ANNALES 13/98 OBLETNICE / ANNIVERSAR! /ANNIVERSARIES. 1 64-1 67 LATIMERIA CHALUMNAE - 60. OBLjETNICA OTKRIČA Ž1VOG FOSILA Istočnoiondonska latimerija L a ti mer i d chalumnae jepronadena 22. prosinca 1938. godine u moru blizugrada East Londona u južnoj Africi. Nazvana je po zo­ološkinji Marjorie Courtenay Latimer koja ju je prvauočila i po rječici Chalumna blizu koje je pronadena nadubini od 75 m. M. Courtenay Latimer je pokazala ribuihtiologu profesoru J. L. B. Smithu iz Grahamstowna kojije ustanovio da se radi o predstavniku davno izumrleskupine resoperki Crossopterygii, iz reda Coelacanthini.Ovo je bila velika senzacija, jer se prije toga smatraloda su posljednji ceiakantini izumrli još u kretacejskomrazdoblju. Taj se jedini primjerak nije uspio dobrosačuvati, propali su svi utrobni organi i ve d dio kostura.Riba je stigla u muzej Istočnog Londona, kao ispunjenprimjerak i njena anatomija ostala je nepoznata. Premapaleontološkim podacima, red Coelacant.hini je obuhva­čao znatan broj vrsta koje su živjele počevši od devonapa do kretacejskog razdoblja, kada su, kako se tadasmatralo, izumrle posljednje vrste. Treba napomenuti dakopneni kralješnjaci ne vode porijeklo od övog reda,nego od Rbipidistia. Predstavnici reda Coelacantbmi suimaii više specijalnih značajki. Horda im je bila dobrorazvijena, a kralježnica slabo. Nisu imali nosne hoane.Parna peraja, naročitog oblika, bila su jako pokretljivasa rnišičima u samim perajama. Zidovi ribljeg mjehurabili su okoštali. Vrlo je znakovita bila trorežnjevita rep­na peraja, koja je bila dificerkna i, sem običnog gornjegi donjeg režnja, imala je u sredini treči mali rezanj (uprodužetku horde). Svi poznati fosilni primjerci bili sumali {30-60 cm). Paleozojske vrste živjele su u slatkimvodama, ali su kasnije, u trijasu, promjenile sredinu imezozojske vrste živjele su u moru. Sadašnja istočno­londonska latimerija vrlo je slična izumrlim predstav­nicima reda Coelacanthini, naročito rodu Undina {vrstaUndina penicillata). isti je oblik tijela, isti je oblik iraspored neparnih peraja: druga ledna su znatno mjerak uhvacen kod Istočnog Londona popeo se u gor­ nje slojeve oceana iz nekih nepoznatih razloga. Suprot­no tome, j.t.B. Smith tvrdio je da latimerija nije riba velikih dubina. O n je pretpostavljao da se njeno stalno boravište nalazi negdje blizu istočne afričke obale, a poznato je da morska fauna tih predjela još nije bila dovoljno isfražena. Smatrao je da je latimeriju slučajno donijela do istočnog Londona Mozamblčka morska stru­ ja, koja prolazi sa sjevera na jug izmedu ^Afrike Madagaskars i pokazalo se da je on bio u pravu. Proveo je nekoliko godina u indijskem oceanu tražeči nove žive jedinke. Istražio je mnoga područja pored afričke obale, ali nije našao nijedan primjerak iatimerije. Tek u prosincu 1952. godine dobio je telegram da je blizu Komorskih otoka uhvačena riba slična latimeriji. O n je tamo odietio zrakoplovom i uvjerio se da je to za ista latimerija i prenio ju je u južnu Afriku. Do kraja 1965. godine bilo je ulovljeno više od 30 jecfinki Iatimerije. Sve jedinke, osim prve, su bile ulovljene pored Ko­ morskih otoka na dubinama od 150 do 390 m, gdje ove ribe žive izmedu