KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 50 (1)


INDUSTRISKE SVOJINE
5ZDAN 1 NOVEMBRA 1938.
PATENTNI SPIS BR. 14551
Eppinger Andor, Szćkesfehćrvar, Madjarska.
Mlin na maljeve za mlevenje krupice ili sitne sačme.
Prijava od 2 januara 1937.	Važi od 1 maja 1938.
Naznačeno pravo prvenstva od 18 marta 1936 (Madjarska).
Pronalazak se odnosi na mlin sa opti-čučim maljevima ili poklopnim letvicama /a mljevenje krupice ili sitne sačme.
Jedna je od najtežih zadaća kod mljevenja odgovarajuće mljevenje krupice, o-sobito samljevenje sitne sačme, t. j. njeno konačno izmljevenje na brašno. To se je do sada obično obavljalo pomoću glatkih mlinskih valjaika; pri tom je bilo na pr. /a samljevenje sitne sačme potrebno više uzastopnih inliva s valjcima, osobito zato, jer su u sitnoj sačmi zadržani mali komadići mekinje, koji su usljed svoje elastičnosti na putu valjanom drobljenju — t. j. samljevenju sitne sačme na valjcima. U velikim se je mlinovima stoga upotrebljavao dugi niz glatkih valjaka i za podupiranje njihovog rada za svaki par valjaka još po jedna sprava za razbijanje (Auflosestuhl). U malenim mlinovima prije svega u povratnim mlinovima (Riickgiessmuhlen), provađalo se je samljevenje sitne sačme po jednom ili dva para glatkih valjaka i mljeveno dobro toliko dugo vraćalo u stroj, dok se nije dobio željeni mljeveni proizvod. 1 ovđe su bile potrebne sprave za razbijanje.
Svrha je nazočnog pronalaska mlin za lino mljevenje, koji se razlikuje od poznatih strojeva te vrsti uglavnom tim, što kod znatno manje potrošnje energije daje za kraće vrijeme savršenije mlivo, pri čem >u ali troškovi njegove izradnje i troškovi pogona usljed jednostavne konstrukcije znatno manji.
Mlinovi sa optičućim maljevima za u-sitnjavanje krupnih tvari već su se odavna
upotrebljavali i u industriji za lomljenje kamena, kao i u mlinovima za žitarice. Do sada, ali nje uspjelo iskorišćenje ovih strojeva za izradbu brašna mljevenjem. Razlog se tomu dade protumačiti na temelju slijedećih podataka:
Kod poznatih mlinova sa optičućim maljevima teče krupnozrnato dobro odozgo velikom brzinom (n 2000—3000). Ako se u ovaj stroj upusti fini brašnasti materijal, onda se veliki dio ovog usljed jakih zračnih virova u kućištu odmah uz-burlja, tako da se mnoge lagane čestice već od časa njihovog ulaženja u kućište tu nalaze stalno u lebdećem kruženju, pa se izmiču od udaraca maljeva, koji optiču približno jednakom brzinom. Radi nejeđ-noličnog mljevenja mora se u stroju upotrijebiti rešeto ili rupičasti plašt, koji pro-puštava samo dovoljno mljeveni dio dobra. Pošto se ali na rešetki mogu protri-jebiti samo krupnozrnasti materijali, ne mogu se ovi strojevi već iz toga razloga upotrebljavati za fino mljevenje.
Pokušavalo se je, da se rešeta nadomjeste sa finim sitom pomoću kojega bi se mogao već upotrijebiti mljeveni proizvod od krupice ili sitne sačme. Pri tom se je ali moralo Ijepivo dobro jakim zračenjem prosisavati kroz sito, koje bi se u-sljed jakog sisanja i još više usljed visokog pritiska zraka, koji vlada u prostoru za mljevenje, skoro pokidalo. Osim toga je potreba jake snage za sisanje bila štetna. Odsisano bi se dobro onda uvađalo u pro-stror sa virovima (ciklon), da se odvoji od zraka.
Din. 15 —
Radi uklanjanja ovih nedostataka neu-puštava se prema pronalasku dobro za mljevenje sipanjem odozgo, koje ga razre-duje, nego sa strane tj. u bitnosti okomito na optočne plohe maljeva i to probitačno odozdo zgušćujućim turanjem u bubanj s maljevima, iz kojega gotov proizvod ne izlazi kroz sito, nego kroz ispusni organ, koji se automatski otvara i zatvara.
Na nacrtu je prikazan shematski primjer izvedbe mlina prema pronalasku za fino mljevenje.
Prikazuje:
Fig. 1 stroj u vertikalnom preseku i
Fig. 2 kolut koji nosi maljeve sa kolutu sprijeda i straga susjednim maljevma.
