PREDNJAK LIST JUGOSLOVENSKOG SOKOLSKOG PREDNJAČIVA PRILOG »SOKOLSKOM GLASNIKU« GOD. III. U Ljubljani, 15. februara 1927. BROJ 3—4. -¥• * Upute za takmičenja na pokrajinskem sletu u Ljubljani god. 1927. J. Savezna prvenstvena takmičenja članova. Zaključkom TO JSS i /bora župnih načelnika vršiče se takmičenja za prvenstvo na spravama u svrhu pripreme vežbača, s kojdma bi se imalo računati za olimpijsko takmičenje god. 1928. u Amsterdamu. Zato trefca, da se ta takmičenja opčeno prilagode svima propisima amsterdamskog takmičenja koli s gledišta vežbi, toli i s gledišta oeenji* vanja. Da se pako omoguči čim veče sudelovanje pri spomenutim taks mičenjima i onim vežbačima, koji letos nisu dozreli za toli naporne vežbe, kao što su amsterdamske, odlučio je savezni tehnički odbor, da olakša takmičenja tim načinom, da se vežbe sviju sprava — izim konja u šir sa hvataljkama — podele u dve vežbe. Takmičenja su prema tome na svakoj spravi u trim vežbama, izim na konju, t. j. u dvim obvezatnim i u jednoj povoljnoj vežbi, no ta treba da hude teža od jedne i druge propisane. 1’ropisi glede skokova ostaju isti. kao za Amsterdam. U onim pako primerima, koji ovde nisu spomenuti, vredi »Red takmičenja« JSS. Pri svakoj su vrsti vežbe 3 sudije, koji če da odredi TO JSS. Hude li moguče, sudiče pri svima vrstama vežbi i svima vežbačima ista trojica. Takmiči se: 1. u sletskoj prostoj vežbi, 2. u povoljnoj prostoj vežbi, 3. na preči, 4. na ručama, 5. na karikama, 6. na konju u šir sa hvataljkama, 7. u skokovima: a) proko konja u šir sa hvataljakama, b) preko konja uz duž bez hvataljloi sa pružnim mostičem (povoljan skok), c) palicom u visinu. Ocenjivanja: 1. Prosta vežba. a) Propisana slelska prosta vežba. Svaki pojedinac izvede tu proštu vežbu do prelaza VI. delu, i to vežbe četvrtog vežbača; ispušta se daklc VI. i VII. deo (opetovanje I. i II. dela). Svaki od sudija oeenjuje sa najviše 10 tačaka, tako, da se za eelu izvedbu može postiči najviše 30 tačaka. b) Povoljna prosta vežba. Sastav posve povolji. Kompozicija pako mora da bude tako duga, kao gore propisani delovi sletskc proste vežbe zajedno; pojedini se delovi pri tome nesmeju opetovati više puta, nego li delovi sletske proste vežbe. Ocenjivanje: kao pri propisanoj sletskoj prostoj vežbi, naime najviše 3 X 10 tačaka. Sem toga ocenjuje svaki sudija još i teškoču i lepotu kombinacije sa 10 tačaka. Zbroj sviju tačaka teškoče i lepote deliče se sa tri. Na pr.: 8+10 + 9 = 27:3 = 9 tačaka. 2. Sprave. Propisane vežbe na preči, ručama i karikama oceniče svaki sudija sa 0—5 tačaka, tako, da najviša ocena iznosi za svaku od tih vežbi po 15 tačaka. Tek propisana vežba na konju oceniče se, ako je cela (nedelena), sa 0—10 tačaka, ukupno daklc sa najviše 30 tačaka. Povoljne pako vežbe oceniče se obzirom na teškoču i lepotu sa 0—10 tačaka, daklc ukupno sa 30 tačaka. Ukupno može svaki vežbač da po* stigne na svakoj spravi 60 tačaka. 3. Skokovi. Svaki če skok da odene tri stadije, svaki od njih sa do 10 tačaka, tako, da se svaki skok može da oceni sa najviše 15 tačaka. Skok palicom ocenjuje se: 240 cm visok, gledom na izvedbu (lepotu skoka) = 2 do 5 tačaka 245 „ „ , „ . = 3 . 6 „ 250 . . „ . „ . =4 „ 7 . 255 . . . „ „ = 5 „ 8 „ 260 „ „ „ „ „ „ L 6 „ 9 „ 265 , „ „ „ „ = 7 „ 10 „ Svaki vežbač može da skače dva puta. Višinu si izabire i za nju odlučujc sam, no višina drugoga skoka nesme da bude niža od prvoga. Vredi bolji uspeh. Najzad treba da se istaknu još neki propisi, važni za takmičare. Svi vežbači moraju da se okupe u odredeno vreme spremni takmičenju. Ko pridode imalo prekasno, gubi unapred 10 tačaka od ukupnog broja postignutih tačaka, u koliko če uopče biti pripušten takmičenjima. Za vreme takmičenja nesme nijedan vežbač da napusti mesto takmičenja. Isto sc tako zdušno i sudije moraju posvema da posvete takmičenjima, pa zato nesmeju da preuzmu za vreme takmičenja ma kakovu inu funkciju. Pri vežbama na spravama može da bude dozvoljen popravak pro* pisane vežbe. Pri tome vredi bolja izvedba. Povoljna se pako vežba može da radi samo jedan puta. Ta je izvedba odlučujuča. O prvenstvo na spravama takmiči sc u celini, a to vredi ujedno o prvenstvo na pojedinim spravama. 4. Uz vežbe ocenjuje sc svakomu takmičaru još i nastup k spra* vama ili prostoj vežbi i odstup sa 0—2 tačke, te ponašanje pri svakoj vrsti sa 0—2 tačke. Najviši broj tačaka za pojedinu spravu sa tačkama za nastup i odstup te ujedno i za ponašanje iznosi 64 tačke (2X15 + 30 + 2 + 2; na konju: 2 X 30 + 2 + 2). Prema tome može se u svemu da postigne najviše: Za proste vežbe (2 X 30 + 10 + 2 + 2) — 74 tačaka, za vežbe na 4 spravama (4 X 64) = 56 „ za tri skoke (15 +15+10) =40 „ Ukupno 370 tačaka. 1. Iz viška prednjeg nathvatom: prednjih, zanjih i upor premahom raznožnim van (noge se ne dotiču preče) — spad (nazad) u visak okomiti prednji (sunožni) — upor usklopce u stoj o ruku — velekovrtljaj nazad prehvat desnom preko leve, velekovrtljaj nazad Vi okretom desno i prehvatom leve u nathvat — velekovrtljaj n apr od — velekovrtljaj napred premahom skučenim u prednos u potporu stražnjem — kovrtljaj u potporu stražnjem (u prednosu) napred i saskok napred u počučanj, predrueiti; dizaj, priručiti. 