Stručni list za mesarski, kobasičarski i srodni obrt. Izlazi mjesećno. Uredništvo i uprava p. Št. Vid nad Ljubljano. Oglasi po cjeniku. Pretplata za čitavu 1930. godinu 30 Dinara. Obavijest naše uprave. Svima mesarsko-kobasičarskim obrtnicima i industriji mesnate robe javljamo, da se je konzorcij »Mesarskog lista« odlučio, da će sa novom godinom 1931 početi sa prodavanjem svih mesar-sko-kobasičarskih potrebština. Na skladištu će se stalno nalaziti svi potrebni strojevi za preradu mesa, sav potrebni alat i ostali mesarsko-kobasičarski pribor. Držat ćemo i sve vrsti mirodija, salitru i konservaciono sredstvo »Glas-klar«. Kod nas će se dobiti uz najpovoljnije uslove i cijene uredjati za klaonice, mesnice, radionice, hladnjače itd. časna dužnost naše uprave će biti, da se svaka mušterija posluži samo najboljom robom od najpoznatijih tvornica mesarsko-kobasičarskih potrebština. Cijene ćemo svima predmetima postaviti najniže, koje su uopće moguće, te smo prema gornjem uvjereni, da ćemo svaku našu mušteriju zadovoljiti našom poslugom. Nadamo se, da će svi mesarsko-kobasičarski poduzetnici poslije nove godine poručivati sve svoje potrepštine isključivo samo kod naše uprave, što će biti u njihovom sops'tvenom kao i u interesu mesarskog staleža uopće, jer će time podupreti naš mesarsko-kobasičarski stručni list. Za pretplatnike našeg lista dozvolio je konzorcij »Mesarskog lista« uz ove vanredno niske cijene još jednu pogodnost, naime ovu, da će svaki pretplatnik sa uplaćenom pretplatom kod svake narudžbe robe dobiti 5% posebnog Popusta, bez obzira na to, koliko će iznositi narudžba. Podudaramo, da ova Pogodnost važi samo za pretplatnike sa uplaćenom pretplatom. Početkom februara 1931. godine izaći će veliki ilustrovani cijenik svih mesarsko-kobasičarskih potrebština, koji će izdati naša uprava za sve mesarsko-kobasičarske obrtnike i industriju mesnate robe. Katalog će donijeti siike od Preko 400 predmeta te će obuhvatati ^4 strana u formatu 23X31 cm. U katalogu će biti tačno označene cijene za svaki predmet i to kod svake slike tako Pa će svaka zabuna biti nemoguća. Ka-ta]og ćemo razaslati besplatno na sve adrese, koje su nama poznate bez obzira na to, da li je dotični mesarsko-kobasičarski poduzetnik pretplatnik našeg lista ili nije. Uvjereni smo, da će svaki primalđc našeg kataloga isporediti naše cijene sa cijenama raznih tvrtka, koje rade sa mesarsko-kobasičarskim potrepštinama, te poradi značajnih razlika u cijenama svaku porudžbinu izvršiti putem naše uprave. Skoro kod svakog predmeta ćemo naime cijene imati niže od ostalih preduzeća za prodavanje mesarsko-kobasičarskih potrepština, jedino nekoliko predmeta od manje važnosti imat će cijene jednake kao što su kod ostalih trgovaca, a u nijednom slučaju neće naše cijene biti veće od drugih. — Kako smo već napred spomenuli, ćemo na ove niske cijene našim pretplatnicima sa uplaćenom pretplatom za 1931. godinu dozvoljavati kod svake narudžbe 5% popusta. U interesu svakog mesara i kobasičara će biti dakle, da se do 1. januara 1931. godine pretplati na naš list, jer time odmah dobiva pogodnost i pravo do obećanog 5% popusta. Uplatnice za ovu svrhu prileže današnjem izdanju lista te su već popunjene. Pretplatu možete ujedno sa ovom uplatnicom predati i vašem listonoši, koji će vam kod narednog posjeta donijeti potvrdu o uplaćenoj pretplati. Ovaj je način za podmirenje pretplate najzgodniji. Kako će svakom čitaocu našeg li-j sta već biti poznato, ima svaki pretplatnik sa pravodobno uplaćenom pretplatom i pravo učestvovanja kod vučenja raspisanih nagrada dana 6. januara 1931. god. a ujedno i kod slijedećeg glavnog vučenja razpisanih nagrada. Prilikom svake narudžbe robe putem naše uprave izvolite nas upozoriti na popust, koji dozvoljavamo našim pretplatnicima, jer u protivnom slučaju zabune nijesu isključene. Pretplatite se dakle svi naši čitaoci na naš list te poručujte sve vaše potrepštine kod naše uprave na osnovu kataloga i cijenika, koji ćete primiti u po-četkru februara iduće godine! Uprava »Mesarskog lista«. Za slovenske mesarie. j: Že večkrat smo Vam potom našega in potom Vaših stanovskih zadrug Pokrili da smo pripravljeni izdajati jo >>^Srbohrvatske tudi slovensko izda-zados+nSJlrs^ega l'sta<<’ ak° se priglasi ročnu- ° !tevilo naročnikov. Število na-j, 'n°. Nikomur se ne bo poznalo b°ste n m već članarine na leto, imeli bn SV?3 domači strokovni list, ki naJboljši pomočnik za poveča- nje prometa v Vašem obrtu in za razširjenje Vašega delokroga. Brez dvoma je že vsakdo sam uvidel, da se s samim-praktičnim znanjem v današnjem času ne da priti nikamor, temveč da je vsakemu podjetniku potrebno tudi obširno teoretično znanje v njegovi stroki poleg splošne izobrazbe. In kdo more Vaše strokovno znanje bolje in na primernejši način izpopolniti kakor dober strokovni list! Od nesigurne strani smo izvedeli, da namerava mesarska zadruga za mesto Ljubljana začeti z izdajanjem strokovnega »Mesarskega lista« v slovenščini. Usojamo si torej merodajne faktorje pravočasno opozoriti, da bi bilo nesmiselno, da bi se ustanavljalo še eno uredništvo in nova uprava, če vse to že obstoja. Bolje bi bilo podpreti že obstoječo upravo in že delujoče uredništvo, ki razpolaga s potrebnimi izkušnjami za izdajanje mesarskega strokovnega glasila in ima svojo poročevalsko službo že organizirano. Vse to zahteva velike žrtve in največkrat se zaradi tega izdajanje novih listov neha. Onim gospodom, ki pripravljajo nov mesarski strokovni list za slovenske mesarje naj služijo naslednji podatki za orientacijo. V prvi vrsti mora biti vsak strokovni list zares strokoven, kar zahteva seveda sposobnega urednika. — Uprava lista pa mora računati s tem, da stane za eno izdajo samo urejevanje Din 3000, tiskarna najmanj Din 1500, ekspedicija in poštnina Din 600, enkratno izdanje v 1000 izvodih