Poštarlna plaćena u gotovu Cena 1.— Din IUSM glasilo saveza sokola KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svakos petka • Godišnja pretplata 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 • Adresa za pošiljke: Poštanski fah 342 • Telefon uredništva 30-866 1 26-105, uprave 30-866 • Račun Poštanske štedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 21 april God. X • 1939 Broj 16. D oči Glavne sodlinje shupitine Saveza Sokolu Kraljevine Jusoslaulle • Pre nego što če prekoračiti prag dvorane, u ko jo j če se, kr oz par dana održati Glavna godišnja skupština Saveza Sokola K- J., trebao bi svaki svestan učesnik te skupštine i svaki savestan Soko da prekorači naj pre prag svoje duše, pa da se, kao pred pričešče, ispita da li dovoljno pripremljen ulazi na to večanje: a to znači da li je sa dovoljno pribranosti, savesnosti i široko-grudnosti ispitao sve zadatke ko ji se postavi ja ju pred Sokolstvo b a š u ovoj g o d i n i, i da li je sred svih tih zadataka uočio tačno baš ono što je u ovom trenutku najvažnije i presudno. Nebrojeno puta se več kazalo da je Sokolstvo opštenarodna ustanova, da ima demokratsku i slobodarsku podlogu i da teži ka slovenskoj solidarnosti, ka napretku i humanosti. Ali baš zato se to nebrojeno puta kazalo, opasno je da se pretvori u auto-Matsko slovo, ako se bar u presudnim trenutcima ne obratimo ла duhovnu suštinu svih tih formula i ako što češče ne ispitamo živ odnos te s rži prema problemima života, dakle i prema stvarnostima današnjice. Koliko li se na primer držala zabluda da je suština demokratizma u čisto mehaničkoj formuli »polovina plus jedan«, dok se nije konačno uvidelo da baš ta formula, ako je bez duha, može da se pretvori i u grob demokratizma. Za Sokolstvo to važi naro čito. Rešiti nešto, ili izraziti neku vol ju večinom glasova, nije još nikako sokolski, ako to što se rešilo nije, po suštini demokratskih načela, savesno i zdravo promišljeno i ako ta volja nema dubljeg cilja, nego li da bude naprosto »volja večine«. Sloboda bez autodiscipline za Sokolstvo pretstavlja anarhiju, pa zato 0 no /' ne prizna je naprednost ko ja se pretvara u profiterstvo. medunarodnu saradnju i pacifizam, ko ji se pretvara u antipatrio tizam, ili nacionalizem ko ji se pretvara u tirani ju neke kot eri je nad nacijom itd. Cilj Sokolstva je, da disciplinira, ne samo poje-!nca, nego preko sebe, kao preko elitne nacionalne organizacije, da disciplinira i ceo narod. Daleko pre današnjih totalitarnih sistema, ko jima je cilj da celokupnost (totalnost) podrede pojedincu, naglasilo je Sokol stvo parolu demokratskog totalitarizma, kojemu je cilj da po-jedinca podredi celokupnosti. To je naše staro geslo: »Ko Sloven, taj Soko!« To naravski ne znači da ceo narod treba da se začlani u sokolsku organizaciju; ali to znači da svi pojedinci i sve skupine koje imaju i malo sklonosti za javan rad i za interes celokupnosti, treba da udu u Sokolstvo i da te svoje sklonosti kroza nje do-vedu do vrednosti! I obrnuto, to znači da Sokolstvo, kao ni jed na druga organizacija, prestavlja narod u malo m, ili još bolje narod u sintezi svega što je najbolje, i što treba da je povezano lancem dobrovoljne discipline, opleme-njene volje, budne spremnosti i bratskog rada: jednog za sve. a svih za jednoga ! Naoružani i ojačani ovim osečanjem treba delegati da pri-stupe ovogodišnjim večanj ima Saveza S. K. J. Oni treba da s u svesni, da u današnjim vremenima njihovo zborovanje pretstavlja neku vrst opštenarodnog parlamenta, čiji glas jeu toliko vredni ji, u koliko su oni izabrani zaista slobodnom voljom najšireg članstva, bez ikakvih smicalica ni odozdo ni odozgo. A to uredenje treba da ih ispuni i svešču o dužnosti i ponosom zbog težine 1 važnosti zadatka. Svojim ovogodišnjim zborovanjem Sokolstvo treba, kao nikada do sada, da progovori u ime naroda i za ceo narod. Reči koje se budu kazale na godišnjoj skupštini i od luke koje se budu primile, treba da imaju dostojanstveni, muževni i gromki zvuk t rubi je, ko ja iz prestonice treba da odjekne do najudaljenijih krajeva jugoslovenske zemlje. A ta reč treba da kaže, da za Sokolstvo nema svetijeg cilja nego li je rad u zadovoljstvu i ravnopravnosti svih Srba, Hrvata i Slo-venaca, za veliku budučnost jugoslovenstva i Jugoslavije; i da nema te žrtve na ko ju ono nije spremno u odbrani p o t p line i ničim neokrnjenje nezavisnosti i s I o-b o d e otadžbine, sv a k o g n j e n o g dela i' sv a-k o g čo v ek a! Sokolstvo treba to da kaže zato, j e r to kaže narod! O naj narod ko ji je več nebrojeno puta dokazao, da radije prima sva Kosova, sve Petrove Gvozde i sve prelaze preko Albanije. znajuči da kr oz Golgotu ipak dolazi vaskrsenje, nego li da klone ' da se preda. Biti dostojanstven i odlučan tumač te narodne volje i raspoloženja, te treba da je suština i vrhovni zadatak svih večanja i svih odluka ovogodišnje glavne skupštine Saveza SKJ. Novi jugoslovenski ratni brod „Beograd" Pogled unapred! Misli o budućim smernicima rada Susoslovenskos Sokolstva (Razgovor našeg urednika sa zamenikom starešine Saveza. br. dr. Vla- dimirom Belajčićem) ■Javljaju iz Nanta u Francuskoj, da Jli 17 aprila napustio tamošnju luku "ovl jugoslovenski kontratorpiljer, ‘Beograd«, koji je sagraden na toni rancuskom brodogradilištu, a koji je Pre Rodinu dana bio puSten u more, i sada je definitivno opremljen. Od-lazak naše nove ratne jedinice ti Ju-doslaviju bio je propračen jednom malom franctiskojuKOslovenskom sve-čanošću. Uoči godišnje skupštine Saveza SKJ, ko ja se održaje 22 i 23 o. m. u Beogradu i na kojoj če se — pored godišnjeg izveštaja o radu u prošloj godini i drugih važnih pitanja — svakako pretresti i pitanje radnog programa, naš urednik obratio se na zame-nika starešine Saveza, br. Dr. Vladimira Belajčića s molbom da za sokolsku javnost izloži svoje poglede na opšte smernice rada i zadatke Sokolstva u današnjim prilikama. Brat Belaj-ćić se ljubazno odazvao torne pozivu, pa je na postavljena mu pitanja za čitaoce »Sokolskog Glasnika«, dao sledeče odgovore : — Brate zameniče starešine, šta bi imao da našoj sokolskoj javnosti rečeš o zadacima Sokolstva i smernicama njegova rada u današnjim prilikama ? — Kao što je poznato, ovogo-dišnja savezna skupština imače, pored ostaloga, da izabere i novu Sa-veznu upravu, i to sa mandatom za tri godine. Trogodišnji mandat predviden je zato što se novoj Upravi postavlja kao glavni zadatak da pripremi, organizuje i sprovede Sve-sokolski slet, koji če se održati u Beogradu 1914 godine, kao završe-tak i kruna Sokolske Petrove Peto-lelnice, u čijem znaku stoji gav sokolski rad več poslednje dve godine. Ta nova Savezna uprava, koja bude izrabrana, jedina je pozvana da u duhu dobivenog mandata formuliše zadatke i utvrdi smernice rada na-šeg Sokolstva za naredne tri godine. — Koje če okolnosti, po Tvojem mišljenju, pri torne biti od naročite važnosti ? — O tome ne mogu da govorim kao časnik Savezne uprave, več jedrno kao član sokolske organizacije. Jugoslovensko Sokolstvo, i u sada-šnjem svome obliku — kao Soko Kraljevine Jugoslavije — , po svome biču i stvarnome položaju jeste organizacija privatne i-nicijative upravljana po demokratskim načelima. Prema tome, Savezna uprava morače da se pri utvrdi-vanju radnog programa inspiriše o-nim pogledima i raspoloženjima koja se budu iskristalisala na saveznoj godišnjoj skupštini, koja pretstavlja vrhovni organ sokolske organizacije. — Od kakvog če uticaja pri to-nie biti poslednji dogadaji u svetu i sadašnje prilike u zemlji? — Dogadaji koji su se od jese-nas pa do nedavna neverovatnom bizinom i na neočekivani način odigrali u Srednjoj Evropi i u našoj ne-posrednoj bližini, i koji su uznemiri-li ceo svet, duboko su uzbudili i ce-lokupnu jugoslovensku javnost, a unutar nje — razume se — i sokolske redove. Tragična sudbina bratskog čehoslovačkog naroda našla je naročite snažnog i bolnog odjeka u osečajima svih jugoslovenskih Sokola, kao i svih Srba, Hrvata i Slove-naca, ne samo zbog duha slovenske solidarnosti, nego i kao ozbiljan me- mento kobnih posledica razdora i razmirica, zbog kojih su pojedini slovenski narodi več toliko puta u isto-rijj postali plenom tuđinskih interesa. O tome je bilo reči i na poslednje dve plenarne sednice Savezne uprave, o tome če biti svakako govora i na godišnjoj skupštini, i prilikom rasprave o izveštaju Savezne uprave, kao i prilikom diskusije o referatu »Sokolstva u današnjim prilikam a«, koji je stavljen na dnevni red radnog dela skupštine kao posebna tačka. Verujem da če skupština potpuno odobriti stav koji je u tom pogledu zauzela Savezna uprava. Jugoslovensko Sokolstvo ima da služi u prvom redu i iznad svega in-teresima svoga naroda, i ima ceo svoj rad da upravlja prema tome cilju. Ipak, ono je po suštini svojoj i slovensko, i zato mora da ostane verno svojoj slovenskoj misli, bez obzira na sve faze i peripetije kroz koje slovenstvo prolazi u pojedinim vremenskim epohama. Ta slovenska nota imanentna je Sokolstvu, i ona če morati svakako doči do izražaja i u budučem sokolskem radu. U ko-likoj meri, to zavisi od prilika. Slovenstvo, kako ga Sokolstvo zamišlja, daleko je od toga da bude stvarnost sadašnjice. Ali ono ostaje njegov daleki, stalni cilj i večiti ideal, ka kome teži. Na tome nikakvi dogadaji ništa promeniti ne mogu. — A prilike u zemlji? — I o tome je bilo govora na sed-nkama plenuma Savezne uprave, pa če izaslanici župa o tome izmeniti misli i na saveznoj skupštini. Duboko sam uveren da če skupština i u tom pravcu sankcionisati stanovište koje je zauzela Savezna uprava. Jugoslovensko Sokolstvo ostače verno jugoslovenskoj misli, vodeči pri tome u dovoljnoj meri računa o stvarnostma života. Bratska ljubav, široko-grudost i trpeljivost, te saznanje o potrebi razborite, postepene evolu* cije našeg nacionalnog života i mir-nog dozrevanja jugoslovenske nacionalne svesti u širokim slojevima naroda, kroz zajednički život u jed-noj državi i kroz povezanost mate-riialnih i duhovnih