2. Iz viška prednjeg pothvatom: prednjih, zanjih i upor u stoj o ruku — velekovrtljaj napred premahom skučenim u prednos u potporu stražnjem — kovrtljaj u potporu stražnjem (u prednosu) napred — odnjih napred (raširenjem hvata) i iskret u visak prednji obrnutim pot* hvatom, te zanjihom upor u potpor prednji prehvatom u nathvat — kovrtljaj u potporu prednjem nazad (bez dotika preče) — podmetno Prednjih i zanjihom upor i odbočka desno (ili levo) u počučanj, predrueiti; dizaj, priručiti. Ruče. 1. Na koncu (čelom van), dohvat na koncu pritaka izvana: Iz naskoka uzmah u stoj o ruku — sklekom i prednjihom okret levo (ili desno), spad (nazad) u visak okomiti i upor usklopce u stoj o ruku — spad u stoj o ramenima — kolotur (uvito) napred u potpor o zalakticama, zanjihom upor i kolo raznožno napred — zanjihom stoj o ruku — premet desno Strance u počučanj, slobodnu odručiti; dizaj, priručiti. 2. U sredini, poprečki: Naskokom u potpor o zalakticama, prednjihom potpor okomiti o zalakticama — zanjihom podpor nap. r. i kolo raznožno napred — zanjihom stoj o ramenima — držaj (polagano) u stoj o ruku — pred* njihom promet nazad (prosti) u potpor o zalakticama — prednjihom potpor nap. r. i premahom prednožnim sunožno poluokretom levo i prehvatom u nathvat (na desnu pritku) u prednos u višku prednjem — upor vučenjem suručke — prehvat levom u pothvat i dizanjem trupa (svinutog, noge napete) u stoj o ruku na jctlnoj pritci — poluokretom levo i prehvatom desne u stoj o ruku na obim pritkama (bočki) — pre* met desno Strance u počučanj, slobodnom odručiti; dizaj, priručiti. Karike. L Iz viška prednjeg: Uzvlak uvito u potpor — prednos — vagom u stoj o ruku (izdržaj) polagano u vagu bez opora (izdržaj) — spust (napred) u vagu u višku stražnjem — uvito kroz visak strmoglavi u vagu u višku prednjem — zanjihom iskret napred i saskok premahom raznožnim napred u počučanj, odručiti; dizaj, priručiti. 2. Iz viška prednjeg: Uzvlak uvito u potpor — spust (nazad) u vagu u višku prednjem — zanjihom iskret napred — zanjih — prednjihom uzmah u stoj o ruku, noge upreti o konopce — spust (polagano) kroz raspor (klizanjem nogu po konopcima) u visak strmoglavi sunožni — visak okomiti (trup i/bo* čiti) — zanjihom iskret napred i saskok premahom raznožnim napred u počučanj, odručiti; dizaj, priručiti. Konj u šir sa hvataljkama. (Samo jedna propisana vežba. Višina konja 120 cm.) Iz čelnog postava pri hrptu, leva ruka na stražnjoj hvataljci, desna na hrptu: Iz naskoka: premah odbočni desno */i okretom levo (oko leve ruke) u potpor prednji na hvataljkama — kolo odbočno desno — premah od* bočni desno — premah zanožni desnom — škare odbočne desno — premah odnožni levom naprcd — premah zanožni levom — škare odboene levo — premah odnožni desnom naprcd — kolo odbočno levo nazad — premah zanožni desnom — zamah odbočni desno — škare odbočne levo — premah odnožni desnom nazad — kolo odbočno levo prehvatom leve na hrbat, desne na stražnju hvataljku — kolo odbočno levo 1/i okretoni desno oko desne ruke u potpor stražnji na hvataljkama i poluokretom desno prednoška desno nazad u počučanj, leva na prednjoj hvataljci, desnom odručiti; dizaj, priručiti. Skokovi. 1. Konj u šir sa hvataljkama. Mostič 10 cm visok, tvrd, 1 m ispred konja; višina konja 130 cm od tla, pa do vrha hvataljki. Iz zaleta, dohvatom na hvataljke, naskok uvito u stoj o ruku i 1 spojeno poluokretom levo i prehvatom desne na prednju hvataljku, te spuštanjem leve premet desno strancc, odručiti lev'om; priručiti. Taj skok može da se izvede i na obrnutu stranu. 2. Konj uz duž bez hvataljki. Povoljan skok preko konja uz duž bez hvataljki dohvatom jedno* ili oberučke; mostič: pružan; višina konja iznad daske 140 cm. Pružni mostič dug je 200 cm, a širok 70 cm. Najniži je deo mostiča na tlu, a najviši 40 cm od tla na dva pera. 3. Skok palicom u visinu. Drvena letvica u višini 240 cm do 265 cm. Vidi »Ocenjivanje«. Skok se ocenjuje po načinu izvedbe. 2. Savezna prvenstvena takmičenja članica. Prvenstvenim takmičenjima mogu da sudeluju sve članice, kojc pri društvenim pokusnim utakmicama postigoše barem 60%. Ta su tak mi* čenja prva svoje vrste, pa zato su razmerno vrlo laka. Upravo zato neka se posvečuje čim više pažnje čistoči i lepoti izvodenja. Takmičenje izradeno je po uzoru članskog takmičenja, pa je kod toga mišljeno i na sve ono, što če biti potrebno za eventualno sudelovanjc naših članica na olimpijskim takmičenjima u Amsterdamu. Upravo zato, jer hočemo tim takmičenjima kod kuče postiči mogućnost sudclovanja naših članica na takmičenjima u Amsterdamu, potrebna je čestita i temeljita pri* prava. Vcžbe su razmerno dosta lake. Sokolicc u Ljubljani trebale su da kušaju te vežbe tek dva, tri puta i več time pošlo im je za rukom, da ovladaju najtežim clementima. Ne treba