stane torej okrog 5100 Din. So pa poleg tega tudi razni drugi izdatki, na pr. za poročila, za razno strokovno gradivo itd., tako da skupni izdatki za list v 1000 izvodih na štirih straneh znašajo nad 7000 Din, dočim za dohodki takega glasnika jako malenkostni in je tak list v prvem letu brezpogojno pasiven, kar je zadrugi težje prenesti in zagovarjati kakor pa privatnemu podjetju. Skoraj sigurno je, da bi izdajanje novega lista v slovenščini prineslo zadrugi samo velike izdatke, končalo bi se pa že v nekoliko mesecih in bi v mesarjih zapustilo nezaupanje do vseh bodočih slovenskih izdaj strokovnega lista. Po teh pojasnilih prosimo vse one, ki so izdajanje slovenskega lista zamislili, naj v smislu naših izvajanj v začetku tega članka podpro našo upravo, ki bo z veseljem pričela izdajati strokovni mesarski list tudi v slovenščini popolnoma po njihovih željah, s čemur je slovenskemu mesarskemu listu obstoj in izhajanje zasigurano. Vse zadruge pa prosimo, da takoj stopijo v zvezo z našo upravo, da se bo slovenski mesarsko-prekajevalski list lahko z novim letom 1931 pričel tiskati. Uprava »Mesarskega lista«. Opitinska klanica u Beogradu. (Dopis.) Odmah posle rata, s naglim razvitkom Beograda i porastom njegovog stanovništva, ukazala se potreba za podizanjem jedne nove, velike i moderne klanice. Mesari su iz godine u godinu zahtevali i molili, da se nova klanica podigne i obezbede hemijski'uslovi rada. Njima su se vrlo ,često pridruživali i prestonički gradjani. Ali razni ugovori i oskudica u materijalnim sredstvima sprečavali su podizanje nove klanice sve do pretprošle opštinske uprave. Tada su g. dr. Košta Kumanudi i pok. dr. Košta Jovanovič otklonili smetnje i počeli sa 'zidanjem i, uredjivanjem nove klanice. Kada su oni smenjeni, veliki deo posla bio je gotov i prilično miliona investirano u novu kianicu. Od tada pa sve do pre nekoliko nedelja nije ništa radjeno, iako se o tome više puta i u odboru govorilo. Instalirane mašine su rdjale, mesari su radili pod teškim uslovima, milioni su beskamatno ležali. Nekoliko potrebnih miliona za dovršenje klanice opština nije mogla da stvori. Kada je sadašnja opštinska uprava zaključila pre kratkog vremena zajam kod domaćih banaka, učinila je vrlo dobru stvar, kada je odredila četiri miliona dinara za dovršenje nove klanice. Čim je odbor kredit odobrio, gradje-vinsko odeljenje opštine beogradske otpočelo je radove na klanici. Radi se brzo pod nadzorom. Ne samo unutarnji već i spoljni radovi: obori, kaldrma, potrebne kancelarije. Kada klanica bude gotova, biće jedna od najmodernijih i najuredjenijih i to ne samo u zemlji, već u čitavoj srednjoj Evropi. Prag, Beč i Pešta nemaju takvu kianicu. Za sada ima samo Drezden i Ljubljana, ali manjeg obima. Klanica će biti dovoljna za Beograd od 500 do 600.000 stanovnika. Sva klanička odeljenja biće uredje- na najmodernije sa automatskim dizalicama i vagama. Do polovine su sva klanička odeljenja obložena belim pločicama. Ne samo ona, koja će služiti za klanje, već i ona, gde će se preradjivati utroba. Hladnjača, zajedno sa prethladnjačom biće obojena masnom bojom. U njoj ima 108 pregrada za ostavu zaklane stoke. Meso neće biti hladjeno ledom, već komprimiranim vazduhom mešanim se ozonom. Za klanje ima tri ogromna odeljenja. Za sitnu i krupnu stoku kao i za svinje. Klanje stoke vršiče se sa spravama, kojima će se izbeći dosadašnje mučenje stoke. Dranje, šurenje i pripremanje mesa za prodaju vršiće se na vrlo moderan i savršeno higijenski način. Gledalo se, da radnici što manje dodiruju meso rukama. Sem toga dranje stoke neće se vršiti na zemlji. Svuda postoje dizalice, stolovi i naročita kolica. U klanici ima kupatilo sa tuševima. Mesarski radnici pre posla imaju da se svuku, okupaju i obuke belu čistu ode-ću. Higijenski nadzor vodi g. dr. Aca Petrovič, marveni lekar. Iz klanice će se meso nositi u hladnjaču pomoću automatskih dizalica. Na ovaj način će opština imati tačnu evidenciju potrošenog mesa. Padovima na klanici rukovodi arhitekta g. Tričković i šef gradjevinskog odeljenja g. Sv. Genić. Krupni poslovi u glavnom su gotovi. Ostaje još da se izradi popločavanje poda, farbanje i gre-janje, a spolja kaldrma, obori, kancelarije i ograda. Poslovi se rade užurbano i biće na vreme svršeni. Kada sve bude gotovo, klanica će se svečano otvoriti i pustiti u rad. Kad klanica otpočne da radi, ona će biti za opštinu jedno rentabilno predu-zeće, a uz to i vrlo korisna za beogradsko gradjanstvo. Odgovor. S tem odgovarjamo našim slovenskim čitalcem na številna vprašanja, s katerimi so se obračali na našo upravo glede nekakega podjetja za izdelovanje mesarsko - prekajevalskih potrebščin, nove tovarne za mesarske stroje, tovarniškega skladišča itd. To podjetje se baje nahaja na Viču pri Ljubljani pod nazivom: Ignac Dolenc. Informirali smo se na merodajnih mestih o tem novem podjetju in na podlagi teh naših informacij sporočamo našim čitateljem in naročnikom, ki so se za to podjetje zanimali, da na Viču pri Ljubljani ne obstoja nobeno koncesijo-nirano ali protokolirano podjetje za izdelovanje mesarsko-prekajevalskih potrebščin pod nazivom Ignac Dolenc in tudi ne pod kakšnim drugim nazivom. Tako podjetje in s tem nazivom ne obstoja niti v Ljubljani niti v Dravski banovini. Ime Ignac Dolenc nam je seveda znano. Omenjeni gospod je trgovski potnik, sedaj te, sedaj one tvrdke za izdelovanje ali prodajo mesarskih potrebščin. Njegovi naročilni listi imajo naslednji napis: Ignac Dolenc, Ljubljana, Vič 49, tvornički zastupnik kobasičarskih strojeva, mesarskih pribora i automatskih hladionica. Iz tega napisa je razvidno, da tukaj ni govora niti o tovarni niti o trgovcu, temveč izključno samo o trgovskem potniku. Za vsa tozadevna in druga pojasnila smo našim čitalcem in naročnikom vedno in zveseljem na razpolago. Uprava »Mesarskega lista«. Širite JESiMSKI UST" Red mora biti! Doznačite dakle pretplati! dB 1. januBftl 1§31. g. pti-tem uplatnice, koju ste pri-Hiili tijedhB si d&na^njint iždafijem lista! Vučenje raspisanih nagrada 6. januara 1931. g. Nagrade fekaiu! U izdanjima za oktobar i za novembar donijeli smo pod natpisom »Važno! Pročitajte!