KRALJEVINA SRBA, HRVATA l SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 63 (3) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1. OKTOBRA 1926. PATENTNI SPIS BR. 3894. Čehoslovačka Republika. Automobilska šasija sa kombinovanim pokretom pomoću gamizača i (očkova. Prijava od 24. marta 1925, Važi od 1. septembra 1925. Traženo pravo prvenstva od 17, marta 1924, (Čehoslovačka). Opšta mogućnost upotrebe nekog automobila za tovar i vuču, naizmenično po čvr. stim putevima i po zemljištu (po poljanama njivama, peskovitom zemljištu i po rečnim obalama i t. d.) pretpostavlja upotrebu najboljih srestava za kretanje. Prema sa-danjem stanju tehnike, dolaze kao takva sredstva u obzir, točak za brzo menjanje po čvrstim putevima, gamizači (guseničasli lanci) za savladjivanie čak i vanrednih prepreka na zemljiš’u. Osobine tih mašinskih delova dandanas mogu teško da se sjedine, samo njihova zajednička upotreba na nekom automobilu dozvoljava univer-salnu mogućnost upotrebe po putanji proizvoljne vrste. Od novina na tom polju, koje su dosad poznate razlikuje se ovaj pronalazak u nizu poboljšanja u celoj konstrukciji, u načinu pokreta i u izboru konstrukcionih stredstava. Šasija (sl. 1 i 2) snabdevena je na uzdužnim stranama gamizačkim lancim R (guseničastim lancima), napred upravljačkim točkovima L, koji leže na viljuškastim osovinama, pozadi pokretačkim točkovima T. koji leže na osovinama na pregib, koji se gibnjevima F1 i Fž oslanjaju uz šasiju. Da se pri nadvladanja prepreka na zemljištu pri proizvoljnom kosom položaju u pravcu kretanja ne utiče na oslonac ga-mizačkih lanaca, naročito pri upadnutom prednjem delu ili upadnutom zadnjem delu, namešteni su upravljakči točkovi L i pokretački točkovi T iza prednjih i ispred zadnjih točkova 1 i 2 za gamizačke lance. Pri tom se upravljački pokretački točkovi sa svojim osovinama mogu pomerati u njihovom vertikalnom položaju prema osloncu gamizača u praktično upotrebljenim granicama. Najniža granica položaja točkova strčaće toliko iznad oslonca gamizačkog lanca, da pri vožnji na točkovima po čvrstim puteAima, neravnine putanje ne mogu da dodiruju gamizački lanac (si. 1). Gornja granica položaja točkova leži nešto više od oslonca gamizačkog lanca, tako da obim točka pri vožnji na gamizačkom lancu ne dodje u dodir sa putanjom (si. 3.). Izmedju tih položajnih granica mogući su proizvoljni srednji položaji točkova, n. pr. si. 4 i 6 tako da je pri naizmeničnoj vožnji po čvrstim putevima i po zemljištu sa preprekama, moguć kombinovani pokret točkovima i gamizačima, na taj način da na čvrstom zemljištu vrše menjanje mesta točkovi a na mekanom izvlačenjem točkova vrše kretanje gamizači. Pri tome je od velike važnosti da pri svakom visinskom položaju ti upravljački i pokretni točkovi sa svojim osovinama ostaju u vezi sa gibnjevima F1 i F2, da se pri prelazu točkova preko neravnine i ispada po putanji, ne prenose nikakvi udarci na šasiju. Istu važnost ima r graničeno vešanje upravljačkih i pokretačkih točkova pri svakom visinskom položaju, na pr. si. 3, pošto se savladjivanje prepreka vrši gamiza-ćima, da točkovi vise u vazduhu, zašta je za nastalo rasterećenje gibnjeva pred- Din. 30'— vicljeno ograničenje vešanja, To se postiže najprostije na pr. podupiranjem rasterećenih gibnjeva F1 i F2 na neki čvrsti odbojac 3 i 4 (si. 4 i 6j i onda, kad upravljački točkovi u najvišem visinskom položaju ne dodiruju više putanju (si. 3) Pošto se u tom položaju kretanje vrši samo gamizačima, mogu ipak