ANNALES 5/ 94 izvirno znanstveno delo UDK 003.349(497.13 Istra) 094"! 561" PRONADEN KONZULOV PROBNI MALI GLAGOLjSKI KATEKIZEM iZ 1561. GODINE Alojz JFMBRIH doc. dr.. Filozofska fakulteta, 61000 Ljubljana, Aškerčeva 2, SLO doc. dr,, Facolta di filosofia, 61000 Ljubljana, Aškerčeva 2, SLO NAČRTA K U današnjoj bibliografiji hrvatskih glagoljskih tiskanih knjiga u Urachutfubingenu ne spominje se nigdje potpunt naslov malog probnog glagoljskog Katekizma iz 1561. koji je priredio Stipan Konzul. Radi se zapravo o Katekizmu kod kojega je suradivao i Pavao Skalič koji je napisao njemački predgovor s čijim sadržajem nije bio zadovoljan Petar Pavao Vergerije a potom ni Ivan Ungnad. Ovdje se objavljuje tekst fragmenta maloga probnog glagoljskog Katekizmai, pronačenog 1991. godine. O katekizmu (koji ovdje podastirem oku čitatelja) u dosadaSnjoj relevantnoj bibliografiji hrvatskih glagoljskih tiskanih knjiga u Urachu/Tubingenu', iz vremena reformacije, nema izričitih podataka. Stoga ču o tom prvom probnom tisku, koji je priredio Stipan Konzul (1521-1579) uz svestranu podršku Primoža T rti bara (1508-1586), nešto više reči na temelju kopija izvornika koji se danas naiazi u privatnom posjedu ti Delftu /Nizozemska/.2 PRVE VIJESTI O PROBNOM MALOM GlACOLJSKOM KATEKIZMU (1561) Primož Trubarje u pismu kralju Maksimilijanu II. (2. 1. 1560), u kojem se branio od optužbi kojima ga se htjelo proglasiti "krivovjercem* - cvinglijancem (usp. lembrih, 1990, 166), spomenuo namjeru o tiskanju najprije Katekizma. Trubar uz ostalo moli Maksimilijana da mu se dodijeli pomoč."/.../da bi se mi poleg Štefana Konzula iz liuzela dodelil še star mož domačin, dobro učen rn izkušen v hrvaškem jeziku in pisavah, bodisi duhovnik ali laik, /.../. In z omenjenim Štefanom Konzulom meniva, da spočetka, dokler ne bo znano, ali bomo s poskusom uspel 1 po vsej HrvaŠki, Dalmaciji in Bosni, ni treba porabiti veliko denarja in da dava zato natisniti v hrvaSčini, ko dobiva črke, najpre samo katekizem ali enega samega evangelista" /Rajhman, 1986, 41-42/. Trubar nije zaboravio kralju javiti o dobrom i uspjelom Konzulovu provodenju: "/.../ Toda omenjenega Štefana prevajanje in hrvaško pisavo so mnogi hrvaški duhovniki in laiki brali in potrdili^, in s pomočjo razumnega Hrvata, z njim in z mano /.../ se to delo s pridom in častjo v Gospodovem imenu lahko začne" /Rajhman, 1986, 43/. 1 U knjiži: Rolf Vomdrun, Südslawische Reformationsdrucke in der Universitätsbibliothek Tübingen (1977, 2) čitaino u vezi s mjestom tiskanja slovenskih i hrvatskih knjiga: "Ade diese Drucke haben in ihrem Impressum die Ortsangabe 'Tübingen'; in keinem ersachetnt als Druck- und Verlagsott 'Urach' {oder Aurach), wo sie •■ bis auf wenige Ausnahmen - im Mönchshof (dem ehemaligen Chorherrenstift, das Herzog Christoph dem Freiherr zu Sonneg, Hans Ungnad, als Wohnung überlassen hatte) hergestellt wurden. 