« jedan članak, u kojem smo javili, da ćemo decembarskom izdanju lista priložiti ispunjene čekovne uplatnice za podmirenje pretplate za dosadašnje primanje našeg lista kao i za primanje Usta u godini 1931. Javili smo ujedno, da svaki onaj, koji će pretplatu podmiriti do 1. januara 1931. god., dobiva pravo učestvovanja kod vučenja prethodnih nagrada za naše pretplatnike. Ovo vučenje izvršit će se bez obzira na broj pretplatnika dana 6. januara 1931. god. Tko dakle želi učestvovati kod ovog vučenja, neka upotrebi čekovnu uplatnicu iz današnjeg broja lista. Ako je uplatnica za vreme transporta slučajno ispala iz lista, onda je najbolje, da nam se pretplata doznači putem obične novčane uputnice. Uvjereni smo, da će se svaki mesarsko-kobasičarski preduzet-nik predplatiti na svoj stručni glasnik, koji je svakome bezuvjetno potreban. Pretplata je tako minimalna, da nitko neće osjetiti onih nekoliko dinara što će izdati za redovito dostavljanje »Mesarskog lista«. Najpodesniji način, i to naročito za one naše čitaoce, kojima su poštanski uredi mnogo udaljeni, bit će taj, da iznos koji je označen na uplatnici u današnjem broju lista predaju listonoši, koji će im narednog dana donijeti poštansku potvrdu o uplaćenom iznosu. Ova će potvrda biti mjerodavna za izdavanje dobivene nagrade. Ovim načinom uplaćenja pretplate neće dakle pretplatnik imati nikakvih neprilika. Prema našoj obavijesti u oktobarskom i novembarskom izdanju našeg lista donošimo danas još jednom popis nagrada, koje će biti vučene 6. januara 1931. god. 1. nagrada: Kvečmašina br. 182 sa ručicom, proizvod I. jugosloven. tvornice mesarskih potrebština, Rud. Grudnik, Ljubljana-Dravlje. Vrijednost 2200 dinara. 2. nagrada: Kliješta za šunku na ploči od mermera i razno mesarsko-koba-sičarsko orudje. Vrijednost Din 600. 3. nagrada: Ručni alat za mesara ili kobasičara u vrijednosti Din 300. 4. nagrada: .Ručni noževi i masat u vrijednosti Din 200. 5. do 10. nagrada: I. jugoslovenska mesarsko-kobasičarska stručna knjiga; vrijednost Din 160. Nadamo se, da je svaki naš čitaoc gornji raspis dobro shvatio te da će pravodobno podmiriti pretplatu. Tom zgodom iznova skrećemo pažnju svima preduzetnicima, da je vrlo važno, da i njihovo osoblje čita stručni glasnik »Mesarski list« te da se na taj način usavršava u svojoj struci. Neki su preduzetnici već uvidjeli ovu potrebu te su poručili i za svoje osoblje po jedan izvod našeg lista. Svima, koji to nisu još učinili, preporučamo pretplaćenje jednog izvoda za svoje osoblje, koje će biti svome poslodavcu vrlo zahvalno za ovaj skromni dar. Preporučite naš list i onim vašim staleškim drugovima, koji ga do sada ne ■ primaju, te nam javite njihove adrese, ; da ćemo ima priposlati nekoliko primjeraka na upogled. Ispunite pravodobno jedini uslov —■ podmirenje pretplate do 1. januara 1931. I god. — nagrade čekaju! »Uprava »Mesarskog lista«. n u jaja delimično ghta, jer. Se db jesehi ttjSže često primetitl, da stoka inm ispod r juvačkiti žlijezda prilično, vellkiii .otb- 'ti: Ža stvaranje ličinka najbolje mjesto O pohoSlšanIu kvalitete sirovih koža, (Svršetak.) Jugoslavija. Kvalitet sirove kože u našoj državi treba poboljšati u pojedinim krajevima, poglavito u Južnoj Srbiji i Bosni, delimično i u Hrvatskoj i u Južnoj Bačkoj, gdje je veliki dio stoke sa sivom dlakom (tako zvana madjarska stoka). Trebalo bi gajenje ove napustiti i postupnim klanjem i nabavkom nove sorte uvesti čistu pasminu i to tako zvanu švajcarsku Stoku. U 'drugim krajevima naše države stoka manje više odgovara. Ali kvalitet sirove kože opet ne ovisi samo o pasmini stoke, već i o njenom njegovanju. Pre svega potrebno je nabavljanje prvoklasnih bikova švajcarske rase u svrhu priploda, da bi i u buduće stoka bila čiste rase. Čim bikovi budu razdijeljeni u pojedinim općinama, trebalo bi zabraniti da tele dolazi do klanja, dok ne bude imalo godinu dana. Posle godine dana treba odvajati dobro razvijenu telad te ju ostavljati za priplod. Vlastelinstva, velika dobra, prije rata nadmetala su se za poboljšanje rase stoke i u tim krajevima stanje stoke je dobro napredovalo. U raznim krajevima uslijed toga danas postoji već vrlo dobra stoka, po kvalitetu jednaka švaj-Carskoj rasi i to u Križevcima, Varaždinu, Čakovcu i u Dravskoj banovini. U ovim krajevima stara je stoka sa vremenom potpuno zamjenjena ovom prvoklasnom rasom. Kako rekosmo trebalo bi klanje teladi da se ograniči, kako bi se omogućilo odgajivanje čistorasne stoke. Da bi odgajivač dobio od svoje stoke kožu sa dobrom žilom, mora da se e ha žilarha. ispod kože. Za vreme stvaranja llŠlfitći ispod kože nastaju ža- rvn i ' LiVr. - .. ■?» . •. + * . 