KRALJEVINA JUGOSLAVIJA - ' .. ’a‘v UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 38 (3). INDUSTRISKE .SVOJINE Izdan 1 juna 1934. PATENTNI SPIS BR. 10938 Dr. Ludvvig Rudolf, Wien, Austrija. Postupak za izradu postojanog oblika homogenog ^drvenog materijala prizmatičnog oblika, naročito trupaca, dasaka, ploča i t. si, kao i uređaj za izvođenje postupka. Prijava od 21 januara 1933. Važi od 1 decembra 1933. Traženo pravo prvenstva od 26 novembra 1932 (Austrija). Okrugli drveni trupci a naročito od mekog četinarskog drveta imaju približno oblik zarubljene kupe i imaju unutrašnju strukturu od koncentričnih omotača zarubljenih kupa i to naizmenično od zbije-nijeg i tvrđeg, kao i od rastresitijeg i mekšeg drveta, dakle od takozvanog jesenjeg i letnjeg drveta (godišnji prstenovi). U pravcu ose stabla u radijalnom pravcu i u tangencijalnom pravcu pokazuje prirodno izrasla drvena masa znatne razlike u njenim fizičkim osobinama, kao i u čvrstini na pritisak i raskidanje, granicu elastičnosti, higroskopnosti i u koefinicentima zbega-vanja prilikom promena vlažnosti. Ako se takav trupac, kao što je to slučaj kod do-sadanje izrade dasaka, rastavlja rezovima paralelnim sa osom kao i međusobno paralelnim, to tako dobijene drvene štafle (daske) pokazuju međusobno i na raznim mestima razne osobine. One menjaju naročito kod promena sadržine vlage njihov spoljašnji oblik odgovarajući toku drvenih vlakana, radijalnih zrakova i godišnjih prstenova, jer kako tvrda i meka listopadna drveta tako isto i četinarska drveta imaju znatne razlike u koefinijentima zbe-gavanja. U opšte je koeficijenat zbegava-nja u tangenti ili godišnjem prstenu dva do tri puta tako velik, kao koeficijenat u radijalnom pravcu ili pravcu radijalnih zrakova,dok je koeficijenat zbegavanja kod malih dužina u pravcu ose stabla moguće potpuno zanemariti. Spoljašnja ravna površina, koju smo dobili izvođenjem dva paralelna reza, prelazi kod postepenog procesa sušenja u komplikovanu krivu površinu. Potpuno sušenje dela stabla, koji ima oblik zarubljene kupe, da bi se tek posle (postignutog stepena subote isekao na daske, nije izvedljivo, jer kod neisečenog trupca sušenje napreduje od obe krajnje površine i od spoljašnjeg omotača ka unutrašnjosti. Kada bi pokušali sa sušenjem pomenutoga trupca, onda bi imali za rezultat cepanje i obrazovanje prskotina na krajevima trupca u radijalnom obliku, kao i prskotine u radijalnom pravcu od omotača prema osi stabla. Rasecanje tako prethodno obrađenog okruglog trupca bi dalo samo isprskane neupotrebljive drvene štafle (daske). Prizmatična greda se-čena od okruglog drvenog trupca pokazuje stoga i uvek i kod naknadnog sušenja radijalno prema osi stabla upravljene prskotine u podužnom pravcu. PrLmatična obrada i sečenje okrugloga drveta što se vrši već od početka upotrebe drveta za zadovoljenje kulturnih potreba je, kao što se vidi i iz prethodnoga izlaganja, veoma nesavršeno reše-nje, da se od materijala sa strukturom u obliku omotača i radijalno oko podužne • % Din. 60 ose složenom stvaraju homogeni predmeti, stalnoga oblika, kao i prizmatični. Ovime se ne želi reći, da za izvesne ciljeve, kao što su to građevinsko drvo, pragovi itd. ova primitivna obrada prizmatičnim tesanjem ili rasecanjem okrugloga trupca ne odgovara po najbolje mada je i najjeftinija. Ali odmah nastaju teškoće čim želimo da izradimo tačne, postojanog oblika ravne površine od drveta izraslog u cilindričnom obliku (kao što su to n.pr. daske za crtanje, stolne daske, vrata, or-mani itd.). Sve konstrukcije, koje su do sada upotrebljavane u građevinskom sto-larstvu, kao i u izradi nameštaja n. pr. letvice za uguravanje, obimne odn. obu-hvatne letve, sastavljeni okviri sa žljebo-vima sa ispunskim daščicama, zatim slobodno pomično sečeno drvo sa žljebom i perom uz upotrebu tako zvanih dasaka jezgra ili kvartira (radijalnih), nemaju drugi cilj, nego da od prstenasto izraslog drveta obrazuju postojanog oblika elemente u vidu ploča. Ovaj pronalazak pretstavlja sasvim nov put, da se od više ili manje pravilno i u obliku zarubljene kupe izraslog drveta, koje u svakom njegovom delu ima razne fizičke i tehnološke osobine i koje je kao celina u njegovom od prirode izraslom obliku upotrebljivo samo za izvesne ciljeve, izradi homogeni prizmatički materijal proizvoljnih dimenzija sa u svima delovi-ma jednakim fizičkim i tehnološkim osobinama i to na jednostavan i veoma ekonomičan način. Novi se put sastoji u tome, da se okrugli trupci od drveta proizvoljne dužine Ijušte u tanke slojeve odn. razlažu se u tanke slojeve, pa se ti slojevi seku u table posle čega se eventualno posle sušenja i impregniranja uz umetanje lepka slažu tako jedno do drugog i jedilo preko drugog, da drvena vlakna svih tabli imaju jedan pravac te dobijamo štaflu željene dužine, širine i visine, koja se potom stiska u jedan blok. Ovaj blok može na jednostavan način da se rastavi u pravcu vlakana drveta tekućim i upravno prema površini jedno na drugo stavljenih ploča vođenim paralelnim rezovima na prizmatični materijal manjih dimenzija, kao što su to daske, ploče i t. si. Naročito je celishodno da se kao početni materijal upotrebe jedinični trupci me-đusobom