ispunjene neravnine da utiču na izdignute točkove pa da prouzrokuju udarce. Ali time što su točkovi i u tom položaju u vezi sa gi-bnjevima, točak će prelaziti preko ispup-čenih neravnina a popustljivost gibnjeva izravnaće ovako udarno dejstvo na šasiju. Da se ta osnovna preimućstva mogu da iskoriste pokretačkim točkovima T (si. 4 i 5) smešteni su na klatljivom rukavcu 5 jedna ručica 6, koja je položena tako, da se sa odgovarajućim drugim rukavcem ili vrtilom 7 može da okreće u zadnjem mostu H šasije. Time je moguće da se iz šasije, koja je poduprta gibnjevima motarski pokreće zazubijeni venac 8, u pokretačkom točku T, koji leži koncentrično uz osu klaćenja pokretačkog točka, i da se unutrašnji prostor šasije obrazuje kao trup, koji ne propušta vodu, pošto se rukavac 7 može zaptiveno da sprovede napolje. Pri tom vrši pokretanje konahsijalno vratilo 9 sa zupčanikom, koje je položeno u šupljem rukavcu 7 ručice u zadnjem mostu, pa i ako se rukavac 5 pokretačkog točka klati, dobija se pravilno uzubljenje zubča-nika 10 sa zazubljenim vencem 8 pokretačkog točka. Klatljivi rukavac 5 je uvom 13 u vezi s gibnjem F2 šasije G, G1, i time je besprekorno poduprt na gibnju, a da se time ne smeta motorstko pokretanje. Istovremeno može da se menja visinski položaj pokretnog točka prema putanji ga-mizačkaog lanca, menjanjem tačke zahva-tanja rukavca 5 pokretačkog točka, odn. uva 13, za gibanj F2. Ta promenjiva veza može da se izvede ili pomoću zavrtnja ili kao u ovom slučaju (sl. 1, 2, 3, 4 i 5) pomoću jednog segmenta 11 nameštenvg uz gibanj, koji je snabdeven rupama, koje leže jedna nad drugom, u koje se uvlači zavoranj 12 (sl. 1, 3, 4 i 5) koji je smeš-ten u šupljem rukavcu klatljive osovine 5 pokretačkog točka odn. uva 13. tako da može da se pomera. Osobine upravljačkih točkova sa osovinama i upravljačkim šipkama zahtevaju, da se oni smeste izvan trupa G.G1 šasije, kad ovaj s jedne strane ne srne da propušta vodu i kad s druge strane visinsko udešavanje upravljačkih točkova treba da se postigne tako, da se ne utiče na mogućnost upravljanja Zbog toga je meha-< nizam za upravljanje smešten u jednoj udubini z^ptivenog trupa G1 sa dovoljnim prostorom za vertikalno visinsko udešavanje upravljačkih točkova u položajnim granicama, koje su napred navedena (si. 8) a upravljačka osovina 14 drži se u uzdužnom i poprečnom pravcu u paralelnoj vodjici 15 spoljašnih uzdužnih limova G putanje gamizačkih lanaca i može samo vertikalno da se pomera (si. 6, 7 i 8). Radi opružavanja osovina 14 je, isto kao što je inače uobičajeno, u vezi sa dva gibnja F1 (sl. 1—3, 6—7), koji su pričvršćeni uz šasiju. Za omogućavanje visinskog udešavanja može veza izmedju osovine 14 i gibnjeva F1 da se izvede ili pomoću zavrtnja ili, kao u ovom slučaju (slično kio kod vešsnia pokretačkih točkova), pomoću produženog šipa 16 (si. 1 — 3, 6—8) na gibnju F1, u kome jedan zavoranj 17 (si. 6—8) koji može da se pomera u središnjoj osi, u njegovim rupama, koje leže vertikalno jedan nad drugom, pravi spoj za razne visinske položaje. Pomeranje upravljačke osovine vrši se pomoću upravljačeve spone 18 (si. 7), koja leži poprečno, i koje se pokreće iz unutrašnjosti zaptivenog trupa G1 napolju pomoću osovine 19 upravljačeve poluge, koja ima zaptivač, a koja pomera napolje ležeću upravljačevu polugu 20 sa udarnom šipkom 21, tako, da je pri svakom proizvoljnom visinskom položaju upravljačke osovine moguće pokretanje upravljačkih točkova i prenošenje upravljačke snage može se uvek izvesti