Fino dobro (krupica ili sitna sačma) koje treba samljeti, upuštava se kontinuirano odozgo kroz upust 1 dvodeljnog kućišta stroja k u odjelu 2’ kućišta srazmjer-no polagano (n=100) rotirajućem do-premnom pužnom vijku 3 (Fig. 1), koji dobro otprema dalje na dno odjela 2” kućišta. Odio 2" kućišta trvori bubanj za mljevenje, u kojem se meljivo mlati po velikom brzinom (n. pr. n = 4500) optiču-ćim čeličnim maljevima 4. Konstrukcija i učvršćenje čeličnih maljeva kod drugih strojeva po sebi je poznato. Kod cvde odabrane izvedbe pričvršćeno je na pogonskoj osovini 5, koja prolazi kroz bubanj, stanoviti broj kolutova 6 sa odstrojnim komadima 7. Kolutovi probiti su blizu do njihovog oboda u jednakim razmacima po četiri obrtnja 8, koji sjede čvrsto na kolutima .Na ovim su 'obrtajima uležajeni čelični maljevi 4, kod ovoga primjera izvedbe slobodno zamašno tako, da relativno prema osovini bubnja ležišta od po dva malja leže uvijek izmjenično na različitim promjerima jedan suprot drugoga. (Fig.
2). Ovaj nač u razdjeljivanja maljeva sprječava sudaranje maljeva kod napuštanja ili zaustavljanja stroja i osigurava time sfaz-mjerno bezbučni pogon.
Maljevi se ua prikazani način shodno izrađuju tako, da se iza stanovitog istro-šenja vanjskih krajeva mogu okrenuti, pri čem njihovi dosadanji unutarnji krajevi dolaze na vanjsku stranu, onda obrtnji 8 (Fig. 1) prolaze kroz provrte 9 (Fig. 2). Krajevi se pojedinih maljeva mogu radi povećanja učinka providiti na krajevima stepenicama 10.
Meljivo dolazi na neprekinutom podu bubnja 2”, tjerano po pužnom vijku 3, k ispustu 11 (Fig. 1), na čijem je gornjem dijelu pokretljivo uležajena klopka 12, koja djeluje kao ispusni organ. Ova klopka, dok ne dođe do nje mlivo, visi u-sljed vlastite težine vertikalno dole, pa se tek po kroz pužni vijak 3 dopremljenom
mlivu podigne u potrebnoj mjeri. Budući da klopka 12 pri tom leži na gornjoj klosi materijala, to ona unutarnji prostor bubnja za meljenje toliko zatvara od vanjskog prostora, da iz bubnja ne može da izlazi oblak brašna.
Iz gornjega se objašnjenja razumiju same po sebi prednosti pronalaska. Usljed prikazanog postranog uturivanja materijala na dnu dolazi svako zrnce bezuvjetno pod djelovanje mlatova 4, pa se potpuno usitni dok stigne ao izlaznog kraja bubnja 2'’. Dobiveni je proizvod — kako je dokazano pokusima — posve fin i jednoličan. Broj se maljeva naravno može (n. pr. od slučaja do slučaja) birati tako, da se dobije upravo željeni proizvod mljevenja. U manjim se mlinovima upotrijebi eventualno manje maljeva i još ne sasvim samljeveno dobro još jedanput ili dvaput uspe. U ovakvim će ali mlinovima biti u stanovitim slučajevima upotreba od više maljeva, nego što je prikazano na primjeru, vrlo svrsishodna, jer se stim može uštediti ne samo više parova valjaka za mljevenje, nego i o-petovano usipavanje.
Ispuštavanjem rešeta odnosno sita, a dosljedno i odsisavanja znatno se umanjuje potrošaik snage i to za od prilike polovicu upotrebljavane energije, a stim i pogonskih troškova kod poznatih mlinova na maljeve.
Cijeh je mlin na maljeve vrlo jednostavne konstrukcije, pa je usljed toga njegova izradba osobito radi ispuštenog uređaja za zračenje i sita bitno jeftinija nego do sada.
Postrano utiskivanje mal.jiva u bubanj sa maljevima zbiva se, kako je rečeno, naj-shodnije sasvim dole. U nekim ali slučajevima može iz drugih razloga biti probitačnije, da se meljivo upuštava više gore. Pri tom se praktično izbjegava neposredno sipanje meljiva na maljeve. Umetanje, koje se ne zbiva dole, može n. pr. biti uv jetovano izradbom, montažom i si. Tako postignute prednosti mogu da u dalekoj mjeri izjednače štetu, koja nastaje usljed neideal-nog upuštanja.
Novi se mlin na maljeve dade u okviru pronalaska na mnoge načine preinačiti
Tako n. pr. može kod otpusta gotovog mlina automatski zatvarajući ispusni organ osim svoje vlastite težine imati opterećenje još s posebnim regulacionim u-tegom ili perom u smislu zatvaranja. Mogao bi primjerice na kroz postranu stijenu ispusta 11 izvedeni obrtanj klopke 12 biti nasađen krak i na ovom pomicavi uteg ili regulaciono pero. Pri tom podržavaju pritisak izlazećeg mlina i tamo vladajući u-