jednake dužine, odn. jedinični trupci, čija je dužina relativno mala, n.pr. ne iznosi više od 120 cm. Sa gledišta eksploatacije donošenje takvih kratkih trupaca od okruglog drveta lako je moguće u svako doba godine na klizačima, splavovima i jednostavnim žičanim železnicama, dok je do sada bilo moguće donositi stabla određene dužine samo u iz-vesnim dobima godine sa izvesnih položaja n. pr. samo 4 m dugačka stabla i to samo za vreme zime. Od četiri metra dugačkih stabala mogu se kod dosada poznatih postupaka šeći daske samo četiri metra dugačke, koje se pak mogu upotrebiti samo za određenu upotrebu i mogu imati samo određenu oblast potrošnje. Pri tome samo mali deo izrađenih dasaka ima maksimalnu širinu odgovarajuću prečniku stabla. Pošto u raznim zemljama variraju u trgovini upotrebljavane dužine dasaka, to kako šumar tako i šumosečar još pre obaranja drveta stoji pred pitanjem, koliko dugačka stabla će mu biti odgovarajuća. Prema postupku u smislu pronalaska moguće je izrađivati počevši od najmanjih količina (nekoliko kubnih metara) svake željene dimenzije blokove i daske, a da nismo prinuđeni na kakvo bilo preinače-nje ili pripremanje pogona. Upotreba relativno kratkih drvenih trupaca okruglog preseka omogućava ovde naročita pre-imućstva u svima stepenima postupka. Poznato je već, da se srednji sloj panel-skih i stolarskih ploča izrađuje od Ijušte-nog furnira tako, da odmotano godišnje prstenje teče paralelno, kao i upravno prema gornjoj i donjoj površini ploče. Ovi srednji slojevi izrađuju se u dužini gotovih panel ploča i u širinama, koje obrazuju alikvotni deo celokupne širine panel ploče. Kod postupka prema pronalasku naprotiv radi se o izradi jeđnoslojnog ili višeslojnog prizmatičnog drvenog materijala proizvoljnih dimenzija od okruglih stabala proizvoljnih dimenzija i t° celi~ shodno od okruglih trupaca relativno male veličine u neprekidnom radnom postupku na jednostavan i pogonski pouzdan način uz obzir na najbolje iskorišćenje prirodno izraslog drveta. Nacrti pokazuju najvažnije stupnjeve postupka prema pronalasku za izradu drvenog materijala prizmatičkog oblika, kao i uređaje za izvođenje postupka, kao i razni prema postupku izrađeni materijal od drveta. Na sl. 1 do 3 pretstavljeno je više načina izrade okruglih drvenih trupa* ca, koji odgovaraju za postupak prema pronalasku. SI. 4 šematički pokazuje izradu furnirskih ploča pomoću ijušenja okruglog drvenog stupca. SI. 5 pokazuje izgled ozgo na si. 4. Na si. 6 i 6a predstavljene su u izgledu ozgo Ijuštenjem izrađene ploče. SI. 7 pretstavlja u izgledu sa strane blok izrađen od ploča prema si. 6 i 6a. U si. 8 i 9 pretstavljena su dva uzastopna sloja bloka. SI. 10 pokazuje presek po liniji X—X na si. 7. Na sl. 11 je u perspektivi pokazano kako se izrađuju ploče od blokova prema si. 7, 8, 9, 10. SI. 12 še-matički pokazuje jedan primer izvođenja uređaja odn. postrojenja za izvođenje postupka. SI. 13 pokazuje izgled sa strane jednog dela postrojenja i to uređaj za na-gomilavanja ploča i uvođenje gomile u spravu za tiskanje. SI. 14 šematički pokazuje način delovanja uređaja po si. 13. SI. 15 pokazuje u izgledu sa strane jedan primer izvođenja sprave za tiskanje, kojom se tiskaju gomile ploča. SI. 16 do 19 pokazuju drugi oblik izvođenja uređaja za slaganje i tiskanje gomile ploča. SI. 16 pokazuje uređaj u podužnom preseku. SI. 17 pokazuje poprečni presek po liniji XVII— XVII na si. 16. Na si. 18 i 19 pretstavljen je jedan detalj uređaja u većoj srazmeri i to u poprečnom preseku i u izgledu sa strane. SI. 20, 21 i 22 pokazuju varijantu postupka. Na si. 23 do 28 pretstavljeno je više oblika izvođenja višeslojnoga drvenoga materijala izrađenoga prema postupku, koji je predmet pronalaska. Postupak za izradu oblikom postojanog, homogenog drvenog materijala priz-matičnog oblika sastoji se u sledečem: Okrugli drveni trupci x proizvoljne dužine uglavljuju se između utežnih obrazina 1, 2 sprave za Ijuštenje ma koga sistema pa se u njoj stavljaju u obrtanje. Lju-šteći nož 3 sprave za Ijuštenje, koji je na si. 4 i 5 pretstavljen samo šematički, vrši razlaganje okruglog drvenog trupca u tanke slojeve y. Tanki sloj y seče se spravom za sečenje u ploče z (si. 5, 6), čiji je nož obeležen sa 5. Rasecanje sloja y cell-shodno se vrši tako, da ploe z imaju dužinu 1, koja je gotovo dva puta veća od širine c. Sva vlakna drveta sviju ploča teku u pravcu dužinske mere 1 (si. 6). Tako tanke ploče mogu se Iako osušiti i impregnirati sa raznovrsnim substancama pri čemu se kako sušenje, tako i eventualno impregniranje vrši u svima de-lovima ploče potpuno i skroz. Ploče z se potom slažu jedna do druge sa dodirivanjem na užim stranama pa se uz umetanje sretstva za lepljenje slažu jedna na drugu i to tako, da vlakna drveta zauzimaju uvek u svima slojevima ploča isti pravac. Slaganje ploča jedna do druge i jedna na drugu vrši se sve dotle, dogod se ne dobije gomila odn. štafla željene dužine, širine i visine. Da bi se omogućio dobar spoj ploča z u bloku, ploče se tako slažu jedna na drugu i jedna do druge, da se dodirne linije (spojnice) 10 jednog reda ploča nalaze naizmenično smeštene prema dodirnim linijama 11 susednog odn. obadva granična