gradivo UD C 597(262.3) 
57:929 Kojombatovič j. 
ZOOLOŠKI DOPRINOSI jURAJA KOLOMBATOVIČA (1843-1908) 
Ivan j.ARDAS & Jakov DULGČ 
' institut za bčcanografiju i ribarstvo. HR-21000 Split P.P.' 500 ' • . 
•.•/\Wo/7'a predstavljata, življenjepis in strokovno delo prof, Juraja Kolombatoviča, priznanega hrvaškega nara­voslovca, ob 155, obletnici njegovega rojstva in 90. obletnici smrti. Svoje največje uspehe je prof. Kobmbatovič ustvaril v ihtiološkem raziskovanju. Med drugim je prvi opisal 9 novih vrst rib (5 vrst glavačev, 2 vrsti babic in 1 vrsto iz družine trsk}: Corcyrogobius liechtensteini, Chromogobius zebratus, Gobius luteus, Thorogobius macrolepis, Millerigobius macrocephaius, Lipophrys adriaticus, L. dalmatinus, Parablennius zvonimiri in Antonogadus rhega­lokynodon. Prof. Kolombatovič je odkril in opisal tudi mosorsko kuščarico (Lacerta mosorensis). ; 
Ključne besede: juraj Kolombatovič, življenjepis, ihtiologija, zoologija, jadransko morje 
UVO D .'.

Ove godine se navršava 155. godina od rodenja i 90.godina od smrti prof. jure (Gjure) Kolombatoviča (si. 1),profesora matematike na splitsko} realci i priznatogsamoukog prirodoslovca koji je svojim radovima na istraživanju kopnenih i morskih kraiježnjaka ostao traj­no zabilježen u znanosti. 
Prof. Kolombatovič je živio i radio u drugoj polovini

19. stoiječa, u vrijeme burnih političkih zbivanja u [ta­liji, u kojoj se škoiovao, i rodnoj Dalmaciji, osobito Spii­tu, u kojem je radio. To je bilo ujedno doba svekoiikogzamaha prirodnih znanosti, osobito bioloških, na tiuDalmacije i cijele Hrvatske, kao odraz sličnih zbivanjau širem hrvatskem okruženju, osobito u Italiji i Austrijt(ili tadašnjoj Austro-Ugarskoj). U to doba u Dalmaciji iiiHrvatskoj uopče djeluje veliki broj Skolovanih priro­doslovaca i amatera koji su ostavili takoder neizbrisivitrag u hrvatskoj i svjetskoj znanosti (npr. j. R. Lorenz,Spiridon Brusina, D. Gorjanovič - Kramberger, R. Visi­ani, j. Schlosser, Lj. Vukotinovič, L. Car, 8, Šulek, K. Ba­bič i mnogi drugi; zatim oni koji su živjeii i radiliisključivo na jadranskoj obali kao N. Damin, B: Kosič,
M. Katurič, G . Bučtč, F. Lanza, F. Danilo, G: Sasidri idr.). U Splitu uz prof. Kolombatoviča žive i rade pro­fesori splitske realke R. Gasparini i M.pl. Cattani. JiirajKolombatovič se bez sumnje može svrstati u najzna­ čajnije djelatnike tog doba, na polju prirodnih znanosti u Hrvatskoj i Sire, a svakako je bio najznačajniji u Dal­ matiji. Svakako treba naglasiti da je to bilo vrijeme kada  se fauna mora počinje istraživati na modernim znan­ stvenim osnovama, 
 ŽIVOTOPI S 

 Rodio se u Splitu 8, prosinca 1843. godine- U Splitu  i Zadru završava nižu realku, a višu u Veneciji. Prirodne  znanosti študira u Padovi (Italija). Godine 1864. ime­ novan je nastavnikom na C.K. Velikoj realci u Splitu  gdje neprekidno radi do umirovijenja 1900. godine.  Ttjekom 36 godina rada na splitskoj realci predavab je  "Prostoručno risanje, geometriju, geometričko risanje i  opisnu geometriju". Z a profesora matematike osposobio  se na matematičkom fakultetu u Padovi i kasnije u Beču  1867. godine. Isko obučen za matematičara intenzivno  se bavio prirodoslovljem, pa je upravo na tom polju po­ stigao največe uspjehe u radu, priznanja i svjetsku sla­ vu. 