mjereni pretlak zraka u bubnju s jedne sirane sa vlastitom težinom klopke 12 i s druge strane sa regulacionim posebnim u-tegom odn. sa perom ravnotežje.
Unutarnje se zračenje odnosno hlađenje stroja može prema pronalasku vrlo jednostavno osigurati tim načinom, da se i ipo pogonskoj osovini 5 maljeva probijenim post ranim stijenama bubnja za mijevenje blizu do ove osovine predvide otvori za sisanje zraka, čija se veličina dade slobodno regulisati na primer zasuncima. Stroj naime usljed vrlo brze struje maljeva radi istovremeno kao ventilator, tim što maljevi tjeraju zrak u bubnju prema cilindričnom plastu. Tim se načinom stvara u blizini o-sovine 5 maljeva podtlak, a u blizini cilindričnog bubnjevog plašta pretlak. Kroz sisne otvore usisanoj količini zraka odgovarajuća masa zraka struji usljed pretlaka napolje kroz u blizni početka bubnja predviđeni ispust 11. Gore navedeni regulacio-ni dio ispušnog organa 12 može se ude-siti tako, da mlivo dolazi bez ikakvog pra-šenja neposredno u vreću ili u elevator. Gore opisanim uređajima postaje potreba stroja na snazi donekle još manja, jer on usljed klađenja praktično radi bez ugrijavanja.
Netom opisani sisni učinak dade se sam za sebe ili u vezi sa mehaničkom do-premnom napravom iskorišćavati i za uva-danje meljiva. Za tu se svrhu upusni otvor predvidi na jednoj strani bubnja za mljevenje u području osovine 5 za maljeve, gde je sisni učinak najveći. Ako se sisni u-činak dosta velik za uvađanje meljiva, onda nije potrebna posebna mehanička dopremila naprava. Kod predvidene dopremile naprave ima ova naravno, a to i kod slabijeg sisanja, manje izmjere i djelovanje nego bez iskorišćenja zračnog sisanja.
Maljevi 4 mogu na svojim obrtnjinia 8 biti uležajeni ne samo sasvim slobodno prekretljivo, nego i sa ograničenom prekre-iljivosti ili sasvim ukočeno. Njihov oblik može da bude drugačiji od nacrtanoga. Oni odnosno njihovi obrtnji mogu mjesto na kolutima 6 biti učvršćeni i na sa osovinom 5 optičućim krakovima. Oba provrta-
maljeva mogu biti nadomještena i sa jednim jedinim uzdušnim provrtom.
Namjesto klopke 12 može se uzeti i druga vrst zatvorenog ventila, koji djeluje automatski.
Novi se mlin na maljeve dade bez preinaka upotrebljavati i za mljevenje me-kinje.
Patentni zahtjevi:
1)	Mlin na maljeve za mljevenje krupice ih sitne sačme, naznačen po doprem-noj napravi u obliku pužnog vijka (3), koja meljivo u tiskava sa strane u bubanj za mlevenje sa optičućim maljevima tj. u bitnosti okomito na optičuće plohe maljeva, shodno sasvim dole, kao i po ispušnom organu u vidu klopke (12) koja se sopstve-nom težinom ili naročitim utegom ili perom teži da zatvori, koji se organ međutim na neprekinutom podu bubnja za mlevenje prema ispustu napredujućim mlivom automatski otvara i pri tom unutarnji prostor bubnja od vanjskoga prostora automatski brtvi i zatvara.
2)	Mlin na maljeve prema zahtjevu 1, naznačen po takvom namještenju maljeva na četiri sa osovinom (5) bubnja za mlevenje paralelna obrtnja (8) da relativno prema osovini bubnja ležišta od po dva malja leže uvijek izmjenično na raznim promjerima jedan nasuprot drugoga.
3)	Mlin na maljeve prema zahtjevu 1 ili 2, naznačen tim, da su maljevi na svojim obrtnjinia uležajeni potpuno slobodno prekretljivo ili samo ograničeno prekretljivo ili sasvim ukočeno.
4)	Mlin na maljeve prema jednom od zahtjeva 1—3, naznačen po zračnim otvorima u po pogonskoj osovini (5) maljeva probitim stijenama u blizini ove osovine i eventualno predviđenim organima (n. pr. zasunima) za regulaciju veličine tih otvora.
5)	Mlin na maljeve prema zahtjevu 4, naznačen tim, da je upusni otvor za meljivo predviđen na postranoj stijeni bubnja u području pogonske osovine (5) maljeva, i da se meljivo doprema u bubanj za mlevenje po usisanom zraku ili dodatno još po mehaničkoj dopremnoj napravi.

■
.

'



.. .

.
1
'
.





T> ,........................■ Tr
f
'
v
■











■
. ■ • i
			
				
			
			
			
			
			



f







Ad pat. bi. 14351