pri truou G1, koji ne propušta vodu. Pošto se u opterećenom stanju točkova ne može da omogući udešavanje visine a da se ne potroši jača snaga, za preporuku je, da se oba gamizačka lanca na-vežu na dva drvena klina K (si. 3 nacrtani u kosom položaju), čime vise najpre upravljački točkovi u vazduhu, pa se ctka-čivanje zavornja 17 (si. 6—8) iz šipa 16 gibnjeva F, može izvesti bez potrošnje snage. Kad se gamizačkim lancima dalje vozi po obim drvenim klinovima, onda se kola nagnu spreda, upravljačka osovina pomakne se samostalno ka šipu 16 gibnjeva pa može u željenom visinskom položaju da se izvrši spajanje zavoranja 17 sa njenom drugom rupom u šipu gibnjeva. Pri daljem voženju gamizačkih lanaca po obim drvenim klinovima, dok oni ne leze ispod pokretnih točkova T, moše se izvesti ista manipulacija i za promenu visinskog položaja pokretačkih točkova, pa kad se postigne željeni visinski položaj, mogu gčmizački lanci da prodju preko oba drvena klina, koja se sad nalaze pozadi, i točkovi opet prime puno opterećenje, ako nisu dovedeni u najgornji položaj (si. 3). Preimućstvo kombinovanog pokretača pomoću gamizača i pomoću točkova leži u mogućnosti, pri vožnji po čvrstim pute-vima da se kola mogu da kreću samo na upravljačkom i pokretačkim točkovima većom brzinom pri čemu se pokazala za preporuku upotreba meljača W (si 2 i 5) sa najmanje od prilike četiri stepena brzine za nadvladanje uspona, koji dolaze u obzir kod saobraćajnih puteva, odgovarajući iskustvu učinjenom običnim automobilima. Pri kombinovanom radu, t. j. pri vožnji po čvrstim putevima naizmenično sa zemljištem, poljskim i peščanim putevima, mora se u nevolji kretanje da se vrši samo gamizačima, koje se iz poznatih razloga da izvesti samo pri znatnom smanjivanju brzinu, ili zašta je ipak potrebno više stepena brzine menjača radi predadjivanja svih prepreka na zemljištu, od kojih mora naročito prva brzina da ima vanredno veliki prenos, da bi mogli da se predju usponi čak od 40°. Da se pri tome izadje na kraj jedinim i istim menjačem W, kakav je potreban za pokretanje točkovima, predvidjen je još naročiti razvodnik 22 od zubčanika (si. 4 i 5) u zadnjem mostu 4, pa je time omogućeno zadržavanje jednog zajedničkog menjača H u jednu ruku za pokretanje točkovima sa povišenom brzinom u drugu ruku za pokretanje zamizačkim lancima sa umanjenom brzinom, odgovarajući za sve stepene prenosa. Da se pri pokretanju gamizačkim lancima preimučstveno i privuku i pokretački toč-kovi, ovi se paralelnim spojem 23—24 (si. 5) pokreću motorom tako, da je njihova obimena brzina ravna onoj gamizač-kih lanaca, tako da se oba načina pokretanja medjusobno ne koče. Pokretački toč-kovi se time pri upravljanju prevoznog sredstva gamizačkim lancima, tako, da se jedan gamizački lanac usporava, a drugi ubrzava, pokreču podjednakim diferencijalima brojem okretanja. Radi toga kad se prevozno sredstvo kreće po čvrstom putu sa upravljačkim i pokretačkim točkovima udešeni na srednju visinu (si. 4 i 6) tako da gamizački lanci imaju samo srazmerno malo odstojanje od putanje moguće je, pri ulazu u poprečna polja, da se kretenje vrši zajenički na točkovima i gamizačima, tako, da točkovi upadnu u mekano zemljište čime prilegnu gamizački lanci i tako oboje zajedno pokreću prevozno sredstvo. Pošto u ovom slučaju položaj upravljačkih točkova, prema kakvoći putanje, manje ili više utiče na razliku broja obrtaja desnog i levog gamizać- kog lanca ili desnog ili levog pokretačkog točka, ovi će se automatski udesiti