem hovim novcem (Nastavak) se rukama Ako se uzme u obzir, da je od-dašnje naše Poslanstvo jedino zvanično zastupstvo za celi jedan kontinenat, neograničenih izgleda za razvitak u svakom obziru, a sada jedino prekomorsko isho-dište za našu emigracij u, ko j a je narastla več na nekih 200.000 duša, to se nameče potreba, da se doda predstavništvu barem j oš istaknutu praktičku svrhu: da no-vodcšljak, što samo može da bivle na sve to veču korist i same nove domovine. Ova stvar vrlo je važna za miAe iseljeništvo koju ono nesmije na-pustiti sve cok u školskom pitanju nepostigne ono što mu treba. \ra ministarstvu trgovine sam objasnio, koliko toga treba u Jugoslaviji naučiti i urediti, da bi se mogla razviti trgovina izmedju Jugoslavije i Južne Amerike u onim preclmetima za koje postoje svi preduslovi da se u Južnu Ameriku zao da za iseljenike - a sve nji- i^kaa da vlada nije došla u pomot _____ ■ trfhn 11 mrli ti up /adruziiom bavezu sa io milijuna . " 1 v ^ 1 , • treba uraditi ne- i hrvatsko selia'- jedan ataše za trgovinska a drugi ¿a moze opipati : ('inara; Kl kalo .n i liMatsko selja nitania. Ositn to^a stvo da vlada nije spasila i Hrv. Seljački Zadružni Savez. I srpski ravezi bi bili stradali bez vladine pomoči. 1 tako, umjesto da zadružni savez i budu najača obrana i po- opipat u žcludcu osjetiti. Medju iseljc-nicima ima ih mnogo koji su. bez vlastite krivnje, često puta gladili i koji neniaju gclje ni glavu sklo-nuti. Kac se naš gradjanin nad-je u takovom stanju, treba mu — bar r.a glavnim tačkama, kao ^to .su Bucik s Aires i Montevideo — pomoči. Trebalo bi dati sredstva za osnovanje jedne pučke kuhinje, gclje bi ljudi sa oskudnim, ili nikakevim, sredstvima našli prehrana a kašnje i glavi zaklona. Posije bi se ovakove ustanove same održavale. Uisto vrijeme je bio kod ministra i šef Iselj. Komesa- za iseljenička pitanja. Osim toga če se morati otvoriti na par naj-važnijih tačaka konzularne po-slovnice te ispotpuniti mrežu po-čjastnih konzulata i konzularnih moč seljakova prema kapitalistimâ a£enclJa • i prema samim vladama, njih su razni zlikovci doveli na rub propasti, i u stanje c*a od vlade spas is-presjače. Dabome, u ovoj nesreči je dosta i sam narod kriv, koji je kao lud trčao za praznoglavim politički m vikačima umjesto da se više briniio za svoje gospodarstvo" i za svoje zadružne ustanove. Upravo prije nioga polaska iz Zamjenici: gg. Matija Lukaci Katusič, Agustin Gobic, Antun Huljič, Matija Loncariza. Na 1 Decembra če se prirediti večera u počast narodnog blagda-na. NAŠI POKOJNICI — Dne 21. o. m. preminula je u Zaratima gospodja Dorotea R. P. Rubič, supruga našeg poznatog rodoljuba Franje Bučiča, predsednika bivšeg Ogranka J. N. O. „BRAČ" Osim supruga žaluj u za pokoj ni-com deca Marija Zulejma, J. Raul, Marija Rahela i Ismael J . Iskreno saučešče ucviljenoj hitel-ji!. ZAVEDENOJ BRAČI NA RAZMIŠLJANJE. — Dne 12. o. m. argentinska policija uhvatila i pritvorila je poznatog Marka Fii. Vujeve, koji se je htio, premda je bio tražen od policije radi pokuša patvorenja sveučilišnog diploma. iskrcati sa pasošem na tudje ime, izdanim u od jedne strane Razvitak i rad jugoslvenskog odelenja jednog ozbiljnog novčanog zavoda godina sa gospodarskog gledišta vrlo loša, te je usled toga veliki broj naših izseljenika ostao nezaposlen. a mnogi su se od njih vratih i svojim kučama. Svojim točnim radom, brzom i jeftinom poslugom ovo si je odelenje znalo nači puta i do naših starih i Od kako je u godini 1929 otvo- reno jugoslovensko odelenje za- najstarijih izseljenika, koji bora-voda Banco Germánico u Buenos ve več dugi niz godina u ovoj Airesu, imali smo ponovno več zemlji, pak su im poznati pogo- prilike osvrnuti se na uspešno i tovo svi različiti putevi, kojima G. dr. Stražnicki je došao o-vamo kao predstavnik serijoznog preokreta u staroj domovini, pa smo imali bpetovano prilike ugo- _ svakf) gj može misliti tovlt. kako se pod t,m utiskom g ?ošto gu ge oyde medjutjnl poboljsvaju postepeno takodjer jJHke nekoliko promenile> to