4. ;« - sebi postavi za glavni cilj, da stoku njeguje savjesno i ispravno. Hrana mora biti dobra i ispravna, a stoka mora da se drži čisto. Naročito bi trebalo paziti, da se telad izpod godine daha ne tera na polje na pašu, gdie ima živica i trnja. ! Živice i trnje naime zadaju rane, od ko-I jih i posle isceljenja ostaju ožiljci. Takva je koža naravno od manje vrijednosti. Tako isto je od manje vrijednosti i koža od stoke, koja nije dobro i ispravno njegovana, dok ispravno njegovana stoka daje punu i jaku kožu sa dobrom žilom. Vrlo značajna oštećivania nanosi kožama i obad (Dasselfliege), t. j. iedna muha, koja zadaje stoci rane poglavito od juna do septembra, razumije se u prvom redu stoci, koja se hrani na polju na paši. Od one stoke, koja se ne tera na pašu ima jedva 1%, naprotiv toga od one stoke, koja je na paši ima 30 do 40 % sa ubodima i gnijezdima ovih muha. Kad je stoka na paši, poglavito od i juna do septembra, ove muhe dosadjuju I neprestano stoci. Ove muhe su 1 do I IV2 cm dugačke, prilično su dlakave, crne boje i sa velikom glavom. — Stoka se trudi da se brani repom, kretanjem glave, tucanje nogama, bježi u živice i trnje ili do drveta da se češe i straže ili gazi u vodu, samo da ublaži bolove i ima mira od ovih muha. Pri svemu tome njena je odbrana nedovoljna. Ove muhe nose jaja ili na trbuh, ili na gornji dio nogu pozadi. Jaja su 1 do 1.2 min veliku. Posije kratkog vremena pojave se ličinke (Larve). Ima naiučenja-I ka, koji su mišljenja, da stoka pri liza- petljanja ovi paraziti žive. Ličinke su nakoti 3 mjeseca 2 do 2xh cm duge i preko 1 cm Sli-pke te su crnomanjuste boje. Do proljeća, i td do aprila ili maja ličinka je T7~. » «V-i «•••-1 '< ’ - j i :•» ’ •; j 1_> ^ potpuno razvijena te se uvije u cauru, iz koje za 4—6 nedjelja izlazi muha. Na taj se način muhe umnožavaju'. Po ovim muhama prouzrokovana je višestrana šteta. Mnoštvo muha, koje stoku uznemiravaju škodi napredovanju stoke te utiču čak na količinu mlijeka, koje daje stoka. Jasno je, da ona stoka, koja je bila probadana od ovih muha, koja je nosila ličinke u sebi i koje su ličinke već izletile, daje kožu od manje vrijednosti, i to uslijed popuštanja žila ispod kože i pošto nastaju na koži ožiljci. — Ekonomska šteta, koju prouzro-kiiju ove muhe na primjer u Njemačkoj, računa se na oko 10 milijuna zlatnih maraka u godini. Uslijed toga Njemačka i sjeverne države bile su primorane da poduzmu mjere ža utamanjivanje muha. Ako je moguće, da se uhvati roj ovih muha, koji obično ne leti dalje od 4 km, muhe treba odmah izgorjeti, da se pre-dusretne daljnje rasprostranjivanje. Nije moguće, da se ubod muha sasvim izbjegne. Iz toga bi razloga bilo potrebno, da se ža vrijeme ljetnih mjeseci, kad je najveća vrućina, od 10 sati prije podne i do 5 sati poslije podne stoka ne tjera na pašu. Kada se ličinke na koži već primjećuju, preporuča se mazanje sa katranom od breze ili naftalin-mašću. Ovim su načinom već postignuti lijepi uspjesi. A najradikalniji način za uništavanje, kada Se ličinke već primjećuju, jeste taj, da se stisne otok sa 2 komadića drveta, a u slučaju, da je mjesto već mekano, da se otok jednostavno nožem otvori i da se ličinka pomoću pincete ili savijene igle izvadi. Ličinke moraju se odmah izgorjeti. Uništavanje treba vršiti u jutro, prije nego što se stoka tjera na pašu. Kako bi se od naše stoke dodijale samo najbolje kože, potrebno je upozoravati mesarske obrtnike na najveću savjesnost kod deranja i konzerviranja kože. a ujedno im i predočiti, da to sve rade u sopstvenom interesu. U svrhu ispravnog deranja i konzerviranja koža treba da se stvore mesarska udruženja, odnosno mesarske zadruge. Prije svega treba rastumačiti ispravno deranje me- sarskim pomoćnicima i šegrtima putem, naročitih predavanja ili nastavom u za-hatlijskim školama. Na početku ličenja šegrti uopće ne bi smjeli da rade na koži. . . U Njemačkoj i Francuskoj upotrebljavaju se pri deranjii noževi ža zaštitnim aparatom, upotrebljavaju se tt većim klaonicama yeć i električni aparati za deranje. Ovakva koža Bez usjeka plaća se u inostrahstvu mnogo boljeli to osobito u Italiji. Ovakve se kože plaćaju od 20—30% više nego koža oderana običnim nožem. Uslijed toga treba paziti poglavito na ispravno deranje bez usjeka, a zato bi šegrt smio da radi na koži tek onda, kada bude za to osposobljen. Nadalje treba izbjegavati žigosanje na koži, što je običaj naročito kod vlastelinstva. Žigosanje se vrši na bedrima stoke sa usijanim gvoždjem, što koži zadaje ranu, i čini neprestanu krastu. Treba još napomenuti, da se stoka u nekim krajevima upotrebljava kao stoka za tegljenje. Jaram na vratu prouzrokuje rane. Ovaj dio kože postaje za preradu neupotrebljiv. I taj bi se nedostatak mogao odstraniti, ako se mjesto jarma upotrebi zaprežni pribor, koji se namjesti na grudima. Ne može se ni procijeniti ogromna ekonomska šteta, koju naša narodna privreda ima da snosi time, što moramo kupovati opet iz inostranstva našu vlastitu robu u dobro preradjenom'stanju, onu istu što smo ranije jeltino prodavali u inostranstvo. Ova nacijonalna šteta iznosi milijune i mnogo bi više milijuna dobio narod, kad bi se mogla gajiti i prodavati stoka čiste rase. Za nju i mesar više plaća jer je punim pravom uvjeren, da će postići veću cijenu za kožu. naravno je i kvalitet mesa posve drukčiji. Prirodno je, da i uredjaj na klaonicama treba 'da bude podesan i veterinar treba da vrši nadzor nad deranjem. Za dobro oderane kože trebalo bi da se razdijele nagrade bilo i najmanje. Trebalo bi donijeti propise 0 deranju i tko se ne drži propisa, mora da snosi posljedice. Ovime smo zaključili seriju članaka 0 poboljšanju kvalitete sirovih koža. koje smo donijeli sa namjerom, da naši čitaoci prilikom kupovanja stoke od stočara istima skrenu pažnju na razne mane koje se odmah mogu primjetiti na koži i kod žive stoke te ih uputiti na primjenjivanje raznih sredstava za poboljšanje sirovih koža. Druga je naša namjera bila i da upozorimo mesare na ispravno deranje i kohzervaciju sirovih koža čime će uvijek postići za kože veće cijene. Pr©l2w«Mieua tra»ne robe. Jesu li Vaše mašine ispravne? S obzirom na veliku važnost fabrikacije trajne robe u kobasičarstvu i na velike vrijednosti, koje kobasičari u ovu robu ulažu potrebno je, da se u mesarsko-kobasičarskom stručnom listu obradi pitanje proizvodnje trajne robe tako detajlno, da će svaki čitaoc, koji će naše izvode svaki put tačno pročitati te se prema njima i upravljati kod proizvodnje trajne robe sigurno izbjeći svaki gubitak, koji se kod ove robe najčešće dešavaju. Stoga ćemo donijeti seriju stručnih članaka o proizvođenju trajne kobasičarske robe, koja serija poci-ma ovim člankom o potrebnim