sloja ploča. Kod gotove štalle odn. kod gotovog bloka leže prema tome dodirne linije drugog, četvrtog, šestog itd. reda ploča naizmenično prema dodirnim linijama prvog, trećeg, petog itd. reda ploča i to kod ovoga primera izvođenja pomere-no za polovinu dužine 1 jedne ploče. Ra-secanjem ploča z duž presečne linije 15 nastaju dva pločasta komada z’, z’ (upor. si. 6a), koja se kod izgradnje gomile n. pr. upotrebljavaju na jednom ili na drugom kraju redova ploča. Slaganjem jedno do drugoga manjeg ili većeg broja ploča z, z’ u podužnom pravcu gomile moguće je na najjednostavniji način da se dobije svaka željena dužina bloka. Pri tome se u pojedinim slojevima mogu upotrebiti i uže ploče (vidi ploče z”, z” uporedo postavljene na si. 9). ? Kada je gomila željene dužine, širine i visine izrađena na opisani način, to se ta gomila dovodi između tiskova tiska i pre-suje se. Time se dobija blok prizmatičnog oblika kod koga Ijuštenjem odmotano godišnje prstenje drveta u svima delovima zauzima isti položaj tako, da taj blok ima u svima njegovim delovima iste fizičke osobine. Kao polazni materijal za izradu blokova mogu se upotrebiti okrugli drveni trupci proizvoljne dužine. Da bi se izrađivali stalnog odn. postojanog oblika blokovi uz najmanje otpadanje materijala celishodno je, da se za Ijuštenje određenim trupcima daju dimenzije, koje se slažu sa dimenzijama gotovoga bloka. Kod izrade većega broja jednakih blokova je dalje korisno, da se upotrebljavaju kao početni materijal okrugli drveni trupci međusobno jednake dužine. (Jedinice trupaca). Naročito su se kao celishodni pokazali okrugli drveni trupci, čija dužina nije veća od 120 cm. Takvi relativno kratki okrugli drveni trupci mogu se izrađivati u dobrom kvalitetu i od grubih grana odn. čvorova slobodni, kako od stabla, tako eventualno i od debljih grana drveća (sl. 1 i 2) i najzad i od već postojećih oblica, koje imaju kakav nedostatak, n. pr. od oblica čije su čeone površine isprskale (si. 3). Na sl. 1 pretstavljena je izrada okruglih drvenih trupaca od stabla 17 kakvoga četinara. Pri tome se vidi iz sl. 1 da je lako 19. Kod tih slike odn. kod toga primera izvođenja se dvoslojna ili višeslojna gomila ploča za vreme tiskanja u njenom po-dužnom pravcu sprovodi kroz spravu za tiskanje tako, da je i na ovaj način neprekidan pogon osiguran. Na si. 16 do 19 pretstavljeni uređaj ima dva međusobno na kretanje spregnuta tisna organa 110, 111, koji se vode na dve međusobno paralelne putanje tako da se tisni organi 110, 111 kreću od jednog kraja A tisne sprave do drugoga kraja B iste sprave. Na ove tisne organe deluju pritisak dajuća sret-stva 112, koja tiskaju tisne organe jedan na drugi. Kod ovoga primera izvođenja sastoje se pomični tisni organi od beskonačnih zglavkastih traka, čiji su članovi izrađeni kao tisne ploče 113, 113a. Zglavni su obeleženi sa 114, 115. Gornja zglav-kasta traka 110 zategnuta je preko nosačkih točkova 116, 117 a donja zglavkasta traka zategnuta je preko nosačkih +očkova 118, 119. Osovine nosačkih točkova 117, 119 pomoću para zupčanika 120, 121, koji su u zahvatn me-đusobom, stoje u međusobnoj vezi tako, da prenose jedna na drugn napon. Vodeća sretstva koja susedne članove obe zglavkaste trake vode u međusobno paralelnim putanjama, sastoje se kod ovoga primera izvođenja od dva reda kotrlja-ča, između kojih susedni članovi beskonačnih zglavkastih traka proldze. Kotrlja-či gornjega reda obeleženi su sa 124 i kod nacrtanog primera izvođenja naležu nepomično. Kotrljači donjega reda obeleženi su sa 125 i naležu poprečno pomično prema pravcu kretanja tisnih organa i stoje u grupama u vez, sa sretstvima 112, koja daju pritisak. Kod nacrtanog primera izvođenja na svaka četiri kotrljača 125 predviđeno je po jedno sretstvo koje daje pritisak, inače obeleženo sa 112. Između kotrljača 125 jedne grupe i njoj pripadajućeg pritisak dajućeg sretstva 112 predviđen je raspodelnik pritiska, koji pritisak sretstva 112 ravnomerno prenosi na kotrljače 125. Raspodelnik pritiska sastoji se, kao što se to vidi naročito sa si. 19 od tri dvokrake poluge. Poluge 126, 127 spajaju svaka po dva kotrljača 125. U obrtne osovine 126’, 127’ tih poluga hvata dvokraka poluga 128, koja je kod 129 zglavkasto spojena sa sretstvom koje daje pritisak 112. Napred pomenutim sistemom poluga orenosi se pritisak izvršen na osovinu 129 ravnomerno na sva četiri kotrljača 125. Pritisak dajuća sretstva 112 sastoje se kod nacrtanog oblika izvođenja od hidrauličnih presa čiji su cilindri kao što po- kazuje si. 16 celishodno i u grupama priključeni na zajednički hidraulički pritisni sprovodnik 130. Na mesto hidrauličkih sretstava razumljivo je da se mogu predvideti i mehanička ili pneumatička pritisnu sretstva. Kotrljači 124 naležu u podužnim nosačima 132, koji kao što pokazuje si. 16 i 17 bivaju nošeni od poprečnih nosača 133, pri čemu pak njih nose podužni nosači 134. Pogon beskonačnih zglavkastih traka može da se vrši na razne načine. Kod ovoga primera izvođenja se osovina nosačkih točkova 119 pogoni pomoću lančanog zahvalnog pogona 135, 136, 137, čiji lančani točak 137 slobodno okretlji-vo naleže na osovini nosačkih točkova 117 i sa drugim lančanim točkom 138 je na obrtanje spojen, koji se posredno ili neposredno pogoni kakvim izvorom snage. Kružeći tiskajući organi smešeteni su u komori 140, koja se može greinim sre-stvima 141 da greje. 