Vu-ovde prilike. Zato želimo, da bi eya sad čgk da ge d nasao na odgovarajucim mesti- J. . . , . , • • a _______ I ma sve potrebno razumevanje pa da se bude moglo nastaviti u sret- tira, to jest izbaci iz Argentina. sve veče poslovanje tog jugoslo-venskog odelenja, koje se je iz skromnih početaka - nazad dviju godina - razvilo u najjače odelen- izvoze. No, dok u Jugoslaviji ne- nJa a Ara™kl> Pf- smo skupa nauče kako treba kondicijonirati pediagah i zagovarah vise potre-robu za Tužnu Ameriku i što pro- bnih stvan za »seljcnike. Minister Južnu /\meriku i sto pro pisuju zakoni raznih južnoameri-okih država za uvažanje pojedinih ar tikala, i dok nebudu vodili računa o konkurentim cijenama, sve do-tle če trgovanje sa Južnom Ameri- Preka je pokazao volju da sluša sve što mu se kazalo i na koncu je kazao: stavite predloge — što če uraditi njegovi podreejeni. novi šef iseljeničkog odelenja g. Her- kom, osim u i>ar artikala, ostati pu- man, i šef Iselj. Komesarijata Dr v « « • v. • « • a_____*_i _ * i r_ *_ i* Ä j\ i. „ i. A-v /■ stom željom i štetnim eksperimentiranjem. Novom ministru socijalne [X)li-tike sam čestitao što je odmah pri svom nastupu uklonio dvije zapreke u iseljeničkoj službi: Dra. Ba-tona sa čela iseljeničkog oce'en- Aranicki. Hoče li od toga štogad biti? To če nam kazati — vrijeme. J a sam u svom životu čuo i čitao toliko obečanja, da sam jednog lijepog dana odlučio vjerova-ti samo d j elitna. Prilikom nioga boravka u Beo- m I Praktični Priruč.nik ■ • Učna Knjiga j j HRVATSKO ŠPANJOLSKI ■ ŠPANSKEGA JEZIKA j ■ ■ • ! $1.—, postom $ 1.30 m • • $ 1.30, s pošto $ 1.— j ■ j BANCO GERMANICO, Av. L. • ALEM 150. Buenos Aires ! ■ ja, i g. J ovu Marčetiča, kao isel- gradu posjetio sam i argentinskog . . -. t-. a • ___• ■ ______r^ ..j' j.; _ i _ ____ jeničkog izaslanika u Buenos Airesu. Dr. Baton, za nekih 7-8 go- ministra, gosp. Candioti-a, da mu prikažem program rada što ga Ju- dina desna rnka svakoga ministra gosi. Narodna Odbrana u Valpa- socijalne politike, dakle i iseljeničkog ministra, volio je da pobija i da se protivi svakom dobrom pie- raisu, i moja malenkost žele ca izvode u Južnoj Americi, a pogla-vito u Argentini. To je bilo potre- KEMICKE ANALIZE krvi, mokrače, izpljuvaka, želud. sokova itd. — Analize za industriju: rudače, boje. tkanine itd. Dr. GERMAN SCHWARTZ U. T. Rivad. 4485 — Calle Pozos 170 (Rivadavia altura 1900, 2 kv.- od subter. Plaza Congreso) 'umiimim •••■•'« ■ ■••■•••••••••■■■« mi.............................................................................................................mmn«¿ One, koji još drže nešto na nje- je te vrsti, tako da danas u njega, večinom iz prkosa, neka pita- mu ima zaposlenih pored vodje mo zar je i argentinska policija u službi „srpskoga kralja?" A stavljamo im do znanja i ovu zanimljivu činjenicu: u spisku članova ovdašnjeg „Jugosloven-skog Sokola" od godine 1927 odmah iza imena „bratra" Jove Marčetiča sledi ime „brata Vujeve". Naj bolj i dokaz, da se je prevejani Vujeva „pohrvatio" tek onda, kad odjeljenja g. Milko Ivana Hri-bana još drugih devet činovnika Jugoslovena. Xaroçito treba da naglasimo, da se taj postepeni razvitak i napredak odelenja nije zaustavio ni najmar.je niti u o-voj godini, premda jé bila ova mogu dostavljati svoj t i u domovini svoje uštednje. Ako su si i oni izabrali za svoje hovčane pošiljke 11 stari kraj, a i za svoje uštednje, jugoslovensko odeljene zavoda Banco Germánico, znači ovakova okolnost osobito priz-naje lome odelenju, koje valja naročilo istaknuti. jer poverenje ovih starih izkušenih izseljenika dvostruke je važnosti od pove-renja, koje mu ukazi vaju novo dolazeči izseljenici. Uvereni sme da če i u buduče svikoliki činov niči jugoslovenskog odeljena zavoda BANCO' GERMANICO svom uslužnom, ljubaznom i tegralnog hrvatstva pa sve do taje vidio, cla mu medju Jugoslove- lijanskog pasoša biti dovoljno ve-nima neče cvasti pšenica. Misli- liki za svakog njegovog dosa- brzom poslugom nastojati, da dašnjeg pristašu, da se konačno okupe oko