mašinama. Početak sezone za trajnu robu zaslužuje, da si svaki kobasičar odgovori na pitanje, dali su njegove mašine, koje će upotrebljavati za proizvodnju trajne robe potpunoma ispravne, ako dobro sječu i rade posve besprijekorno. Jasno je svakome, da neće ni od najboljeg materijala izaći valjan proizvod, ako se meso pre-radjuje na lošim mašinama. Naskoro ne bi trebalo ni da napominjemo, da ista mašina koja kod proizvodnje preradjevina od kuvanog mesa radi odlično, može potpuno otkazati, kada se počne sa njom preradjivati meso za trajnu ževa i ploča pogreška, koja ne može dobro raditi. Dalja je se više puta učini iz razlog4 »štedjenja«, naime da se zajedno upotrebb4 vaju novo oštreni noževi i već tupe ploče-Ovo je štednja na nepravom mjestu. Kou ovakvog sastavljanja Wolf^ nikako vneće i ne može dobro raditi; novo oštreni nož će naime u sastavu sa tupom pločom nakon nekoliko okreta isto postati tup i meso će se grijjd' Svaka radnja mora raspolagati sa najmanj ^ kompletne garniture noževa i ploča, koje 5 drže stalno svaka zasebno. Ako onda jed11 garnitura više nije upotrebljiva za trajnu že kazati, da će od one smjese kod koje se robu i to naročito onda, kada se želi dobiti najfinija smjesa za kobasice. Više puta već je bilo konstatirano, da su od najboljeg mesa i ostalog odlično preradjenog materijala izašli loši proizvodi, ako mašine nisu dobro radile. Prije nego što ćemo opisati potrebne mašine, treba podvući, da mora sav rezači pribor bezuslovno biti novo oštren kod specijalne brusione. Pored gore nabrojenih razloga ali potrebno je uzeti u obzir i druge važne uzroke, koji su takodjer mjerodavni za valjane trajne proizvode u kobasičarstvu. Strogo treba gledati na to, da puž (Schnecke) dobro hvata meso te ga brzo donosi do ploča i noževa. Nakon višegodišnjeg upotrebljavanja obično se puz toliko uhaba, da mašina više ne radi dobro _ te je potrebno da se stari puž zamjeni novim. Pregledati treba takodjer, dali su rebra u unutrašnjosti ’Wolfa još dovoljno oštra ili će vec biti potrebno da se ista oprave. Potrebno je takodjer, da se pregleda nisu li noževi i ploče već toliko tanki, da zaključni obruč usprkos jakog navijanja zaključne glave ne nrmže dovoljno jako da pritiskuje na ploče i noževe te na taj način Wolf ni kod novo ostrenih no- bu, može se ista sigurno još neko vrijeme up trebljavati za proizvode od kuhanog mesa. a proizvodnju trajne robe uzima se onda đrUo oštrena garnitura. Ako se za rezanje slanine upotrebljav* naročiti stroj »Speckschneider«, onda je j! ravno potrebno, da i ovaj stroj radi besptj! • korno. Ako naime slanina u kojojgod miSl . postaje mazava, onda se svom sigurnošću 01. ~ ~ *... 1 ~~ — -J--- mri IrmiE / mješaju stari komadići mesa onda će u najviše slučajeva proizvodi P05^- kiseli te umesto crvene pokazivati s‘vasOL0|e ostalom ne materijalom za trajnu robu. Dalje će biti potrebno da se isprob®^. kaiševi, dali dobro vuku, inače n1aIjr^o°mist4l’e mlevenje ili secanje te uslijed toS* nap' suvišno ogrijavanj e mesa. Tom zgodom minjemo i to, da je preporučljivo -^0 duljeg prestanka u radu (tako n. pr- r rO' ova slanina upotrebila izaći loš proizvod. ^ Ako se kod fabrikacije trajne robe UP trebljavaju i njihaći noževi ili Blitz dvaju i iijiiiavi i i'-'/.v. v« ^ v r v\0' to je prije svega potrebno pregledati, dali ;vuda podjednako seku, bilo to u zdjeh ževi svuda podjednako sesu, duu tu^u na panju, jer će u protivnom slučaju srrl'-j n«' jjelje Ši feiagđarii^ kaiževe, čiirte se 'iiji'- «C>va snaga duže vremena sačuva. Za podma-. Zivanje treba upotrebljavati specijalno ulje za Kaiševe, a ne prvo najjeftinije sredstvo, a za podmazivanje mašina isključivo samo najbolji materijal, koji je potpunoma bez svake kise-&ie. Gornji se naši izvodi naravno nanose sa-f«o na one kobasičare, koji več razpolažu sa potrebnim strojevima za preradu mesa, dok fi donji namijenjeni onim Kobasičarskim obrtnicima, koji mašina još ne posjeduju :pa će si 'iste u dogledno vrijeme nabaviti. Potfefta današnjeg doba traži iti把e, da se svaka fiiesar-ska radnja pretvori ti 'mešarsko-kobasrčarsko preduzeće, koje može uribvčiti SVaki pa i naj-neznatniji dio zaklane životinje. Mlada je generacija ovu potrebu brzo shvatila te svoje radnje preustrojila u mesarsko-kbbašičatške, dok su stariji mesari ostali kod svojih metoda pa se stalno žale o slabim poslovima. Tko če dakle kupiti nove strojeve za preradu mesa, neka se služi ovim našim člankom i sigurni smo, da će mu strojevi potpunoma odgovarati te će iste dobiti uz umjerenu cijenu. Od kolike su Važnosti strojevi za svaku modernu radnju videt će svaki kupac već za nekoliko nedjelja, kada će mu se promet u radnji potro-štručiti. Opća privredna kriza i velika konkurencija prinudila je i tvorničare mesarsko-kobasi-čarskih mašina i alata, da su počeli sa prodavanjem svojih proizvoda na otplatu i to uz tako povoljne uslove, da može svaka najmanja radnja da si nabavi potrebni inventar kod njih. Ovakve uslove može naime svatko prihvatiti te na taj način dođje do garniture strojeva tako da se isplata potrebnog iznosa ni ne osjeti. Ovaj je način sada i najbolji te bi svakako bilo nerazumno kupiti strojeve uz plaćanje o primitku, jer je razlika u cijenama daleko premala, pa je dakle bolje uzeti strojeve na otplatu. Ako netko raspolaže sa dovoljno kapitala te želi strojeve kupiti tako da ih plati o primitku ili uz pouzeće, onda treba tražiti od dotične tvrtke najmanje 20% popust na cijene, koje važe za otplatu. Ako tvrtka ovaj Uvjet neće da prihvati, onda uzmite strojeve na otplatu. Kod ovog načina ima kupac i ovu Pogodnost, da može strojeve intenzivno isprobati, dok iste otplaćuje. U početku smo kod opisivanja potrebnih mašina za preradu mesa nabrojili glavne mane, koje može imati Wolf-Hiašina da ne radi bresprijekorno. O veličini ^olfa tamo nismo kazali ništa, jer su se