na odredjen prečnik upravljanja odgovarajući razlici brojeva obrtaja. Na taj način na jednu stranu mogućnošću prevodjenja pokretačkih točkova i gamizačkih lanaca na podjednaku obimsku brzinu, a na drugu stranu odgovarajući visinskim položajem upravljačkih i pokretačkih točkova prema putanji gamizačkih lanaca, dala je i ta mogućnost, da se naizmenično vozi po čvrstim putevima i zemljištu (poljski i pes-kovitim putevima) a da se ne mora da preduzme u opšte neko naročito visinsko udešavanje točkova. Upravljanje prevoznog sredstva pri pokretanju gamizačkim lancima, biva na poznati način pomoću upravljačkog mehanizma B, kočenjem jednog od oba diferencijala vratila 25 i 26 (si. 5). Ali zato potreban diferencijal J služi istovremeno i pri isključivoj vožnji na točkovima, za izjednačenje broja okretaja pokretanih zadnjih točkova pri zaokrctanju. Zato se time diferencijal u upravljačkom mehanizmu is-korišćuje zajednički za dve različite cevi. Zbog ograničenog prostora skopčana je sa poteškoćama montaža motora M, menjača W, upravljačkog mehanizma B, i mehanizma H zadnje osovine, već njihovim medjusobnim položajem mesta. Da se mogu ti organi u proizvoljnom medju-sobnom odstojanju i motor ili ostala postrojenja da smeste na sredini prevoznog sredstva i preimućstveno na zadnjem delu, vrši se pokretanje ovih poprečnih diferencijalnih vratila 25 i 26 (si. 4 i 5) u upravljačkom mehanizmu B preimućstveno pomoću dva vratila koja se prostiru desno i levo pozadi prema pokretanju analognog izvedenog prednjačkog vratila od mehanizma zadnje osovine t. j. preimućstveno kupa-stim zupčanicima 27 i zglobnog tulca 28 na kupaste zupčanike 29 prednje transmisije 30, čime se istovremeno vodi računa a naginjanju šasile, da bi se izbegla dodatna naprezanja mehanizmovih delova i njegovih ležišta. Za naročite celji može pokretački motor da se smesti i u prednjem delu šasije, onda se u zadnjem delu iz-medju oba uzdužna vratila u sredini provodnog sredstva mogu da smeste ostala postrojenja, koja zahtevaju slobodan prostor, a oba savitljiva vratila smeštena na obema stranama pružaju mogućnost da se motorovo kretanje prenosi pozadi. Da se sad u mehanizmu zadnje osovine može da proizvede u jednu ruku spajanje pokreta gamizačkog lanca i po kretačkog točka, u drugu ruku zasebno za svaki pojedini slučaj zaustavljanje gamizačkog lanca i samo pokretanje pokre- lačkih točkova, pokretački zupčanik 30 (st. 4 i 5) prednje transmisije, koji se nalazi na obema stranama, i koji je smeš-ten iznad mehanizma H zadnje osovine zahvata na obema stranama u jedan po-merljiv zupčanik 22 jednog umetnutog vratila 31, koji može slobodno da se okreće. Zupčanik 22 može pak da se spoji sa zupčanikom 32, koii pokreće gamizački lanac, čime se istovremeno posredstvom 23-24-33-34 okreće pokretački točak sa po-jednakom obimskom brzinom kao gamizački lanac, ili pri srednjem položaju zupčanik 22 ne kreće ništa, jer se okreće slobodno, pa tako stoje mirno gamizački lanac i pokretački točak, i naposletku pri daljem pomeranju zupčanika 22 po umetnutom vratilu 31 spajanjem sa 33 i posredstvom 34, vratila 9 i zupčanika 10 i 8, pokreću se samo pokretački točkovi sa povišenom obimskom brzinom. Da se može ovo prevozno sredstvo da upotrebi i za prevoz preko rečnih korita, njegov trup G1 obrazovan je kao dole zatvoren sanduk, koji ne propušta vodu, a iz koga izlaze zaptivena vratila za pokretanje gamizačkih lanaca i pokretačkie točkova. Da se to omogući nreimućstveno, menjački mehanizam zadnjeg