svog odelenja što veči ipak uveri, čije je gore list. mo da če njegov skok od članstva jugoslovenskog Sokola preko in- broj našeg jugoslovenskog izsel- •o« •o« dlogu na iseljeničkom ix>lju, ako bito učiniti iz razloga, što se našlo je taj od njega tražio nešto rada pokvarenih ljudi koji su pokušali . «y« » « T v V « «« • « 1 -v i razmišljanja. Pošto se velika večina ministra vrlo slabo razumje-vala u ise'jeničke stvari, to su mnoge iseljeničke stvari u Beogradu tekle i nikako i svakako. Ja sam novom ministru, g. Preki. ka- prikazati me kao nekog naš ne-prijatelja Argentine! Kroz kratko vrijeme smo se potpuno razumjeli i složiii: da je uspjeh doseljenika istodobno i korist Argentine. Gosp. mi ni star mi je dao par Doktor M. V. MILOSLAVICH Špecijalista za kožne bolesti, sifilis, kapavku, i mokrače organe. — Otplata NA OBROKE Konzultorij otvoren od 3 do 7 l|2, nedjeljom od 10 do 11 sati. Govori našim jezikom i njemački. Telefon: U. T. Retiro 0308 LAVALLE 310, 1. p. >0« ►o« ❖ i i Î Î f \ NAJPOZNATIJE VRELO NABAVE JEFTINIH KARATA — POZIVNE KARTE NA O T P L A T U BRZOJAVNE DOZNAKE NOVCA UZ NAPLATU OD SAMO $ "T » « J. t J N? 65 GOSPODARSTVO Pág. 3 SLOVENSKI VESTNIR SOKOLSKI POKRET. Na drugem mestu sporočamo obšu-110 o vspeli reorganizaciji tuk. Sokola Rojaki, vpisujte se v Sokola, vi sami in svoje otroke. Veliko važnost zdravja na podaljšanje življenja dokazujejo podatki iz lepega članka „Kako dolgo bomo živeli'4. Njegova vsebina je najboljša propaganda za so-kolsko delo. Da članka ne razdelimo, smo za danes izpustili druge» krajše stvari. VESELA VEST — Naši rojaki, člani - telovadci društva „Prosveta I44 nameravajo proslaviti \. december s tem, da se mislijo konstituirati kot samostal-no. SOKOLSKO DRUŠTVO. V češki Sokol prihajalo jih je že do- slej telovadit okrog 35. Vodja so-kolskega pokreta je g. Peter Capuder, izšolan telovadni sokolski strokovnjak. V „JUGOSLAVENSKO DRUŠTVO VRAJEMNE POMOČI" se je zadnji čas upisalo tudi več Slovencev. Nekaterih kobrador ni mogel najti; poslovodstvo jimje pisalo, naj pridejo plačat v pisarno. Noben od njih ni prišel. Kdor ne plačuje prispevkov, ne more imeti pravice do podpor. Kdor se upiše, naj torej s tem računa ! - - OTO WÜST — Dne 1. t. m. je preminul g. Otto Wüst, industrijalec in tast g. Videria, kateremu je umrla pred kratkem tudi mlada soproga. Iskreno sožal-je! leč od verjetne naravne meje naših lenih v nji. Med obema tema pokli- let na zemlji. Gotovo igrajo precej- cema, ki sta na zgornji in dolnji šnje vlogo biološki vzroki, to so no- meji, se razvrščajo ostali poklici, tranji vzroki, ki so zvezani z Uv Iz tega bi mogli zaključiti, da v tek- strojem in delovanjem našega tele- stilni industriji dočaka starost 60 sa. Skoro vsi od teh so še zaviti let sorazmerno manj ko desetina v temo. delavcev, kakor v poljedelstvu. Pri Od njih poznamo in še to le tem zaključku pa imoramo imeti cia gotovo je, da ženska živi dalje mladi. Na prvi pogled pa preseneča 1928. imamo za Združene države. w T^ jejstvo, da ima pričakovati krajšo Tu vidimo pričakovano življensko dobo življenja dete v prvem kot v dobo v prvem letu 59 let, v 2, 3 in kot moški. Po neki statistiki iz Berlina posnemamo, da je bilo povpre- X-»-*-, ,v. j' ., 1 ' * _ Ti ^^^ 1 _ _ _ 1 1 t , • v eno življenje žensk za 5 let daljše drugem ali tretjem letu; največje -j okrog 61 let, v 12 letu 52 let, v kot za moške. Srednja življenska število let pa more pričakovati de- 22 letu še 44 let, v 32 letu še 35 starost, ki jo ima deklica pri rojs- te v tretjem ali četrtem letu živ- tvu pred seboj je v vseh evropskih jenja. To je radi tega, ker otroci ,1 ____1 ' _ 1 V • 1 do gotove meje, kako različna plemena in narodi različno dolgo ži- pred očmi, da je v tekstilni industriji starih ljudi manj zato, ker državah za 1—4 leta večja kot za dečka. V večini držav najdemo so- ,-v l „____ J _______1 • V « « X « v prvem letu zelo umirajo, njihova umrljivost je 5 ali še večkrat vi- glasno temu, da je žensk nad 60 let šja kot otrok v drugem letu. Zato več