143 je sto ili druga kakva manipulaciona površina, na kojoj može da se izvrši poravnanje gomile ploča. 144 je na drugome kraju sprave za tiskanje predviđena površina na pr. sto, na koji se stisnuta gomila ploča posle vezivanja sretstva za lepljenje dogura. 145 su uvlačni valjci, koji se kod nacrtanog oblika izvođenja pogone osovinama nosačkih točkova 116, 118 i koje dohvataju gomile ploča i uvode medu tiska juće organe 110, 111. Kod nacrtanog primera izvođenja ima uređaj, kao što to pokazuje si. i 7 dva jedno do drugoga ležeća para tisnih organa 110, 111. Ovo omogućava preimuć-stvo, da se na manipulacionoj površini 143 mogu nezavisno jedna od druge poravnati odn. u slojevima slagati dve gomile ploča i pored toga mogu se svaka za sebe i nezavisno jedna od druge uvesti u spravu za tiskanje. Slaganje gomile ploča vrši se na sličan način, kao što je to pretstavljeno na si. 14. Ploča 100 postavlja se na manipulacionu površinu 143, i na nju se slažu uz umetanje sretstva za lepljenje ploče z kao što se opeke slažu, posle čega se druga ploča 101 stavlja ozgo i tako dobljena gomila se ugura među valjke 145. Valjcima 145 dohvaćena gomila se potom ugura medu krećuće se tisne organe pa se pomoću njih polagano sprovodi uz pritisak kroz zagrejanu komoru 140. Za vreme provoženja pomenute gomile kroz fisnu spravu vrši se vezivanje sretstva za lepljenje pod pritiskom. Prema ovom postupku izrađeni blokovi pogodni su naročito kao polazni materijal za izradu pločastih drvenih elemenata i pružaju prema dosada upotrebljavanom polaznom materijalu za izradu dasaka, koji se sastojao od okruglih stabala znatnih dužina, najrazličnije koristi i preimuć-stva. Jedno do preimlm'stava je laka mogućnost nagomilavanja takvih prizmatičnih blokova, pri čemu se na raspoloženju stojeći prostor za nagomilavanje može u-sled prizmatičnog oblika blokova najbolje da iskoristi. Ovo preimućstvo igra naročitu ulogu kod transporta drveta preko mora, jer se može potpuno da hko-^risti na raspoloženju stojeći prostor u lađi. Pri tome dospeva do transporta drveni materijal, koji svoju strukturu i oblik više ne menja i od koga se može da izradi daščani materijal pune vrednosti bez otpadaka. Dalje preimućstvo je to, što od jednog bloka odn. jedne serije blokova izrađeni pločasti drveni elementi imaju svi sasvim iste dimenzije a i inače su u svima osobinama potpuno isti. Izrada pločastih drvenih elemenata od blokova vidi se u principu na si. 11. Da^bi dobili drvene elemente w u vidu ploča, odn. da bi dobili pločaste drvene elemente w, blokovi se izdeljuju rezovima 32, koji idu u pravcu drvenih vlakana i paralaleno sa prednjom stranom 30 odn. stražnjom stranom 31 bloka. Sečenje bloka u pločaste drvene elemente može se vršiti ili testerisanjem, ili kao što pokazuje si. ‘'2 noževima na mašini za sečenje noževima, slicerom ili t. si. Sečenje blokova noševima u drvene elemente w’ omogućava podelu blokova bez ikakvih otpadaka i naročito odgovara, kao Što su to ogledi pokazali, za izradu veoma tankih drvenih elemenata bez čvorova, skupoce-nog blokovog materijala. Da bi se dob o mai terijal bez čvorova, isecaju se, kao što to pokazuju si. 20 i 21, prstenovi sa granama 35 iz okruglog drvenog materijala. Između prstenova sa granama ostalo okruglo drvp 36 upotrebljava se kao polazni materijal za postupak. Za izradu blokova odn. za izradu pločastih drvenih elemenata može se upotre-biti veoma celishodno postupak za lepljenje u vlažnom stanju. Ovo se vrši uz upotrebu albuminskog lepka ili drugog kakvog na toploti i pod pritiskom vezujućeg sretstva za lepljenje, koje vezuie čak i u vlazi. Ploče se pri tome bez prethodnog sušenja snabdevaju sretstvom za lepljenle, slažu se u vezu kao opeke pa se najzad tiskaju između gornje i donje pritisne ploče. Posle vezivanja pritisnih ploča sa utežnim bravama tisak se otvara i pod pritiskom utežnih brava stojeći blok se unosi u cilju zagrevanja u komoru ili kanal odn. kazan, koji su pogodni za parenje i tamo se ostavlja sve dotle dogod i srednji slojevi sretstva za lepljenje ne dostignu temperaturu potrebnu za vezivanje spojnog lepljivog sretstva. Posle uklanjanja utežnih brava i pritisnih ploča blokovi se dele u toplom stanju na mašini za sečenje noževima ili na sliceru u ploče Testerisanjem ili noževima od blokova b odn.b’izrađeni pločasti drveni elementi wodn. w’ pretstavljaju potpuno homogen drveni materijal, koji u svima delovima ima iste fizičke i tehnološke osobine i kod koga vlakna i godišnje prstenje stoji međusobno paralelno i pored toga godišnje prstenje stoji upravno na gornju i donju površinu elementa. Od ovakvih drvenih elemenata mogu se prema daljem proširenju o-voga postupka izrađivati skupocene ploče za najraznovrsnije ciljeve upotrebe. Na si. 23 do 28 pretstavljeno je nekoliko nrimera izvođenja drvenih ploča izrađenih prema postupku u smislu pronalaska. Postupak za izradu takviih drvenih ploča, koje su pretstavljene na si. 23 šema-tički, sastoji se bitno u tome, da se na jezgro k od proizvoljnog