podvodnih stijena. Največi primjerak bio je dugačak 1.80 cm, a težak 95 kg. Do danas je ulovljeno još oko 170 primjeraka, te se sada postavilo i pitanje očuvanja toga živog fosila i njegove zaštite. U sveži sä boljim upoznavanjem te ribe, osnovano je t Viječe za zaštitu Coelacanthina (Coelacanth Conservä­ tion Council). Ovu vrsiu su anatomski obradili znanstve­ niči ). Millot i ). Anthony. Njezina anatomija je najpri­ mitivnija, imaju dobro razvijenu hordu i nemaju kraijež­ ničkih pršljenova. Možak je vrlo mali, najmanji u uspo­ redbi sa mozgom ostalih riba, Riblji mjehur, koji je kod izumrlih Coelacanthina, kod latimerija je zakržljao i za­ stupljen malom cjevčicom, od 5 do 8 cm duijine. Ona je vezana sa kanalom za varenje sa trbušne strane, slično plučima riba dvodihalica i kopnenih kičmenjaka. Njihovo srce ima oblik savijene cjevčice tankih zidova i nije slična muskuloznom srcu recentnih riba. To je najprimitivnije srce kod kralješnjaka. Latimerije su grab­ I ji vice naoružane jakim zubima, koji se nalaze na vili­ razmaknuta, jedno je podrepno, a repno je dificerkno sa ;: cama i na škržnim lukovima. Donja površina usne dup­ malim srednjim režnjem u produženju horde, prematome je trorežnjasto. Najzad, i parna peraja imaju istioblik i položaj ka o kod undine. Ta parna peraja su im sadugačkim uzanim mišičavim osnovnim dijeiom i moguse sav(jati u svim pravcima i nesumnjivo služe kao"noge" za hodanje po podvodnim stijenama. Zato se zaiatimerije opravdano kaže da su "ribe sa četiri noge".Istočnoiondonska latimerija ima lijepu zatvorenoplavuboju, znatno je veča od fosilnih celakantina, debela je ijako masna, može doseči t do 1.80 m i težiti do 80 kg.Pokrivena je kosmoidnim ijuskarrta - jedinstven slučajmedu sadašnjim ribama. U to vrijeme se postavljalopiranje: Zašto ranije nikad nije bio ulovljen nijedan primjerak tako krupne ribe kao što je latimerija? Večinazoologa tog vremena je smatrala da sadašnji primjerciborave na malo istraženim velikim dubinama, a pri­ Ije takodei" je snabdjevena zubima - izuzetna osobirta koja ne postoji ni kod jedne današnje ribe. Latimerije su /jajorodne, jaj a su skupljena u gomilu grozdastog oblika, Največa jaja sa čvrstom ljuskom su imala u promjeru oko 22 mm. Tijekom 1987. godine njemački znanstve­ : niči su je pokušali snimiti pod morem !2 specijalne pod­ mornice CEO. To su i uspjeli i zapaženo je da se one postavljaju u odredeni okomiti položaj na glavi. Misli se da je to ponašanje u sveži sa primanjem električnih podražaja. To je dokazano i pokusom piatinskim elek­ trodama preko kojih se stvara slabo električno polje, Čim je uključeno električno polje, riba se približila pod­ mornici i postavila se na glavu. Otkriče živih Coelacanthina smatra se najznačaj­ nijtm zoologijskim otkričem u ovom stoiječu u novijoj povijesti biologije i ima višestruku znanstvenu važnost. 166 ANNALES 13/9 8 OBLETNICE / ANNIVE RSAR! / AN Ni VERS AR [ES, 1 6-1-T 67 Ova šestdesetogodišnja obijetnica nas mora podsjetiti da more krije u svojim dubinama i druge prastare Vrste. na to otkriče i isto tako nam mora pokazati kako nas živi svijet mora može uvijek iznenaditi. Može se očekivati lakov Dulčič Latirneria chalumnae. 167