interesa pojedi-nih delova, i naroda i državne teritorije. Jugoslovenstvo za Sokole nije zbir, več sinteza. Ali ta sinteza ne znači negaciju delova več njihovu harmoniju; ne znači sivu i šturu ni-velaciju, več bogatstvo i šarolikost sadržine; ne znači ničiju smrt, več bujni i snažni-ji život sviju! Taj i takav jugoslovenski duh osetiče se svakako u punoj meri i u budučem sokolskem radu. — Da li iz toga osnovnog stava u odnosu prema dogadajima, spolja i u zemlji, rezultiraju naročiti zada-ф za Sokolstvo? — Svakako! Sokolski rad je mno-gostran i veoma razgranat. Pored te-Icsnog vaspitanja, kao polazne tačke i osnovice, on obuhvata celu duhovnu, moralnu i materijalnu stranu na- rodnog života, na polju prosvetnem, kulturnom, socijalnom i privrednom. Sve to naročite na selu, gde-je prava i najblagodarnija domena sokol' ske delatnosti. Sav taj prostrani rad mora biti pod dominacijom osnovnih činjenica sadašnjice i povezan sa nekoliko temeljnih misli-vodilja a jednu skladnu celinu. Bitni smisao celokupnog sokolskog rada mora biti j a Čanje i razvijanje od-branbene snage našeg naroda. Tom idejom mora da se inspiriše rad na sokolskem telesnem vaspitanju: unošenjem u sistem rada štu više elemenata vojno-odbranbe-nog vaspitanja i što više aktivnosti u streljačkim otsecima. U tom pravcu morače se kretati i sav prosvetni rad u svima njegovim vidovima i sa svima sredstvima koja mu stoje na raspolaganju. P o-dizanje duha, vere i samo-pouzdanja; suzbijanje svih pojava malodušnosti i indiferentizma; razvijanje borbenosti i otpornosti prema vani, a bratske ljubavi, čvr-stine i solidarnosti, u duhu jugoslo-venskom i slovenskem prema unu-tri, — to treba da bude ervena nit koja če se provlačiti kroz sve manifestacije sokolskog prosvetnog rada. U tom pravcu imače u punoj meri da saraduju i svi organi sokolskog narodno-odbranbenog rada, koji je u današnjim prilikama dobio svoju naročite veliku važnost, i koji u tu svr-hu ima več svoj konkretno izrađeni program. S tim radom morače da se udruži i rad svih sokolskih otseka za rad na selu, i kod Saveza i kod župa. Te osnovne misli morače doči do iziažaja i u idejno j koncepciji i u programu Svesokolskog s 1 e-ta u 1941 godini, koji — kao što sam na početku rekao — pretstavlja prvi i glavni zadatak Savezne uprave, kojoj če ovogodišnja sa-vezna skupština poveriti vočstvo našeg Sokolstva za naredne tri godine. Nadajmo se da če toj Saveznoj upravi poči za rukom da u Sokolstvo unese potreban dinami-z a m i elan, bez kojih se izvrše-nju svih navedenih velikih zadataka ne može ni pristupiti. Autoritet i disciplina, vera i požrtvovnost, rad i borbenost neka pri tome budu kameni medaši koji če obeležavati put sokolskog života u ovim značajnim vremenima, koja preživljavamo. Nj. V. Kraljica Marija podarila zastavu žlanicoma Sokola Visoko ceneči i živo prateči rad Sokola, Nj. V. Kraljica Marija darovala je članicama Saveza Sokola K. J. zastavu, kao prelazni dar na utakmicama višeg odeljenja. Ovaj dar i pažnja Nj. V. Kraljice naišao je razumljivo, na veliko oduševlje-nji- i zahvalnost naših Sokolica. Za ovu zastavu izraduje se naročiti Pravilnik, koji če biti u mnogome sličan onome, koji se primenjuje kod utak-mica za Mač Blaženopoč. Kralja A-leksandra. Kao i mač, tako i zastava, neče nikada preči u vlasništvo, nego če se imena pobedničkih odeljenja upisivati na naročite pločice, koje če biti pričvrščene na držak zastave. Kratke vesti iz našes Sokolstva JAČAJMO SE! Povodom fllavne godiSnje skupštine Saveza SKJ Nikad značajnijeg i težeg vremena, u kome se sastaje naša savezna godišnja skupština. Značajno^ po neverovatnim do-gadajima, teškog po filmskoj bi zini tih dogadaja. Da nismo pripadnici viteške sokolske organizacije, možda bi-smo pali u izvesno melanholično raspoložen je. I našlo bi se »pravdanja za to. Proces kul-turnog, političkog i ekonom -skcg razvoja kod svili naroda u svetu danas ie savršeno izme-njen. Pa ni to nebi bilo tako neshvatljivc, a najmanje bi moglo zadavati brige državnicima i njihovim narodima. Ono sto ie u savremnoj situaciji najbedni-je, to je izmena načina neprija-teljstva. Na protivnika se ne na-valjuje odmah cružanom sna-gom, objavom rata i vodenjem bcrbe na otvorenom ili ukopa-nom bojnom polju. Neprijate-lja najpre treba ubiti duševno, a to znači pokolebati veru u mo-gučncst otpora. Preko štampe, preko radia, pomoču zborova i mitinga iznositi samo ono" što uznosi svoj, a nipodaštava tud narod. To tako iz dana 11 dan, i? noči u noč, neprestano, istraj-no, dušmanski izdržfjivo, sve dok protivnik ne počne sumnja-ti u sebe, u svoju vrednost i u vrednost sve svoje okoline. I kad mrcvarenje dostigne kulmi-naciju, da se sve udesi tako, da oni najslabiji po svojoj duhov-noj snazi, brže bolje potrče, da toga istoga napadača zamole za zaštitu i pozovu kao spasioca. Sve to što se u svetu dogada gledamo mi svojim bistrim sokolskim okuni, kome ništa ne iz-miče iz vida. A onaj koji vidi i razume sta vidi, neče lako po-kleknuti. Maniri o kojima je reč, mogu da upale jedanput, dvaput, pa i triput; ali sad bi več i slepi mogli progledati i gluvi pročuti. Baš zato je glavna godišnja skupština 11 ovoni trenutku dobro došla z u naše sokolstvo, a preko njega i za narod! Na zborovanju načelnika, prosvetara, kao i na radnom i svečanom delu skupštine izbijače iz svake sokolske reči: razum, vera i snaga! Zajednički sastanak če nas ovili dana još više okrepiti u jednodušnosti, po onoj davnoj kazanoj, mudroj reči: U dobru se ne ponesi, a u zlu se ne ponizi. Naše lice je vedro, naše glave su uspravljene, jer smo svesni da je nekada bilo i gore, pa nismo malaksali. Nekada nas je bilo manje, pa nismo 'očajavali. I zato, posle niuževnih i svesnih večanja i odluka na skupštini, treba preneti sve naše napore na rad na terenu. Tu treba iz-držati i privesti u delo sve što se na skupštini stvori kao plan daljeg rada. Reči, izgovorene na skupštini, moraju biti oživotvo-rene delom! Posle ove skupštine morače-mo pozvati na zajednički posao široke narodne slojeve, bez obzira da li nam je ko, ili koliko nam je ko siinpatičarr. Sv? se snage moraju skoncentrisati na podizanju narodnog duha, na čuvanju narodnog samopouzda-nja, kao neizmernog i neutro-šivog narodnog kapitala. Slobu-da jedne zemlje nije nešto van njenih gradana, niti ona može biti veča ili manja. Samo cela, zlat na i sjajna, ona se nosi u srcu svakoga pripadnika nje-nog. Ona za duh čovekov znači isto što i materijalna hrana tela. Zato če na ovoj skupštini još jednom biti naročito podvuče-ihi prvo sokolsko geslo. Prvo i jedino za ovaj trenutak: Jačaj-mo se! ^ Stanojevič Talas rodoljublja! Talas rodoljublja, o kome je pi-sao »Sokolski Glasnik« na uvodnom mestu u jednom od prošlih brojeva, zahvača zaista čitavu našu zemlju, sv« staleže, sve krajeve i sve grupe. Mnogobiojna udruženja javila su sc u poslednje vreme ističuči u svojim pioglasima t rezolucijama odučnost d: se brant bez ikakvog premišljanja s'.ako parče jugoslovenskog terito- rija i da se svi Srbi, Hrvati i Slovenci spoje u jednu rodoljubivu fa-langu za zajednički napredak i slo-b- du. Gotovo sva ženska udruženja u Slovenačkoj, izdala su u tome smisli: proglas na svoje članstvo, jedna-ko kao i veliki broj viteških organizacija, Narodna odbrana , ratnič-ka udiuženja itd. I štampa, sva bez r.i/likc, poziva na slogu i na diza-n;e rodoljublja. Talas rodoljublja zahvača čitavu zemlju, sa nepokoleb-Ijivom odlukom da se na svaku o-pasnost, bez ikakvog premišljanja i kombinovanja, odgovori najodluč-nijim držanjem, koje je u skladu sa tradicijama jugoslovenskog junaštva i borbenosti svih Srba, Hrvata i Slo-venaca. U duhu tog raspoloženja o-držan je u ponedeljak sastanak velikog broja delegata nacionalnih udruženja u Beogradu, a na poziv odbora studenata beo-giadskog Univerziteta, kako bi se u čitavoj zemlji sprovela što efikasnija akcija u tom pravcu. Dan docnije održana je, na poziv udruženja *»N a r o d n a S v i j e s t« (koje okuplja nacionalne radnike i stradalnike iz vremena svetskog rata), druga konferencija svih udruženja u Beogradu, u istom cilju. Posve je prirodno, da se Sokolstvo iz dubine duše veseli o-voj aktivnosti naše rodoljubive javnosti, za koju je ono dalo jednu od prvih inicijativa i u kojoj ono uzima najvidnijeg učešča. Sve naše župe i jedini-ce, kao i svi naši pojedinci, treba svuda da su na čelu tog ro-doljubivog zanosa i da saradu-ju najpredanije sa svakim onim. koji je spreman da brani neza-visnost Jugoslavije i integritet njenih granica, bez obzira ko-jem udruženju ili kojoj partiji pripadao. Bezbednost i integritet Jugoslavije Sokolstvu su iznad svega! Seoske /n.e i /ene vežbaju u selu Bolj; niču, kod GraCanice ilupa Tuzla). Pregled istorije Srpskog Sokola u Sarajevu (Nastavak)*) XV Još od vanredne skupštine Srpske sokolske župe bosansko-hercegovačke, održane 10(23) oktobra 1910 god.. Zupu su vezali zaključci od kojih su bili naročito važni: traženje dozvo-le nošenja sokolskog društvenog znaka i vežbanja srednješkolske omladi-ne u Sokolu. I jedno i drugo trebalo ’je, razume se, dobiti od Zemaljske vlade. Tek god. 1912 je vladin poverenik za zemaljski glavni grad Sarajevo izvestio Zupu da je vlada odobrila uporabu sokolskog društvenog znaka. U pogledu sudelovanja siednjoškolske omladine u sokolskim društvima, Vlada je načelno dozvo-lila ovo sudelovanje, ali uz izvesne uslove; kao n.pr.: Sudjelovanje u ovozemskim sokolskim društvima dopust eno je samo učenicima gornja četiri razreda srednjih škola. a dozvolu za to daju odnosni učiteljski zborovi, i to svakomu daku napose, i na izričitu želju njegovih roditelja. Dači ne mogu biti članovi niti gosti ovijeh društava, nego im je jedino dopušteno, da u sokolskoj dvornici *) Vidi »Sokolski Glasnik«, br. 14 i ranije. pod upravom onoga, koga društvo za to odredi, vježbaju. Njima je zabra-njeno da dolaze u koji drugi društveni lokal, osim u gombaonicu. Sokolska društva, koja žele da i ^srednjoškolci kod njih gimnasticiraju iniaju za ove ustrojiti