mosta H. pričvršćen je s jedne strane obodom uz trup s druge strane pljostenom 36 nose ga spoljašnjim uzdužnim limovima putanje G gamizačkih lanaca. Visokim otpor nim momentom tih spoljašnjih uzdužnih limova prenosi se tako teža zadnje šasije na desno i levo smeštene obode 36 a ovi opet na osovine 7 i 6 na pregib pokretačkih točkova, tako da se znatno umanjuju naprezanja na savijanje kod kovčega me-njača zadnjeg mosta H, a time je takodjer moguće, da se zadnji deo truga G1 spajanjem obimskih zidova sa kovčegom mehanizma obrazuje tako, da ne propušta vodu. Skidanjem oboda 36 mogu sa obeju strana osovine na pregib sa pokretačkim točkovima izvuku na prost način iz mehanizma zadnje osovine, pošto je svako pokretačko vratilo 9 u oso/ini 7 na pregib u vezi sa zubčanikom 34 pomoću uvlač-Ijivih klinova. Zbog toga može ovo prevozno sredstvo da se upotrebi pri oduzimanju prednje upravljačke osovine somo kao čisto prevozno sredstvo sa gomiza-čima bez točkova. Pošto se menjač W i upravljački mehanizam B (si. 2) upotrebljavaju zajednički u jednu ruku za pokretanje gamizačima i u drugu ruku za čisto pokretanje točkova sa povišenom brzinom, mogu i na njima postavljene kočnice, kao nožna kočnica 37 za menjač i obe upravljačeve kočnice 38 i 39 zajednički da se upotrebe proizvoljno i za kočenje gami- začkih lanaca, kao i pokretačkih točkova. Ovo ima to veliko preimućstvo, da se za pokretanje točkova ne moraju da nameste još naročite kočnice, tako da vozač ima uvek samo da stavi u dejstvo samo nožnu ili ručnu kočnicu, sasvim podjednako, dali se vozi na gamizačima i na točkovima ili samo na točkovima, pri čemu je sve jedno da li se prema kakvoći puta gamizački lanci illi samo pokretački točkovi nalaze u adheziji sa putanjom. Pri pokretanju prevoznog sredstva na gamizačkim lancima izvodi se menjanje piavca kočenjem desnog ili levog gami-začkog lanca pomoću upravljačkih poluga 40 i 41 sa vozačevog sedišta D. odn. pomoću upravljačkih kočnica 38 i 39. Ali da se te upravljačeve kočnice upotrebe istovremeno za kočenje prevoznog sredstva, što treba da se izvede jednom ručnom polugom 42 za kočnicu, potrebno je, da se obe upravljačeve kočnice 38 i 39 povuku zajednički i podjednakom snagom kočenja, jer bi inače kad se n. pr. oba gamizačka lanca nalaze u adheziji sa putanjom, pri neravnomernom zatezanju kočnice, nastalo izmicanje prevoznog sredstva iz ravnog pravca vožnje i jer se u drugom slučaju, kad se samo pokretački točkovi nalaze u adheziji sa putanjom, ne bi oba točka podjednakom snagom kočenja zadržavali. S toga razloga dejstvuje ručna poluga 42 za kočenje pomoću terazija 43 istvovremeno posredstvom obeju upravljačkih poluga 40 i 41, na obe upravljačeve kočnice 38 i 39, tako da se, posredstvom kočničkih poluga, snaga kočenja prenosi po pola na oba kotura upravljačevih kočnica. Patentni zahtevi: 1. Automobilska šasija sa kombinova-nim pokretom pomoću gamizača (guseni-častog pokreta) i pomoću točkova, naznačena time, što su gibnjevima oslonjeni, prednji upravljački točkovi i zadnji pokretački točkovi smešteni sa strane izvan putanje gamizačkih lanaca u uzdužnom pravcu ipak iza prednjih i ispred zadnjih točkova gamizačkih lanaca, i što ovi upravljački i pokretački točkovi ostaju sa svojim oso-osovinama, u svakom visinskom položaju^ u vezi sa gibnjevima, pri nadvladjivanju prepreka ne utiču na oslonac gamizačkih lanaca ili prelaze takve prepreke na putanji bez udaraca na šasiju. 