dakle oklevati, nego valja energično sc latiti posla i — iči čc. Takmiči se na ručama, preči, karikama, konju u šir s mostičem, u skoku u vis bez mostiča i u prostoj vežbi. Na ručama, preči i karikama propisane su po dve vežbe, »tl kojili če se jetlna ižrebati za takmičenje. Osim toga svaka vežbačica, koja sudeluje pri takmičenjima, treba da sc takmiči u jednoj vežbi po volji, i to na svakoj od spomenutih triju sprava. Povoljna vežba mora da bude po teškoči i duljini barem u vrednosti vežbe, propisane na dotičnoj spravi. Na konju u šir takmiči se u jednome od propisanih preskoka, koji če biti odlučen žrebom. Faj skok mora da bude izveden na obe Strane. Proštu vežbu za pokrajinski slet valja izvesti u celini sa u k 1 j u č* ni m prelazom IV. delu, dakle: razmak (kao prva vežbačica na desnome krilu), I. deo, 1Г. deo, III. deo i prelaz IV. delu (kao prva vežbačica na desnome krilu). O c e n j i v a n j e: Obvezatna vežba na ručama, preči i konju: sa najviše 15 tačaka. Povoljna vežba na istim spravama: sa 10 tačaka za izvedbu i 5 tačaka za teškoču. Preskok preko konja ocenjuje se na svaku stranu: do 15 tačaka; svota se deli sa dva. Prosti skok u vis: 100 cm = 5' tačaka 105 „ — 7 110 „ = 9-50 „ 115 „ = 12 120 „ = 15 Prosta vežba: 15 tačaka. Osim toga ocenjivače se nastup i odstup kod sviju vrsta vežbi (iziin kod skoka u vis) sa 0-50 tačaka za svaki nastup i svaki odstup, te sa jednom tačkom pri svakoj vrsti (dakle i kod skoka u vis) za ponašanje. Ukupno može dakle vežbačica da postigne: za 3 propisane vežbe na spravama 3X15 = 45 tačaka; za 3 povoljnc vežbe na spravama 3X15 = 45 tačaka; za skok preko konja 2X15:2=15 tačaka; za skok u vis 15 tačaka; za proštu vežbu 15 tačaka; za nastup i odstup 4X2 + 1=9 tačaka; za ponašanje 6X1=6 tačaka. Ukupno 150 tačaka. Sutlije (sutkinje) odreduje TO, i to tri. Od ovih mora svakako da bude jedna članica. Kako je tačnost za organizaciji! takmičenja od naročite važnosti, to od vežbačica tražimo, da istu održe u potpunom smislu reči. Zaka* šncnjc, bez obzira na opravdanje, donosi vežbačici siguran gubitak od 5 tačaka od konačne svote, u koliko joj uopče bude dozvoljeno, da se takmiči. Eventualno potrebne naknadne ustanove objaviče sc pravovremeno. U koliko nebi bilo posebnih ustanova, vrede propisi »Reda takmičenja«. Ruče (do čela). 1. Iz bočkog postava, u sredini: naskok u potpor o zalakticama i prednjih — zanjih — prednjih i premah prednožni (sunožni) preko desne pritke, te priteg u sed prednožni (sunožni) na desnoj pritei izvana — premah prednožni (sunožni) unutra — zanjihom stoj o ramenima — kolotur (izbočeno) napred u sed prednožni (sunožni) na levoj pritci izvana — prednoška tolesno. 2. Iz bočkog postava u sredini: naskok u potpor o zalakticama i prednjihom potpor oikomiti o zalakticama — zanjihom potpor o zalak* ticama ležeči zanožnosraznožni — pritćg u sklek ležeči zanožno=raznožni — priteg u potpor ležeči zanožnoraznožni nap. r. — premah unutra — prednjihom zased prednožnosraznožni — prehvat napred u sed zanožno* raznožni — polagano (izbočeno) u stoj o ramenima — potpor nap. r. i prednjihom premah prednožni levom preko desne pritke — premah za« nožni desnom poluokretom levo i prehvatom desne na levu pritku — saskok kolom odnožnim desne podrugim okretom levo (levi bok ka ručama). Doskočna preča. 1. Nathvatom: njihanje u višku prednjem — drugim prednjihom provlak levom unutra u zaves u levom potkolenu — medunjih i upor zavesom leve u sed jašeči levonoške — spad nazad, provlak levom u visak okomiti i podmetno prednjih — zanjih — prednjihom */i okrct desno oko desne ruke u visak dvohvatom (desna pothvat) — prednjih — saskok zanjihom poluokretom levo. 2. Nathvatom: visak prednji — provlak (s/kučeno) u visak okomiti stražnji — zaves u potkoljenima — vis u potkoljenima, uzručiti kroz predručenje — dohvat pothvatom (široko) — visak okomiti stražnji — spust (poTagano) u visak stražnji — iskret u visak prednji obrnutim pothvatom — saskok. Doskočne karike. 1. U miru: Visak prednji — prednos (naznačiti) — zanjih — pred* njihom zgib — zanjihom visak — prednjihom visak okomiti — zanjihom zgib — prednjihom visak okomiti i saskok premahom odnožnim desne napred spuštanjem desne, pa leve ruke. 2. U ljuljanju (koje može da dade suvežbačica): u predljuljaju zgib - u zaljuljaju visak — u predljuljaju '/i okret levo — u predljuljaju 41 okret desno i zgib — saskok u predljuljaju. Konj u šir sa hvataljkama. Višina konja od tla do vrha hvataljki 120 cm. Mostič (tvrd): širok, 10 cm visok, pred konjem. Preskoei: odbočka, prednoška, zanoška i skučka. Svi se preskoči, izuzevši skučke, izvode na obe Strane. Skok u vis. Iz zaleta, bez mostiča. Način: povoljan. Kod vežbi na spravama sme se dozvoliti popravak propisanc vežbe. Kod povoljnih vežbi isključen je svaki popravak. Povoljnc vežbe treba poslati na occnu TO najkasnije do 1. juna 1927. Takmičarke mogu da promenc vežbu prigodom takmičenja. Prema torne dakle nisu vezane na priposlanu vežbu. U tom če sc slučaju oce« niti, što če zapravo biti izvedeno kod samih takmičenja. 