polaznog materijala i oblika paralelnim rezovima bloka b odn. b’ odvojeni pločasti drveni elementi w, w’ (si. 11, 22) uz umetanje sretstva za lepljenje 150 slažu ozgo i spiskaju se u jednu ploču zajedno sa jezgrom k. Sretstva za lepljenje 150 mogu se na najraznovrsnije načine nanositi n. pr. mazanjem, prskanjem ili t. si., a u slučaju potrebe lepak se može sastojati i od lepljivih listova od lepka. Kod primera izvođenja pretstavljenog na si. 24 jezgro se sastoji od jezgra sastavljenog od ploča u vidu drvenog elementa 151, koji je u smislu si. 11 odn. 22 izrađen paralelnim rasecanjem bloka b odn. b’. Na to jezgro odn. na taj srednji sloj postavljaju se uz umetanje sretstva za lepljenje 150 pokrivačkih slojeva 153, 154 tako, da drvena vlakna i godišnji prstenovi pokrivačkih slojeva 153, 154 teku pod uglom n. pr. pod pravim uglom prema vlaknima i godišnjim prstenjem srednjega sloja 151. Tako jedno na drugo smešteni slojevi se potom stiskaju u jednu ploču. Na taj se način stvara ploča sa potpuno vezanim srednjim slojem, kod koje kako ispravljeni godišnji prstenovi srednjega sloja 151, tako i ispravljeno prstenje pokrivačkih ploča 153, 154 stoji upravno ore- ua gornjoj i donjoj površini ploče, us-led čega ima najmanji koeficijenat zbega-vanja odn. ima najmanja naprezanja kod promena vlažnosti, koje bi mogle da nastupe. Kod drvenog materijala pretstavljenog na si. 25 jezgro k odn. srednji sloj se sastoji od više pločastih elemenata 156, 157, 158, koji su dobijeni u smislu s! 11 odn. si. 22 paralelnim rasecanjem bloka b odn. b’. I pokrivački slojevi 153, 154 sastoje se takođe od takvih drvenih elemenata. Godišnje prstenje srednji sloj obrazujučih drvenih elemenata 156—158 ide paralelno medu sobom. Godišnje prstenje pokrivač-kih slojeva stoji pod uglom prema godišnjem prstenju srednjega sloja 156 do 158. Ako se drveni elementi na napred izloženi način slože uz umetanje sretstava za lepljenje i kada se u jednom tisku stisnu, to ćemo dobiti ploču izrađenu kao što je pretstavljeno na si. 25. Kod na si. 26 pretstavljenog prizmatič-nog drvenog materijala jezgro o>e sastoji od više drvenih elemenata 160, 161, 162 čiji se ispravljeni godišnji prstenovi ukrštaju. Pokrivački slojevi 153, 154 sme-štem su tako, da njihov' godišnji prstenovi idu pod uglom prema najgornjem sloju 160 i najdenjem sloju 162 jezgra k. Ako se drveni elementi, kao oni to su dobiveni deljenjem bloka b odn. b’ u smislu si. 11 odn. 22 uz umetanje sretstva za lepljenje slože jedan na drugi tako, da godišnje prstenje jednog drvenog elementa stoji pod uglom prema godišnjem prstenju sledećeg najbližeg elementa pa se tako dobijena gomila stiska odn. stisne u tisku, onda nastaje prizmatični drveni materijal, čije se izobraženje vidi sa si. 26. Prirodno je da broj pločastih drvenih elemenata može biti proizvoljan. Bitno ie samo to, da se godišnje prstenje svih pločastih drvenih elemenata nalazi upravno prema gornjoj i donjoj površini gotove ploče i da se ukršta. Razlaganje srednjega sloja, koji obrazuje jezgro, u tanke drvene ploče, kao što to pokazuju primeri izvođenja na si. 25 i 26, omogućava prei-mućstvo najbržeg, najravnomerniieg i naj-tačnije kontrolisanog sušenja pojedinih tankih slojeva. Kod drvenog materijala preisavljenog na si. 27 jezgro se sastoji od više jedno do drugo na poznati način poredanih stapova 165. Pokrivački slojevi 153, 154 .su uz upotrebu sretsva za lepljenje tako naneseni na jezgro k, da godišnje prstenje po-krivačkih slojeva ide pod uglom prema podužnom pravcu jedno do drugo poredanih štapova. Kod drvenog materijala prerstav'jenog na si. 28 jezgro se sastoji od drvene ploče 168 snabdevene urezima 167 naizmenično postavljenim na gornjoj i donjoj površini odn. strani ploče 168 u kojoj su urezani celishodno zauzimajući medu sobom paralelan položaj. Pokrivački slojevi 153, 154 postavljeni su tako na drvenoj ploči 165 uz umetanje sretstva za lepljenje tak> su stisnuti, da godišnje prstenje pokrivač-kih slojeva stoji pod uglom prema urezima 167 i prema podužnim vlaknima di vene ploče 168. Izbiranjem turnirskih pločica koje se potpuno bez čvorova dobijaju iza sprave za sečenje mašine za Ijuštenje smo u mogućnosti da gradimo blokove koji se sastoje od ploča, koje apsolutno nemaju čvorova. Posle sečenja tih blokova dobijamo pokrivačke slojeve za primera radi pome-nute oblike izvođenja prema si. 23 do 28, koji su pokrivački slojevi apsolutno bez čvorova i ravnomenne tvrdoće. Pošto ov-pokrivački slojevi imaju osim toga odn. pored toga stojeće godišnje prstenje, to oni reagiraju protiv nastupele vlage uz najmanja naprezanja, što je moguće samo zamisliti. Drveni materijal izrađen prema ovom postupku ima u svima slojevima što se samo zamisliti može najmanji koeficije-* nat zbegavanja odn. ima najmanja naprezanja kod nastupanja promena vlažnosti. Ova najmanja naprezanja mogu se spajanjem pojedinih slojeva pod uglom lako kompenzirati ili ukočiti. Za razliku od u-kočenih ploča izrađenih po uobičajenim postupcima, kao i stolarskih ploča i panela izrađenih takođe po poznatim postupcima imaju u njihovim slojevima sastoječim se od Ijuštenih furnira ili u najboljem slučaju od furnira sečenih noževima ili te-sterisanim