KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 42 (8)
INDUSTRIJSKE SVOJINE
IZDAN 1. AVGUSTA 1925.
PATENTNI SPIS BROJ 3089.
Ing. Hugo Gruber, konstruktor. Bel.
Postupak i naprava za ispitivanje veličine trenja.
Prijava od 18. februara 1924.	Važi od 1. avgusta 1924.
Traženo pravo prvenstva od 22. februara 1923. (Austrija.)
Za ispitivanje tvrdoće i čvrstoće materija-lija poznate su mnogostruke metode, pomoću kojih se može dovesti do pojave mjera otporne sposobnosti na samom materijalu. Ta-kodjer stoje u upotrebi brojne naprave i instrumenti, koji omogućuju brojčano odredje-nje faktora, mjerodavnih za dotična svojstva pri uzimanju u obzir okolnosti, koje nastaju kod praktičke upotrebe. Za utvrdjenje tarnog otpora manjka do sada još metoda kojom se Spoznaje otporna sposobnots pomoću vanjskih pojava materijala i isto tako manjkaju naprave, koje omogućuju brojčano odredjenje bitnih faktora na tako jednostavan i brz način, kako bi to iziskivala upotrebljivost ova-kovih strojeva u laboratoriumskom poslu. I ako već poznata naprava neposredno upoznaje otpornu sposobnost protiv istrošenja zarezom, napravljenim na pokusnom komadu pomoću rotirajućeg koluta, to napram brojčanom utvrdjenju ove veličine nije napravljen još nikakov napredak, pošto promjena otporne sposobnosti ne dolazi do izražaja kao posljedica trajanja utjecaja i kod promjenljivog površinskog opterećenja, ova sama mogla bi ali napraviti nepotrebnim brojčano utvrdjenje tarnih veličina
Predstojeći izum ima zadatak da stavi ispitivanje materijala u pogledu otporne sposobnosti napram tarnih utjecajima na isto tako sigurne osnove, kao što je slučaj u pogledu ispitivanja tvrdoće i čvrstoće. On se odnosi na postupak za ispitivanje tarnih veličina, koji se sastoji u tome, da se materijal, koji se ima
ispitati, tako premakne za vrijeme prerađjiva-nja, koje polučuje trošenje, da uvijek manje površine ostanu izvrgnute tarnom utjecaju pri istovremenom povećanju površinskog opterećenja, u svrhu, da se na ovaj način dovede do izražaja istrošenje ili samo kao funkcija vremena ili kao funkcija vremena i površinskog opterećenja.
Naprava za provedbu novog postupka iz-radjena je u smislu izuma tako, da sve — u praktičnom slučaju moguće okolnosti mogu biti uzete u obzir. U tu svrhu je poluga koja je uredjena za primanje pokusnog komada, poredana premakljivo i može se sa mjerljivim opterećenjem postaviti na kolut. Da se nutarnji otpor naprave napravi što moguće neovisnim od veličine opterećenja, uložena je poluga sa zrnatim šiljkom u čanak premakljivih saonica, koji leži u osi tarnog koluta.
Ima li naprava omogućiti takodjar brojčano-odredjenje faktora mjerodavnih za tarni otpor, to će paoku noseća poluga biti u smjeru opsega tarnog koluta napravljena gibljivom i dovesti se polužje u put gibanja iste, koje dozvoljava vaganje tarne sile, djelujuće na pauku. G svrhu postizanja gibljivosti u smjeru opsega opremljena je paoku noseća poluga rastrižem, koji se vodi na čepu, ležećem u okretnoj osovini tarnog kotura. Ovaj naročiti način smještenja ima istovremeno svrhu, da se drži tarni otpor napave što moguće malenim-
Upotreba koluta kao organ, koji proizvodi
Din. 15.