3. Posebna takmičenja članova. Takmičenja vrše se na temelju »Reda takmičenja JSS«, prihvačenog na sednici zbora župnih načelnika dne 1. novembra 1924., i to u stru* kama, spomenutim u poglavlju VITI., Č, posebna takmičenja, str. 40., sa sledečim promenama: Društvena predtakmičenja: Tim će takmičcnjima na pokrajinskom sletu biti pripušteni samo oni vežbači, koji sudelovahu kod društvenih predtakmičenja i postigoše najmanje 90% dole propisanih mera; župna izborna takmičenja nisu uves tovana za sudelovanje kod takmičenja na pokrajinskom sletu. Svaki takmičar mora da se takmiči i u prostoj vežbi, propisanoj za slet, i to u vežbi 4. vežbača do uključivog prolaza VI. delu (ispušta se dakle VI. i VII. deo) i mora da postigne najmanje 75% dosežnih tačaka. Propisane najniže mere za pojedine struke na pokrajinskom sletu snizuju se ovako (90% meru lako če da izračuna svatko sam); 1. Skokovi u dalj. A. Iz mesta 265 cm. B. Iz zaleta 530 cm. 2. Skokovi u vis. A. Iz mesta 125 cm. B. Iz zaleta 150 cm. 3. Skok palicom u vis: 270 cm. 4. Skok palicom u dalj: 700 cm. Troskok: 11-50 m. 6. Trčanje: 100 y = 91 '45 /n . . . llVs sek. 400 m...................................58 sek. 100 m.....................12% , 500 m...................1 min. 20 „ 200 m......................26 „ 800 m...................2 „ 20 „ 1500 m.....................5 min. 7. Trčanje preprekama: 110 m, 10 prepreka 106 cm visokih: 21 sek. 200 m, 10 prepreka 75 cm visokih: 36*/» sek. 8. Bacanje kamena 15 kg: 6-50 m. 9. Bacanje kugle 7-25 kg obim rukama 17 m. 10. Bacanje kladiva 7-25 kg: 28 m. 11. Bacanje lopte 2 kg: 40 m. 12. Bacanje diska 2 kg: 30 m. 13. Bacanje kopija u nišan: ostaje, kako je propisano u »Redu tak« mičen j a«. 14. Bacanje kopija u daljinu: 35 m. 15. Penjanje konopom 7 m (čistog penjanja): 9 sek. 16. Dizanje utega: a)50kg obim rukama: 12 d i z a j a. b)25kg jcdnom rukom: 14 dizaja. 17. Rvanje: kao u »Redu takmičenja«. 18. Mačovanje: kao u »Redu takmičenja«. 19. Plivanje: o) 50 m povoljnim načinom: 42 sek. b) lOOm povoljnim načinom: 100 sek. c) 200 m povoljnim načinom: 4 min. d) 500 m povoljnim načinom: 8 min. 20. Skokovi u vodu: kad u »Redu takmičenja«. 21. Streljanje: kao u »Redu takmičenja«. 4. Posebna takmičenja članica. Takmičenja sc vrše na temelju »Reda takmičenja« JSS, prihvačenog na sednici zbora župnih načelnika dne 1. novembra 1924., i to u stru« kama, spomenutim u poglavlju XI. Č, posebna takmičenja, str. 64., sa sledečim promenama: Tim če takmičenjima biti pripuštene samo one članice, koje sude* lovahu kod društvenih predtakmičenja i postigošc najmanje 90% od propisanih mera, župna izborna takmičenja nisu uvetovana za sudelo* vanje kod takmičenja na pokrajinskom sletu. Svaka članica mora da se takmiči i u prpstoj vežbi, propisanoj za slct i mora da postigne najmanje 70% od dosežnih tačaka. Kod takmi* čenja treba izvesti: razmak (kao prva takmičarka, na desnome krilu); od proste vežbe: 1. deo, II. deo, III. deo i prelaz IV. delu (kao prva takmičarka, na dcsnomc krilu). Propisane najniže mere za pojedine strukc na pokrajinskom sletu iste su, koje i u »Redu takmičenja« na str. 65., inake su za dva naredna skoka i vredi kao najniža mera (90% svaka če si lako sama izračunati) za: Skok u dalj iz zaleta 3-60 m. Skok u vis iz zaleta 1*25 m. S. Takmičenja društava u prostoj vežbi. Društva sc takmiče u sletskoj prostoj vežbi, koju treba izvesti u celosti. Broj takmičara: osam, to j. dva četvcrostupa. Ocenjivanjc: Za nastup ka prostoj vežbi (kojeg če da odredi Savezni tehnički odbor) najviše ................................... 10 tačaka za ispravnost i tačnost izvedbe najviše...............20 za skladnost najviše................................. 20 „ za odstup i odlazak (koji če da odredi TO JSS) najviše .............................................. 10 „ Ukupno ... 60 tačaka. Društva, koja raspolažu dovoljnim brojem vežbača, mogu — razu« meva se — postaviti povoljan broj odelenja. Društva, koja čc da postave največi broj takmičarskih osmorica, dobiče pasebnu nagradu ili priznanje. Društva, koja ne bi uzmogla da postave celu osmoricu, mogu da postave osmoricu s kojim drugim društvom unutar župe. Isto takvo takmičcnjc vršiče sc i sa članicama. Za ovo vredi sve. Sto i za takmičenja članova, Opčenite ustanove za sve takmičare i takmičarke. Takmičari i takmičarke s v i j u gore spomenutih petero takmičenja moraju da sudeluju poku si m a slctske proste vežbe i kod iste da nastupe na javnoj vežbi prigodom pokrajinskog sleta. U protivnom slučaju biče isključeni od rasporeda takmičenja. Tehnički odbor JSS. p Prosta vežba članica za pokrajinski sokolski slet u Ljubljani god. 1927. Sastavio dr. Viktor Murnik. — Preveo Drag. Sulce. Vežbačice sc na koncu nastupa k prostim vežbama zaustave n četverostupima. Medu sobom su u tesnome razmaku (u širinu), a četvero« stupi su medu sobom u punom razmaku (u dubinu), koji treba postiči za vreme hodanja. Svaki se