odjelite dačke čete, koje če odjelito vježbati. Društva primaju odgovornosti za to, što se na ovim satovima radi, odnosno propušta. Zato su dužna dakc primjerno nadzirati. Ovaj se nadzor ima protegnuti i na to, da se opči lii-gijenski i moralni ciljevi vježbi doi-sta postizavaju. Stoga se može samo ovakvim društvima dopustiti da osnu-ju dačku gimnastičku četu. koja ima-ju ispitane učitelje gimnastike. Sokolsko odijelo smrju članovi dačke čete nositi samo tada, kada na-stupaju zajedno sa društvom u javnim produkcijama. Inače dačke čete ne snuju u javnosti nastupati zajedno sa sokolima. Naročito im je zabranje-nc urestvovati u sokolskim ophodnja-ma i u priredbama političkoga ili is-tuknulo nacionalnog značaja. Na ovoj dozvoli Zupa se zahvalila dop som od 18(31) oktobra 1912 godine, u kojem je stavila svoje pri-medbe. Zupu je najteže pogodila |ieta tačka Vladine dozvole, u kojoj se Iraži da dačke čete mogu imati samo ona sokolska društva koja ima-ju ispitane učitelje gimnastike. Zato ji tražila od Vlade da se svima o-ii m koji su svršili sokolski tečaj, koje bilo vrste, priznaje sposobnost učitelja gimnastike. Iz izveštaja starešine Zupe o radu u godim 1912 vidi se, dn Vlada to pitanje nije bila još rešila. XVI Za istoriju predratnog srpskog sokolstva u Bosni i Hercegovini veoma j1' značajna proslava »Prosveline desetogodišnjice u Sarajevu, K i 9 septembra (po starom) 1912 godine. Sipska sokolska župa bosansko-lier-cegovačka potpuno je shvatila značaj ove proslave na kojoj su, pored Sokola, trebali da učestvuju i Pobratimi iz Bosne i Hercegovine. Od sa-rajevskog »Srpskog sokola« očekivalo se najviše. Zupa, koja je uvek naila-/>la na puno razumevanje kod Prosvete. za srpske sokolske interese, uputila je svim srpskim sokolskim diušt\ima u Bosni i Hercegovini o-kružnicu. pozivajuči ih da pošalju što veči broj odlično izvežbamh. um-formisamh članova-vežbača. i |>od\la-čeci: Uloga, koju srpski sokolovi treba tom prilikom da odigraju, velika je i značajna. Oni treba da rc-prezentiraju cvijet viteške omladine sipske. oni treba da manifestuju našu sokolsku brojnu snagu, oni treba di pokažu spremu, vještinu i discipli- U nedeliu, 16 aprilu, priredilo je mariborsko Sokolstvo vrlo uspeli pro-letnji izlet sa autobusom u krajeve i sela uzduž državne granice, počevši od št. lija, preko Marije Snežne, Cmureka i Apača, u Gornju Radgomi. gde je bio položen venac na jr rob radgonskih žrtava. Izlet si; je vratio preko Sv. Trojice gde je bio položen venac na spomenik Kralja Uje-(i.i.itelja. Izletu su se pridružila i ne-кч druga nacionalna udruženja a cilj izleta je bio da Sokolstvo dode u Sto srdačniji dodir sa našim stanov-ništvom uzduž granice i da kod njega Siri 'Ckolsku misao i sokolska načela. Sokolsko društvo Rusko Selo izvrtava da je, usled preseljenja u ko-loniju Carnojevičevo, promenilo svoj naziv u Sokolsko društvo čarnoje-vičevo. L’ počast uspomeni preminulo^ brata Milana Ključeca veoma zaslužili,); blagajnika Sokolskog društva Si-sak, priložili su sestra Sofija i brat \ jekoslav Stavič dinara 500. a brat Stepan Vujičič dinara 200, za grad-ti.iu sokolskog doma u Sisku. Time su se najbolje odužili uspomeni brati Ključeca, koji je toliko truda ulo-?i( za graanju tog doma. Sokclsko društvo Krupanj priredilo je 10 o.rn. prvu veoma uspelu akademiju. Ovo mlado društvo poki enulo je rad u svima pravcima sokolske delatnosti. Tako je ovili dana održalo predavanje »O bojnim otro-vimac, uz veliko interesovanje. Pri-rtduiu se i izleti u prirodu. koja je u celoj okclini izvanredna, jer se ne-dideko nalaze istorijski: »Mačkov Kamen«, grad »Soko«. »Radev kamen«, »Kostajnik« i dr., gde su u mmuloni ratu vodene ogorčene birbe. Društvo Krupanj preporučuje i poziva i susedna društva Loznicu. Zvor-nik i Ljuboviji da uzmu učešča u ivini i/.letima, kako bi se uzaiainnim s,-'tancima dopunjavali i upoznavali. * Sokolsko društvo Murter, dile-t;.iitska sekcija odigrala je drugi dan Uskrsa pozorišni komad »Hasau-aglnica« od M. Ogrizoviča. Pretsta-vu je posetilo nekoliko stotina g)e-dalaca. Zapažeii je i veči broj brače i sestara iz društva Tijesno. Na opit: zahtev, davala se repriza sledeče nedelje. Vredno je napomenuti da sn članovi diletantske sekcije sve sami težaci i ribari, koji preko dana ol avljaju svoj teški rad. a uveče dolaze u društvo na prebe. Pa ipak i),raju sa lepim uspehom. novanost našu. U njih če tih dana da gleda cijelo srpsko sokolstvo i cio srpski narod . Zatim se kaže: »Znači nje ove Prosvjetine* proslave za nas sokolove potpuno je jasno: pod okriljem našeg zajedmčkog kulturnog diuštva održavaju srpski sokolovi u Bosni i Hercegovini svoj prvi veči sastanak i slet. Da on bude što do-stojanstveniji, da uzmognemo ostati u što Ijepšoj uspomeni kod svakoga to nas na tome sletu vidi, glavna je briga Zupe, ali i svakog pojedmog diuštva. lo od nas sviju traži srpska čast i obraz sokolski«. Kakav su uspeh doživeli sokoli na ovoj proslavi, vidi se iz ovili reči brata Jove Popoviča u »Spomenici II pokrajinskog sleta sokola Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu«: »Opšta organizacija, nastup i izvodenje vježaba izazvali su divljenje ne samo medu redov ima našega svijeta nego i medu pret stavnic ima državne vlasti koji su zvamčno pnsustvovali svečanosti-ma. Naročito su interesovanje pobu-dih seoski sokoli »Pobratimi« koje su doveh brat Čedo Milič iz Hercegovine i brat Vlado Malič iz Bos. Krajine. Ali taj veliki uspjeh naših Sokola i Pobratima- pobudio je istodobno kod pretstavnika vlasti strah i sumnju, čemu vodi taj rad i organizacija sokola. Od to doba na-š" sokolstvo stoji pod paskom policijskih organa'<. .. U--Sokolskom društvu Valjevo o- držano je 4 aprila o. g. predavanje o bojnim otrovima i odbrani od njih « vazdušnom napadu. Predavanje j^ c držao peš. potpukovnik, br. Lojze J Kumer. Predavač je pred mnogo-lirojnim slušaocima istakao potreba obavešten.osti gradanstva o organi-zcvano.i odlirani od napada iz vazdu-ha, a naročito potrebu upoznavanja gradanstva sa bojnim otrovima. Predavanju je prisustvovala. pored cele kupneg naraštaja i velikog broja tradana. i srednjoškolska omladina Valjeva. Sokolsko društvo u Devdeliji pri' rtdilc je 9 aprila akademiju, koja jl> b.la debro pesečena. Akademiju je etverio prigednim govorom prosve-tar društva, br. Sendič. Sa svojin1 vtžbama su nastupile sve kategorije; naročitu simpatiju su privukle ženske kategorije sa savršeno izvedenim vežbama. Vežbe za ženske kategorije spremala je s. Sendič Mac» u/ pripomoč sestre Duganovič, a za inuške br. načelnik Kosta Aleksič. \:a drugi dan Uskrsa izveden J1-' komad »Zulumčar«, od Sv. Ćoroviča. koga je sa uspehom pripremio br. Ilija Ivanovič uz pomoč ProsvetnoR odbora. Poseta je bila mnogobrOjna. Nn priredbi su zapaženi ugledni gra-d;:ni Đevdelije i okoline. Ovom pret-stavkom osnovana je pozorišna sekcija društva u Devdeliji. $ Sokolsko društvo Stara Pazova. prosvetni odbor, nastavlja sve in-tenzivnijim radom. Tako je, posle o-tvaranja lutkarsfiog pozorišta i ti-redenja knjižnice, osnovalo šahovsko > pingpong sekciju. Prosvetar društva br. I. Karalič je u svome programu za buduči rad 2P(). naveo • potrebu što tešnje saradnje sa sokolskim četama - radi organizovanja kulturne akcije na selima. Sokolsko društvo Ljig održalo je irodišnju skupštinu u prisustvu velikog broja graaana. ^kiipštmu ‘ o-tvorio br. Blagojt,;Nikolič, starešina diuštva. L! okvir u sve živi je aktivnosti, društvo če povestr aktiju, a zajedniči sa zanatlijama, da podigne svoj dom. PRVI ZAMENIK STAREŠINE SAVEZA SKJ, E. GANGL KOD NJ.-V. KRALJICE MARIJE Nj Vel. Kraljica Marija primil* je 15 aprila na Dedinju Prvog i»’ menika starešine Saveza SKJ. E. L* Gangla. Nj. V. Kraljica se toB> prilikom interesovala za rad Sokol" stva u našoj zemlji. Prilikom održavanja ove proslave našli su se na okupu pretstavnici svih srpskih sokolskih organizacija i odr-žali su sedmeu »na kojoj se pretresa-nog srpskog sokolstva«, kako kaže brat Jovo Popovič. U okviru Prosvjetine« proslav« izvršeno je razvijanje zastava sokolskih društava Brčko i Tuzla. Preda-juči zastave bratu vodi »da ih po-vjeri samo onom, koji če ih znati uvijek dostojno nositi«, starešina Zupe brat dr. Besarovič, održao je govor u kojem je, izmedu ostalog re-kao: »Zastava je simvol svake ustanove, a sokolska zastava treba d<* nam pokaže put kako čemo podizati fizičku snagu narodnu, probuditi nje-govu svijest, kako čemo podizati ot-pornu snagu pojedinaca, u njima od' gojiti Čelik karaktere, koji če biti u stanju da odbiju dostojno svaki napadaj na ono što je Srbima najsveti' je: na srpsko ime. Naši srpski sokol' ski redovi još su rijetki, ali pogledamo li u najbližu prošlost, to s pono-som možemo reči da je sokolstvo u' hvatilo duboka korijena u najširU*1 slojevima narodnim, da je uzvišena sokolska misao zatalasala i prodrla do u žilice najširih slojeva, te mirn« duše možemo gledati u sokolsku bu-dučnost. (Nastaviče se) prof. Hajrudin Ćurić Iz Izueštaja Uprave SSKJ, za gcdišnju shupštinu, Z3 aprila 1939 Jug. Sokolstvo u prošioj godim i njegovi zadaci u budućoj godini Uprava Save za S.K.J. objavila /e u štampanoj knjiži godišnji izveštaj o radu u g. 1938, koga če podneti Redovnoj godišnjoj skup-štini, 23 aprila. Iz uvoda i opštih pogleda tog izveštaja vadimo neka najznačajnija mesta, koja su od interesa za čitavu našu javnost. Prošla godina, kao nijedna posle rata, bila je ispunjena važnim j krupnim dogadajima, koji su ima-“ dubokog odjeka i u jugosloven-skom Sokolstvu. Preživeli smo ra-dosne ali i tužne časove. Radosno smo ušli u jubilarnu go-dinu dvadesetgodišnjice narodnog uJedinjenja i stvaranja zajedničke Jugoslovenske države. Pod pritiskom tfcške i ozbiljne medunarodne situacije. proslava Prvog Decembra u svim našim jedinicama, od prestonice do do najzabačenijeg sela, nije bila sa-»o sedanje na dane slave i heroj-stva, zanosa i sloge, borbe i pobege. u kojima je Sokolstvo odigralo casnu ulogu, več je ta proslava dobila jedan mnogo dublji smisao: ona Je pretstavljala divnu manifestaciju Patriotizma jugoslovenskog Sokolstva, manifestaciju velike vere u bu-dučnost našega naroda i države, od-lučne rešenosti da se sloboda naroda brani do poslednjeg daha i da 8e svaka stopa ove države, ako bude bilo potrebno, natopi novom krvi, kao što su je natapali naši pretci kada su je stvarali. T0 osećanje jugoslovenskog Sokolstva prožima i ceo jugoslovenski narod, sve Srbe, Hrvate i Slovence, Jer je Sokolstvo samo deo svoga naroda. To osečanje deli i seljak i Kradanin, i radnik i intelektualac. A to opšte osečanje najjednostavnije Je izrazila beogradska univerzitetna omladina, koja je u ogromnom broju -zajedno sa Sokolstvom pro slavljala Prvi decembar. Mirno i spokojno ulazimo u treću deceniju mota naše nove države, verujući da 'e Mubav, dobra volja, sloga i uza-jamno poverenje stvoriti još bolje uslove za svestrani razvitak celo-kupnog jugoslovenskog naroda i još •epsu budućnost jugoslovenske države. Prikazu ju se zalim uspesi jugoslovenskog Sokolstva na X. svesokolstvom sletu u Pragu, za čije spremanje se u prošioj godini najviše radilo. Preko 6.000 jugoslovenskih Sokola učestvova-lo je na tom sletu, a naši vežbači pokazali su spremu koja je za-divila sve. Zatim se prelazi na dogadaje koji su se odigrali u Čehoslovačkoj i koji su izazvali duboko uzbudenje u čitavom ju-goslovenskom Sokolstvu. »Svi mi koji smo vezani za bratski slovenski narod trajnim vezama krvi i srca, osetili smo i osečamo po intuiciji, po glasu naše savesti i naše duše, da nije u pitanju sud-bina samo jedne slovenske države, nego posredno i sudbina celog Slovenstva«. Prikazane su zatim veze sa ČOS i akcija za pomoč čehoslovačkim izbeglica-ma. Izveštaj prelazi zatim na težake i bolan gubitak što ga je jugoslovensko Sokolstvo pretrpelo smrču brata Dure Paunkoviča, čijoj uspomeni su posvečene vrlo tople reči. Zatim se kaže: Nažalost, opšte se prilike u nekim kiajevima naše države nisu znatno Popravile. Ovo važi naročito za našo zapadne i jugo-zapadne krajeve. Ll izvesnom pogledu, u nekim župa-P» čak su se i pogoršale. Savezna uprava preduzimala je sve što je bilo u njenoj mogučnosti da utice na Poboljšanje ovih teških prilika, pod cijim je pritiskom izvestan broj naših jedinica, naročito čete, morao čak i svoj rad da obustavi. Teškoče u sokolskom radu, po-red opštih prilika proizlazile su u slavnom usled nedovoljnog broja sokolskih funkcionera, naročito na Selu, i usled nedovoljnog broja so-kolana i sokolskih vežbališta. Go- tovih sokolskih domova imamo sve-ga 267 a u gradnji se nalaze 99. .зкого 90% naših jedinica nema svoje domove! Podizanje domova pretstavlja problem prvorazredne vrednosti, pa je Savezna uprava uspela da ove godine dobije zajam od 10,000.000 dinara kod Državne hipotekarne banke, koji je namenjen sanaciji sokolskih domova. Prelazeči konačno na pitanje rada u sadašnjosti i u budučno-stl, te na čitav niz neobično važnih problema, koje je Sokolstvo, u interesu- Kralja i otadžbine du-žno da savlada, uvod u izveštaj se zaključuje ovom pregnantnom slikom: Prilike u Sokolstvu i van njega u današnje vreme namedu svima koji nose odgovornosti za niegov napre-dak tešku dužnost da brižljivo, temeljno i svestrano ispitaju i ocene sve one okolnosti od kojih zavisi da naše Sokolstvo može, sada i u bu-dudnosti, u punoj mer da razvija u^pešan rad u duhu osnovnih sokolskih načela i radi ostvarenja sokolskih ciljeva. Po svojoj suštini, Sokostvo mora prostrano da obuhvati ceo naš narod, da bude prisutno svuda gde žive pripadnici našega naroda, od prestonice do najmanjega naselja; mora da unosi svoja načela u sve narodne redove i da proširi svoj uti-caj naročito u sokolski najugroženi-je i nacionalno najzabačenije krajeve. Zato moramo nastojati da po-.ed društava i četa, ustanovimo i ma-nja sokolska tela, koja če moči da ispunjavaju postavljene sokolske za-datke i onde gde još nema uslova za postojanje društava i četa. Da bi se postigla potrebna efi-kasnost vodstva naših župa, koje moraju pratiti rad jedinica direktno na terenu, potrebno je neophodno in;anjiti teritoriju župa a broj župa povečati. Ne može se dalje dopustiti da župe pojedine jedinice u toku cele godine ne obidu ni jedanput. Za važnije zajedničke sokolske akcije predvideti grupisanje više župa zajedno. U pogledu sokolskih (inansija, kojem je problemu Savezna uprava poklanjala največu pažnju i mnogo puta apelovala na svoje jedinice da ispunjavaju svoje obaveze prema Savezu i župama, primečuje se ove godine izvesno poboljšanje, koje sa zadovoljstvom ističemo. Izgleda da sc kod naših sokolskih pripadnika lagano razvija svest o torne koliko auhovna i moralna snaga Sokolstva zavisi od njegove finansijske samo-stalnosti. Samo finansijski nezavi-sno Sokolstvo može imati potpunu nezavisnost akcije. Osim toga, fi-nansijska nezavisnost izaziva osečaj sigurnosti, snage i ponosa. To ne zna-či da Sokolstvo treba da se odrekne državne i druge javne materijalne pomoči, jer ono po zadacima koje ispunjava ima pravo na tu pomoč, kao i druge organizacije privatne inicijative koje vrše poslove od opšte koristi. Ipak, sadašnjim finansij- skim stanjem u Sokolstvu ne mo-žemo biti zadovoljni. Dužnost je u-prava svih sokolskih tela da inten-zivnom propagandom u sokolskim redovima razvijaju svest o potrebi finansijske samostalnosti Sokolstva i spremnost kod naših pripadnika za vede materijalne žrtve za sokol-sku stvar. Prilike spolja, kao i psihološko stanje u sokolskim redovima izisku-ju danas naročito da vodstvo Sokolstva bude jedinstveno, čvrsto i efi-kasno. Vočtsvo mora da ima jasno i jedinstveno gledanje na stvari i odlučnu volju da celu organizaciju vodi putem koji smatra pravilnim i korisnim po Sokolstvo. U tome mora da ima apsolutnu podršku sve-ga članstva. Autoritet vodstva koje smo svojom voljom izabrali, počev od Saveza pa do najniže jedinice, moramo brižljivo čuvati radi interesa i ugleda Sokolstva. U vezi sa o-vim, postavlja se pitanje reda i discipline u sokolskim redovima. Bez discipline nema reda, bez reda nema uspešnog rada ni napretka ni u icdnoj društvenoj organizaciji. Za-lo je potrebno plansko i smišljeno i vaspitanje sokolskih pripadnika u o-/om pravcu, što je jedan od bitnih i visokih zadataka Sokolstva. To traže od nas ona načela po kojima se upravlja Sokolstvo, načela slo-bode i demokratije. Tražeči pošto-vanje autoriteta vodstva, red i disci-plinu, ne znači da ograničavamo mo-gudnost kritike. Ali kritika mora da bude objektivna, stvarna i konstruktivna, vršena na odgovarajuci način, u svoje vreme i na pravom mestu. S druge strane, moramo voditi strogog računa da na vodeča mesta u Sokolstvu dolaze takva lica, koja po svom sokolskom vaspi-tanju i ličnoj vrednosti olakšavaju podržavanje autoriteta funkcije i položaja koje zauzimaju. II jugoslovenski svesokolski slet u Beogradu 1941 godine, koji je posvečen punoletstvu Nj. V. Kralja Petra II, treba da bude završni čin Sokolske Petrove Petoletke, kruna one velike zamisli čije ostvarenje pretstavlja moralnu obavezu celo-kupnog jugoslovenskog Sokolstva. Vreme koje nas deli od sleta veoma je kratko, jer su ogromni poslovi koji se imaju svršiti. Nova Uprava Saveza ima pred sobom težak za-datak, koji naročito teškim čine opšte prilike u kojima se danas nala-zimo. No uspeh sleta neča zavisiti samo od rada i sposobnosti savezne uprave, več u istoj tolikoj meri od rada i napora svih sokolskih jedinica i svih sokolskih pripadnika. Slet je naše opšte zajedničko delo. On če uspeti samo tako ako bude rezultanta svih sila jugoslovenskog sokolstva. Samo koncentracijom svih sokolskih snaga, udruženim naporom, savesnim ispunjenjem duž-nosti.ljubavlju i oduševljenjem možemo uspešno izvršiti svoj zadatak i doči do ostvarenja naših ciljeva i ideala. Dirljiv pogreb br. Poslednje počasti bratu Božidaru Abadžiji, čiju tragičnu smrt je »Sokolski Glasnik« javio u prošlom bro-j”, okupile su oko dragog pokojnika sva sokolska srca u zemlji i vidno kulminirale u ispračaju smrtnih osta-tyka mladoga sokolskog borca iz Zagreba u Beograd, kao i u svečanoj sahrani u Beogradu. Telo uzornog sokolskog radenika, Božidara Abadžije, bilo je najpre izleženo u sokolskom domu društva Zagreb I, gde su mu odane ganutlji-ve počasti sa strane sokolskog i na-cionalnog Zagreba. Ispraćaj mrtvog tela iz Zagreba bio je vrlo svečan, u?. učestvovanje velike povorke So- kola, sa pretstavnicima zagrebačke župe i svih zagrebačkih sokolskih društava na čelu. Za odrom je išla neutešna supruga, naša sestra Jelena Abadžija, a iza nje najstariji članovi zagrebačkog Sokolstva, medu kojima Dr. Gavrančič, Dr. Verk, Dragutin Šulce itd. 1 veliki broj ostalog gra-danstva uzeo je učešča u povorci. U ime. Saveza i zagrebačke župe opro-stio se od pokojnika starešina župe. Di. Oton Gavrančič, a u ime struč-nog vodstva i prednjaka, brat Dr. Stanko Tončič. • Mrtvo telo brata Abadžije prene-to je u Beograd i smešteno u domu sokolskog društva Beograd V, na Se-n.iaku, koji je bio sav u crno zavi-jen. Velik broj beogradskih sokola i o^lalog gradanstva neprestano je do-lazio u sokolanu da iskaže poslednju počast mladom borcu, koji je dao život u vršenju sokolske dužnosti. Stražu oko odra čuvali su neprestano članovi Sokola i njegovi drugovi. radnici iz Električne centrale. U nedelju, 16 o. m., prireden je bi atu Abadžiji veličanstven pogreb, na kome je uzelo učešča gotovo či-tavo beogradsko sokolstvo i velik broj ostalog gradanstva, te njegovih drugova, radnika. Prota Velimir Ta-šif održao je opelo pokojniku i pri tem se toplim rečima setio uzornog života mladog Sokola Abadžije i nje-geve dragocene žrtve za ideale jugo-slovenstva, slobode i napretka, pod-vukavši da »sve ono što se nalazi u pravilima Sokola, nalazi se i na stranicama Hristova jevandelja«; pa da zato Sokolstvo i odgaja ovakve borce, spremne na svaku žrtvu, kao što je br. Abadžija. Još pre nego što je žalobna povorka krenula iz Doma, oprostio se od brata Abadžije njegov društveni načelnik, brat Mile Dančuo, koji je podvukao straš-nu činjenicu da baš danas, kada su Sokolstvu i Jugoslaviji potrebni naj-bolji sinovi, i kada se čitav narod poziva na okup, odlazi onaj koji je bio jedan od najboljih. Brat Dančuo je govorio zatim o retkoj aktivnosti bi ata Abadžije koji je svojim članstvom u društvu Beograd V doprineo mnogo, da to društvo dode u red najboljih društava u Jugoslaviji. Pred domom se oprostio od pokojnika i činovnik Direkcije tramvaja i osvet-ljenja Milan Simič, u ime pokojnikovih drugova u radu, ističuči njegove vrline kao druga i kao savesnog radnika. 