•trenje pruža prednost, da se u polugu mazanja i hladjenja mogu najtačnije održati, kod praktičkog slučaja vladajoče prilike. Ova pred Bost dana je u toliko takodjer pogledom na oblik, pošto se u praksi radi skoro uvijek o odredjenju trenja čepova Ako takodjer utjecaj oblika na veličinu ratnog otpora dosada nije mogao biti znastveno utvrdjen, to se ipak pokazuje prednosnim, da se takodjer u tom pogledu održe prilike praktičnog slučaja Na crtežu prikazan je šematički primjer izvedbe naprave za ispitivanje tarnih veličina Sl. 1 pokazuje presjek po liniji 1 — 1 od si, 2; si. 2 presjek po liniji Ii — II od sl. 1 si. 3 rez po liniji III — III od si. 1; si. 4 pojedinost u većem mjerilu; si 5 i 6 pokazuju slikoviti pogled na pokusni komad prije i poslije preradbe napravom
U ležajnom kozliću 1 smještena je osovina 2, koja nosi na jednom kraju prigonski kolut 3 i na drugom kraju tarni kolut 4. Tarni kolut pričvršćen je lahko izmjenljivo na osovini i može se pomoću prigona poznate vrste (koji nije pokazan u crtežu) staviti u različito brzo okretanje, koje je odčitljivo na poznati način Naprava je opremljena sa brojem tarnih kolutova od različitog materijala i eventualno takodjer različite vrste izrade (na pr. tokarenih. brušenih i poliranih), da se može izaći u svim mogućim praktičnim slučajevima Stalak 5 naprave nosi dalje još saonice 6, koje se mogu promaknuti vijča-nim vretenom 7 sa ručnom kržom 8 Mjera premicanja napravi se čitljivom na poznati način. Na saonicama 6 smještena je poluga 9, čija je okretna os tvorena otvr-djenim šiljkom 100 vijka 10, kojeg pripada jući čanak leži u produženju osi osovine 2. Srazom 24 ograničuje se njihanje poluge, dočim libela 25 omogućuje tačno horizontalno namještenje poluge. Poluga 9 okretljiva je još oko čepa ll od sklizaljke 6, koji je poredan koaksijalno sa osovinom 2 i u tu svrhu providjena je rastrižem 90, koji se vodi na čepu. Napram kolutu 4 okrenuti kraj poluge 9 uredjen je za primanje pokusnog komada 26, koji počiva na opsegu koluta 3. U smislu prikazanog oblika izvedbe upotreb-Ijuju se pokusni komadi u prismatičkom obliku, čijih površina, počivajuća na kolutu 3, posjeduje izdubinu od oblika cilindrovog plašta sa polumjerom opsežne površine koluta, i koji su bez upotrebe naročite držeće naprave umetnuti u prizmatičnu izdubinu po-luginog nastavka 9a, Provrtina 12 u polugi-nom nastavku omogućuje, da se pokusni komad spoji sa termoelementom ili sličnom spravom za mjerenje temperature.
Za opterećenje poluge 9 odn. pokusnog komada služi — oko oštrice 13 okretljiva,
sa utegom 14 opremljena poluga 15, koja je pomoću niti 16 privješena na polugu 9 Tekući uteg je premakljiv i opremljen kržnim pri-gonom 140 kako se upotrebljava kod strojeva za rastrganje. Konac niti primajuća provrtina 17 poluge 9 leži isto tako u osi osovine 3; na taj način su svi izvori za nastajanje tarnog otpora na samoj napravi premješteni u okretnu os i stoga ograničeni na najmanju mjeru, da svaka još tako malena sila opsega ima za posljedicu pokretanje poluge 9 oko čepa 11
Pored nastavka 9a poluge 9 napravljen je fiksni sraz 18, koji u rastrižnoj provodnji pri ma konac porivne motke 19. Motka 19 opremljena je svežnjem 20 i pričlanjena na uglatu polugu, čije jedan krak 21a nosi uteg 22, dočim je drugi krak 21b opremljen sa tekućim utegom 23, čijeg promicanje uslje-djuje pomoču prigona 230 na način, kako je običajan kod strojeva za rastrganje
Ima li se za stanovito površinsko opterećenje odrediti tarna vrednost mirovanja to se tekući uteg 14 namjesti odgovarajuće željenom površinskom opterećenju i na to kolut 4 okreće rukom u smjer strelice a tako dugo, dok kraj porilne motke 19 više ne strši iz sraza 18 i polugin nastavak 9a leži neposredno na srazu 18. Kod čvrsto držatog koluta 4 sada se tako dugo premice tekući uteg 23 dok konac porivne motke opet natrag pokrene polugin nastavak. Tarna vrednost u kg. čita se neposredno na poluginom kraku 21b; dalje iskorišćenje ove veličine đa-to je samo od sebe djelitbom sa opterećenjem paoke Tarna vrednost gibanja odre-djuje se pri rotirajućem kolutu 4. Namještenje tekućeg utega 23 onda je pravilno, kada sraz 18 nije dotican niti od svežnja 2D, niti od poluginog nastavka 9a. Premicanje teku Ćeg utega može usljediti rukom ili takodjer samotvorno, na primjer pomoću relea, koji biva uzbudjen kod doticanja od 9a i 18 Kod trajnog pokusa biti Će u mnogim slučajevima dostatna odredjena od slučaja do slučaja.