četverostup zaustavlja izmedu dviju značaka, a krajnice na značkama. Nato se izvede puni razmak u širinu sledečim načinom: I. 1, »je««: desnom predručiti van gore, hrbat gore,1 »«dan«: početi naredno gibanje, 2, »dva«: 1. i 2. vežbačica (na desnomc krilu) 1h okretom levo na prstima nogu, 3. i 4. vežbačica (na levome krilu) 1/2 okretom desno na prstima nogu: stoj iskročni desnom nazad, 1. i 4. vežbačica na 60 cm, 2. i 3. na 20 cm (prsti desne noge tik iza leve pete) — (sve:) desnom predručno poskučiti unutra (predlaktica [vo« đoravna] tvori pravi kut sa zalakticom), hrbat gore; 2. vežbačica pokriva svojom predlakticom zalakticu 3. vežbačice; levom predručiti gore, hrbat gore, »i«: nogama početi naredno gibanje, 3, »tri«: stoj iskročni levom nazad. 1. i 4. na 60 cm, 2. i 3. na 20 cm — levom predručno poskučiti unutra, desnom sunuti napred gore, hrpti gore, »i«: izdržaj, II. 1, »je««: priključak desne u stoj spetni — odručno skučiti gore (pesnice nad rameniina), hrpti nazad, »«dan«: 1. i 2. vežbačica: Ј/2 okretom desno na prstima nogu (težina na levoj) odnožiti desnom; 3. i 4. vežbačica: 1h okretom levo na prstima nogu (težina na desnoj) odnožiti levom — sve: sunuti gore (u uzručenjc, hitrol), hrpti van, 2, »dva«: 1. i 2. vežbačica: stoj iskročni desnom strance, 1. vež« bačica na 60 cm, 2. na 20 cm, svaka na svoju bližu značku; 3. i 4. vežbačica: stoj iskročni levom strance. 3. vežbačica na 20 cm, 4. na 60 cm, svaka na svoju bližu značku; — sve: odručiti, hrpti gore, (Vežbačice dodu time u puni razmak u širinu.) »i«: izdržaj, 3, »tri«: 1. i 2. vežbačica priključak levom, 3. i 4. desnom u stoj spetni — priručiti, hrpti van (bez pleska!), »i«: izdrzaj. 1 Nije li što drugo rečeno, pesnice su otvorene: prsti napeti i sa« stavljeni. Palač ili mezimac ne sme se odalečiti od drugih prstiju strance' usto ni palač ne sme da bude i s p o d kažiprsta. nego uzanj i sa inim prstima u is to j ravnini. Prsti — sasma napeti — moraju da budu not« puno izravnani sa dlanom! O delovima tela, glede kojih nije nista spomenuto, samo se od sebe razumeva, da ostaju u pre toga došavšem položaju. I. d e o. (Bez odmora ili prekida posle razmaka!) I. 1, »je*«: odručiti, hrpti gore (hitro!), i sp:a »»dan«: odručno posagnuti gore (scilicet: predlaktica gore, t; j. nad zalakticom; pošto je ruka samo posagnuta, smera predlaktica okomito gore), hrpti v a n (primereno polagano!), i sp: 2, »dva«: odručno sagnuti gore (pesnice nad ramenima), hrpti van (primereno polagano, konac gibanja lako istaknutil), i sp: »i«: predlakticu zavrteti napred (u odručno sagnuče n a« pred, pesnice pred ramenima), hrpti gore,3 (radi spo« jivosti primereno polagano!), i sp: 3, »tri«: stoj zanožni desnom — desnu otegnuti napred unutra gore, levu predručno poskučiti unutra gore (zalaktica vodoravna, predlaktica, u pravome kutu s njome, smera unutra i gore [koso gore], pesnica sc dotiče hrptom o desni lakat odozdo), hrpti gore, »i«: početi naredno gibanje, (1. 1, »je««: ‘/a okretom desno na prstima nogu s prenosom težinc tela na desnu nogu: stoj odnožni levom — priručiti (spruživši levu dole),4 hrpti van, i sp: odručiti, hrpti gore (hitro!), i sp: »*dan«: odručno posagnuti napred (predlaktice [vodoravne] smeraju napred), lirpti gore (primereno polagano!) i sp: 2, »dva«: prenosom težinc tela na levu nogu stoj odnožni desnom — odručno .sagnuti napred (prsti leve ruke smeraju spram prstiju desne ruke), hrpti gore (primereno pola« gano!), i sp: »i«: nogama početi naredno gibanje — predlaktice zavrteti nad zalaktice (pesnice nad ramenima, ne spuštati zalak« ticc!), hrpti nazad. (primereno polagano!), i sp: 3, »tri«: stoj iskročni desnom napred — sunuti gore (u uzru« čenje), hrpti van (konac gibanja istaknutil), »i«: početi naredno gibanje, 3 »i sp«: je kratica za »i spojeno«. Bez dodatka vredi samo za ruke; »i sp (n)«: vredi samo za noge; »i sp (r, n)«: vredi za ruke i noge; »i sp (r, t)«: vredi za ruke i trup; »i sp (r, n, t)«: vredi za ruke, noge i trup. Vidi u 3. broju lanjskog »Jugoslavcnskog Sokola« članak: »Držite se u s p r a v n o« i u 7. br. lanjskog »Prednjaka« članalc: »J o s neko« liko vež bi za pravilno držanje tela«. U oljim je sa raznim primerima obrazloženo, što se ima razumevati pod izrazom »spojeno«. Nuždna priprema za sletne vežbe nalazi se u primerima Tl. i III. na str. 45. i 46. »Jugoslavenskog Sokola« i I. i II. na stp. 105. lanjskog »Pred« njaka«, a pogotovo III., IV. i V. na str. 106., 107. i 108. lanjskog »Pred« njaka«. 3 Zalaktice, predlaktice i pesnice u istoj. vodoravnoj, ravnini. Ne spuštaj zalaktice ili predlaktice, a isto tako ne smeš ni pesnice da svineš ili osoviš! 