2alobna povorka krenula je zatim ulicama prestonice, pračena su-zama i uzdasima velikog špalira gradanstva. U povorci je učestvovala sokolska konjiča, muzika Sokolskog društva Beograd VIII, pet članskih i jedna naraštajska zastava, izaslanici Scveza SKJ i Ruskog Sokola, odelje-nja naraštaja i dece; a za odrom, iza Božidara Abadžije pokojnikove supruge i rodbine, išla je uprava župe Beograd, zatim uprava društva Beograd V, ogroman broj članstva i radnika itd. Medu prisut-nima zapažen je i Prvi zamenik starešine Saveza SKJ, brat Gangl. Pred crkvom na groblju oprostio se sa pokojnikom brat Ivan Kovač, u ime Saveza SKJ, koji je, kao voda takmičenja u Zagrebu, naročito podvukao izvanrednu vežbačku spremu pekojnikoga Abadžije i nade što ih je naša telovežba polagala u nje. U ime Sokolske župe Beograd uzeo je rtč brat Adolf Štefan, koji je ista-kao da če Sokoli Beogradske župe u bratu Abadžiji gledati uvek svetao primer sokolskog požrtvovanja i da če za sva vremena sačuvati najtop-hju uspomenu na njega. Nad otvorenim grobom uzeo je reč, ispred radništva, g. Milorad De-spotovič, ističuči radničku svest i diugarstvo brata Abadžije. Konačno je, ispred Starešinstva Sokolskog društva Beograd V, uputio bratu A-badžiji nad otvorenim grobom poslednji pozdrav starešina društva, brat M. Reljič. Kao starešina društva kcijemu je brat Abadžija posvetio svoje najlepše snage, brat Reljič je ocrtao plemeniti lik mladog sokolskog borca, koji nije imao drugih ideala nego što je pošten rad za svo-ju porodicu i za svoj narod, a koje. mu je vrhovna želja bila, da čuva amanet Kralja Mučenika u radu za nezavisnost i veličinu otadžbine. Nakon govora brata Reljiča obav-ljena je sahrana brata Abadžije uz dirljivo ječanje svih prisutnih, koji su sa bolom u srcu gledali kako ne-staje jednog mladog i poletnog života, koji je toliko potreban bio Sokolstvu i narodu u današnjim vreme-nima. * Inicijativom starešinstva sokolskog društva Beograd V osnovan je specijalni fond pod imenom »Fond Božidara Abadžije«. Iz tog fonda pomagače se u prvom redu njegova majka, koju je on svojom zaradom izdržavao. Osim toga svake godine, na dan njegove smrti, oblačiče se izvestan broj siromašne sokolske dece. Očekuje se da če sokoli i sokolski prijatelji priložiti svoje priloge u ovaj fond. Prednjački tečaj Sokolske župe Petrovgrad Naša župa održala je, od 20 marta do 1 aprila, opšti župski prednjački tečaj za članove, koji je polazilo 31 brače iz 18 jedinica. Tečaj je održan u Velikoj Kikindi, u prostorijama ta-mošnjeg društva. Voda tečaja bio je prednjak župe, brat Stevan Bukač iz Petrovgrada, a ostali predavači: Dr. Jovan Sremac, Dr. Aleksandar Petrovič, potpuk. Jakov Ivanovič, Mladen Dukin, Blagoje Slranjič, Mita Trifunac i Dorde Ba-sarič, iz vel. Kikinde. Tečaj je otvorio brat Dr. Petar Bojanič, zam. starešine župe, a na za-vršetku zastupao ga je brat -Milivoj Cirilov, član uprave župe. U toku tečaja izvršio je pregled rada načelnik župe, brat Alojz Pogačnik. Na tečaju je proučeno celokupno gradivo propisano po novoj osnovi od bratskog Načelništva Saveza, a pored toga održana su predavanja o odbrani od napadaja iz vazduha i 0 otrovnim gasovima, a prikazano je 1 nekoliko sokolskih i drugih filmova. Polaznici tečaja su za celo vreme pokazali osobiti interes. Prednjački tečaj Sokolske župe Petrovgrad, u Vel. Kikindi Соколски слет у Крушевцу О Духовима ове године, 28 и 29 маја, одржаће се у Крушевцу шести жупски слет Соколске жу-пе Крагујевац. На слету he уче-ствовати као гости и соколи Со-колске жупе Ниш. Какав значај ће имати овај слет и зашто се приређујс баш у Крушевцу? — Овога лета, на Ви-довдан, навршиће се 550 година од боја на Косову, после кога је неминовно морало доћи и дошло до постепеног губљења наших др-жавних самосталности и дугог и тешког робовања. У борби за сло-боду земље и народа, у борби за народни понос и достајанство, у борби „за крст часни и слободу златну" — оваЈ пораз нашег на-рода на Косову значио је за се-всрне и западне српске крајеве и-сто оно што је пораз код Черно-мена на Марици био за јужне Hame земље. Иако непосредно по-сле Косова није дошло до про-пасти свих наших ередн>евеков-них држава, иако је та неједнака и крвава борба трајала још више од стотину година, ипак је дога-ђај на Косову значио одлучан тренутак за судбину нашег наро-да. Освајач је на Косову отворио капију и за улазак у централну Европу. Наш народ је пораз на Косову схватио у свој озбиљности и те-жини његовој. Схватио га је као нешто што је неминовно морало доћи, као нешто судбином одре-ђено, оно што се није могло оби-ћи ни избећи. То cBoje схватан>е народ је казивао кроз песме на-родних певача. На то схватаље наводи и чињеница да је кнез Ла-зар, „честито колено”, опет прс-ма народној песми, имао да бира измсђу пораза и победе, између небеског и земаљског царства, па се одлучио за оно прво, јер „Земаљско je за малена царство, „А небеско увек и довека." Али пораз на Косову HHje схва-ћен као народна срамота него као јуначки пад, није схваћен ни као дефинитиван него као нешто про-лазно. Зато je Косово баш са тог нораза постало славно, јер је oiio потстицало и опомињало народ на даље напоре и нова прегнућа. 1 о је био и јуначки пад и нови потстрек. Гај свој „зао удес” на Косову народ је опевао више него иједан догађај из своје историјс, чак вишс него и један успех свој. А — лепо је запажено и р чено — народ никад неће певати своју пропаст, никад неће прослављати свој потпуни пад; народ пева само о оном поразу после кога he си-гурно доКи и одмазда и васкрс. Та вера у васкрс после Косова огледала се и у жилавој и нерав-ној борби за одржаше и послед-н>их наших самосталних држава пуних сто година; та вера у ва-скрс одржала je народ за све вре-ме тешких искушета у мрачном ропству и чинила да се истраје у иатњама; светла народна про-шлост и вера у бољу народну бу-дуКност, исказивана уз гусле кроз народну песму, одржале су и ши-риле народну свест; вера и свест водиле су многобројн; генераци-је нашег народа у свим покрети-ма, током неколико векова, упере-ннм против освајача и угшетача; вера и свест су пуниле горе хај-дуцима ради освете и борбе за слободу; вера и свест су довеле хајдучке вође на Орашац и Гако-во; вера н свест су стварале на-пионалне покрете, tokom XIX и почетком XX века, у свим кра-Ј<вима нашег народа ради борбе за слободу; в ра и свест довеле су до Видовдана 1914; вера и свест су, најзад, триумфовале у народпо л ослобо1>ен>у и уједиње-њу 1918. Косово, „са пораза славно”, ве-ковима it вапило за осветом. Оно је, као савест, опомиљало генера-ције на дужности. Народни пе-вач је певао: ,,Ој Косово, наша земљо дивна! „Проста оном и душа и тело, „Ко погибе за те војујући, „А благо му довијека било, ,,ho т'избави турскога зулума!" Оно је потсећало на овај ама-нст све док се 1912 није могло рећи осветницима Косова и осло-бодиоцима јужних крајева „За Косово — Куманово” и док се 1918 није завршило народно ује-диљење, сан и кнеза Лазара и краља Твртка и бана Иваниша. И овога лета, кад he се наврши-ти 550 година од тог страшног и славног догађаја, ми морамо да се сетимо на те светле дане. Ове годнне внше него и једне друге. Соколн пре него ико други. Радн тога Ке се Соколи жупа Скопље и Цетиње, са чијих су територија npe 550 година појуриле чете на Косово, састати о Видовдану ове године „на разбојишту Чесгитога Киеза”, да оживе она епска вре-мена и да се још више надахну одлучношКу и пожртвовањем ко-совских мученика. Соколи Сокол-ске жупе Крагујевац ће нешто раниЈе отпочети овг свечаности Они нмају на сво.м подручју Кру-нквац, престоницу кнеза Лазара, у коме је донесена судбоносна од-лука да се брани част и достојан-ство народне државе и народна слобода онако одлучно како је Обилић рекао: „Боље нам je мушки изгинути, ,,Него женски изгубити царство!" Соколи Соколске жупе Крагује- вац, уз пријатељско и братско учешће Соколске жупе Ниш, на- 1)иће се крајем маја ове године у Крушевцу, из чијег је града из-лазила и поред Лазарице прола-зила војска која h?, само нсколи-ко дара доцније, славно пасги на Косову. Сакупиће се Соколи из оних места и крајева из којих се, пре 550 година, сакупљала војска Лазарева: „Да покупим све што ja имадем: „Крушевачку жупу и Расину, „Шумадију и Мораву целу, „Сву Нишаву и Тимочку Жупу, „Добочицу, Врање и Прешево, ,,Рраничево и кршно Кучево, „Златни Тимои и Крајину доњу." Сакупиће се у Крушевцу Соко-ли Шумадије и Мораве, да се још више надахну одлучношћу и по-жртвовањем ових јунака и евоци-рањем прошлости проживе оне епске дане када је излазила из града Кнежева „војска на алаје” и, свесна да се неће никад повра-тити, са одушевљењем и поно-сом одлазила на Косово; да осете oceiiama сестрг која од девет бра-га није могла задржати ниједног у Крушевцу, „једног брата сестри зд заклетве”; и бо\ мајке за „сво-јијех д .вет милих сина, и десе-гим Стар-Југом Богданом"; и оча-!ан>е Косовке девојке ,,од бијела града Брвеника” због одласка ју-ачкога заручника. .. Сакупзће се Соколи да се на примерима од-лучности и пожртвовања у про-шлости науче истрајности, искре-ности и пожртвовашу у садашшо-сти и будукности. То је смисао и у томе је зна-чај соколскога слета у Крушевцу. Поред циљева и задатака зајед-ничких за св ; слетове, — да ожи-ве и појачају веру у соколске и-деале и њихово остварење, да по-кажу соколску снагу и дисципли-ну и да створе одушевљеше, — слет у Крушевцу има, како је на-пред речено, и овај свој посебни циљ и задатак. 