kot moških, čeprav se rodi več ima dete, ki enkrat prestane živ-deti, da so udeležili zunanji vplivi, ne samo radi tega, ker so preje umr- dečkov kot deklic. Izjemo tvorijo ljensko krizo v prvem letu, mnogi* ve. Toda tudi pri tem je treba ve- niso več primerni za tako delo, a KAKO DOLGO BOMO ŽIVELI. Ravno zunanji vplivi pa so posebno li in niso dočakali 60 let. V polje- pornami, da v veliki meri odločajo (lelstvu pa vemo, da je človek po- o življenski dobi za vsakega poe- raben in koristen lahko še mnogo d i lica, za narod ter za ves človeški preko 60. leta. Vendar imamo na rod. Vsi vemo, kako je umrljivost razpolago še druge statistike, ki pri- različna za različne poklice, kako čaj o z gotovostjo, da je velika raz- se spreminja umrljivost sorazmer- lika v tem, kako dolgo živi poljede- no hitro v isti rasi, ali v istem na- leq in industrijski delavec, rodu, kako ljudje, ki imajo različen Da človek na deželi dočaka večjo življenski način, različno dolgo ži- starost kot metsni prebivalec, radi ve, — vse to je jasen dokaz, kako manjega hazarda, ki mu je izposta- zunanje okolščine in razmere vpli- vi j eno njegovo življenje, radi bolj- vajo na dolgost življenske dobe. še, bolj zdrave okolice, razvidimo Kako važne so pri vplivu na dol- iz drugih podatkov, kjer najdemo v gost življenja zunanje okolščine, vi- vseh večjih mestih, vse manjše šte- dimo iz tega, da se dolžina življe- vilo starih ljudi. V Nemčiji je bilo uja za isto pleme ali za isto ozenv v mestih do 40.000 prebivalcev iz- Ije boljša a:i slabša s tem kakšne med 1000 oseb 83 takih, ki so bile le balkanske države. Verjetno je, cia ima žena v teh državah težje življenje, kot drugje in zato preje umre. Za Jugoslavijo nimamo še večjo verjetnost, da bo doživelo i-sto starost, kot jo pa ima takoj po rojstvu. Navadno vidimo, da je torej pričakovana dolgost življenja Kako dolgo bo vsak izmed nas. živel, nas vse zanima. Žal pa vemo, da ni mogoče prorokovati časa smrti za nikogar. Velikokrat ima zdravnik pred seboj bolnika, ki ga vprašuje, kako dolgo bo še živel, a zdravniku je nemogoče odgovoriti vkljub njegovi izobrazbi in poznavanju človekovega življenja in bolezni. Izjeme od tega so le redke in le kadar bo kmalu prišel konec. Še manj ko bolniku, je pa mogoče zdravemu človeku vedeti za njegov konec. Nimamo nobenega načina kako bi za posameznika določili dolgost živjenja, — lahko pa to storimo za več njih, za društvo, prebivalce mesto ali države. Točno lahko rečenjo, kedaj bo umrla polovica dojenčkov, ki so se rodili na današnji dan, povemo lahko koliko jih bo doživelo gotovo starost. Razlike med tem, kar se bo zgodilo^ in med tem, kar smo v naprej izračunali, bodo zelo majhne, če bodo vla-lale iste razmere in ista umrljivost. Človek živi različno dolgo na ze~ ml:j i, od nič pa do čez 100 let. Znan je slučaj, do sedaj najvišje starosti 186 let. Dolgost žvljenja vsakega poedinca merimo, kakor vsak ve, od rojstva pa do smrti. To nas tukaj ne zanima, temveč bomo rabili merilo za skupino ljudi. V ta namen rabimo srednjo življensko starost aH doživetno dobo, kakor imenujemo število let, ki jih sme človek v dolcčeni dobi svojega življenja pričakovati da jih bo še živel na zemlji. Seveda nekaj jih bo umrlo preje, nekaj kasneje, vsi skupaj bodo pa le izpolnili število let, kakor nam to pove srednja življenska starost. O tem. kako določimo srednjo življensko starost, bomo še kasneje govorili. Preje poglejmo, koliko je narava človeku povprečno določila življenja. O tem obstoje sicer zelo različna mnenja, ki pa so vedno so-glasna v toliko, da je naravni konec življenja nad 70 let, precej više, kot je sedaj povprečni konec, ki se su suče ponekod celo izpod 40 let. Nekateri so potom poizkusov prišli do zaključka, da bi morala biti dolgo-st življenja 5—6 krat daljša, kot pa čas, ki je potreben, da se živo bitje razvije kot je to slučaj pri nekaterih živalih. Potemtakem bi moral človek živeti okrog 100 let. Drugi zopet mislijo, da je naravna meja človekovega življenja v dobi, ko začno ljude