4 Obe se ruke u položaju, koji ste zauzelc medu sobom na I. 3, ovese k telu, a lcva^ na koncu (naime iz priručnog poskučenja napred unutra, u koji je došla zbog ovesa) spruži u priručenje istodobno, kako je desna svršila priručenje. III. 1, »je*«: Vi okretom levo na prstima nogu i prenosom težine tcla na levu nogu: stoj zanožni desnom — rukama za okre* tanja izdržati, tek u zadnjem hipu: odručno skučiti gore (pesnice nad ramenima), hrpti nazad (hitro!), i sp: »*dan«; nogama početi naredno gibanje — predlaktice zavrteti pred zalaktice (prsti desne ruke smeraju spram prstiju leve ruke), hrpti gore (primereno polagano), i sp: 2, »dva«: prenosom težine tela na desnu nogu: stoj prednožni levom, mirni zaklon (trup u ravnoj erti s levom nogom) — desnom izdržaj, levom sunuti napred (u predručenje), hrbat gore, i sp: »i«: nogama početi naredim gibanje — desnom izdržaj, levom predručiti gore, hrbat gore, i sp: 3, »tri«: prenosom težine tcla na levu nogu: stoj zanožni des* nom, usprav — rukama kao pri I. 3, »tri«, »i«: izdržaj, IV. 1, »je*« J/» okretom desno na prstima nogu i prenosom težine tela na desnu nogu: stoj odnožni levom — predručiti van gore (leva sunučem napred van gore), dlanovi gore, »*dan«: početi naredno gibanje, 2, »dva«: prenosom težine tela na levu: stoj odnožni desnom — predručiti van, dlanovi gore, i sp (r, n): »i«: počučanj zanožno skučeno desnom,'1 mirni pretklon — predručiti van dole, dlanovi gore, i sp (r, n, t): 3, »tri«: klek desnom (desno koleno pokraj levog stopala), pret* klon0 — odručiti dole, dlanovi napred (radi pretklona ruke [vodoravne] smeraju nazad van, dlanovi sprarp tla), i sp (r, n, t): »i«: čučanj zanožno skučeno desnom, dizaj trupa u mirni pretklon — priručiti, hrpti van, i sp (r, n, t): V. 1, »je*«: uspravom i dizajem odriv nogama i let gore (t. j. prvi deo skoka), desnu nogu mirno (za 45°) sagnuti nazUd, leva napeta — predručno poskučiti unutra,7 desna pred* laktica pred levom, hrpti gore, desna pesnica svinuta uz levi lakat, leva pesnica svinuta ispod desnog lakta, i sp: desnom uzručno ul učiti unutra, dlan napred, pes* nica osovljcna,8 levom predručiti gore poskučeno unutra, pesnica osovljena preti desnim laktom, dlan napred, i sp (r, n): »*dan«: doskok u lU čučnja9 zanožno unutra neznatno skučeno desnom10 (levo stopalo na znački) — desnom predručiti 6 Desna se noga pomakne u stoj zanožni desnom i obe se istodobno poskuče. 0 Levo rame čim bliže levome kolenu, no ipak ne preterano (ne doticati se ramenom kolena). 7 Naime: pred laktica unutra. 8 Desna je ruka u uzručenju neznatno sagnuta s predlakticom unutra, t. j. nad glavom, pesnica je u zapešču svinuta nazad. " Vi čučnja = sredina izmedu uspravnog stoja i počučnja. 10 Desna se u stoju zanožnom unutra neznatno skuči, primereno cetvrtini čučnja leve. gore, ulučcno unutra, dlan naproti, osovljeno, levom predručiti poskučeno unutra, dlan napred, pesnica osov* Ijena ispod desnoga lakta, i sp (r, n): 2, »dva«: počučanj zanožno unutra poskučeno desnom, trupom početi naredno gibanje -y- desnom predručno poskučiti unutra, hrbat gore, pesnica ravno,11 levom: hrbat gore, pesnica ravno (inače izdržaj), desna predlaktica pred levu, i sp: »i«: mirni pretklon — pesnice svinuti (inače izdržaj; radi pretklona dođu zalaktice u kosi smer napred), i sp: 3, »tri«: čučanj zanožno unutra skučeno desnom — otegnuti na* pred dole (radi pretklona: okomito spram tla), pesnice ravno, dlanovi v a n (konac gibanja istaknuti), »i«: izdržaj, VI. 1, »je*«: usprav i dizaj u stoj zanožni desnom unutra — pred* ručno van skučiti unutra, ihrpti gore, svinuto (hrpti proti sebi, prsti ruku se dofciču) i sp: otegnuti gore u uzručenje), hrpti van, mirno osoviti (celo gibanje [ruku i nogu] izvesti hitro!), i sp: »*dan«: desnom nogom početi naredno gibanje — čelnim luko« vima unutra [desna pred levom] priručiti, hrpti van, pesnice ravno, i sp: 2, »dva«: ispad desnom napred unutra zasukom trupa za 45° levo,12 mirni pretklon (trup u ravnoj črti s levom nos gom) — odručiti, hrpti nazad, i sp: »i«: predlaktnim lukovima napred gore13 odručno posagnuti napred.11 hrpti gore, i sp: 3, »tri«: zasuk dlanovima van i sp: spružiti (u odručenje), dla* novi nazad (konac gibanja istaknuti!), »i«: izdržaj, VII. 1, »je*«: usprav, dizaj i okreta (trupom samo za 45°) levo u stoj zanožni levom van (levu ne miči s mesta; telo smera spram leve strane vežbališta) — uzručiti, hrpti van (gibanje ruku i nogu hitro!), i sp (r, n): »»dan«: aU okretom levo na prstima nogu u stoj prednožni le* vom — čelnim lukovima unutra (desna pred levom) priručiti, hrpti van, i sp (r, n): 2, »dva«: predgib levom, mirni pretklon (trup u ravnoj črti s des* nom nogom), odručiti, hrpti nazad, i sp: »i«: kao VI. 2, »i«, 11 »Pesnica ravno«, no takoder uistinu: »ravno« = pesnicu izravnati u zapešču u ravnu plohu sa predlakticom. 12 Trup smera poprečki nalevo, desno stopalo i golen okomito na prednju stranu vežbališta. 13 Naime: početni je smer predlaktnih lukova najpre gore. Predlaktica ide u luku nad najkračim putom od napetoga odručenja u odručno posagnuče. 