25-gotiišnjica od smrti Dr. Dragana Janečeka Sutra, 22 ov. m. navršuje se 25 go-dina otkako je u Zagrebu preminuo brat Dr. Dragan Janeček, I tajnik predratnog Hrvatskog Sokolskog Sa-veza. Rodio se 1880 g. u Zagrebu, tako da su mu bile tekar 34 godine, kada je ispustio svoju plemenitu du-šu. Otac Draganov bio je Dr. Gustav Janeček, koji je svojedobno obnašao čast rektora zagrebačkog univerzite-ta te pretsednika Jugoslovenske akademije znanosti i umetnosti u Zagrebu Kči brata Dragana, gda Mirjana D. Janeček, več nekoliko godina vo- di u Zagrebu poznatu školu za rit-mičku gimnastiku i umetnost, sledeči i u tom pravcu stope svoga oca. Koliko je Draganov otac zavoleo naše krajeve, najbolje dokazuje njegovo veliko oduševljenje za prirodne lepote naše zemlje, napose za Plitvič-ka Jezera, tako da se u prvom redu njemu ima da zahvali za opsežniju akciju koja je povedena za polepša-nje Plitvičkih jezera. Ove osečaje za slovenstvo i za prirodne lepote u naj-večoj meri baštinio od svoga oca pokojni brat Dragan, pa zato več kao dak ulazi u Sokolstvo, najpre kao vežbač, a kasnije saradujuči u raznim odgovornim funkcijama. Njegova čvrsta pojava morala je da pada u oči brači sokolima u zagrebačkom »Hrvatskom Sokolu«, te ga izabraše društvenim barjaktarom. Vazda se time ponosio i časno je nosio svoj sokolski barjak po raznim sletovima i kulturnim svečanostima. U to je vreme svršio pravne nauke i promoviran je za doktora prava. Pokojni se brat Dragan istakao ta-koder kao sokolski pisac, u hrvat-skim, češkim i bugarskim sokolskim časopisima i u raznim prigodnim sokolskim izdan jima. Svi njegovi član-ci odišu jasnočom stila, jedrinom sa-držaja, a u prvom redu beskrajnom ljubavi za otadžbinu i za slovensku braču. Vodeči fukcioneri predratnog Hrvatskog Sokolstva pozivaju ga u upravu Saveza i poveravaju mu teš-ka i časnu zadaču saveznog tajnika. Za osnutak Hrvatskog Sokola u Či-kagu stekao je takoder neprolazne zasluge. Starija se brača sa zahvalnošču i dtbokim pietetom još i danas spo-rninju prerano preminulog brata Dragana, a tnladoj generaciji neka njegov lik bude svetlim uzororn ozbilj-nog i predanog rada za našu sokol-sku ideju! Tečaj za kadrovski rok u Splitu Od 27 do 31 marta održao se je I tečaj župe Split iz gradiva po Pravilniku za polaganje ispita članova S. S.K.J., kandidata za povlasticu skra-čenog kadrovskog roka, kod obavez-nog služenja u vojsci. Tečaju je prisustvovalo 10 brače iz društava : Split, Supetar, Solin, Tro gir, K. Lukšič, Milan a vodio ga je I. zamenik načelnika župe, br. Zvonko Rarišič. Predavači su bili brača: Jovan Nikolič, poručnik b. b.b II. Id. v. h. i., Boško Asanovič, pešadijski pot-poručnik i Z. Barišič. Ispiti su se vodili pred komisijom koju su sači-njavali brača: Barišič, Nikolič, Asanovič, Milivoj Sredojevič i Zisi Todorovič, a položila su sa uspehom sva brača koja su pohadala tečaj. Ovakvi tečajevi i ispiti vršiče se u župi Split 2 puta godišnje. Balkanske države i medunarodni položaj Rumunski list »Timpul« koji se smatra da je vrlo bliz ministru spolj-nih poslova Gafenku, posvečuje ve-hku pažnju nedavnom sastanku izme-du turskog i rumunskog ministra spoljnih poslova u Carigradu i veli da su ti razgovori bili od velikog značaja za kompaktnost balkanskih naroda. Na tom sastanku povela se reč o posledicama promene u Albaniji za ostali Balkan, o stanovištu država Balkanskog sporazuma prema sadašnjoj akciji velikih sila, o engle-skim garancijama prema Rumuniji i Grčkoj, o pitanju prolaza ratnih la-da kroz Bosfor i Dardanele, kao i o pitanju eventualnih revizionističkih zahteva, koji bi mogli da dodu sa strane Madarske ili Bugarske. Sastanku u Carigradu posvetila je na-ročitu pažnju i ostala svetska štam-pa, koja naročito podvlači činjenicu, Ja je Turska potpuno solidarna sa V um unijo m te da se radi na što jačoj compaktnosti balkanskih naroda. U lučaju opasnosti za Rumuniju, Turka bi dala Slobodan prolaz kroz ''ardanele za svaku pomoč upučenu Rumuniji. U vezi sa stanovištem balkanskih Iržava prema sadašnjoj medunarod-rnj situaciji, od naročitog je znača-a pisanje poluzvaničnog bugarskog ista »Dnes«, koji kaže da se bugar-ka spoljna politika oslanja u prvom redu na dva dragocena prijateljstva, ;a bratskom Jugoslavijom i sa Turkom. List podvlači da je razvoj bu-tarske spoljne politike nerazdruživo vezan sa stanovištem i držanjem nje-tog zapadnog suseda, Jugoslavije. Londonski »Times« se bavi takoder držanjem balkanskih država, pa kaže izmedu ostalog: »Samopomoč je baza svake ko-ektivne sigurnosti i saradnje. To što vredi za Veliku Britaniju vredi i za Balkan. Postoji mogučnost da balkanske zemlje, na osnovu danih garancija o punoj pomoči zapadnih ve-levlasti (uključivši tu i gospodarsku pomoč) stvore blok čija če snaga biti dovoljna da ih osigura od svake e-ventualnosti. Nema sumnje.da je neposredni zadatak diplomatije da nastavi i dokrajči napore koji su izvršeni u tom pravcu. Ujedinjeni balkanski narodi mogu da očuvaju svoju egzistenciju i da razviju svoje snage. Podeljeni, oni postaju lagani plen za napadala. Izbor je jasan za svakoga od njih i teško je pretpostaviti da se ne bi mogao nači praktičan put za u-zajamne koncesije, koje bi dovele do jedinstva i mira. Zajednička opasnost pretpostavlja i zajednički rad.« Nemačka štampa reagira na en-glesko pisanje i ima posve drugači-je gledište. Tako n. pr. »Volkischer Beobachter« piše da se Engleske nista ne tiče Grčka i da još manje ima veze sa Rumunijom. »Ono što je britanska politika učinila sa Poljskom i što bi htela da učini sa Grčkom i Rumunijom, upravo je evropski zločin.« VERA I TOTALITARNOST Katolička omladinska revija »Luč«, koja izlazi u Zagrebu, donosi članak Maksa Peloze pod naslovom »Za totalitarni katolicizam«, u kome medu ostalim kaže: »Hočemo ukratko, da »Domagoj« i čitava Katolička Akcija bude dostojan instrumenat za a-firmiranje papinske ideje u Hrvat-skoj. Jer, Crkva ima uistinu pravo i dužnost, da zahtijeva totalitet svoje vlasti nad pojedincetu; čitav čovjek, potpuno, pripada Crkvi, jer on potpuno pripada Bogu«. Ovo nije, naravski, ni prvi ni poslednji pokušaj, da se u ime Boga nametne ljudima gospodstvo jednog stnleža, pa če baš zato i završiti kao i svi dosadašnji, — sve večom verom lovečanstva u slobodu i u večnog Boga pravde i slobode! Študentsko društvo gradiščanskih Hrvata u Beču »Kolo« raspušteno je-Raspuštanje je motivisano time, Št° je društvo bilo začlanjeno u Katolič-koj akciji. Naši klerikalni listovi ne pišu, medutim, o torne ni reči. Стога до вађења у Крушевцу — 28 маја! Милоје А. Павловић Četvrti broj revije „Soko“ Pre par dana izašao je četvrti broj revije »Soko», organa Saveza^ Sokola Kraljevine Jugoslavije, za sokolsku prosvetu, telovežbu i naraštaj, koji obasiže 56 strana i mnogo slika u tekstu. Broj ima ovaj nadasve bogat i zanimljiv sadržaj: Reč Uredništva; — Ustanak jttgoslovenskog Sokolstva, u Americi, g. 1917, (Milan Marjanovič); — Moja srečanja z brati Junaki (E. L. Gangl); — Harmoničan odgoj (Josip Boko); — Vidovdanski utrinek, pesrna (Anton Debeljak)'; — Za bolju or-ganizaciju našeg narodnog prosvečivanja (Vladimir Deduš); — Sve za obraz i slobodu. Pozorišni komad u 6 slika (svršetak), (Dr. Nikola Škerovič); — Udar na jedinstvo Srba i Hrvata pre JO godina; — Slovačka kultura kroz 20 godina; — JugosJoven-slvo kao spas u opasnosti. TELESNO VASPITANJE O sistemu vaj, pri katerih je treba več telovadcev (Dr. V. Murnik); — Zrnašca, ili što ne treba (M. Vojinovič); — Misli o Članskim prostim vežbama za 1939 godinu (H. Miloševič); — Vežbovni čas za članove (1. P. Sedlaček); — Tenis (S. Sekova-novič); — Grada za vežbanje na spravama za članove; — Primeri -vežbi na spravama za žene (O. Skovran); — Proste vežbe za vežbovne časove žena, (J. Trdina); — Uvežbavanje članova za viši razdeo (R. Ban); — Uputstva za utakmice žena (O. Skovran); — Opšte utakmice članica i ženskog naraštaja Saveza SKJ, 1939 g.; — Nove knjige. SOKOLSKA PROSVETA Posle godišnjih skupština (D. B.); — Sokolice u Petrovoj Petoletci (M. Gruborova); — Posle dve godine (J. U.); — Petrova Petoletka u četi Elez (J. U.); — Razni zvučni efekti; — L utkarskp pozorište Sokolskog društva Sarajevo—Matica; — Stednja u današnjem vremenu (R. A.); — Kartanje i nelegalna prodaja alkoholnih pica po selima; — In memoariam Stoji Ilič (I. A. Tabakovič); — Proletnji ciklus sokolskih radio predavanja; — Rad 2. P. O. župe Kragujevac; — Pedeset godina Obce Sokolske; — Nove knjige; — Zvanična saopštenja. SOKOLSKI NARAŠTAJ Naš ideal (I. Majcan); — Tako govoraše Preradovič (F. Pa-vešič); -- O slovenskoj duši (F. Pavešič); — Zrinjski i Frankopan (J. Matežič); — Prvi okršaj s morem (S. Svoboda); — Tajna i moč sugestije (I. A. Tabakovič); — Roman o malom šumaru Zvonku (I. Mileta); — Naši pesnici (A. Debeljak, S. Mutibarrič, I. Majcan, R. Sukovič, F. Pavešič, J. Matešič, 1. A. Tabakovič); Radovi našeg naraštaja (Gojko Jakovčev, Zvonko, Budimir M. Jeftič);.