KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 12 (4)
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1. Oktobra 1931.
PATENTNI SPIS BR. 8362
Syndicat Gazsouspression, Bruxelles, Belgija.
\
Tlačna sprema za plinove ili tekućine.
Prijava od 26. juna 1930.	Važi od 1. februara 1931.
Kao tlačne spreme za plinove ili tekućine upotrebljavale su se do sada izvučene posude bez šava, tako zvane flaše ili, u koliko se je išlo za spremljenje većih količina, vajkaste posude, koje su kovane odnosno izvaljane iz jednog komada. Takove posude moraju imati razmerno debele stijene, da bi mogle izdržati pogonski tlak od oko 200 Atm., uslijed čega je povečanju preko neke stanovite mjere stavljena uska granica, jer bi uslijed toga debljina stijena morala biti srazmerno velika. Proizvodnja takovih posuda ne samo da je vrlo skupa, nego je njihova mrtva težina također vrlo velika.
Za nekoje svrhe, na pr. da bi se izbjeglo učincima kemičke reakcije na stijene suda, bilo je već predloženo, da se posude od stakla, porcelana ili kojeg drugog materijala iste vrednosti, smjeste jednom proti tlaku otpornom željeznom sudu i da se ispuni prazni prostor među obim posudama nekim indiferentnim plinom ili nekom tekućinom, koji služe toj svrsi, da prenesu tlak na izvanji sud i da djeluju rasteretljivo na unutrašnju posudu. Ali time se neolstrane mane, koje su združene sa upotrebom jednostavnih sudova, nemože se dakle рге-stupiti praktično neku stanovitu mjeru.
Svrha pronalaska je sada, da se iskori-šćenjem poznatog principa posuda sa vise stijena, koje su u stanju da izdrže tlak od 200 Atm. i više, mogu gospodarstveno izraditi sudovi, koje mu drage veličine, a da
su ipak razmjerno laki. To se postigne time, da samo nnutrašnja posuda odnosno unutrašnje posude od metala ili sličnog što služe za prijem medija, koji treba da se stavi pod tlak, treba da su nepropustljive za plin odnosno tekučine, doćim se spo-Ijašna posuda, koja preuzima tlak, sastoji iz prikladnog građevnog materijala na pr. iz metila, cementa, cementnog betona ili sličnog te u stanovitom slučaju u sebi u-kotvena ili armisana, dočim su šuplji prostori među sudovima napunjeni jednom gustom tekućom zagušljivom substancom, koja služi kao pronosno sredstvo za tlak. Takovi sudovi mogu se, što se tiče spo-Ijašnjeg, tlak preuzimajućeg plašta, lako izraditi na mjestu upotrebe, čime se dakle prištede transportni troškovi. To je od vt; like važnosti jer se takovi veliki sudovi u-potrebljavaju u prvom redu za spremanje kisika i vodika, koji se mogu jeftino proizvesti pomoću tlačne analize. Izvori električne snage nalaze se redovno u zabitnim predjelima, u koje je prevoz teških čeličnih boca nemoguć.
U nacrtu prikazano je u presjeku nekoliku izvedbenih primjera jedne takve spreme.
Po izvedbenom primjeru po fig. 1 do 4 sastoji se sprema iz dvaju jedan u drugog utaknutih sudova a i b iz prikladnog građevnog materijala, kao na pr. metala, betona ili sličnog, među kojim sudovima je šuplji prostor c napunjen gustom zagušljivom tekućinom, koja je na pr. prinor-
Din. 20.
rnalnoj temperaturi guste konsistence ili je tvrda, napram tome je u toplom stanju tekuća i uslijed toga sposobna, da ispuni sve šuplje prostore. U tu svrhu može na pr. upotrebiti katran ili neka slična substanca. Unutrašnji sud b može biti samo tankih stijena, jer prenaša untrašnji pritisak pomoću zapušljivog materijala c na spcljašnji sud, koji ukotven. Stijene spo-Ijašnjeg suda mogu bitt u stalnim sluča-jevime izrađene iz željeznog betona. Kod četvorouglastog oblika poprečnog presjeka takove spreme za plinove ili tekućine uzmu se u svrhu međusobnog ukotvenja štapovi
d,	e, f, koji ili prema fig. 1 prolaze kroz stijene spoljašnjeg suda te nose na njihovim vajnskim krajevima zašarafne matice g sa primjereno velikim podložnim pločama m ili samo prodiru u stijenu spoljašnjeg suda te su previđeni zehvatnim tijelima sa kojima su uloženi u materijal spoljašnjeg suda, kako to prikazuje fig. 2
U fig. 2 i 4 su „к“ u masu spoljašnjeg suda ugrađeni odnosno uloženi železni štapovi. U ostalom može se način gradnje po fig. 4 upotrebiti također za valjkaste sudove.
Kod izvedbenog primera po fig. 3 ukot-vene su međusobno pročeljne stijene spoljašnjeg suda a također uzdužnim kotvama
e,	dočim je uzdužna stijena, ako je cilindričnog oblika, pojačana bilo pomoću iz-vanjih metalnih prstena, bilo pomoću omota n od žice u toliko, da može pružati otpora radijalnom tlaku.
Uzdužne kotve e mogu se ispustiti i pročeljne stijene međusobno ukotviti time, da pređu kod dugih sudova pročeljne stijene spoljašnjeg suda a u otporna tijela h sa primjereno velikom osnovom i. Veličina osnove mora prirodno odgovarati veličini tlaka na unutrašnju pročeljnu stijenu. Otporna tijela h nađu, pošto se takove spreme ugrade obično u zemlju, svoj protuljak u masi zemlje. Ta se ideja može razviti pri zgodnom obliku brijega u toliko, da mogu otpasti ukotvenja na svim stranama i da se nadoknade pritiskom zemlje, kako to prikazuje fig. 6. Ovde sačinjava dakle brijeg n sam na neki način spoljašnji sud u koji je uložen unutrašnji sud b sa među obim sudovima nekom prikladnom zapuš-Ijivom supstancom c ispunjenja šupljim prostorom.
U stalnim slučajevima biti će zgodno, kako to prikazuje na pr. fig. 5, da smjesti po više sudova b i b2 jedan u drugom u nekom tlak preuzimajućem spoljašnjem sudu a, koji može biti ukotven na koji bilo način. Među te sudove punjenje zapušljive supstance c1 i c1 mogu imati različiti vi-
skozitet, da bi se mogle po mogućnosti prilagoditi stavljenim zahtjevima.
Kako se vidi, prepusti se kod predmeta pronalaska držanje nepropustljivosti suda nekoj žilavoj supstanci, koja nije šupljikava, dočim se prenaša unutrašnji tlak na kotve, koje drže međusobno stijene, odnosno na spoljašnje uporne ležaje, koji se upiru u stijene.
Postoji također mogućnost, da se biranjem prikladne zapušljive supstance, potonja bez upotrebe unutrašnjeg suda, nanese u dovoljnoj debljini na unutarnje stijene tlačnog suda tako da stvara spoljašnja kora zapušljive supstance na neki način u-nutrašnji sud.
Razumijeva se po sebi, da su mogući još i drugi izvedbeni primjeri u granicama ideje pronalaska, bez da bi se time udaljilo od potonjeg.
U svakom stučaju zajamčeni su za takove spreme absolutna nepropustljivost i jeftin način izradnje kraj malo ne neograničene veličine sprema pa i za najveći tlak.
Patentni zahtevi:
1.	Tlačna sprema za plinove ili tekučine sastojeća se iz jedan u drugom smještenih sudova, naznačena time, što samo unutrašnja posuda odnosno posude, koje služe za primanje medija stojećeg pod tlakom, mogu biti izrađene od metala ili sličnog, te nepropustljive za planove odnosno tekućine, doćim se sastoji spoljašnji, tlak preuzimajući sud iz prikladnog građevnog materijala kao na pr. iz metala, cementa, comentnog betona ili sličnog, te je u stalnim slučajevima ukotven u sebi ili je ar-misan, a šuplji prostor, odnosno prostori, među sudovima ispunjeni su nekom gustom tekućom zagušljivom supstancom, koja služi kao sredstvo za prenašanje tlaka.
2.	Sprema po zahtjevu 1, naznačena time, što su pri valjkastom obliku poprečnog presjeka spreme pročeljne stijene u-kotvene pomoću štspnih kotva, a valjkasta oklopna stijena spoljašnjeg suda napram t me pojačana je pomoću prstenastih ob-ložnih kotva ili pomoću omola od žice i time, osigurana proti učinku unutrašnjeg tlaka.
3.	Sprema po zahtevu 1, naznačena time, što su pojedini dijelovi spoljašnjih stijena u zemlju ograđenog suda, kao na pr. pročeljne stijene, poduprte pomoću otpornih tiiela piramidnog oblika sa velikom osnovnom plošlinom, dočim mogu bili postra-ne stijene međusobno ukotvene pomoću kotva.
4.	Sprema po zahtevima 1 i 2 naznačena time, što je ukotvenje spotjašnjeg suda nadoknadjeno pritiskom brijega.
5.	Tlačna sprema za plinove ili tekućine sastojeća se iz najmanje tri jedan u drugom smještenih sudova, naznačena time, da posjeduju među pojedine sudove pu-
njene zapušne substance različiti visko-zitet.
6.	Izvedbeni oblik suda po zahtevima 1 do 5, naznačen time, da sačinjava unutrašnji sud sa zapušnom substancom, koja služi kao sretstvo za prenašanje tlaka, jedan komad i da obrazuje spoljašnja kora zagušljive supstance unutrašnji sud.