najveće odn. najnepovoljnije koeficijente zbegavanja, jer su kod niih na površini odmotani godišnji prstenovi. Te poznate konstrukcije ploča stoga reagiraju na njihovoj površini uz najveće promene oblika od. naprezanja prilikom promene stepena vlage, što dovodi do bacanja ili razvlačenja ploče. Postupak za izradu oblikom stalnog, homogenog drvenog materijala prizmatič-nog oblika, kao i uređaj za izvođenje postupka i drveni proizvodi izrađeni prema postupku ne ograničavaju se samo na opisane i nacrtane oblike izvođenja. Priz-matički drveni materijal izrađen prema postupku odgovara usled njegove postoja- nouti oblika i homogenosti za najraznovrsnije ciljeve upotrebe i obrazuje i visoke vrednosti polazni proizvod za izradu drvenih konstrukcija sviju vrsta, kao i visoke vrednosti obložm proizvod. Patentni zahtevi: 1- Postupak za izradu stalnog oblika, homogenog drvenog materijala pnzma-tičnog obuka naročito blokova, dasaka, ploča i t. si., naznačen time, što i-e okrugli drveni trupci (x) proizvoljne dužine rastavljaju Ijustenjem u tanke slojeve (y), koji se slojevi seku u ploče (z, z') pa se ploče posle eventualnog susenja i eventualnog impregniranja uz umetanje sretstava za lepljenje slažu jedna do druge i jedna na drugu tako, da drvena vlakna svib ploča zauzimaju isti pravac, pri čemu nastaje gomila željene duzine, širine i visine, koja se potom stiska u jedan blok. 2. Postupak po zahievu 1, naznačen time što se kao poceuii materijal upotrebljavaju jedinični trupci (x odn. za jedinicu uzeti trupci) meousoono jednake dnine. '6. Postupak po zahtevima 1 i 2, naznačen time, sto se kao polazni materijal u-potrebljavaju jedinični trupci (X), čija duzina nije veća od 120 cm, da bi se nezavisno od doba godine omogućio lak prenos od mesta obaranja drveta do mesta obrade drveta. 4. Postupak po jednom od zahteva 1 do 3, naznačen time, sto se od stabla (i/, lb) i eventualno od grana (19) oborenog drveta na mestu ooaranja (n. pr. u šumi) seku okrugli drveni trupci ix) manje dužine u odnosu na dužinu predmeta koji ce se od njih izrađivati (blok, daska i t. si.) i ti okrugli drveni trupci tada prenose na mesto obrade. 5. Postupak po jednom od zahteva 1 do 4, naznačen time, što se venci sa čvorovima odn. granama (35) isecaju iz o-kruglog materijala i što se između venaca sa čvorovima ostalo okruglo drvo upotrebljava kao polazni proizvod za postupak. 6. Postupak po jednom od zahteva 1 do 5, naznačen time, što se ploče (z, z’) tako slažu jedna do druge i jedna na drugu, da dodirne linije (10) jednog reda ploča stoje naizmenično prema dodirnim linijama (U) susednog najbližeg reda ploča odn. oba granična reda ploča- 7. Postupak po zahtevu 6, naznačen time, da ploče (z, z’) jednoga reda stoje pomereno za polovinu dužine (1) ploče prema pločama susednih redova. 3. Postupak po zahtevu 6 ili 7, naznačen time, što se ploče (z, z’) slaganjem jedne do druge i jedne na drugu kao i slepiva-njem ujedinjuju u dvoslojne ili višeslojne trake (74) unapred određene dužine, posle čega se te trake uz umetanje sretstva za lepljenje slažu jedna na drugo i stiskaju u jedan blok. 9. Postupak po jednom od zahteva 1 do 8, naznačen time, što se eventualno sušenje i eventualno impregnirnaje, obrada ploča lepkom, slaganje jedne do druge i jedne na drugu ploča i stiskanje u blok vrši uz iskorišćavartje toplote privedene drvenom materijalu za vreme ranije po-menutih stupnjeva postupka bez među-hlađenja. 10. Postupak po jednom od zahteva 1 do 9, naznačen time, što okrugli drveni trupci bivaju transportovani sa skladišne gomile (41) pomoću transportnih sprava (42, 43, 44, 48, 45, 49, 50) ka spravi za Ijuštenje (51), pri čemu se iz sprave za Ijuštenje dolazeći tanki sloj deli pomoću sprave za sečenje (52) u ploče, pa se ploče tada privode mestu na kome se slaganjem jedne do druge i jedne na drugu vrši izgradnja gomile ploča. 11. Postupak po jednom od zahteva 1 do 10, naznačen time, što se slaganje jedne do druge i jedne na drugu ploča vrši na ploču (100) koja se sa na njoj izgrađenom gomilom ploča uvodi u spravu za tiskanje (105, 106). 12. Postupak po zahtevu 11, naznačen time, što ploče (100) na kojima se vrši slaganje ploča postavljamo na pokretnu površinu (82) i sa gomilom ploča je pomoću pokretne površine uvodimo u sora-vu za tiskanje. 13. Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se gomila ploča za vreme tiskanja u njenom podužnom pravcu sprovodi kroz spravu za tiskanje (110, 111, 112) rsl 16 do 19). 14. Postupak po zahtevu 10, naznačen time, što se okrugli drveni trupci za vreme transporta od skladišne gomile (41) ka mašini za Ijuštenje podvrgavaju pare-nju. 15. Postupak po zahtevu 10, naznačen time, što se okrugli drveni trupci na putu za vreme transportovain'ja od skladišne gomile (41) ka mašini za Ijuštenje (51) čiste. 16. Postupak po jednom od zahteva 1 do 15, naznačen time, što se rastavi janje okrurglih drvenih trupaca na tanke slojeve vrši postepeno pri čemu se kao polazni materipal za svaki najbliži stepen Ijuštenja upotrebljavaju ostatci oblica od prethodnog stupnja Ijuštenja zaostali, koji su za unapred određenu meru iskorišćeni. 