: Z a Skolovanja u Italiji zanio se velikim pokretom tali­ janskog naroda za slobodu i jedinstvo, pa se mlade­ rtačkim zanosom priključuje Gavibaldijcima. Upravo u  tiru godinama i pod istim pobudama, kako je običavao  govoriti, ujedno se naučio biti Hrvatom, slavjaninom i  domorodcem. Iz Italije donio je u svoju rodnu Daimaci­
[van JAR DA S & Jakov DULČIČ : ZOOLOŠK I DOPRINOS I JURAJA KOLO M 8 AT O VIČ A (18-13-1908). 143-148 
SI. 1: furaj Kolombatovič - prirodoslovac (1843-1908).Fig. 1: furaj Kolombatovič-natural scientist (1843-1908),
ju sav žar istinskog rodoljuba i priključuje se tada jošmalobrojnoj grupi narodnjaka koja se politički borila zanacionalno osvještenje Splita. Rezultat takvog političkogdjelovanja bio je ogroman. Dolazi do porazaautonomaša pod vodstvom dugogodišnjeg splitskog gra­donačelnika A. Bajamontija i prijelaza opčine gradaSplita u narodne hrvatske ruke pod vodstvom Dr. GajeBulata 1882. godine, a Kolombatovič je izabran zaviječnika prvog hrvatskog opčinskog viječa u Splitu iostao je opčinskim viječnikom do svoje smrti. Bio jeoženjen Marinkom, kčerkom gorljivog autonomaša Dr.Jure Roje, svojeg političkog protivnika, s kojom je uslozi odgojio sedmoro djece - sinove Miloša, Milu i Kru­noslava i kčeri Juliju, Marinku, jozicu i Mariju.
Druga njegova velika Ijubav bila je priroda. Koristioje svako svoje slobodno vrijeme i svaku priliku koja muse pružila za odlazak u bližu ili dafju okolicu Splita,gdje je sakupljao živi materijal za svoja kasnija istra­živanja. Osobita ijubav bilo mu je brdo Marjan u todoba kamenito i pusto, bez stabala i višeg raslinja. Bioje prvi koji je predlagao i zagovarao pošumljavanjeMarjana, te je ujedno bio prvi koji je i započeo s njegovim pošurnSjavanjem. Svake srijede i subote po­podne vodio je svoje učenike na Marjan da u donesenu zemiju sade čempresa i borove iz kojih je i nikia danaSnja šuma. 
Kolombatovič je bio naočit čovjek, blage naravi, omiljen medu svojim učenicima i čitavim pučanstvom Splita, bez sumnje jedna od najmarkantnijih ličnosti Splita druge polovice 19. stolječa. Umro je 21. kolovoza 1908. godine u 65. godini života. Vijesto njegovoj smrti bolno je odjeknula Splitom, te medu brojnim biolozima u Hrvatsko j i Europi s kojima je suradivao. U tadašnjem tisku ("Velebit", "jedinstvo", "Smotra Dalmatinska", "Slo­boda", "Narodni list") u Splitu i Zadru objavljeni su brojni rtekrolozi, te isto i u stručnim publikacijama (Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, Zagreb). Kasnije su još objavljeni članci u časopisu "Priroda" (Cvitamc, 1958), te u posebnoj publikaciji povodom otkrivanja njegovog poprsja u marjanskoj šumi 1927. godine (izdala zahvalna djeca, Split). 
STRUČNi RA D 
• juraj Kolombatovič se najviše bavio marinom ihtio-. logijom, ali je pored riba, gotovo istim žarom, tsfraživao i faunu ostalih razreda kralješnjaka - vodozemaca, gma­zova, ptica i sisavaca. O d drugih životinja zanima se još jeclino za glavonošce (Mollusca, Cephalopoda, Dibran­chiata). Istraživao je uglavnom u okolici Splita. 