naši izvodi nanosili samo na one radnje, koje mašine već imaju. Sada kada je pitanje o novim' jUašinama potrebno je i da objasnimo našim čitaocima, kOjii veličinu mora imati Wolf, da odgovara za proizvodnju trajne robe. Najmanji model Volfa, koji može i smije ua se u modernom kobasičarskom preduzeću Upotrebljava za proizvodnju trajne robe, mora Unati promjer ploča 98 mm što znači oko to cm. Svi manji modeli naime ogrijavaju i Snječe meso, tako da se na njima izradjeni Prat redovito skrati. Iz tih su razloga gotovo ?ye inozemne tvornice odustale od proizvodnje "'olfova sa promjerom ploča: 80, 82, 90, 95 jer nijedan kobasičar više neće da kupi ?vakvu mašinu, jer se svi stručni glasnici sla-u tome, da je najmanji za kobasičara upotrebljivi Volf onaj za 98 mm promjera ploča. YVa je činjenica i nas uputila na to, da jugo-mvenskim mesarsko-kobasičarskim obrtnicima ?°jasnimo ovu stvar. U interesu je dakle sva-,°g preduzetnika, koji kupuje nove mašine, ? traži kao najmanji Volf onaj sa 98 mm ili i o cm. r- kupujete mašine od putnika, onda 0az’te od njega bezuvjetno, da kod Volfa ;j|naci na narudžbenom listu veličinu 98 mm više. Više puta dese se naime slučajevi, da jnJ'rik priča o velikom Volfu, a kad mašina rat?aru dodje, mora taj iznenadjen konstati-Ptrri Pr'm'° sasvim maleni stroj Oko 80 p0 ‘ Promjera ploča. Putnici obično prodavaju sl;cj °cu kataloga i slika na prospektima, a na šipe riaravno ne može da se vidi veličina ma-98 '-.Ako ćete dakle naročito tražiti Volf sa istj • yiše milimetara promjera ploča, ćete ■V^Primiti te sjgUrno sa mašinom i biti zado- gnječilica i strojeva za punjenje ko- yeličina nije baš mjerodavna te može 0dli4nVcu (Ja kupi prema prilikama i potrebi. at - dl b u danjjl strojevi, koje predstavlja garnitura n'k, Ljublj^etn 0glasu tvornice Rudolf Grud-Se i uslovi ^'riravlje. U istom oglasu nalaze Ncrodavni te m0Su svakome biti 'e, od km’o : rražite i od svake druge tvrt- Poiludu L ^ tC mašine kupovati ili tražiti ''a r,'v>Ll. ”7<:d * a *. kvečmašine, koji se kupuju °ne "rii. će najbolje, da se uzimaju tan; rriajlne, koje su opremljene sa kombini-Ov^ točkom za ručni ili motorski pogon. 'Meni'6 mašine preporučuju iz razloga, što se %e će se promet uveličati mogu ma- M ne j2 i”aHeS upotrebiti za motorski pogon ,S0Vu ieJ 3 °3 se. ^va Puta 'zflaje novac. Ova-110111 dii»?U §arnjtu.ru prikazuju slike u oglas-~ ----današnjeg izdanja i to pod ozna- ^°»naće tržišta koža. kom »girntara Sv. Gvt mgn i vrlo lahko prodati dalje, oka netko napusti rirahju ili su mu potrebne veće mašine. Tko če bve naše upute uvkžiti, 't^j će. kođ fabrikacije trajne robe svaki puta polučiti Valjan proizvod te će se očuvati svakog gubitka. Izbor mesa. Prethodni uslov za proizvodnju valjanih mesarsko-kobasičarskih proizvod, da jeste, da se preradjuju samo najbolj^ i najpodesnije sirovine. Oznaka »trajna roba« već znači, da se ovdje radi 0 pro-feVodnji kobasičarske robe, koja treba ’da se upotrebi tek nakon nekog izvjesnog Vremena. Izbor stoke, odnosno mesa za trajnu Vobu mora se izvršiti najsavjesnije, te mora 'svaki proizvadjač smatrati kao princip, da preradjuje isključivo samo meso od potpuno zdravih životinja i to ovakvo sa dovoljno bjelančevine i srednje masno. Prethodni uslov kod proizvodnje trajne robe jeste i taj, da sve sirovine budu preradjene U potpuno ohladjenom stanju. a) Govedjina. Kod govedjine treba strogo paziti, da .se uzima isključivo samo meso od starije tovljene stoke, koje je najbolje te daje trajnoj robi željenu trajnost, lijepu boju u prorezu te vrlo malo gubi na težini prilikom sušenja i udenja. Meso od bikova često je tamno crvene boje, imade gruba vlakna prilično mnogo vode te obično za vreme sušenja u dimu i na vazduhu dobija suviše tamnu boju. Najpodesnija za proizvodnju trajne robe jeste govedjina od sta-j rijih krava i to poradi svijetlo crvene ! boje i jer je meso od starijih krava obi-1 čno posnije. U obzir treba uzeti i to, kako je sto-! ka bila hranjena, dali je duže vreme bila na paši ili je tovljena stajska stoka; I ovoj posljednjoj treba svakako davati 1 prednost, jer je meso od ove stoke krto i otporno, a njena mast (loj) lijepo bi-I jele boje, dok se kod one stoke, koja je I duže vreme bila na paši, nadje da je loj potpuno žute boje, uz to je meso od ovakve stoke vrlo vodeno. b) Svinjsko meso. Za proizvodnju trajne robe uzima se samo posnije meso od jakih svinja i to ono, čija je boja tamno crvena. Najpodesnije je meso od plećke, a može biti i od mesnate trbušine. Može se upotre-biti za ovu svrhu i meso mladjih, tovljenih svinja. Meso, koje poradi dugotrajne paše sadržaje mnogo vode te je njegova boja uslijed toga svijetlo crvena, ne preporučuje se za ove svrhe. Uopće treba davati kod proizvodnje trajne robe prednost seoskim svinjama, jer su razne kulturne pasmine za ovu svrhu manje podesne iz gore spomenutih razloga. Naročitu pažnju treba skrenuti izboru slanine, koja će se upotrebiti za proizvodnju trajne robe. Slanina treba biti bijela, krta i srednje debela. Za paštete naravno može slanina biti nešto mekša, a nikako mazava i zejtinjava. Za salame i kobasice trajne robe treba upotrebljavati slaninu od hrpta, budući da je ova uvijek tvrda i krta. Kako rekosmo meso od mladjih životinja, bilo od goveda bilo od svinja, ne preporučuje se za proizvodnju trajne robe, i to poradi velike sadržine vode, svijetlo crveno boje i male sadržine bjelančevine. Ovo su činjenice, koje smanjuju vrijednost trajne robe, a takova roba se i vrlo lahko kvari. Potrebno je dakle svakako, da svaki proizvadjač trajne kobasičarske robe umije odabrati najpodesnije meso za ovu svrhu, ako hoće postići u svakom slučaju dobar proizvod. (Nastavit će se.) srno u našem prošlom izvje- »Uo^atili pažnju čitatelja na neras-ko,]e> k°ie vlada na tržištu gove-' do te koje bi se moglo produljiti o;. . °nca Crr\r1 i /-» ____„-.i.