17. Postupak po zahtevu 16, naznačen time, što se od prethodnog stupnja Ijuštenja zaostale oblice dele na polovinu tako, da se dobijaju dve oblice jednake dužine. 18. Postupak po jednom od zahteva 1 do 15, naznačen time, što se blok (x odn. x’) deli rezovima (32) koji idu u pravcu vlakana drveta i paralelno sa prednjom stranom (30) odn. zadnjom stranom (31) bloka na elemente (w odn. w’) u obliku dasaka odn. ploča. 19. Postupak po zahtevu 18, naznačen time, što se rastavljanje bloka vrši noževima. 20. Postupak po zahtevu 18 ili 19, naznačen time, što se pločasti drveni elementi (w odn. w’) uz umetanje sretstnva za lepljenje (150) polažu na jezgro (k) i sa njima se stiskaju u ploču (si. 23). 21. Postupak po zahtevu 20, naznačen time, što se dva ili više pločastih drvenih elemenata (153, 151, 154 odn. 153, 160, 161, 162, lo4) uz umetanje sretstva za lepljenje slažu jedno na drugo tako, da godišnje prstenje elemenata stoji međusobno pod uglom, posle čega se tako dobivena gomila elemenata stiska u gotovi proizvod (si. 24, 26). 22. Postupak po zahtevu 20, naznačen time, što se uz umetanje srestava za lepljenje jedno na drugo slaže više pločastih drvenih elemenata (153, 156, 157, 158, 154) i međusobno se stisnu tako, da jezgro gotovog proizvoda obrazujući slojevi (156, 157, 158) imaju međusobno paralelno iduće godišnje prstenje, dok godišnje prstenje pokrivačkih sloicva (153, 154) stoji pod uglom prema godišnjem prstenju srednjeg sloja (si. 2 ). 23. Postupak po zahtevu 20, naznačen time, što se od sečenih štapova. (165) sa-stojeći se srednji sloj snabdeva pokrivač-kim slojevima (153) (154) od pločastog drvenog materijala, čije godišnje prstenje ide pod uglom prema podužnom pravcu štapova (si. 27). 24. Postupak po zahtevu 20, naznačen time, što se srednji sloj (166) snabdeven urezima (167) snabdeva pokrivačkim slojevima (153, 154) od pločastih drvenih elemenata, čije godišnje prstenje ide pod uglom prema urezima srednjega v:oja (28). 25. Uređaj za izvođenje postupka po zahtevima 1 do 24, naznačen time, što se sastoji ^d transportne sprave (42, 43, 44, 47, 48, 49, 50) odgovarajuće za transport okruglih drvenih trupaca, od srpave za Ijuštenje (51) sa na nju priključujućom se spravom za sečenje (52) i od jedne ili više sprava za tiskanje (70, 79), pomoću kojih se vrši stiskanje naslaganih ploča u blokove u jednom ili više stupnjeva. 26. Uređaj po zahtevu 25, naznačen time, što transportna sprava odn. jedan deo nje prolazi duž skladišne gomile (41). 27. Uređaj po zahtevu 25 ili 26, naznačen time, što se transportna sprava sastoji od kanala (42) za plivanje, komore (43) za ispiranje i od transportnog organa (48) snabdevenog kanalima (47) za kuvanje, koji su na oba kraja snabdeveni sa raspodelnim kanalima (44, 45). 28. Uređaj po zahtevu 25, naznačen time, što je između sprave za sečenje (52) i sprave za tiskanje (70) smeštena spiava za sušenje (60). 29. Uređaj po zahtevu 23, naznačen time, što su izmed suprave za sečenje (52) i sprave za sušenje (60) predviđena sretstva (54, 55) za transportovanje ploča. 30. Uređaj za izvođenje postupka po zahtevu 12, naznačen time, što ima jednu ili više preko valjaka (83, 84) zategnutih traka (82) na koje se stavljaju ploče i što ima sretstva (92), koja omogućavaju da nosačka traka (82) dalje nonese na njoj izgrađenu gomilu ploča. 31. Uređaj po zahtevu 30, naznačen time, što se sretstvo za osiguranje daljeg nošenja gomile ploča sastoji od organa (92) za držanje odn. pritiskivanje na dole, Koji je pokretan u pravcu transporta i nalazi se iznad nosačke trake. 32. Uređaj po zahtevu 31, naznačen time, što je organ (92) za pritiskivanje odn. držanje na dole smešten tako ,da se može udešavati odn. odmicati ili orimicati organu (82) za nošenje. 33. Uređaj po zahtevu 31, naznačen time, što se organ za pritiskivanje na dole odn. za držanje dole sastoji od jedne ili više beskonačnih traka, koje su zategnute preko valjka. 34. Uređaj za izvođenje postupka po zahtevu 13, naznačen time, što ima iva tisna organa (110, 111), koji su među-i sobno na kretanje spojeni i vode se pomično odn. pokretno po dve međusobno paralelne putanje, pri čemu ima i sretstva (112) koja vrše pritisak i tisne organe pritiskuju jedan na drugi. 35. Uređaj po zahtevu 34, naznačen time, što tisne organe vode vodeća stretstva (124, 125), od kojih su bar sa tisnim or- ganom (111) zajedno delujuća vodeća sretstva (125) smeštena poprečno pomer-Ijivo prema pravcu kretanja tisnih organa i stoje u vezi za pritisak dajućim sret-stvima (112). 36. Uređaj po zahtevu 34 ili 35 naznačen time, što se tiskajući organi sastoje od beskonačnih zglavkastih traka (110, 111), čiji su članovi izrađeni kao lisne ploče (113). 37. Uređaj po zahtevu 35 i 36, naznačen Ome, što se vodeća sretstva obrazuju od dva reda kotrljača (124, 125), između ko-iih prolaze susedni članovi (Trume) beskonačnih zglavkastih traka (110, 111). 38. Uređaj po zahtevu 37, naznačen time što sa tisnim organom (111) zajednički delujući vodeći kotrljači (125) stoje u vezi po grupama sa po jednim sretstvom za davanje pritiska (112). 39. Uređaj po zahtevu 38, naznačen time, što je između kotrljača (125) svake grupe i njoj podređenog sretstva za davanje pritiska (112) predviđen raspoiel-nik pritiska (126, 127, 128), koji ravno-merno deli pritisak na sve kotrljače grupe kotrljača. 