Najviše uspjeha imao je u ihtiološkim istraživanjima.. Opisao je veči broj vrsta, podvrsta i varijacija vrsta riba koje je dotada smatrao nepoznatim, ali mu se danas  priznaje prioritet u otkrivanju 9 za znanost novih vrsta, i  to 5 vrsta glavoča, 3 vrste babica i jednu vrstu mekušica (tovarki), a splitsko područje, odnosno jadransko more,  njihovim tipičnim lokalitetima (locus tipicus). Po nače­ lima zoološke nomenklature uz ime tih vrsta stavlja se i  njegovo ime kao autora i godina kad ju je autor prvi  puta opisao i tirne obznanio znanstvenom svijetu njeno  postajanje. Vrstama, za koje je bio siguran da su još ne­ poznate, dao je njihov kratki opis na latinskom jeziku,  kako je to tada bilo uobičajeno. 
 Danas priznate Kolombatovičeve vrste su: Antono­ gadus megalokynodon (Kolombatovič, 1894) - ugorova  majka zubuša, (Mediterranean bigeye rockling), opisana  pod imenom Mottela megalokynodon; od glavoča su:  Cobius luteus Kolombatovič, 1891. - glavoč zlatac, (gol­ den goby), koju opisuje kao varijacije vrste Gob iLIS aura­tus Risso, 1810,, dakle G. auratus var. lutea "ona što je  žute boje", za razliku od druge var. "sivosmegjaste boje"  koju naziva G. auratus var. ruginosa, zatim prvi opisuje  vrstu Chromogobius zebratus (Kolombatovič, 1891) ­ glavočič kamenjarič, (Koiombatovic's goby), odnosno  spp. zebratus (Kolombatovič, 1891) pod imenom vrste Cobius depressus - glavoč plosac, odnosno kao vari­ jac i ju iste vrste G. depressus var. zebrata. SI tj edeča opi­

IvanJARDA S & lakov DULČIČ : ZOOLOŠK I DOPRINOS I jURAJ A KOLOMBATOVIČ A (1843-1908), 143-148 
Sa"ts/''
 '

Si. 2: 1 i 2 -Blennius canevai; 3 i 3a -Blennius
adriaticus - preuzeto u originalu iz rada Steindachner &
Kolombatovic (1883).
Fig. 2: Nos. 1 & 2 - Blennius canevai: Nos, 3 & 3a -
Blennius adriaticus -originals from the work of Steindachner & Kolombatovič (1883). :
sana i priznata vrsta glavoča je CorcyrogobiuS liech­tensteini (Kolombatovic;, 1891) - giavočič korčulanski(Liechtenstein's goby), koju opisujepod imenom Gobiusliechtensteini Ko lom batov i d, 1891 •- glavoč poru pičar, aposvečena je velodušnom podupiratelju napredka priro­dopisnih znanosti Njegovoj Visosti Knezu Vojvodi Ivanuli., "zn. u. von Liechtenstein". Slijedeča priznata vrstaglavoča je Thorogobius macrolepis (Kolombatovič,1891) - giavočič vefeljuskaš trečoperac (large-scaledgoby), koju opisuje pod imenom Gobius macrolepis Ko­lombatovič, 1891 - glavoč teškoljustra, te konačno vrstaglavoča Millerigobius macrocepbalus (Kolombatovič,1891) - giavočič crveni (red goby), koju opisuje podimenom Gobius macrocepbalus - glavoč batoglavčič, najednom primjerku ulovljenom u bližini mjesta Milna naotoku Braču, koja se još do sedamdesetih godina ovogstolječa smatrala sumnjivom vrstam, sve dok Bath(1973) nije dao njen ponovni opis i potvrdio njenuvalidnost. Svrstao ju je novo formirani rod Millerigobius
 - Tripterygium nasus; 4 - Blennius rouxii -preuzeto u originalu iz rada Steindachner & Kolombatovič (1883).  Fig. 3: No. 1 -Gobius colonianus; No. 2 -Blennius  dalmatinus, No. 3 - Tripterygium nasus; No. 4 -Blennius rouxii - originals from the work of Steindachner &  Kolombatovic (1883). 
 u čast engleskog ihtiologa P. J. Millera. Sve navedene Vrste opisao je i objavio sarnostalno u časopisu "Godišnje  Izvješče Splitske Realke" (vidi popis radova) {si. 5). 