14 Ne sagnuti, nego samo posagnuti, t. j. predlaktica tvori sa za* lakticom pravi kut u vodoravnoj ravnini. Ne micati ruku preko pravoga kuta! 3, »tri«: kao VI. 3, »tri«, »i«: izdržaj, VIII. 1, »je««: usprav, dizaj i V« okreta desno na prstima nogu u stoj zanožni desnom van — uzručiti, hrpti van (gibanje ruku i nogu hitro!), »«dan«: rukama početi narodno gibanje, 2, »dva«: priključak desne u stoj spctni — čelnim lukovima unutra (desna pred levom) odručiti dole, hrpti gore, svinuto, i sp: »i«: pesnice osoviti, i sp: 3, »tri«: priručiti, hrpti van, ravno, »i«: izdržaj, IX,—XVI. Ponoviti I,—'VIII. Na XVI. 3, »i«: nogama početi prvo gibanje II. dela. II. d e o. i Vežbom se nastavlja odmah, bez odmora ili prekida iza prvog dela. Značke, na koje vežbačiea dolazi tokom vežbe, prikazuje sledeči načrt: 0 4 0 2 0 3 O 1 (ishodna značka) I. 1, »je««: stoj iskročni levom napred na 20 cm, noge u usponu — kroz predručenje uzručiti (jako hitrol), hrpti van, i sp (r, n): »«dan«: niško prednožiti desnom — zasuk hrptima unutra i sp: odručiti gore, hrpti gore, i sp (r, n): 2, »dva«: stoj iskročni desnom napred na 20 cm, noge u usponu — odručiti, hrpti gore, i sp (r, n): »i«: niško prednožiti levom — odručiti dole, hrpti van, i sp (r, n): 3, »tri«: stoj iskročni levom napred na 20 cm, noge u usponu15 — priručiti, hrpti van, i sp (n): »i«: mirno prednožiti desnom, i sp (n): II. 1, »je««: stoj iskročni desnom napred na pol koraka i sp: odriv u let napred10 — kroz odručenje uzručiti (jako hitrol), hrpti van, i sp (n): »«dan«: doskok levom na značku 2 i sp: mirno prednožiti des« nom, noge Iako skučcnc — rukama početi naredno gi« banje, i sp (n): 2, »dva«: stoj iskročni desnom napred, noge lako skučenc i u usponu — predručiti unutra gore (jako polagano! [leva nad desnom]), hrpti gore, i sp (r, n): 15 Od I. »je*« do I. »tri« treba izvesti tri mala, 20 cm duga koraka na prstima. 10 Na II. »je*« učini desna noga pol koraka (nekih 35 cm na celo stopalo) i odrine se od tla. 17 Iz prijašnjeg lakog skučenja noge se još niže skuče, tako da su stegno i golen u pravom kutu. »i«: nogc poskučiti (u stoju iskročnom),17 neznatan prctklon — prodručiti unutra (jako polagano! [leva nad desnom]), hrpti gore, i sp (г, n, t): 3, »tri«: klck levom, levo koleno pokraj desne pete, pretklon predručiti (radi prctklona smeraju ruke okomito spram tla), hrpti van (gibanje izvedi polagano, konac malo istakni), »i«: izdržaj, III. 1, »je««: mirnim otklonom levo potpor klečeči levoručke (leva se ruka upire o tlo pokraj levog kolena) — desnom odručiti (hitro; radi otklona smeraju ruke: koso gore, ne prenisko!). dlan napred, pogled na prste desne ruke, i sp: »sdan«: desnom posagnuti (odručno) gore (t. j. predlaktica nad zalakticom u pravom kutu s njome), dlan napred,18 i sp: 2, »dva«: desnom sagnuti (odručno) gore (pesnica nad rame), dlan napred, i sp: »i«: desnu predlakticu zavrteti pod (nepomičnu!) zalakticu, hrbat napred, i sp: 3, »tri«: desnom spružiti (u odručenje), hrbat napred, konac gibanja istaknuti: »zaseči«1" »i«: izdržaj, IV. 1, »je*«: mirnim otklonom desno klečeči potpor desnoručke (desna se ruka upire o tlo pokraj - desnog stopala) — levom odručiti (hitro; smer: koso gore, ne prenisko!), dlan napred, pogled na prste leve ruke, i sp: »sdan«: levom: kao pri III. 1, »*dan« desnom, 2, »dva«: levom: kao pri III. 2, desnom, »i«: levom: kao pri III. 2 ,»i« desnom, no bez »i sp«, 3, »tri«: usprav i dizaj u stoj zanožni levom (hitro!) — odručiti (hitro!) leva spružanjem, hrpti gore. pogled upravo i sp (r, n): »i«: 3/4 okretom levo na prstima nogu mirno prednožiti levom — priručiti, hrpti van, V. 1, »je*«: stoj iskročni levom napred pokraj značke 2 (desno od iste) u poprečkom smeru spram značke 3, noge u usponu — odručiti (hitro!), hrpti dole, i sp (r, n): 18 Pazi, da več na prijašnji »je*« ne posagneš ili dapače sagneš desnu ruku! Na »je*« treba hitro odručiti, a u odručenju niti se nesme za= ustaviti niti se nesme hitro poči dalje, nego d o s t a polagano nastaviti gibanjem, jer je iz napetog odručenja do posagnutoga odručenja kratak put. ‘® I od »sdan« do »dva« je kratak put, a isto tako od »dva« do »i«. Zato treba gibanje izvesti dosta polagano, no bez ikakvog zaustavljanjal Tek od »i« do »tri« jc gibanje hitri je radi dalnjeg puta; konac gibanja »zaseči«! Od III. 1, »jc*« do III. 3, »tri« treba izvesti predi aktni k r u g gore. Nastoj, da pri torne ne pomičeš zalakticu i da jc iz kosog smera gore ne spuštaš dole spram vodoravne ravnine ili možda u nju. Pazi ujedno, da predlaktica ide od »je*« do »dva« (do potpunog posagnuča) posve nad zalakticom; nipošto manjč ili više nagnuto napred. Potanki opis prcdlaktnog kruga nači češ u »Prednjaku« lanjske godine, na str. 106. pod III. »=dan«: mirno prednožiti desnom — (odručno) sagnuti (pesnice nad ramenima), hrpti van, i sp (г, n): 2, »dva«: stoj iskročni desnom napred na pol koraka, noge u usponu — pređlaktice zavrteti pod (nepomične!) za« laktice, hrpti napred i sp: spružiti (u odručenje), hrpti napred, konac gibanja istaknuti, i sp (n): »i«: mirno prednožiti levom — zasuk hrptima gore, i sp (n): 3, »tri«: stoj iskročni levom napred na pol koraka, noge u usponu —r priručiti (hitro, bez pleska!), hrpti van, i sp (n): »i«: mirno