— Popunjalke. * Pretplata je samih 45 dinara godišnje; a naručuje se: Administracija »Soko«, Beograd, Pošt. fah 342. — Račun Po-štanske štedionice, br. 57.686. Red glavne godišnje skupštine Saveza SKJ. Ovogodišnja Deveta redovna glavna godišnja skupština Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, održače se dana 22 i 23 aprila 1939, u Beogradu. P*vi deo skupštine, koji če imati rudni karakter, održače se sutra, u subotu, 22 aprila, u prostorijama Sa-v<-za SKJ u 9 sati izjutra. Pored o-stalo g, nalaze se na dnevnom redu iz-vestaji Savezne uprave i Nadzornog odbora, te referati o Sokolstvu u da-nosnjmi prilikama, o sokolskoni sletu godine 1941, o sokolskoj štampi, o finansijskoj politici Sokolstva itd. I-znece se zatirn predlog saveznog bu-dzeta, predlog o doprinosima jedinica Javezu, predloži župa itd. Konačno ce se izvršiti izbor prvog zamenika st°rešine Saveza SKJ i izbor ostalih streljačke sokolske otseke«, po od 25 Dinara, zatim »Vežbe oblikovanja« po 12 Din. Iz slovenskog sveta BUGARSKA I JUGOSLAVIJA Novosadski »Dan« je objavio u poslednje vreme čitav niz dopisa iz Sofije, u kojima se prikazuje život u Bugarskoj i naročito se ističe oda-nost Bugara prijateljstvu sa Jugosla-vijom. Pisac tih članaka obišao je či-tavu Bugarsku i razgovarao sa se-ljacima i sa ostalim staležima i tvrdi, da je svuda naišao na jednodušno ra-spoloženje za što užu saradnju, pa i 7.a potpuno jedinstvo sa Jugoslavijo m. CESI I SLOVACI U AMERICI Dana 18 aprila započeo je u Čika-gu, u Severoameričko.i Uniji veliki kongres svih Čeških i Slovačkih organizacija u Americi. Na kongresu če učestvovati i sve slovačke organizacije, ne samo one koje su pristajale uz čehoslovačko jedinstvo. več i autonomističke, a biti če prisutne i organizacije iseljenika iz Podkarpat-ske Rusije. Kongres se drži pod protektoratom bivšeg prezidenta republike, Beneša, i na njemu treba da se izabre českoslovačko narodno ve-če, koje če voditi akciju Čeha i Slovaka u inozemstvu. Kongres se zavr-šava danas, 21 aprila, a istovremeno se drži i drugi konkres Čeha i Slovaka u Montrealu, za iseljenike ko ji žive u Kanadi. Na njemu če, kao glavni govornik nastupiti Dr. Beneš. * U prošlom broju smo javili da se .ioš ne zna, da li če Češko-moravski Protektorat učestvovati na Njujor-škoj izložbi, ali je medutim odlučeno da. pošto Nemačka ne učestvuje na to.i izložbi, ni češko-moravski protektorat ne može da učestvuje. Medutim če. i pored tog zaključka, češko-slcvacki paviljon na njujorškoj i/iožbi biti otvoren. Izložbeni kome-sai ko.ii je sa strane bivše praške vlade bio odreden za -pretj&avnika češko-slovačke na izložbi u Njujor;-ku, odupro se odluci sadašnjeg Če-ŠKo-moravskog protektorata, pa je, u sporazumu sa čehoslovačkom narod-nom organizacijom u Americi, odlu-čir. da, sa več gotovim českoslovač-lym paviljonom-i sa svimc 'što se u njemu nalazi. učestvuje na izložbi !i N.iu.iorku, u ime českoslovačke republike. Ta odluka se bazira na či-n.icnici, da američka vlada ni je pri-zr.ala protektorat nad Češkotn. te da u Americi još uvek posto.ji diplomatsko predstavništvo ČSR. Direkcija izložbe se sa time saglasila i tako. če čthoslovački paviljon na izložbi biti oivoren; DEM1SIJA G. SIDORA Listovi javljaju. da je ministar u-nutrašnjih dela slovačke vlade, Sidor, pvcdao ostavku i da če njegove po- sh.ve privremeno voditi potpretsed-n.ii’ vlade prof. Tuka. Tom prilikom se upozorava da je Sidor bio uvek luijintimniji saradnik i unapred odre-deni naslednik Andreje Hlinke, te da u širokim slovačkim masama uživa veliki ugled. Poznato je, dalje, da se Sidor nije nikada slagao sa politikom prof. Tuke i Sanje Maha, te da je pre proglašen ja otcepljenja Slovačke od zajedničke Čehoslovačke države, u sporazumu sa Pragom bio osnovao novu slovačku vladu, protiv intenci-i i g.g. Ti^a, Tuke i Maha. Ističe se dalje, -da g. Sidor nije u svom radu nikada uživao poverenje merodavnih kiugcva u Rajhu. CASOVNIČAR i JUVELIR M. MITROVIČ TERAZIJE 22 (do Moskve) ima: švajcarskih ča-sovnika za ruku i džep, zlatnog nakita, kristala, srebra, pehara i plaketa. Brači i sestrama popust Cene vrlo solidne. Stručan rad Tratite cene za izradu kllnaca I znaiaka. Из Соколске жупе Нови Сад Жупа нови Сад спрема XI жупски слет, који he се одржати 4 јуна о. год. у Ст. Вечеју. На овом слету свака јединица жупе дужна је уче-ствовати са најмање 60% савршено спремних вежбача и вежбачица, чланства и нараштаја. У сврху спремања предњања 1 иредњачица прнредиће се ове ro-дине две нараштајске васпитне шко-ле, са таборовањем. . II Васпитно-предњачка школа за мушки нараштај, одржаће се у јулу месецу на Палићу и траје 21 дан. У ову школу примиће се нараштајци који су добри соколи и вежбачи и који су навршили 16 година. У овој школи имаће нараштајци потпуну опскрбу, за коју се плаћа 15 дина-ра дневно (осим путног трошка). Пријаве шаљу се Начелству жупе Нови Сад до 15 маја. I. Васпитно предњачка школа за женски нараштај, одржаће се исто у јулу у Каштел - Сућурцу близу Сплита, које је место веома погодно и познато из наших таборовања. Ова школа трајаће 21 дан, у коју he се примити нараштајке, које су добре вежбачице и које су навршп-ле 16 година. Имаће нараштајке потпуну опскрбу за коју се плаћа 20 динара дневно (осим путног трошка према повластици). Пријаве шаљу се Начелништву жупе до 15 маја. У вези са овом женском нараштај-ском школом у Каштел Сућурцу, приредиће се у јулу жупско лето-ван>е и таборовање за припаднике наше жупе, за које ће се примити до 50 учесника чланства, нараштаја и деце, који ће моћи летовати од 10 —30 дана. Iz slovenskog Sokolstva AKTIVNOST POLJSKOG SOKOLSTVA Poljsko Sokolstvo pokazu.je u po; slednje doba sve veču aktivnost, a njegova rezolucija, koju je »Sokolski Glasnik« pbjavio u proSlom broju, naišia je na najbolji prijem u či-tavoj poljskoj javnosti. Naročita a-gilnost pokazuje župa Velikopoljska, či.ii je centar Poznanj, a či.ii teritorij je nekad pripadao Nemačkoj. Ta župa ima 10 okružja i veliki broj jedi-nica, a izdaje vlgstiti list, pod naslovom »Pobudka«, koji prati živet c. čitavom slovenskom Sokolstvu i čitavem slovenskom svetu. IZ ČOS Češki listovi. pa i sokolski, donose sve manje vesti o aktivnosti Sokolstva u Češkoj. Jedino se iz dana u dan objavljuju vesti da je »sasta-nak župskih voda naraštaja odgo-den«, ili da je »dopunitbena škola za naraštaj odložena«^ da je, ovai ili on a j prednjačiti sastanak »odložen« itd. Čitajuči novine Nedavno /e c/oš/o do sporazuma KnjiževniKa iz .' sogradu, Zagreba i Ljubljane u pitanju osriivanja triju čisto staleških književničkih udruže-nja, koja bi zajednički saradivaia u cilju zaštite autorskih interesa. Ni-kakva, dakle, politika i nikakve hege-monističke intencije. Pa ipak izvesni klerikalni i frankovaiki listovi več nekoliko dana napadaju urednika »H rvatskog dnevnika«, Jakovljeviča, i druge hrvatske književnike što su, makar i u čisto staleškim pitanjima, došli do sporazuma sa književnicima iz Zagreba i Ljubljane, i sa svih strana pljušte izjave i protuizjave, kao da se time izvelo največe »izdajstvo na Ivvatskoj otadžbini« ... Stovačka država, proslavila je jute, 20 aprila, na najsvečaniji način rodendan vode nemačkog naroda, g. Hitlera. Slovački presbiro javlja, da su na svim javnim zgradama bile iz-vešene zastave, i da su slavile sve škole u zemlji i sve vojne jedinice. Hlinkina garda priredila je toga dana velike svečanosti, uz isticanje ne-mačkih i slovačkih zastava, a u proslavi u Berlinu učestvovao je pretsed-nik slovačke vlade Tiso te ministri Durčanski, Mah, itd.. Inače, za slovačku državu klerikalna »Hi v. Straža« tvrdi, da je potpuno ntzavisna i slobodna. * Divan dokaz, koji obara u prah t\ rdnju naših protivnika, da je Sokolsko »bezbožno«, procitali smo nedavno u »Sokolskem Glasniku« (br. /5 od 14-IV), gde je pomenuto, ki.ko je i zagrebačka »Hrvatska Straža«, donela nekrolog jednom uzor-nom Sokolu, koji je nedavno umro, ■i koji se je osnovao če tu, vodio sve kategorije vežbača, nastupao na s leti v ima i javnim vežbama, dan ju i no-č’i radio na sokolskopn polju, dok ni. jг pao na samrtnu postelju. Razumljivo je, da Hrvatska Straža nije htela pomenuti, da je bio Soko, ali je napisala da je bio mzoran katolik, do-bar rodoljub, savjestan u radu, koji /e vršio sve svoje vjerske dužnosti«, pobivši time sve navode svoje okoline, da je Sokolstvo »bezbož-nii ko«. Medutim, moramo još nešto navesti, što če upotpuniti dokaz, da Soki Istvo nije nikada bilo »bezbožno«. JI četi, koju je osnovao pomenuti u S(-rni brat, radio je od osnutka i idejno je vodio, što čini i sada, iako da-luko od nje, jedan katolički svečenik, tamošnji /upnik, koji nije hteo pro-čiiati poslanicu protiv Sokolstva, baš /.;Uo, što su kako sam reče; »moji vjvrmd Sokoli, Soko je crkveni orguljaš, Sokoli i Sokolice sačiniava-ju crkveni pjevački zbor, Soko je župnik, Sokoli su ostali vjernici, na-stavi.ici i školska djeca, pa bi čitatio-vu poslanicu, značilo otjerati ih sve iz crkve...« A kad su u tom mestu bile javne vežbe, Sokolstvo bi došlo i I i s.i muzikom u crkvu, da posle službe božje izvede javni nastup. I zbog toga je morao pomenuti župnik u pogonstvo... Znači dakle, da Sokolstvo čak ni onda neče da postane »bezbožničko«, kad izvesni krugovi sve čir,e da ga m.padajima i teranjem u progonstvo, o ter a ju u bezbožnike... Telesno vaspitanje u stranom svetu Sokolsko društvo Rogoznica, župa šibenik-Zđdar zavetovalo se da če ii toku Petrove Petoletke podiči dom. Rad je započet u oktobru 1938 godine. sa novcem koje je društvo dobilo kao pozajmicu od bratskog Saveza i sakupljanjem priloga od i-mučni.ieg članstva i stanovništva Rogoznice. Gradevina, koja je u pola završena, zajedno sa terenom, pret-stavlja danas vrednost od 148.700 di-nara. Uza sve žrtve gradenje nije moglo da se nastavi, tako da zgrada stoji bez krova i posto.ji opasnost da od nevremena propadite i to, ;to je sa toliko moralnih i materijal-nih žrtava podignuto. Molba za pomoč poslata je Banskoj Upravi i Inatskom Savezu, a bio bi lep primer i zavet u Petrovoj Petoletci ka-da bi se našli iinučniji Sokoli koji bi postali dobrotvori ovome valjanem društvu i pomogli izgradnju doma. OLIMPIJSKE IGRE, G. 1944 Mislilo se da če medunarodni o-limpijski odbor na svojoj sednici u Londonu, u mesecu junu, odrediti mesto olimpijskih igara u godini 1944. Pošto je, medutim, taj izbor vrlo težak, obzirom na kandidaturu Londona. Rima i Detroita, to če ko-načna odluka pasti tek za vreme o-limpijskih igara u Helsinki, godine 1940. STANJE GIMNASTIKE U ITALIJI »Roma Fascista« je doneo nedavno članak Umberta De Franciscis o stanju gimnastike u Italiji, koji je izazvao veliku pažnju u čitavom gim-nastičkom svetu, žbog svoje otvorene i nepovoljne kritike italijanske gimnastike. Članak ističe da danas na čelu gimnastike u svetu stoji Nemačka, sa svojih 12.000 gimnastičkih u-druženja,, dok se naprotiv u Italiji pokazuje nazadak. Uzrok tom nazat-4ui lčži u tome, što nastavnici gimnastike ne znajti svoj predmet omladini da prikažu na zanimljiv način, več im se vežbaonica ukazuje kao mesto do-sade, bez ikakve radosti. Zbog toga omladina radije pristupa ostalim sportovima. koji joj se čine zanim-Ijivijim. I zato bi gimnastiki! u Italiji trebalo osloboditi školničke pedan-terije i svih ispita i posvedočenja, i dati joj više slobode, veselja i poleta. UTAKMICE ŽENA Madžarske i belgijske gimnastičar-ke odlučile su da prirtUe , medusobno takmičenje; samo još nije utvrdeno da li če to biti u Budimpešti ili če biti primljen predlog Belgiskog gim-nestičkog saveza, da se te utakmice održe u okviru Saveznih svečanosti, u mesecu septembru, u Liježu. Takmičenja za gimnastičko prvenstvo žena, koja se ove godine prvi put pri redu ju u Nemačkoj imače svoj završetak 20 aprila u Bremenu. Za ovo konačno takmičenje dolaze u obzir gimnastičarke iz društava u Hamburgu, Hanoveru, Diseldorfu i Nirnbergu švajcarska za svoju odbranu švajearski »Bund« piše o glasovima koji se šire da bi pojedine male države bile u opasnosti od neprijatelj-skog napadaja, a medu njima i Švajcarska. Tom prilikom švajearski list kaže : »Svi oni koji danas zastupaju gle-dište da su sa Strane napadača dopu-štena sva sredstva, treba da znaju da če se i uapadnuti isto tako braniti svi-ma sredstvinta. 