 Nove vrste babica (koje još naziva "mačkulje") opi­ suje i objavljuje s dr. F. Steindachnerom, ravnateljem 
 C. K. Dvorskog muzeja u Beču, u časopisu "Sitzungs­ berichte" Kraljevske akademije znanosti u Beču ili sa­ mosta I no u "Glasniku" Hrvatskog naravoslovnog društva,  Sa Steindachnerom opisuje i objavljuje dvije nove vrste: Lipophrys adriaticus Steindachner & Kolombatovic,  1883., babica jadranska (Adriatic blenny), pod imenom Blennius adriaticus Steindachner & Kolombatovič,  1883., na primjercima ulovljenim kod Vranjica blizu  Splita (si. 2), i vrstu Lipophrys dalmatinus (Steindachner  & Kolombatovič, 1883), babica rupičarka (Dalmatian  blenny), pod imenom Blennius dalmatinus Steindachner & Kolombatovič, 1883., babica pirgašica, koju je  Kolombatovič otkrio u Kaštelanskom zaljevu (si. 3).  Treča vrsta babice koju je Kolombatovič opisao objavio je Parablennius zvonimiri (Kolombatovič, 1892),  babica jefenka (dark-stag blenny), pod imenom Blennius 
Ivan jARDAS & latov DULČ1Č: ZOOLOŠKI DOPRINOSI JURA1A KOLOMBATOVICA (1S43-19Q8), 143-148 
zvonimiri Kolombatovič, 1892., babica barbirič. Pri­mjerci riba koji su poslužiii z a opise novih vrsta su nažalost uglavnom izgubljeni. Sačuvani su do danas jedino hoiotipovi vrsta L. adriaticus i L. dalmatinus koji su pohranjeni u Naturhistorisches Museum u Beču, Za­jedno s više sintipova tih vrsta. U istom muzeju nalaze se i sintipovi novih opisanih vrsta glavoča kao C. liechtensteini i M. macrolepis. 
-A-'.ti 
SI. 4: Thorogobius ephippiatus (Foto: M. Richter). Fig. 4: Thorogobius ephippiatus (Photo: M. Richter). 
Kolombatovič je takocler otkrio i opisao jednu novu i priznati) vrstu gušterice - Lacerta mosorensis Kolom­batovič, 1886. Opisana je na dva tipična primjerka ulovljena na Mosoru, koja su potom poslana dr. F, Steindachneru u C.K. Dvorski muzej u Beču, gdje se vjerovatno i danas nalaze. 
Neke druge vrste i podvrste riba koje Kolombatovič nalazi u okolici Splita i opisuje u svojim radovima kao nove vrste, danas nisu priznate u ihtiološkoj znanosti, jer nisu izdržale kasniju znanstvenu kritiku. Takve su vrste npr. Trutta adriatica, opisana kao nova vrsta 1890. godine, Cobius ferrugineus, C. affinis, G. quadrivittatus quadrivittatus, G. planiceps zebrata, opisane kao nove vrste (podvrste) 1891, godine, zatim Triptervgium minor (si. 6) opisana kao nova vrsta 1892. godine, koja se uspjela o držat i sve do početka 70-ih godina kada je dana prednost Guichenotu koji ju je opisao kao novu vrstu T. meianurus 1845. godine. Danas ta i neka druga imena čine sinonimiju za prije ili kasnije priznate vrste. 