40. Uređaj po zahtevu 39, naznačen time. što su kotrljači par po par spojeni dvokrakim polugama (126, 127) a ob’đne osovine (126’, 127’) tih poluga đvokra-kom polugom (128) za spaianje su međusobno spojene, na čiju obrtnu osovinu M28’) utiče sretstvo (112) za davanje pri-tiska. 41. Uređaj po iednom ođ zahteva 34 do 40, naznačen time, što se pritisak da-’uća sretstva sastoje od hidrauličnih tis-kova (112). 42. Uređaj po jednom od zahteva od 34 do 41, naznačen time, što su tisni organi (110. 111) smešteni u komori (40), koja može da se zagreva. 43 Uređaj po zahtevu 25. naznačen time, što je iza lisnog uređaja (79) uključena sprava (80) za opsecanje bočnih strana odn. površina bloka. 44. Drveni materijal izrađen po postupku po zahtevima 1 do 24 naznačen tirne, đo ima više tankih drvenih slojeva spojenih slojevima sretstva za lepljenje, čija vlakna idu u istom pravcu i koji se sastoje od ploča Ijuštenog furnira (z, z’) razme-štenih na puno spojnica. 45. Drveni materijal po zahtevu 44, naznačen time, što dodirne linije odn. spojnice (10) ploča (7, z’) jednoga reda leže naizmenično prema dodirnim linijama odn. spojnicama (11) ploča (z, z’) oba granična reda ploča. 46. Drveni materijal po zahtevima 45 i 46, naznačen time, što se sastoji od jezgra (k) i od pločastih elemenata (w odn. \v’), koti su sa jezgrom spojeni slojevima (150, 151) sretstva za lepljenje, pri čemu se pločasti elementi sastoje od međusobno spojenih traka Ijuštenog furnira, čija vlakna i godišnje prstenje ide u istom pravcu i dok godišnje prstenje jezgra stoli upravno na gornju i donju površinu ploče (si. 23 do 28).' 47. Drveni materijal po zahtevu 46, naznačen time, što se jezgro (k) sastoji od ploče (151) čije je izobraženje okarakte-risano oatentnim zahtevima 44 i 45, čije godišnje prstenje ide upravno na gornju i donju površinu ploče, kao i pod uglom prema godišnjem prstenju pokrivačkih sloieva (153, 154) (si. 24). 48. Drveni materijal po zahtevu 46, naznačen time, što se jezgro (k) sastoji od više ploča (156, 157, 158; 160, 161, 162) čije je izobraženje okarakterisano u patentnim zahtevima 44 i 45. pri čemu go-gišnie prstenje tih ploča ide upravno na gornju i donju površinu, kao i pod uglom prema godišnjem prstenju pokrivačkih slojeva (153, 154) (si. 25, 26). 49. Drveni materijal po zahtevu 48, naznačen time što su ploče (160, 161, 162) srednjeg sloja smeštene tako, da se njihovo godišnje prstenje ukršta. 50. Drveni materijal po zahtevu 46 naznačen time. što se jezgro (k) sastoji od više jedan do drugog na po sebi poznati način jedan do drugog poredanih štapova (165) (si. 27). 51. Drveni materijal po zahtevu 46, naznačen time, što se jezgro sastoji od po sebi na poznat način sa urezima (167) snabdevene drvene ploče (168), čiji urezi (167) stoje pod uglom prema godišnjem prsten iu pokrivačkih slojeva (153, 154) (si. 28). Ad patent broj 1C936 c c ^ U Vv ‘ ■ v-. . , ■ 1' j * ■■■’>„.. 'i / ■' ■; * 4 \ : J - -f. ; ; LiJ ;>v -r/ >» \ N. V- ^ /• -• ‘ *v f -f i. ; v > \ -.V ..A •r ‘H ; "• 4. \ V ,f* ■ V"’- * ■: ■ j ) r i . V Te L- 5 ^' ”• v, . ... ?'• •'..CV .. / ' ■ ■ - '. " S' •.. *• - S T ■ • ' ’ T ...i. » > : ... ■' ; r.. .*-• ~ ...» . v . v ....' ' 7’ ’ r • \ Ad patent broj 10938 !-,A ■ M ;! • : • ...... j ... < l^er :- • ^ r-- >T. •, .■ » . - - \K- * n' »--•i H ■ . - - - f: \ > r1 v-:.V v * -'. ». '' 'V- "r- •xV' ' ! ■' fcJC _J .......... ^ ^ . ; r -______________________________________' . "i—. r.’. Vv ; ... •; ■ - - ' - . r - .••v :^r, -. • ■ -V. .v. ' • ' C'. '■ ' ■ ; •• . ' \ ^ ! t ' A. u'71- i ■ -i^rr % - • r; • ; ; >• ' ' -K ■_ ! *»< ... - v 1 ... .v.'.., , K.:. . Ad patent broj 10938 V\\\\\\\\\\ \\\\\\\\\\\\\\\\\\\\Y \\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\S^\\\'V,\\\\\\\VA> Fig. 15 1 1 H—g T=— r-T r i' F— 1 t ^ j i Tl L^J t j 1 T 1 j F r L106^ J c ..... JL_ ._ i i j 1 •> i L X—,— i i L. —1 * 'los C ^ r-* / ^ r w i t , , ■. ■- V ' i . «> UŠ ■ ' - ■. - i .... -. ■r;.- - .J*' * ■ .. .S.. , 1% '■;V' . , „ , vM ;-p- V ' , . ..... :V. ";-V. ■ M.. ' ‘1 . r ' ... ■....- .. .. , ....... .. .... t. • v. . i /. '■ .. . •• W • v'. *v, s.v'*. v*' ■ • - f C. t '■ 4» ' •• .T . -o \fV-V . . . • • •. 'W ’■ •• {'T ■' > • '5' .r - ..T.ie . ■>. .. , , .''O i " > ' . . , ■ , - . . . . ‘ ■I ■ . V •* ' y %■ ■••v ; .... •rr. u-; . • -s? .----- s.” ~ - * - ' • 'r v ' . • : •' ■ . •• - * .. •„ . • .. . .v' \'.xy j'«' . w » ■ • .■ ~rr\.r —: . ■ r ,V-i Ad patent broj 19938 Fig. 46 2^. m 3ttf Fig.48 m i / i m »7 o / (o) (o) (o' lO; (o) iOl i26> #6' & crw m m ztz V9 (j—m A O p£ —j " ^ 1 W p? kS j (; "> i. ’4 .A - '” ■' 1 *Cr ’,.V’* W>H : " ......';....." ' r' ' -v » * : ~ .... . ■ .. H . '' - v- r - / ■• - — \..........v~* Wi^- 4 -......^ ■..... ■ ■ ' •■ ■■ ■' - ■ ...; ; - V' V jj ••'. ....'......... ■ ' r rSTCr.... .m -v J bV :■ ' ■ ;.u ■ '.A v. ” ■s 'V- v . .. %. .. w - . V • »■-* ^*i» 0.... ,............... iJzr.X""1Tx:r »» J-Jjr. • »' »»■* '4 : . ...______f V Ad patent broj 10938 Fig. 27 Fig.28 ft{| | ii | o H ii I TFil 'iSH ,. V ' ..'..v I •' - ' ■ \'-r: . '■ ■ .. ;\ ' •. > - - •• ■ ■ . •*. . ; * v ? • •. :• - ' ’ «.* / ‘