sorazmerno svojemu številu zelo hitro umirati, kar se prične okrog 70. leta. Še drugi pa so poskušali najti mejo človekovega življenja na temelju krvotoka, plodnosti. prebavnega trakta, telesne višine, teže itd. V statistiki o umiranju ni doslej niti eno od teh mišljenj našlo več opore kot to, da je meja človekovega življenja gotovo iznad sedanjega povprečnega števila 40 ali 50 let ter. da je verjetno, da se nahaja okrog 70. leta. Razlika med starostjo, ki jo človek doživi in med to, ki bi jo '.moral doživeti je torej zelo velika in vprašati se moramo, zakaj smo tako da- so zunanje okoliščine. V Berlinu n. pr. so leta 1876. moški živeli povprečno 29 let, a leta 1900 že 38 let.. Povprečno je torej vsak moški u-mrl 1. 1900. za 9 let starejši kot 1. starejše kot 60 let, v mestih z nad 100.000 prebivalcev pa samo 8. Čeprav to samo še ne more biti dokaz, da ljudje v večjih mestih odžive krajše življenje, vendar imamo še OSIGURATTE SVOJÜ BUDUČNOST 1876. Da to ne more biti igra samo boljših, ki pa jih radi obširnosti ne bioloških čini tel j ev je popolnoma j a- moremo tu navesti, toda je popoln o- sno, v teku 25 let se uravnovešeni ma brez dvorna, da ljudje v večjih biološki čini tel j i ne morejo toliko mestih in v mestih sploh žive pov- spremeniti. isto stvar vidimo za že- prečno man je časa. nske. One, ki so umrle 1. 1876. so Pripadniki različnih narodov ži-imele povprečno 34 let, a one, ki so ve različno dolgo in v različnih ze-umrle 1. 1900. pa 44 let. Zanje se je meljskih predalih dočakajo različno torej povprečna starost pri smrti v teku 25 let povišala za okoli 10 let. starost. Leta 1901. je bilo na 100 prebivalcev takih, ki so bili stari - jeničkog sveta, tako da čemo moči imati ponovo prijatnu dužnost, da tom odelenju izreknemo naše priznanje preko sttipaca naše no-vine. Koliko je trebalo istaknuti rad činovništva JUGOSLOVENS-KOG ODELENJA, toliko moramo i najpohvalnije, da se izrazimo o vodstvu zavoda, kojemu to odelenje pripada, buduči da smo mogli ustanoviti, da je isto ostalo verno svojim nastojanjima, oa u pgdledu novčanih poslova stoji u vezi sa najozbilnijim i največim novčanim zavodima u starome kraju, koji mogu da pru-že svako jamstvo za brzu, save-snu i bezprikornu izvršbu ispla-ta za račun izseljenika. Kako bi izseljeničku novčanu službu sto bolje organizarala nije se Uprava zavoda strašila nikakvih troško-va te je prošle godine, kako smo 0 tome več jedan puta bili javili, bila izaslala svog opunomoče-nika g. Fritschesa u STARI KRAJ, da tamo reši lično sa od-nosnim zavodima sva pitanja te uredi što najbolje medjusobne veze. Zastupnik banke je posetion onda Ravnateljstvo naše največe 1 najstarije starokrajske banke Prve hrvatske štedionice u Zagrebu sa kojom je banka stajala več prije toga u vezi. nakon njegove posete ta je veza postala još srda-čnija. Pored toga a sve s razloga, da se nadje najkrači put izseljenskim novčanim pošiljkama, stupila je banka za vezu sa Drav-skom Barovinom u dodir sa Za-družnom Gospodarskom Bankom u Ljubljani, a za primorsku Bo-novinu sa Zadružnom Gospodar-skom Bankom u Splitu. U toku ove godine povereno je banci zastupstvo Poštanske štedionice Kraljevine Jugoslavije, koja je kao državna ustanova zastupana putem svakog pojedi-nog poštanskog ureda Kraljevine izravno sa svakim selom, a time stoji i Tugoslovensko odelenje zavoda 'BANCO GERMA-NICO u najkračoj vezi sa starim krajem, jer je sada moguče putem njega odaslati NOVAC izravno preko središnje pošte pri-maocu u domovini. Poštanske čekovne uputnice ispiše več ovde činovnik odelenja te se tako ispi-sane dostavlja ju u stari kraj, dok banka — ko što je i do sada uo-bičavala — dostavlja za obavl-jene isplate od primaoca u domovini vlastnoručno potpisamu po-tvrdu. Taj je način pošilpje novca najjeftiniji pak stoga našim izseljenicima preporučomo, da ga se njime služe. Zavodu odnosno njegovoj Upravi, kojoj" je uspelo, da svojim neumornim nastojanjima pridobije poverenje naših domovinskih vlasti pak na uspehu postiženom time, što je