2 Da ovdje o tom izdanju mogu govoriti, zasluga je gospodina injenjera Ivana Dubravčiča, koji mi je iz svoje ¿birke bibliofilskih rijetkosti, iz Delfia, blagohotno poslao kopiju i mikrofilm izvornika koji je on kupio u Münchenu 1991. na dražbi starih rijetkih knjiga za 2750 DEM. Stoga se i ovom prigodom još jed no m srdačno zahvaljujem gospodinu Dubravčicu za kopije prvoga maiog probnog, hrvatskega glagoljskog Katekizma, o čijem ču sadržaju neSto viSe seči u ovom radu. 3 Više o torrse v. Jembrih, 1990, 220-221. 35 ANNALES 5/ 94 Alcijz JEMBRiH: PR0NAÜEN KONZULOV MALI CLACOUSKJ KATEKIZAM IZ 1561 CODINE, 35-46 Qtr> raj! c ft n; Jaixr qpqKXDsres afë&w ^ qpçpOCDai^K qpHip ^ 0»«««f, u -ir Sri «i t >■ «r. #3 IP&Hl KšoO 39K KSJ23 rmûà. iSiDbs vasihahtfoni BqiÜB3. kœuwbîAâion3a>a»-? nfipfcssswi etâ^tj«dlis: ^litifoB' FTÎIOÎüciPrhSeUt.rhps/j/btepiïrftiffijJîPih^-s'airiiifiai'îT'rjnsFîîirt'iiroiftsiosprnufv^jcs g ntowa [3 S^ÄQ farh eansÄ rnito t nü& bit Diità nînmaîfwaûinîSa pliiiFiteMGnnsiiDSH, ^aiKLi.amjifii^Mj /-vtikfc whïbiiitrp 'Sdtews/ ijbifi lEsffa&uA?' [deüe smaiitaiM flütfjp ËI3ÉJP jîJstos 4gjii!ïm . ßfbrfhftjpe! irnsmoinsa narfï^/JJtAps^ [Jfcrhb3i0îrriït'?ir> utaanafo ut rti w amhM (nrîi nmh tu s jflunai' Di> 3/ nfl a / ßufi jiks/asresSO çnieîiftis/-tfcHitas nn&bH-tffi ©a^siwifc/iUaiBliUDji' s«bjn. JPDiS'tfsufcD anA^ pp^rtens sift/à «fe^toi» amshia ifcns -«ûriiMfï nsfaii'.'fiPsi'Aiis e's'amr uhàf ÎÎID ntatorfto)îrtfhp.«* pftem» smaiift&sMHunjh®/àifcssSiHiifciîhs/iiBiÊtisv&Ai/^MSii'rfoetiii b3m,'iviffiirtibsmiîratbi[rbbsm biiiiiibiîip oîfïîiw/ns j&nirthmpd iiiaasiiiï 5/a anxlrrti šb qbsms dç?nrc> ifs[3s nnmftmrs. to©J>IÏIMB]D©O DntrfiPDiÜJSaM /iSHPHiR. ¡flsiMÈ1 KSÎÏIHj 5 na$SAi KabsjiwKM ncïniilripsa / paimp (feasii-ia■ fSàannift&D CSßSSi ncpom acnsiniöDIesHiSÎ: dânnmiEy'&ùiiD ps'fffk? o/iOànmhnfcFS asobap êseiiddii . ta-ftoi. § : ^ew^ÂGoopôXBP^fesBipaipœç^aijfewvffmajn im ihp ityi i ê mu d3 o£ ouh % fcrfi ß-ß Sfi 9ns l tfju /3 ? 5 jufi pfb jira p! ufl cm5 dihi /3 nr?) euô rôèiiïiÂiîboâhiiifo'ï'BS^ifo/wpa^ ibennSiGrfeDliifrSFrP-CirartT SptÇBÛÎifii'i'vîûifta'. ï r iiî iî il, à db œ fB^sii-iiftwpajSKêSàiÂyiiïiiii Sji i'~Tn ; , / / e , Ö . * » Veliki glagoljski probni list, Nürnberg 1560. 36 ANNALES 5/ 94 A!oj* IEMBRIH: PRONAÜEN KONZULOV MAH GLACOLISKl KATEKIZAM IZ i S61 G ODI NE, 35-46 m&ÏÏK IIPW.M 1P3 i ift3 [MsifFs S {Bmrbps prfiaKs s ihmisi «sifts pwhtrna IPaba, «o^bifcnKSM S^OČMIJI^JPO/M 3 ftufj wtftfiftüfca s iSsfobs^ijna $ym>s> H mprfi j^m^iii, m fespteuns s ÎPtSisijLfii jOrtimia %rhbji ÇDUÎAF&43 iPo&o j «fftraspfiFi^ EtfniteiiiPSPrfr, "ffp^Eff HLai&k ft,5nrofi# cSon, tfifiifb Fifis {Bona s^miaAirîi^apiîî ♦ ©cr £atccbtfmtré/mtt fefcnmifj* icgiirtftcn/Symbolum Aihanafij, îwiî» tin roni^v fr«ftttmfctt>ttr unstet? rcd?ccn CbrtfUtdim iSlw bcnà/in bcx Crcbattfci^n (Spzßcb. iftrajfiMphpjfi ^nnai^sp^H. ^aubSui^G HbSSÎb&giDiîSM bas^mifla » J< ♦M » ,iîlt Iz toga se pisma vidi da u Urachu još nema giagoijskih slova, a čim ih dobiju, tiskat če "v hrvaščini najpre katekizem." I nakon što je Konzul glagoljska siova dao iziiti i izrezati u Niirnbergu4, Trubar ce u pismu iz Stuttgarta 03. 