KRONOLOŠK I PREGLED DUŽNOST I KOJE JE 
OBAVLJA O l KOLOMBATOVI Č 

Kolombatovič je bio poznat i priznat u stručnim krugovinia te je često bio biran i pozivan u komisije, zastupništva i povjerenstva različitih udruga za pitanja slatkovodnog i morskog ribarstva, ali i za druga pitanja. 
1881. izabran za zastupnika Dalmacije u Odboru Staniče za ornitološka promatranja Austro-Ugarske mo­narhije 
1882. član Povjerenstva za odredivanje granica riječnog i jezerskog ribolova 1883. pozvan od Sekretarijata ispostave za ribarstvo u London kao predstavnik za ladran 
1884. odlazi u Goricu kao stručni član austrijske de­legacije u medunarodnom povjerenstvu izmedu Austro-LJgarske i Italije za pitanja ribarstva, odakle biva upučen u Italiju gdje potpisuje medunarodni protokol u ime Austrije. 
1885. stručni član stalnog povjerenstva za ribarstvo splitskog pomorskog okruga 1886. nadzornik povjerenstva za nerijesena pravna pitanja u sveži ribarstva 
,•-.. • Yv^Jî.'X iA4'-^it-^."1 -. -• 
•HHRHH H 
hi',' t ^ " -• ' • i 

'•.• *ssji®i(j.'', -'.•:.; ;,.-;; ; • : v ". : .'4. 
 : : • 1
|ii'v> :"'-Vfe^rti': i-:-1'"! ' : "
SlllllSiSli p 
SI. 5: Naslovna stranica časopisa "Godišnje izvješče 
C.K. Velike Realke u Splitu za školsku godinu 1891-92" 
u kojem je izašao rad prof. j. Kolombatoviča pod 
naslovom "MačkuI je (Blenniini) Spljetskog Pomorskog 
Okružja u Dalmaciji". 
Fig. 5: Title page of the journal "Godišnje izvješče C.K. 
Velike realke u Splitu za školsku godinu 1891-92", in 
which j. Kolombatovid's article entitled "The Blennies 
(Blenniini) of the Split Maritime District in Dalmatia" 
was published. 


IvanJARDAS & lakov DUIČIČ: ZOOLOŠKI DOPRINOSI (URAjA KOLOMRATOVIČA (1843-1908), 143-148 
1893. član povjerenstva za donošenje zakona o ribo­lovu u slatkim vodama Dalmacije1896. stručni član ispitne komisije za morsko ribar­stvo pri LR. Maritimo u Trstu
1900. u godini umirovljenja, odlikovan je od caraFranje Josipa li. križem za zasluge i naslovom viteza.O d 1882. godine kad je splitska opčina došla u hrvatskeruke zaslugom dr. Gaje Bulata i njegove Narodne :stranke, postaje članom opčinskog viječa do svoje smrti,zdušno i uspješno radeči za dobrobit grada. Bio je i prvi predsjednik društva "Marjan", i prvi koji je zagovaraopošumljavanje Marjana u čemu je i aktivno sa svojim učenicima i sudjeiovao. U godini njegove smrti članovidruštva zasadili su na Marjanu čempres i uz njegapostavili ploču s natpisom "Čempres prof. J. Kolom­batoviča, 1908".
RADOV I

Objavio je oko 30 stručnih rasprava o kralješnjacimai glavonošcima, a najviše o ribama. Pisao je nahrvatskom, talijanskom i njemačkom jeziku. Največibroj radova objavio je u Godišnjim izvješdma C.K.Velike Realke u Splitu (18), zatim u Glasniku Hrvatskognaravoslovnog (prirodoslovnog) društva (9) i u bečkomStob, der k. Akad. der Wissensch. U Godišnjim iz­vješdma objavljuje od svojih prvih radova u 1880.godini, pa do 1900. godine, a nakon toga, pošto je po­čeo izlaziti GodiŠnjak, sve kasnije radove objavljuje unjemu. Popis radova dao je Langhoffer (1909). 