banci povjereno zastupstvo jedne doni o v in ske D R1A V N E U ST A-NOVK kakvom jest Poštanska štedionica Kraljevine JUGOSLAVIJE; cesti t mo. Za naše zemljake iz Zaposed-nutih Krajeva biti če od interesa, da banka prima i obavlja takodjer novčane pošiljke u I taliju bilo za isplatu putem pošte izravno na kar je vsekakor velika sprememba' čez 60 let na Francoskem 12, v Ita- in napredek. Ako ne prejšnji razlo- 2 i j i okrog 10, na Štajerskem okrog gi, nam more biti ta poslednji ja- to, na Češkem 8, na Bolgarskem 8, sen dokaz, kako važne so za živi j en- na Hrvatskem in Slavoniji čez 7, v sko dolgost zunanje okoliščine v Srbiji malo pod 7, v Bosni malo katerih živimo. pod 7 v Bosni in Hercegovini pa Kateri zunanji činitelji pa so, ki samo okrog 6. Leta 1901. smo vze- jih poznamo, da vplivajo na dol- H tukaj radi tega, ker moremo na- gost dobe, ki naj jo preživimo na praviti paralelo med državami ali zem ji. So isti, ki vplivajo na umr- pokrajinami, ki so za nas važne. 1 i i vos t, cd katere ravno zavisi dol- Iz tega je mogoče videti, da je 1. gost življenja. Navedemo le najbolj 1901 • živelo čez 60 let na ozern- poznane, ki so: klima, stanovanje, lju Jugoslavije malo ljudi v prim.e- okolica v kateri živimo (mesto ali n z drugimi državami. Verjetno je, vas), ekonomske, in higijenske ra- tla se je število ljudi starih nad 60 zmere, hrana, poklic, način, kako ži- et cd tedaj povišalo, ker je za ne- vimo i v zakonu ali izven njega, da koliko P^dla umrljivost, imamo ali li pijemo mnogo) itd. " razlog trditi, da se razmerje med Da je poklic v zvezi z dobo, ki jo m ^ugitm ™ slemeni lo na preživi mo na zemlji, je precej zna- bciJe: ne slalfe- Nemogoče pa na stvar. Pokaže nam to tudi neka Je tocno povedati, ker potrebnih po- švicarska tatistika. Po nji je bilo datkovza državo po ujedmjenju ni - moških starih nad 60 let v polje- . . . cielstvu in mlečni industriji 160, iz- . °b teJ Prihkl l.e [eba Pnpomm- med 1000 oseb, ki so delale v tem ti .se eno stvar. Xj udje navadno mi- poklicu, v tekstilni industriji pa sa- fhJ°j da Fedmkl. Zlveh da" mo 14 izmed 1000 delavcev zapos- Je casat m dočakali višjo starost, kot jo dočakamo mi. To pa m resnica, saj ne za časovno dobo, odkar ruke primaoca a protiv svojevre- imamo podatke. Iz podatkov, ki menoj dostavi od primaoca vla- smo jih navedli za Berlin je bilo snoručno podpisane potvrde o videti da je bila povprečna do1:žina primitku, bilo pak sa čekom. U življenja l. 1876. manjša za okrog Italiji stoji zavod u vezi sa veli-. 10 let. nego v letu 1901. Starostna kom, staro poznatom Banco di doba, ki jo po podatkih smemo pri- let, v 42 letu še 27 let, v 52 letu še 20 let, v 62 letu še 13 let, v 72 letu še vedno 8 let. To je sijajna slika zdravega amerikanskega naroda. "V Jugoslaviji na žalost nimamo podatkov, da bi mogli napraviti primero in povedati koliko let ima še pričakovati jugoslovanski človek v različni starosti. Naša zavarovalna društva za življenje se morajo \x)- za star al i h verjetno občutijo kot težkočo in kar bi ne sme- kov gotovo razlog tudi to, da je v stalno pada. lo biti, kar pa se v danih razme- sp osnem moški bolj izpostavljen Največje tozadevne podatke za 1. rah žal ne more spremeniti. Tako življenskim težkočaim in boju za obstanek. Posebno opazimo skrajšano dolgost življenja za moške, kadar aii kjer država naglo preide iz poljedelskega v industrijsko stanje, posebno kjer je delavec še nezaščiten. Kako dolgo živi človek zavisi tudi od tega, kako on živi. Raznovrstne ekonomsko-higijenske razmere so tu ogromne važnosti, vendar že toliko objasnjene, da jih ni treba tu ponovno naštevati. Ne smemo pa preiti te točke, ne da bi se posebno — čeprav samo na kratko — ne o-zrli na alkoholizem in sifilis, katera krajšata življenje. Statistika neke zavarovalne družbe nam pokaže, da je umrljivost zavarovanih ki so pri sprejemu imeli sifilis dvakrat večja kot tistih, ki ga niso imeli. Alkohol se ne pokaže dosti bol ji. Smrt, ki se je pričakovala za veliko število zavarovanih abstinentov v primeri z drugimi, se je uresničila zmernich pivcih se je uresničila v 96 od 100 slučajev. Velika razlika med abstinenti in zmernimi, ki je skoro ne bi pričakovali! Večja pa je še razlika med pijanci in tema dvema skupinama. Kdor torej hoče, da živi dogo, naj se čuva, da mu alkohol in sifilis ne skrajšata življenja. Koliko let imajo pričakovati življenja poedini letniki? Očevidno je, da starejši letniki manje nego ^^IIIIIII2lilllIIIIIIIII||||||||||||||||§?