________•• UO ~ ui mu&iU’ piuuuijlli žai$ta nnCa g°dine. Kod nas se situacija orahsty1JS Prom'ienila, premda je u ino-N'iene ^ nastupilo malo poboljšanje, ’kogu cialr°Ve 10be na našem tržištu ne vrotheta 86 oporave, poradi smanjenog •)k-1ačno i^a tr.^^u gotovom kožom. Cai rtvi, . ooomo zaboravati da je '.ri1 i jannaClran^e fabrikacije u decem-JJe dongu, ru- Ove su sezonske reduk-1 Do'Sao in5naravne Poiave. Loš jesen-Oijene 16 za°štrio ove redukcije. Se kreću kako slijedi: Goveđe kože sviju težina Din 13—14, madžarske 5 posto, srpske 10 posto, bosanske i dalmatinske su za 20 posto jeftinije. Situacija na tržištu telećim kožama nije se promijenila, premda su cijene u inostranstvu nešto popustile. Klanja nisu velika, a cijene su: teleće kože* s glavom Din 22 do 23, bez glave Din 29 do 30. • Konjskih koža ne dolazi mnogo na tržište, ipak ne vlada veliki interes za taj artikal. Sitne kože. — Jagnjeće kože. U toku prošle nedjelje nije bilo nikakvih važnijih promjena.. Cijene su ostale nepromijenjene t. j. roba od 48 do 50 kg 100 komada plaća se od 19 do 20 Din, od 68 do 70 kg 100 kom. 24 do 25 Din, od 75 do 80 kg 100 kom *25 do -26 Din i od 95 do 100 kg 100 koni. 27 do 28 Din od komada ža ujedno sortiranu robu. Jareće kože. Poslovi su u zastoju, a cijena je robi malo popustila i plaća se 34 do 35 dinara po komadu za uredno sortiranu robu. Ovčije kože. Kako slabo interesova-nje za ovu vrstu koža još traje, to im je cijena ponovno popustila i dobar kvalitet ne plaća se više od 15 do 16 dinara po kilogramu. Kozije kože. Ne zapažaju se nikakve važnije promjene. Roba dobrog kvaliteta kupuje se po 26 do 27 dinara kilogram. Tržište stoke. Zagreb, 26. novembra 1930. — Današnji tjedni sajam bio je vrlo dobro posjećen. Dogori blaga bio je obilan te je uslijed toga ustanovljen stanoviti pad cijena kod sviju vrsti. Sama potražnja ograničila se je u glavnom na domaću potrebu, jedino su mlade svinje kao i do sada kupovane za Dalmaciju i Liku. Kod konja zapaža se u cijenama tako-djer pad, uvjetovan obilnim dogohdm kao i činjenicom, da su gospodarske radnje u glavnom završene. Potražnja sa strane inozemstva ograničila se je na junad u mesarske svrhe, i to za Italiju. Na današnji tjedni sajam dognano je: Bikova 17, krava 389, junica 34, ju-naca 24, volova 243, teladi 106, pastuha 2, konja 302, ždrebadi 120, svinja nad 1 god. 76, svinja ispod 1 god. 383, odoj-čadi 546. Cijene: Bikovi Din 7—8; krave muzare komad Din 3000—4.500; krave u mesarske svrhe Din 3.50—5; krave bosanske 3—4; junice za prigoj komad Din 2500—3300; junice u mesarske svrhe Din 7—8; junci prvorazredni Din 7.50—8.50; junci drugorazredni Din 7 do 8; volovi prvorazredni Din 8.50—9.50; j volovi drugorazredni Din 7—8; volovi j bosanski drugorazredni Din 6—6.50; te-i lad živa Din 12; telad zaklana Din 14 ! do 16; bivoli Din 6 po kilogramu. — i Konji za klanje Din 1.50 po kilogramu; Svinje domaće tovljene Din 11—11.50; i srijemske zaklane Din 13—13.50; svinje ! do 1 godine Din 9.50—10; svinje nad 1 i god. Din 10—10.75 po kilogramu; odojci j živi komad Din 85—210. Ljubljana, 3. decembra 1930. j Na današnji sajam dogon blaga’je bio I slijedeći: Konja 209, volova 119, krava j 76, teladi 25, odojčadi 263. Od toga je I prodano: Konja 33, volova 22, krava : 27, teladi 16, odojčadi 150. — Potražnja i bila je srednje živahna, a cijene su ostale iste kao i na prošlom sajmu. Bilježe se slijedeće cijene: Volovi prvorazredni Din 9; volovi drugorazredni Din 8; volovi trećerazredni Din 7; krave tovljene 4.50—6.50; krave u kobasičarske svrhe Din 3—3.50; telad 10—12,50 Din po kilogramu žive težine. Odo?ci prodavali su se po 160—300 Din po komadu. Nov pronalazak. Tvornica mesarsko - kobasičarskih strojeva i potrebština, Rudolf Grudnik, Ljubljana-Dravlje, nas izvještava, da joj je uspjelo pronaći naročiti puž (Schnek-kc) za Wolf-mašine, i. to samo za veće inašine, dakle ne za obične mesorezne strojeve br. 10, 22 i 32. Ovaj novi puž ima ovu veliku prednost, da vrlo brzo hvata meso te ga ni najmanje ne gnječi i brzo donosi do ploča i noževa, tako da se meso ni najmanje ne ogrijeva. Poznato je mesarsko-kobasičarskim obrtnicima, da je najveća mana svih Wolf-mašina do sada bilo baš ovo ogrijavanje mesa, koje vrlo često prouzrokuje, tako zvano skraćenje prata. Dosadašnji su puževi prouzrokovali i gnječenje slanine, što je vrlo nepogodno utjicalo na izgled i trajnost zimskih salama. Kao prva je ovaj novi puž isprobala u svojoj radnji tvrtka Andrej Marčan, Ljubljana te se svaki interesant može posebnim dopisom ili ličnim posjetom kod ove tvrtke o vanrednim osobinama novog puža uvjeriti. Novim pužem postignuto je 100% ubrzavanje rada, a ujedno konstatirano je, da je sva mleve-na roba izašla iz mašine bez najmanjeg ogrijavanja. Tvornica će svoj pronalazak patentirati te će početi sa izradom puževa za šve Wolf-mašine bez obzira na tb, kojeg su ipfoizvbda. A svaka Wolf-mžv-šina tvornice Rudolf Grudnik, Ljubljana-Ufavlje, biće od sada opremljena novim pužem bez ikakve povišice dosadašnjih cijena. Preporučujemo svima našim čitaocima, kojima mašine meso gnječe ili ogrijavaju, da se obrate spomenutoj tvornici, koja če im prema njihovim podacima podastreti ponudu za novi puž, hoji će im proizvodjenje kobasičarskih proizvoda olakšati i ubrzati. Objava srezkega načelstva v Ljubljani. Ker se za zakol v sili navadno pozovejo mesarji, smatramo za umestno, objaviti v našem listu okrožnico, ki jo je razposlalo sresko načelstvo v Ljubljani vsem podrejenim županstvom. Okrožnica je sledeča (v glavnem): Vsem županstvom! Da se v bodoče preprečijo okuženja ljudi in živali kakor tudi širjenje kužnih kali potom mesa in drugih delov živali, ki so bile okužene z vraničnim prisadom, odrejam, da se po Zakonu o odvračanju in zatiranju živalskih kužnih bolezni odredi in na običajen način