i bitmo
. u , . :	■ u	^ ■	■ 'Ч
- •
.





	,			■
				■
				
				
				
	■ •			
				.
				
			'	
.				
				■
				
				.
				■
	’			
				.







.
■
.















Ad patent broj вб62
■ л
^//////////////////уј//У////^уууУУ///УУ/УУУУ//////////////^ '
•VO c
'У7777У7777777777У7У777^у^рГУу^7уу777У^7У7р7т777У7/7^





■ -

Ш '•

'O

'i - H.' i
•" i
4
"I * *
■
■-
' - L

. t ■ '•	' a	. ■ .	.

h
\
4л	v:;-
,Xs; . X> - '

'
i V
I
h"~
r. • •. Г


,	3

’S'3*‘
:■>, \ , '

X
X
-
:
X,
.

tr.r;-
I O

’.''"X'XD;;-£a.
u
« £ w'wr<,R*1
J
X'.


A

' ..'V'” ': '0' ■ - v .X X .	.
■
....?■- -“F ■■

v,
a -
>' ^



4vx

' j8*' ' * ,
■	Г- -• 1
■	■ V'**»».
* •> •>
'/■	'-.-"F	..............
-	'	- -	чч^--г ,j;.,

■■

V
-
4


A
'A t
-
v4
>


Ad patent broj 8362


V \ f ал ••• '	\ \ ^ -v »<; •
■	'> ".•- t '-Л' v - ■?■
X \ X \
X \
H

...






■ . '■ ?; - . ; - ■ ,








4.


-■ I


■ ■

X
■






.
-






• •' v ■ - ..


'

■






■
\

.ri ■ 'Жш'


\
■ ■ --

‘ '

■

..
Л
••