||||||||||fllllllfl}llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllflfllllllllllllllllllllilftllllllK ^^ 5 -i«, t 4 *■!>.% " ¡I|< • «»ni i NASEOBINA DELTA omogucuje da se naselite blizu Buenos Airosa, samo 4 sata daleko u gu sto nastanjenom, veoma plodnom okolišu za mešano gospodarstvo. Parcele razne veličine. Hektar po $ 100.— u 9 godišnjih obroka, bez kamata. Ispunite i pošalji-te nam donji kupon. Agencia YEARSON, Avda. de Mayo 634 - Buenos Aires Pošaljite mi bez obaveze za mene kartu, načrte i podrobnosti naseobine Delta. Gruntovni List — Uruči se odmah — Izlet onamo, za pogledati i povratak za jedan dan; svake nedelje Ime i prezime Naslov . . . . (..Gospodarstvo") • Kraljevine Jugoslavije prima uloge na štednju sa 6 o|o kamate ZA ULOGE JAMČI DRŽAVA Roma u Genovi, te svim njezinim čakovati postaja iz leta v leto sve = podružnicama i poslovnim veza- večja. Francoz rojen v letih 1817. 5 ma, te je zastupana usled toga i u do 1832, je mogel pričakovati z ve- E najmanjem mjestu Italije. Po- rjetnostjo, da bo živel 9 let (pov- = red spomenutih doznaka t. j. u prečno eden k drugim), medtem, ko = Jugoslaviju i u Zaposednute Kra- je oni ki je bil rojen otrok 1. 1890. = jeve obavlja banka doznake te i- n^gel pričakovati že 42 let življe- 5 spostavlja čekove na kojegod bi- nja. Še bolj hitro je zrasla doži- = lo drugo mjesto sveta. vetna doba v Danski. Kdor je bil E Progovorismo o jednoj važnoj tam r°jen 1 1840—1849. mu je pri- = stvari t. j. o novčanim poslovi- stoial° 41 let življenja, a onemu. = ma. Ali treba da skrenema našu kl je bil rojen 50 let kasneje je pri- | paznju i drujoj nipošto manje va Padf° 50 let življenja. To pome- = kodjer interesirati. Rečeno nam ni, da se je v toku od 50 let umara- E ž 11 o j POŠTI, što če Vas ta ta- "Je.na Danskem toliko spremenilo, = je, da je sada poštanski odio ta- da Je človek rojen 50 let ka- | ko preuredjen, da se sva dolaze- sneje pričakovati, da bo 10 let dalje = , . /v, v^ . . živel. Enako najdemo manjši ah = ca izseljenicka posta obzirom na v.. , < r.-' 11 1 = ^ 1 , f . i- -i večji porast dozivetne dobe v vseh = svakokratnu adresu izselienika , J \ , . . . . , = . . .. J državah, kjer imajo tozadevne po- = moze vec u roku od 24 sata pre- , , j j E « 1 . • • it* i • . • v , • Liu liVCi Iz Južne Amerike najugodnije čete poslati novac preko našeg poverenika. BriNco <; i: K 11 imco DE LA AMERICA DEL SUD / Kancelarije ove banke nalaze se: ARGENTINA BRASIL CHILE PARAGUAY BUENOS AIRES, Avenida Leandro N. Alem 150, RIO DE JANEIRO, Rua de Alfandega 5, SANTOS, Rua 15 de Noviembre 164, SAO PAULO, Rua Alvarez Penteado 19, VALPARAISO, Calle Prat 238, SANTIAGO, Calle Huérfanos 833-837, ASUNCION, Calle Pres. Franco esq. Chile. U Rosario de Santa Fé i cjeloj njegovoj okolini, možete si ati novac preko Bankarske Radnje KOKIC RÜBESA gledati i dalje odpremiti, što je za naš narod, . koji u ovim stranim zemljama nestrpljivo i zabrinut očekiva vesti od svoj te Tudi zakonsko življenje vpliva na dolžino življenja in to tako, da poročeni žive dalje časa nego neporočeni. To vidimo iz sledečih po- San Lorenzo 937 . 1 • it uviuvviu, a v/ viuuii\y iz. oi^u^ciii °d veh" da t ko v. V Avstriji je bilo leta 1910. izmed ico oženj enih moških okrog 15, ki so bili stari nad 60 let a na I POŠTANSKA ŠTEDIONICA, BEOGRAD, JUGOSLAVIA, EUROPA. ¡ II8IIII1IIIIII1II1IBIIIIIIEBIIIIIKIÍIIIIIII111II1IIIIIIII8IIIIII1I1II1IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII8II11IIIKIIIIIII1IIIIIIII1II1I1IIIIIIIIIKIIIIIIISII ke važnosti. Kako što smo se kod posete u j ugosl o v en s kom odelenju zavoda ^ neoženjenih moških iznad 18. BANCO- GERMANICO mogli ieta samo 3 -m pQi, kar pomeni, da osvedočiti, snabdeveno je to o- je dočakalo 60 let sorazmerno 4 delenje za čuvanje pošte sa naj- krat več poročenih kot neporočenih. 