 Dijelom i njegovom zaslugom jadranska je ihtio­ fauna obogačivana novim vrstama koje je nalazio u  Dalmaciji. Pronašao je više od 30 vrsta riba koje dotada  hisu zabilježene u Jadranu. Nalazima i drugih vrsta  kralješnjaka dotada nezabiiježenih na području Dal­ macije, poglavito ptica, obogatio je faunu tog područja.  Zabilježeni nalazi nekih rijetkih riba u Jadranu su in­ teresantni i danas, tim više što za neke od njih nema  novih navoda da su ulovljene u Jadranu, 
 Popis radova u kojirna se opisuju nove vrste: 
 Steindachner, F. & Kolombafovič, G., 1883.: Bei­ träge zur Kenntniss der Fische der Adria. Sitzb. der k.  Akad. der Wissensen., Bd. 88, p. 1-10 (1193-1202) +  Taf. I., Taf. IL 
Kolombatovič, J., 1886.: Terze aggiunte ai vertebrati  de IIa Dalmazia. God. izvj. C. K. Velike Realke u Splitu za škol. god. 1885-86., p. 21-32. 
 Kolombatovič, G., 1891.: Glamoči (Gobii) Spljetskog  Pomorskog okružja u Dalmaciji. God. izvj. C. K. Velike  Realke u Splitu za škol. god. 1890-91p . 3-29. 
 Kolombafovič, G., 1892.: Blennius zvonimiri n. sp.  Nova vrsta babice dalmatinskog mora. Glasnik Hrv.  naravosl. dr., 7 (1-6), p. 107-112 + Tab. V. 
 Kofombatovič, G., 1894.: O navodrma vrsti Meči i  kralježnjaka (Vertebrata) iz jadranskog mora. God. izvj. 
 C. K. velike Realke u Splitu za škol. god. 1893-94., p. 3­
 54. 
SI. 6: Tripterygium melanurus minor (Foto: M. Richter). 
Fig. 6: Tripterygium melanurus minor (Photo: M. Richter). 

Ivan JARDAS & (atov DUt-ClC': ZOOLOSK! DOPRINOSl JURAjA KOLOMBATOVlCA (J 843-1908), 143-148 
ZOOLOGICA L CONTRIBUTION S O F JURA j KOLOMBATOV 1 d (1843-1908 ) 
Ivan JARDAS & jakov DUl&C 
instiitit z a oceanografiju i ribarstvo - Split, HR-21000 Split, Set. I. Me5troviLa 63, P.P. 500 
SUMMARY 
The authors present the biography and professional work of Prof, Juraj juraj KolombatoviC, the renowned Croatian natural scientist, at the 155t!l anniversary of his birth and 90th anniversary of his death. Prof. Kolombatovid was most successful in his ichtyoiogicai research, the field in which he discovered and described 9 new fish species (5 goby species, 2 blenny species and 1 species of the family Gadidae): Corcyrogobius liechtensteini, Chromogobius zebratus, Gobius luteus, Thorogobius rnacrolepis, MiSSerigobius macrocephalus, Lipophrys adriaticus, Lipophrys dalmatinus, Parablennius zvonimiri and Antonogadus megalokynodon. Juraj KolombatoviC furthermore discovered and described a new lizard species Lacerta mosorensis. 
Key words: Juraj Kolombatovid, biography, ichthyology, zoology, Adriatic Sea 
LITERATURA  
Bath, H. 1973. WiederbeschreibungGobius macrocephalus Koiombatoviimeer und Austeilung einer neuen Gatt(Teleostei: Gobioidea: Gobiinae). Senc303-310.   der Grunderlant aus dem Mittel­ung Miilerigobiusk. biol., 54 (4/6):  Cvitamc/A. 1958. juraj Kotombatovic (prigodom 50 - godiänjice smrti. Priroda,  Langhoffer, A. 1909. Juraj Kobmbatov druä., 21:130-132.  ­ prirödoslövac 4:134-135. ic. Gl. hrv, nar.