prednožiti desnom :— rukama izdržati, i sp (n): VI. 1, »je*«: stoj iskročni desnom napred na pol koraka i sp: odriv u let napred — kroz predručenje uzručiti (jako hitro!), hrpti van, i sp (n): »edan«: 3/4okretom desno u letu doskok levom na značku 3 i sp: mirno zanožiti desnom, noge lako skučene — ru* kama početi naredno gibanje, i sp (n): 2, »dva«: stoj zanožni desnom, noge lako skučene i u usponu — odručiti gore (jako polagano!), hrpti gore, i sp (r, n): »i«: noge poskučiti (u stoju zanožnom), neznatni pretklon — odručiti (jako polagano!), hrpti gore, i sp (r, n, t): 3, »tri«: klok desnom, desno koleno pri levoj peti, pretklon — predručiti (radi pretklona smer ruku okomito spram tla), hrpti van (gibanje izvedi polagano, konac malo istaknuti), »i«: izdržaj, VII. 1, »je=«: usprav — levom predručno van skučiti napred (pesnica pred prsima), hrbat gore, lako svinuta, desnom isto i sp: sunuti (hitro!) gore (u uzručenje), hrbat van, lako osovljeno (prsti sasma napeti!), pogled sledi ' desnu pesnicu, »=dan«: izdržaj, 2, »dva«: levu sunuti (hitro!) gore (u uzručenje), hrbat van, lako osovljeno (prsti sasma napeti!), desnom predručno van skučiti (hitro!) napred, hrbat gore, lako svinuto, pogled sledi levu pesnicu, »i«: izdržaj, 3, »tri«: dizaj u stoj zanožni desnom (hitro!) — levom pred* ručno van skučiti (hitro!) napred, hrbat gore, lako svinuto, desnom uzručno ulučiti (hitro!) unutra (u uzru» čenju predlaktica lako, t. j. u kutu 20° sa zalaktieom, nagnuta nad glavu), hrbat van, pogled sledi desnu pesnicu, i sp (n): »i«: ‘/i okretom desno na prstima nogu u stoj prednožni desnom — rukama izdržaj, VIII. 1, »je*«: klek levom (hitro!), levo koleno pri desnoj peti — desnom predručno van skučiti (hitro!) napred, hrbat gore, lako svinuto, levom sunuti (hitro!) gore (u uzru* čcnjc), hrbat van, lako osovljeno (prsti napetil), pogled sledi levu pesnicu, IX. 1 X. XI. 1 »»dan«: izdržaj, 2, »dva«: desnom sunuti (hitro!) gore (u uzručenje), hrbat van, la ko osovljeno (prsti napeti!), levom predrueno van skučiti (hitro!) napred, hrbat gore, lako svinuto, po* gled sledi pesnieu desne, »i«: izdržaj, 3, »tri«: dizaj u stoj zanožni levom — desnom: pesnieu izrav* nati s predlakticom (inače izdržaj u uzručenju), levom: sunuti (hitro!) gore (u uzručenje), hrbat van, pesnica ravno, pogled u smeru pesnice, i sp (r, n): »i«: */i okretom levo na prstima nogu mirno prednožiti levom — čelnim lukovima unutra (desna pred levom) priručiti, hrbat van, pogled upravo, , »je*«: stoj iskročni levom napred na značku 3, noge u usponu — odručiti (hitro!), hrpti dole, i sp (r, n): »*dan«: mirno prednožiti desnom — (odručno) sagnuti gore (pesnico nad ramenima), hrpti van, i sp (r, n): 2, »dva«: stoj iskročni desnom napred na pol koraka, noge u usponu — predlaktiee zavrteti pod (nepomične!) za* Iaktiee, hrpti napred, i sp: spružiti (u odručenjc), hrpti napred, konac gibanja istaknuti, i sp (n): »i«: mirno prednožiti levom — zasuk hrptima gore, i sp (n): 3, »tri«: stoj iskročni levom napred na pol koraka, noge u us* poivu — priručiti (hitro, bez pleska!), hrpti van, i sp (n): »i«: mirno prednožiti desnom rukama izdržaj, i sp (n): 1, »je*«: stoj iskročni desnom napred na pol koraka i sp: odriv u let napred — kroz odručenje uzručiti (jako hitro!), hrpti van, i sp (n): »*dan«: doskok levom na značku 4 i sp: mirno prednožiti des* nom, noge lako skučene — rukama početi naredno gi» banje, i sp (n): 2, »dva«: stoj iskročni desnom napred, noge lako skučene i u usponu — predručiti unutra gore (jako polagano [leva nad desnomj), hrpti gore, i sp (r, n): »i«: noge poskučiti (u stoju iskročnom), neznatan prctklon — predručiti unutra (jako polagano! [leva nad desnom]), hrbat gore, i sp (r, n, t): 3, »tri«: klek levom, levo koleno pokraj desne pete, prctklon — predručiti (radi prctklona smeraju ruke okomito spram tla), hrpti van (gibanje izvedi polagano, konac lako istakni), »i«: izdržaj, , »je*«: mirnim otklonom levo klečeči potpor levoručke (leva ruka upire se o tlo pokraj levog kolena) — desnom odručiti (hitro; radi otklona smer ruku: koso gore, ne preniskol), dlan napred, pogled na prste desne ruke, i sp: »»dan«: desnom posagnuti (odručno) gore (predlaktica nad za* Iakticom, u pravom kutu s njome), dlan napred, i sp: 2, »dva«: desnom sagnuti (odručno) gore (pesnica nad ramenom), dlan napred, i sp: »i«: desnu predlakticu zavrteti pod (nepomičnu!) zalakticu. hrbat napred, i sp: 3, »tri«: desnom spružiti (u odručenje), hrbat napred, konac gibanja istaknuti, »i«: izdržaj, XII, i, »je««: mirnim otklonom desno klečeči potpor desnoručke (desna ruka upire se o tlo pokraj desnog stopala) — levom odručiti (hitro; smer: koso gore, ne prenisko!), dlan napred, pogled na prste leve ruke, i sp: »»dan«: levom: kao pri XI. 1, »»dan« desnom. 2, »dva«: levom: kao pri XI. 2 desnom, »i«: levom: kao XI. 2, »i« desnom, no bez »i sp«, 3, »tri«: usprav i dizaj u stoj zanožni lovom (hitro!) — odručiti (hitro!), hrpti gore, pogled upravo, i sp (r, n): »i«: 5/