1 • • • • • • v « • V • j ^.^llillllllilllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllillllllllllllligilllllllllUSI ¡Črnogorska Banka) modernijim neizgorivim, celičnim V Srbiji pa je L 1900. celo iokrat j ormarima, u kojima se obična iz- več dočakalo 60 let takih, ki so bili j seljenička pošta čuva razdelje- oženjeni, kot neoženjeni, sorazmer- ! nja pa pojedinim slovima; a ru- no na isto število v vsaki skupini. | kovodjenjem, izdavanjem i od- Za ženske v Avstriji razlika ni bila f premanjem pošte poverena su dva tolika. Leta 1910. jih je bilo 9 nad \ nameštenika. Preporučena izse- 60 let med 100 omoženimi, a skro | Ijenička pošta se pak čuva u blagajni, a izseljenicima se izdaje protiv potvrde ili se, opet prepo- 5 med necirroženimi na ico neporočenih žensk nad 15 let. V Srbiji pa izgleda, da je bil riziko glede CETINJE - JUGOSLAVIJA (Banco de Montenegro - Cetiñe - Yugoslavia) ČRNOGORSKA BANKA, važi kao najsigurniji i naj-predusretljiviji zavod u Crnoj Gori za ulaganje ustedjevine na priplod i vršenje sviju doznaka, bilo u Dinarima, Dolari-ma ili tna u kojoj moneti. ČRNOGORSKA BANKA uživa nepodijeljeno povjere-nje kako kod ulagača tako i kod domačih i svjetskih novčanih zadova. Ulozi na štednju neprekidno rastu i več prelaze ČETRNAEST MILIONA Našim iseljenicima plača največu kamatu, od 7-10 % godišnje, prema višini i trajanju uloga. Za sve Vaše potrebe obračajte se Crnogorskoj Banci sa puno povjerenja; ona če Vam odmah i najpripravnije dati sva tražena obavještenja. ČRNOGORSKA BANKA OSNOVANA JE 1906 GODINE Uplačeni kapital 4,000.000.— Rezerve 2,000.000.— Godišnji promet dvije milijarde Dinara. = ručeno, šalje dalje. Savetujemo smrti za neporočene ženske mnogo ~ stoga našim izseljenicima, da svo- večji kot za njihove tovarišice v ju poštu, ukoliko nemaju stalne Avstriji. Skoro 6okrat manje je bi-adrese, dadu upučivati jugoslo-/0 žensk nad 60 let živih takih, ki venskom odelenju zavoda BAN- so bile samske, kot pa omoženih. C OGERMANICO, g-de če im se To si lahko razlagamo s tem, da je najpomnije čuvati te bilo lično bila 1 J910- v Avstriji zaščita žene, izdati ili odpdemiti na njihovu izblra poklica mnogo boljša kot v svakokratnu adresu ' Srbiji, ter je mog1a ženska tako la- Konačno doznajemo, da če ban- dcživeti starost, ka svesna si svojih načela izbo- Iste razmere vidimo po drugih ljšanja izseljeničke službe, dosko- državah. V zapadmh državah raz- ra izdati jednu knjižicu praktič- !lke niso tako vellke> kakor v Srbiji nih uputa izseljeniku koju je sa- 12 pravkar navedenega razloga. Iz stavio vodja spomenutog jugoslo- vfeSa Pa iahko ^akljucimo, da je zi- venskog odeljenja. Pozdravljamo vlJenle zakonu povoljno za dol- tu zamTsao, čije če oživotvoreni« S^t življenja v precejšnji men za sigurno vrlo dobro poslužiti na ^oske a se mnogo bolj za ženske. šim novo dolažečim izseljencima, Lahko^i bilo pripomniti, da se po- • t v .. 1 -L • 1 4. • roce bolj, ljudje, ki niso ocevidno te lh ocuvati eforkih iskustava 1 , * . J . J J ' . . , < .v. .t s TT • 1 1 • bolni, torej v gotovi meri krepkejsi raznih prevara. Upravi banke 1 . , - , __..... \ i ! FRANCUSKO SRPSKA BANKA in v biološkem smislu vztrajnejši in njezinom jugoslovenkom odela- da Qni ra(H dočakajo ^ noju želimo pak i u buduce sva- ros{ Verjetno je> da je to v ¿ekdi. E kog uspeha ! FILÍJALE I ZASTUPNIŠTVA: Andrijevca, Berane, \^ir Pazar. Kolašin, Nikšic, Nejguši. Podgorica, Stari Bar, Rijeka Crnojevica i Ulcinj. Adresa za depeše: BANKA, CETINJE (Jugoslavia) illllllllllllllllllII«lllllllllllllllllI«||||||||||||IllllllIIIII||||flII||II|«|||||Klfl||IllllllliIHî~ Clínica dental eslava MODELO Director: Dr. MUCHNIK Prvi pregled besplatno Primera consulta gratis CALLE SANTA FE 3311 Buenos Aires tM>»nniiinmni„<<