2) Automobilska šasija sa kombinova-nim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, prema zahtevu 1, naznačena time, što je ispod upravljačkih i pokretačkih točkova, kad oni vise u vazduhu, pri svakom visinskom položaju prema putanji gamizač- kih lanaca ograničena, n. pr. podupiranjem rasterećenih gibnjeva na neki čvrst oslonac pa i onda, kad upravljački i pokretački točkovi pri najvišem visokom položaju, ne dodiruju više putanju. 3. Automobilska šasija sa kombinova-nim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, naznačena time, što pokretački točkovi leže na klatljivom rukavcu neke ručice, koja je sa nekim odgovarajućim drugim rukavcem ili vratilom smeš-tena okretljivo u mehanizmu zadnje osovine. 4. Automobilska šasija sa kombinova-nim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, prema zahtevu 3, naznačena time, što se zazubljen venac pokretačkog točka, koji leži koncentrično uz osu klaćenja rukavca od pokretačkog točka, pokreće jedno konahsijalno vratilo sa zubčanicima, koje je smešteno u šupljem pregibnom rukavcu u mehanizmu zadnje osovine, pa i ako se rukavac pokretačkog točka klati, održava pravilno uzubljavanje zupčanika. 5. Automobilska šasija sa kombinova-nim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, prema zahtevima 3 i 4, naznačena time, što je klatljiv rukavac pokretačkog točka u vezi sa gibnjem, i ova je veza udešena tako, da se može menjati radi menjanja visinskog položaja, pokretačkog točka prema putanji gamizačkog lanca. 6. Automobilska šasija sa kombinova-nim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, prema zahtevu 5, naznačena time, što se menjanje visinskog položaja točkova vrši uvlačenjem zavornja, koji se može po-merati u šupljem rukavcu osovine pokretnog točka, u rupe segmenta uz gibnjeve, koje leže jedna nad drugom. 7. Automobilska šasija sa kombinova-nim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, prema zahtevu 1, naznačena time, što je prednja upravljačka osovina smeš-tena izvan zaptivsnog trupa sanduka, ipak u jednoj udubini istog tako, da se omogućuje menjanje visinskog položaja upravljačkih točkova, pri čemu se upravljačka osovina u uzdužnom i poprečnom pravcu drži pomoću paralelne vodjice u spoljašnjim uzdužnim limovima putanje gamizačkih lanaca, koja dozvoljava samo vertikalno po-meranje. 8. Automobilska šasija sa kombinova-nim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, prema zahtevima 1 i 7, naznačena time, što se menjanje visinskog po-položaja upravljačkih točkova vrši uvlačenjem jednog zavornja u vertikalnu jedna nad drugom ležečim rupama u šipu, koji je pričvršćen uz gibnjeve 9. Automobilska šasija ša kombinova-nim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, prema zahtevu 7, naznačena time, što se prenošenje upravljačke snage na šipke upravljačke osovine vrši iz unutrašnjosti napolje kroz osovinu upravljačeve poluge, koja je snabdevena zaptivačem 10. Automobilska šasija ša kombinova-nim pokretom pomoću gamizača i pomoću očkova, naznačena time, što se visinsko udešavanje pokretačkih i upravljačkih točkova vrši prelaženjem obim gamizačkim lancima preko dva drvena klina, tako da se rasterećenjem točkova spajanje zavornja sa šipovima orjčvršćenim uz gibnjeve prema zahtevima 6 i 8 može da izvrši bez upotrebe jače sile. 11. Automobilska šasija sa kombinova-nim pokrelom pomoću gemizača i pomoću točkova, naznačena time, što se mogu da pokreću ili zajednički gamizački lanci i pokretački točkovi sa podjednakom obims-kom brzinom, ali pošto se zaustave gami-zači, naročitim pomeranjem zupčanka, samo pokretački točkovi većom brzinom, pri pridržavanju istog menjačkog mehanizma sa istim prenosima za oba slučaja. 