1 da če čitav narod preči u totalitarnu odbranu. Svakom Stanovniku treba da se da oružje u ruke, jer ako bude napadnuta, Švaj-Cniska če se sva pretvoriti u jedmi jedinu vojničku kasarnu i u jedan je-dini bojni tabor. Dobro je da se to kaže več unapred, svima i svakome !« Študenti za otadžbinu Zagrebačke »Novosti« javljaju da je .iugoslovenska studentska omladi-ii;'. u Parizu »držala 12 ovpg meseca zajednički zbor. na kojem su uzeli u-češče Hrvati, Srbi i Slovenci. Na zbo-r.i je primljena aklamacijom rezolu-ci.ia, u kojo.i se, obzirom na tešku medunarodnu situaciju i pozivom na sudbinu čejkog i slovačkog naroda, t 1 na sudbinu Albanije, ističe kao neophodno potrebno, da se sto pre prevede pravedno i potpuno rešenje hi v. pitanja, kao i sastav vlade narod. sporazuma za sredenje unutr. piilika zemlje i preduzečem svih potrebnih mera za njezinu obranu. Zanimljivosti iz doma i sveta Drama zagrebačkog Narodnog Ka-zališta priredila je u poslednje vreme vrlo uspela gostovanja u Beogradu, Splitu i Dubrovniku. Doznaje se, me-dutim, da je zagrebačka drama po-zvata na gostovanje i u Nišu i Skoplje, te da če tom prilikom dovati nekoliko nacionalnih komada, a naro-čito dela Gunduliča i Držiča. Niška i skopljanska publika sprema se da sidačno dočeka braću Hrvate. Novosadski »Dan« javlja: U celoj Subotici izazvalo je veliko ogorčenje štc- su nepoznata lica uputila preteče pismo bunjevačkom narodnom prvaku, g. Blašku Rajiču, župniku. Pismo je pisano madarskim jezikom. U pismu se preti smrču g. Rajiču, ako bude radio za nacionalnu stvar kao što je rSdio u istoriskim časovima 1918 godine. Ovih dana su dva nepoznata lica ušla u dvorište stana g. Rajiča ali, kada se g. Rajič pojavio, oni su pobegli. G. Rajič je podneo policiji prijavu Na Sredozemnom Moru se položaj ponovo zaoštrava. Dok nemačka i italijanska štampa dižu kampanju, da Engleska i Francuska spremaju u-dar u Tangeru, sa Strane zapadnih sila se to odlučno poriče; ali se u-pozorava na činjenicu da nemačka flota vrši baš sada manevre u španskim vodama i da če ti manevri trajati od 18 aprila do 18 maja. Sem toga tvrdi se, da su sa Strane generala Franka primetili izvesni pokre-ti prema Gibraltaru, što je navelo Englesku da pojača sigurnosne mere oko Gibraltara i da koncentriše velik broj svoga ratnog brodovlja u Sredozemnom Moru. Sem pripravnosti engleske i francuske ratne mornarice u zapadnom delu Mediterana, nemački listovi javljaju, da se oko 180 engleskih ratnih lada nalazi u istočnom Mediteranu u bližini Grč-ke; a nemačka štampa je isto tako veliki alarm napravila iz činjenice, da je 14 ruskih ratnih lada prošlo kroz Dardanele i ušlo u Sredozemno More. Govori se da su ruske lade več posetile i neke engleske baze u E-giptu »Deutsche Post« objavljuje članak o promenama koje bi trebale da bu-du u izgledu u Istočnoj Evropi, u vezi sa poslednjim dogadajima i sa aktivnošču Nemačke u tom delu sveta. Članak kaže da g. 1933 pretstav-1јч početak nove epohe za sve narode Istočne i Jugoistočne Evrope, koje leže izmedu nemačke i ruske ži-votne sfere, sve od Helsingforsa do Ankare. Zapadne sile su uzalud pokušale da protiv toga nešto urade, pa na torne neče ništa promenuti ni sadašnja engleska nastojanja, da o-živi politiku kolektivne bezbednosti. Članak kaže da »stvaranje češkomo-ravskog protektorata, zaštita Nemačke nad Slovačkom i vračanje Podkar-patske Ukrajine Madžarskoj, pret-stavljaju eru slobode i napretka za sve te narode i znače prvi korak ka federalističkom uredenju Istočne Evrope prema intencijama Nemačke«. Članak govori zatim o problemu U-krajinaca i Belorusa, zatim o hrvat-skom pitanju, o pitanju Bugara i Ru-muniji, o »oživljenju erdeljske državne misli«, o Makedoniji itd., pa veli da sve to pretstavlja put ka federalizaciji istočne Evrope, kakvu je započela Nemačka, intervencijom na području bivše čehoslovačke. KP АЉЕВСКИ ДВОРСКИ ЛИФЕРАНТ МАРИЧИЋ И ЈАНКОВИЋ ВЕОГРДД кн. Михајлова 26 — Телефон број 20647 и 20-172 Генерално заступство : иисаћих машина Undervood, рачунска машина Barrett и Original Odhner — Апарати за умножавање: Geha Regent, Andrews’ Rotary Duplicator, Opalograph Најмодернији енглески систем књига ca слободним листовима за књиговодство и картотеку Kalamazzo. — Водећа фирма за канцеларијске машине. — Налив пера чувених светских марака Eversharp, Wa-terman и Matador. Сопствена фабрика за прераду хартије и модерна штампарија, Београд, Кр?ља Александра ул. бр. 53 телефон 20-759. »Frankfurter Zeitung«, koji je vilo bliz nemačkom ministarstvu spoljnih poslova, piše u broju od nedelje o »statusu quo« u Evropi i kaže: »Činjenica je, da je vrlo potrebno izvršiti još neke revizije i urediti još neka važna nacionalna pitanja i utvr-diti ekonomske pozicije u Evropi, pa zato ne može da bude ni govora o nekom komotnom »status quo«. Pošto su pak Engleska i Francuska od-lučile da se odupru revizijama koje bi išle u prilog autoritativnim državama, to ostaje samo jedna moguč-nc-st: Ako zapadne sile neče lojalno da saraduju kod tih revizija, morače ih oni koji su na njima Interesirani, izvršiti na vlastitu ruku i na bazi svoje suverene snage*. * »Volkischer Beobachter« je obja-vio nedavno uvodni članak, u kome zagovara da se sva crkvena dobra u Nemačkoj razvlaste. Članak kaže da crkva spada medu največe zem-ljoposednike u Nemačkoj i da su sva crkvena imanja bez ikakvih dugova. Привлачан изглед наших ШТОФОВА није једина њихова о-собина; они cy поред тога дуготрајни, мо~ дерни и постојане боје, а према томе знатно јевтинији од иностра-них. Велики избор y фабричкој продавници т Владе Теакаровића и Kml “ НОВИ САД, Tpr Ослобођења 3 Парна пивара, фа-брика слада и квасца Них. Ј. Косовљонин СВИЛЕНЕ ЧАРАПЕ ГОТОВЕ и мш, машие (кравате) ПОЛИЋ ffli Д. Д. У ЈДГОДИНИ препоручује своје чувено пиво Моравац (бело) Косово (црно) и тиштени ква-сац за тесто. Sokolska Monica u Splitu Pišu nam iz Splita: U martu odr- žana je godišnja skupština Sokolske Stedionice u Splitu, pod predseda-njem brata M. Grgiča. Rad u prošloj godini je bio malen za zadrugu i Sokolstvo župe, ali če se vremenom razviti u lep novčani zavod, ako bude razumevanja sa Strane brače i sestara. Več se je pokazala potreba ovakove sokolske ustanove. Na početku godine bilo je upisano 209 zadrugara sa 788 poslovnih u-dela. Kroz godinu upisalo se 56 zadrugara i 136 udela, a brisana su 4 zadrugara i 34 udela, te je stanje na 31 marta: 264 zadrugara i 918 poslovnih udela. Ima još dosta društava i četa u župi koji se nisu upisali kao članovi zadruge. Promet poslovanja bio je 1,115.665:90 Din. Prihoda je bilo najviše od kamata, ukupno 5.213:50 Din. EXPRES BRIJANJE bez sapuna bez vode bez četkice jeste ideal svakog sportaša! 1—3 ZA DAHE MANTLOVI HALJINE I BLUZE najveći izbor u specijalnoj radnji ženske konfekcije ** TOGA ift PINKAS I KOMP. BEOGRAD Knez Mihailova br. 8 (ugao) Bilans na 31 decembra 1938 glasi: Aktiva: Novac u blagajni 2.785 Din. Polog kod Hipotekarne banke 49.657 Din., kod Poštanske štedionice 21& Din. Zajmovi zadrugarima 51.167 Din. Kroz godinu isplačeno je 39 zajmovs u iznosu od 95.950 Din. Kroz godinu likvidirano je 12 zajmova. Največi deo zajmova izdan je za nabavu sokolskih odela i ostalih sokolskih po* tiepština. Ukupno sva aktiva iznosi 108.354 Din. Pročitana su nova zadružna pravila, sestavljena prema novom Zakonu o privrednim zadrugama, te ih je skupština primila. Pošto po Uredbi o opčinskim štedionicama, samo one niogu da imaju u imenu naziv »štedionica«, to je naša zadruga morala promeniti ime: Sokolska štedna i kreditna zadruga, sa ograničenlm jemstvom u Splitu. Kad pravila budu odobrena umnožiče se i poslati svinv jedinicama A.M. ТАМБУРЕ ИГИТАРЕ добиЂете нај-јевтиније и нгјбоље изра-вно из по-знатетворни-це тамбура ИВАН ВАРДИAН СИСАК — 445. Тражите нови ценовник. 2 2 11 UZOR” Tašne, koferi i druga kožnata roba, dobija se najbolje, i naj-povoliniie u svim „UZOR" prodavnicama ]«) mm X ; . 11? P e s Ново сазидани хотел у центру престонице — на Теразијама — 100 со-ба — Најмодернији конфор — Луксузно уређени апартмани — У свим собама текућа топла и хладна вода и телефони — Централно грејање — Купатила — Лефт — Салони — Сала за конференције — Одличаи ресторан — Цене умерене — Послуга беспрекорна. — Директна ауто-буска и трамвајска веза са Сајмиштем и целим Београдом, тако да је хотел приступачан сваком, а нарочито пословном свету. Хотелијер МИЛЕНКО МЕСАРОВИЋ 20-тогодишњи закупац хотела „Лондон“ у Београду. — Телефон 26-373 JOS SAMO 9 DANA kesler i srek NALAZI S E U KNEZ MIHAJILOVOJ 21 PREDE Izdaje Savez Sokola Kr. Jugoslavije (arh. M. Smiljanič, Alekse Nenadoviča 6) — Ureduje redakcioni odbor (Pretsednik Dr. Vlad. Belajčić) — Odgovorni urednik Dr. Tihomir Protić. Beograd, Prestolonaslednikov Trg 34 — Štamparija »Zora«, Kosmajska 24 — Telefon 29-920 — Beograd.