Premiću li se kod trajnog pokusa saonice 6 na desno (si. 1), to će pokusni komad 26 sada ležati na kolutu 4 samo sa dijelom svoje plohe. Usled toga će rasti specifičko površinsko opterećenje, trošenje i temperatura Kod daljeg premicanja saonica biti će trošenje uvijek veće i konačno dovoditi do djelomičnog uništenja pokusnog komada SI 6 pokazuje pokusni komad od prvotnog oblika, prikazanog u si 5, nakon provedenog pokusa.
Za podmazivanje pušta se kapati na kolut 4 ili ulje u mjerljivoj množini, ili se upotre-bljuje uljeno kupatilo u koje je uronjen kolut. Isto tako ne pravi poteškoća upotreba podmazivačkih jastuka, kao što je uopće bez
“daljega moguće, u pogledu podmazivanja stvoriti prilike, analogne praktičnom slučaju.
Da se može opažati utjecaj vazdušnog i vodenog hladjenja, primjenjuju se po potrebi vještački hladjeni tarni kolutovi.
Naročita prednost naprave leži u tome, da se pokusi mogu obaviti brzo i malim pomoćnim sredstvima i da proces usljedjuje prema zakonima, iz čega slijedi baždarska sposobnost Postupak pruža takodjer mogućnost za izradbu etalon komada, na osnovu kojih se može najtačnije provesti ispitanje materijala u pogledu njihove otporne sposobnosti protiv tarnih utjecaja-
PATENTNI ZAHTJEVI:
1. Postupak za ispitivanje tarnih veličina, naznačen time. što je materijal za vrijeme preradjivanja, koje polučuje trošenje, tako primican, da uvijek manje površine budu izložene tarnom uplivu ili kod konstantnog površinskog opterećenja ili pri istovremenom po-
većanju površinskog opterećenja, da se na taj način dovede trošenje do izražaja ili samo kao funkcija vremena ili kao funkcija vremena i površinskog opterećenja-
2. Naprava za provedbu postupka po [zab-tijevu 1, naznačena time. što je za primanje pokusnog komada uredjena poluga (9) premakljiva .
3 Naprava po zahtjevu 2, naznačena time, što je poluga (9) uložena sa zrnatim šiljkom u čanak premakljivih saonica, koji leži u osi tarnog koluta.
4.	Naprava po zahtjevu 2 i 3 naznačena time što je poluga (9), koja ima primiti pokusni komad, gibljiva u smjeru opsega tarnog koluta i kod svojeg gibanja pritišće na polužje, koje dozvoljava vaganje tarne sile, koja djeluje na pokusni komad.
5.	Oblik izvedbe naprave po zahtjevima 2 —4, naznačen time, što je poluga (9) opremljena rastrižem, koji se vodi na čepu u osi tarnog koluta.
>
.
.	.	' J
'	. J ,/i
. m ur ■	■	.	: .	■
y
1V /
'
/
.
-
■
/idpč fen t br-oj3089.
/V4?.Y^
-7
z/a
//#>?£
=j ":
:$v
a
±7
F
b235HSi j\y
n
Y	r-^'
L_
"O
/
/i
©
fr
M ti
S
21“ 22-0

Y>Y7Y	'//