razglasi sledeče: V vsakem primeru, ko se namerava kakšno obolelo govedo zaklati v šili, je treba brezpogojno poklicati razen pristojnega občinskega mesogleda tudi ži-vinozdravnika, da pregleda žival. Zakol v sili se sme izvršiti samo pod pogojem, da se takoj prijavi pristojnemu ži-vinozdravniku, da ta odloči, če je to meso za ljudi užitno ali ne. Vsak zakol v sili se sme izvršiti samo pri prizadetem posestniku ali pa na mestu, kjer se dotična žival takrat slučajno nahaja. V vsakem slučaju klanja v sili (seveda velja to samo za slučaje, kjer se žival zakolje zaradi bolezni, ne pa za klanje v sili, ko je na primer žival zlomila nogo! op. ur.) je pred prihodom veterinarja prepovedano katerikoli del zaklane živali odstraniti ali ga uporabiti. Prav tako je prepovedano prenesti posamezne dele ali vso žival Z onega kraja kjer je bila zaklana kam drugam do prihoda poklicanega veterinarja, ker bi se v nasprotnem slučaju kužna bolezen vraničnega prisada lahko razširila tudi na drugo živino. Dalje je treba ljudstvo na primeren način opozoriti na to, kako nevaren je vranični prisad in kako lahko se prenese ne le na druge živali, temveč tudi na človeka. Vsaka najmanjša ranica na koži zadostuje, da se človek lahko okuži smrtno od živali, ki je bila bolna na vraničnem prisadu. Okuženje je mogoče tudi, ako ima človek opravka z odpadki, s kožami, z volno ali žimo okuženih živali. Opozoriti je treba živinorejce tudi, da je povod za zakol v sili največkrat ravno obolenje govedi za vraničnim prisadom, kar pa je ljudem zelo malo znano. — Dalje je treba vedeti, da se pri klanju bolezenski bacili raztrosijo na vse strani in jih je zelo težko uničiti, ker je popolno dezinficiranje največkrat nemogoče, in se na ta način bolezen zelo lahko razširi in prenese. Pripominjam tudi, da je zdravju škodljivo, torej neužitno vse telo živali, ki je poginila za vraničnim prisadom ali pa bila zaklana, ko je poginjala. Sreski načelnik: Dr. Andrejka 1. r. Kako soliti s ud iti butine? Da bi se valjano osolile butine treba prirediti smjesu od više kilograma soli i salitre sa nešto šećera od trske i njom temeljito protrti meso. Onda se meće u solnu rastopinu od 16 do 18 stupnjeva i pritlače kamenom (Lakepriifer može se kupiti kod firme R. Grudnik, Ljubljana—Dravlje). Sastav solne rastopine je ovaj: na 10 kilograma kuhinjske soli 150 grama salitre i 100 grama šećera od trske. Savijena šunka ostavlja se tako da leži 4 tjedna, butina na kosti 6 do 8 tjedna, a trbusi 3 tjedna. Kada se meso izvadi, izlaže se neko vrijeme djelovanju vazduha. Prije nego što će se metnuti u dim, treba robu valjano prati vrućom vodom a onda položiti na više sati u studenu. Kako dugo treba ostaviti u dim, ovisi o tom, da li se želi postići više ili manje udjena roba. G. Rudolf Krnić iz Osijeka je zastupnik tvrtke R. Grudnik, Ljublja-na-Dravlje. — Isti g. ovlašten je primati pretplatu za naš list. Uprava »Mesarski list«. Kupim rabljen »Blitz« ili ling«. Naslov u upravi lista. »Zwil- Dobro uvedena tvornica mesarskih mašina i alata traži agilnog agenta. Prima se i za agenturu sposoban mesarski pomoćnik. Traži se 5000 Din kaucije ili pismena garancija. Ponude slati upravi »Mesarskog lista«. Kompanjona traži dobro uveden trgovački putnik tvornice mesarskih potrepština, koji želi u Beogradu utemeljiti filialu ove tvornice. Ponude pod značkom »100.000 Din« na upravu »Mesarskog lista«. Prodam stroj za mješanje mesa (Mischmaschine) ca. 80—100 litara. Stevan Bartolović, Novi Sad. Prodam dobro uvedenu mesnicu u prometnoj ulici. Upitati: Osijek I, Ružina br. 32. Prodajem ili iznajmljujem povoljno kompletnu kobasičarsku radnju sa svim strojevima na električni pogon: Upitati: Kiseljak K. D., Zagreb, Horvačanska cesta 24. Pozor, mesari! Prodaje se vila na sprat s manzardom i velikom terasom te dvorištnim stanom. U kući nalazi se dobro iduća mesnica. Površina 1Ć8 hvati, nosi Din 4400 mjesečno. Cijena Din 400.000. Sav novac nije odmah potreban. Upitati: Zagreb, Zvonimirova 80/I. Potrebujem dobrog kobasičarskog pomoćnika, koji bi mogao samostalno raditi suhomesnatu robu. — Upitati kod uprave lista. Mesarski i kobasičarski pomočnik, vest samostalnosti, traži namještenje. Ponude slati na upravu lista pod imenom »Pomočnik«. OBAVIJEST. Tvrtka R. Grudnik, Ljubljana-Drav-Ije, obaviještava ovime sve svoje p. n. mušterije, da nije nijedan njezin agent ovlašćen za inkaso raznih računa i obroka (rata). Ako će netko nakon izlazenja ove obavijesti u »Mesarskom listu« isplatiti račun ili ratu putniku, ova se uplata neće priznati. — Kao uplaćeni priznat će se isključivo samo firmi direktno doznačeni iznosi. Uprava »Mesarskog lista« prodaje uz vrlo povoljne cijene polunove mašine kako slijedi: 1 Blitz, 75 litara, Din 13.000. i Wolf, 150 mm, Din 6000. i kvečmašina, 19 noža Din 6000. i mlin na mehan. pogon za mirodije Din 1000. i mlin za kosti Din 1000. i mali Wolf 90 mm na stojalu na ručni i mehanični pogon Din 1500. i šprica na drvenom stojalu, ležeča, 35 litara sadržine, Din 1500. 1 stojeća njemačka šprica, 15 litara. Din 1500. Mašine su u najboljem stanju te vrlo malo upotrebljavane. Točne informacije daje uprava »Mesarskog lista«. Prodam kompletnu kobasičarsku radnju i nuzprostorije sa svim modernim strojevima na mehanični pogon. Upitati: Osijek I, Anina 71. Prodam stroj za mješanje mesa (Mischmaschine) ca. 80—100 litara. Stevan Bartolović, Novi Sad. Tražim šegrta za mesarsku radnju. Naslov kod uprave lista. Polunovi Volf, proizvod tvornice Friedrich iz Haaga, sa 95 mm promjerom ploča, na ručni pogon sa gvož-djenim stalkom, prodaje se vrlo jeftino. — Upute daje uprava lista. Druga sa 100.000 Din kapitala traži dobro uvedena industrija mesnate robe. — Ponude na upravu lista. Kupim njihaće noževe sa 4 noža, mogu biti i bez panja. — Ponude slati na upravu lista. N C3 *is3 « s •g £ i C3 C