12. Automobilska šasija sa kombino-vanim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, prema zahtevima 1, 10 i U, naznačena time, što se visinsko udešavanje pokretačkih i upravljačkih točkova vrši tako, da pri vožnji po čvrstim putevima nastaje kretanje i upravljanje samo pomoću točkova, a po zemljištu upadanjem pokretačkih i upravljačkih točkova i prekopčavanjem ustrojstva za zajedničko pokretanje gamizačima i pokretačkim točkovima i prema zahtevu 11, kretanje se vrši na gamizačima i na točkovima i mogu da se upotrebe obe mogućnosti upravljanja a time nije potrebno visinskv udešavanje točkova kod naizme-ničnog zemljišta. 13. Automobilska šasija sa kombinova-nim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, naznačena jednim zajedničkim diferencijalom u upravljačkom mehanizmu, koji pri pokretanju gamizačima omogućava upravljanje prevoznog sredstva, kočenjem jednog od oba diferencijalova vratila, a pri zaokretanju na točkovima vrši poravnanje broja okretaja, pokretanih zadnjih točkova. 14. Automobilska šasija sa kombinova-nim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, naznačena time, što je pokretanje oba poprečna diferencijalova vratila uz menjač, i pokretanje dva vratila prednje transmisije, koji isto tako leže u mehanizmu zadnje osovine sprovedeno ku-pastim zupčanicima na uzdužna vratila. koja su na proizvoljnom medjusobnom odstojanju spojena zglobovnim vratilima pri čemu može slobodan medjuprostor da se iskoristi za smeštanje pokretačkog motora ili drugih postrojenja. 15. Automobilska šasija sa kombinova-nim pokietom pomoću gamizača i pomoću točkova, prema zahtevu 11, naznačena time, što pokretački zubčanik vratila prednje transmisije u mehanizmu zadnje osovine, zahvata u jedan pomerljiv zubčanik jednog umetnutog vratila, čime može da se ukoči ili odkači zajednički pokret gami-začkog lanca i pokretačkog točka ii) zaustavljanje gamizačkog lanca i samo pokretanje točkova. 16, Automobilska šasija sa kombinova-nim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, naznačena time, što je trup obrazovan kao sanduk, koji je dole zatvoren i ne propušta vodu, iz koga su zaptiveno sprovedena napolje vratila za pokreranje gamizač-kih lanaca i osovine pokretnih točkova. 17. Automobilska šasija sa kombinova-nim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, naznačena time, što je menjač mehanizma zadnje osovine s jedne strane pričvršćen obodom uz trup, s druge strane obodom ga nose spoljašnji uzdužni limovi putanje gamizačkih lanaca. 18. Automobilska šasija sa kobinovanim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, naznačena tima, što se i nožna kočnica na menjaču, i obe kočnice za dife-rencialova vratila, odn. kočnice za upravljanje gamizača, mogu upolrebiti proizvoljno svaka zasebno ili sve zajednički i za kočenje gamizačkih lanaca i za kočenje točkova. 19. Automobilska šasija sa kombinova-nim pokretom pomoću gamizača i pomoću točkova, prema zahtevu 18, naznačena time, što ručna kočnica pomoću terazija utiče istovremeno na poluge obeju upravljačkih kočnica na diferenciaiova vratila. AJpđtenf bnaji 389$-. \ e n , "P------------juaj------1 M \ I- \ N ^ Fig. 2 R -s ± 3 3~ __ ----^—1----~. J ^"1 tr-4-H p— 1! 0=4 “^t ^ - *t. ' r / •' ■ ---. | v'"'." ' ‘ -„v .:.- , . . .. š! "1 . i rV V /.,■ ‘ i • < : . 'S' '■ '1./ v;- v: ? ^ . n V • \ 3V \ .-IV t- n