7. 1560) vvirtemberškom vojvodi Krištofu uz ostalo javiti: 'V. J in hrvaške črke (glagoljske, A.j.) namreč petero alfabetov, tako (so) dobre in še boljše, kakor jih imajo v Benetkah, in ker je treba za popoln tisk, imamo pri roki. In tri zmožne osebe za hrvaški tisk in prevajanje so tudi pripravljene, tako da nam zdaj - Kristu gospodu budi hvala - ničesar ne manj- etitßttgftm mnt> (Biofi* irndmftm giitfmi vttb ven/ i^evm tttyriniüümo £tinfg ¿o^im ja tvid) / ¿u Šgimpib/ m obrni uHžMu&ern ftfrï/îïtor^taiîcn 3« Wärlww/ßitt* roi K« fönrtfc mb fvii> ikmi £5ctc i\tini0 / Sfitod) tem nun nufj foitiMrti* <{icm ivroi&nen »nč> fdmfiuMeu JSot* taiMcgflncje iCvoUottfdv ^lird? Jrilffc inlci' flucbm^ct £\>ii* i\ M ka in ničesar ne potrebujemo za slovenski in hrvaški tisk razen zalaganje tiska in vzdrževanje treh hrvaških oseb" /Rajhman, 1986, 66/. Treba još spomenuti da je, prije nego je Stipan Konzul počeo tiskati hrvatske prijevode u obliku knjige, otisnuo mali i veliki glagoijski probni list (v. Rupel, 1957, 257-266). 1 o tom pothvatu Trubar če obavijestiti Maksimilijana u pismu (27. 7. 1560):"/.../ Prem i I ost) j i vi gospod. Vašem kraljevem veličanstvu itd. pošiljam tu dve napisani hrvaški poglavji iz novega testamenta in troje hrvaških alfabetov, ki so po navodilu in predpisu 4 "Die glagolitischen Buchstaben waren im Sommer (Mai-August) i T60 in Nürnberg (...) gegossen worden. (...) Ais Vorlagen für die Herstellung der glagolitischen Typen dienten (...) altere, in Venedig und Senj hergestellte kroatische Drucke (Breviaren und Missal«;!", V'orndran, 1977, S. Kod Sučara, 1910, 79 ¿¡Ismo: "Glagolska slova rezao je prema uputi Konzuiovoj u Niirnbergu mestar Ivan Hanwach, a lijevao ih je mešiar Šinum Auer i neki meitar Daniel. Giagoijskih slova bilo je u ono vrtjeme samo jo' u Mlecima, dok su glagolske liskare u Senju i na Rijeci več dulje vremena prestale raditi." Da je Konzul zaista imao za predložak hrvatske glagoljske knjige, svjedoči i sijedeči podatak u Bučjra, 1910, 95, naime da je Dalmatin za svojega boravka u Ljubljani ¡560/61. Konzulu poslao dvijc dalmatinske, po svojoj prilici hrvatske knjige i dva abecedara, koji su štampani u Mlecima. U predgovoru Novog Zavjeta ( S 562) naiazimo Konzulovo izvjeJče a izradi giagoijskih siova: "Vi znate jošče da siova glagolska ni cirulaska po svuda jednako se ne pj;u. Mi jesmo svetom (savjetom. A.J.) dosta razumnih i učenih, latinskim i hrvatskim jezikom hrvatskih pisac, tere njih prija (prije, A.j.) pisanjem, giedajuč na onu staru hrvacku Stampu u Brivijalih i Misalih, ova slova od dobrih i umetljivih (vjeStih, A-J ) nemških mestar činili izdlesti, zseči, tere iziiti." Cil. Jembrih, 1980, 62. 37 ANNALES 5/ 94 Alojz JïMHRIH: PROMAOtN KONZULOV MALI G1.AGOMSKI KATSK1ZAM IZ 1S6) CO DIKE. 33-46 fiai/'fîiwwmlûb flfc* ftutff tmwit i>q>fîpnî> f'HV^VHHÎ! i>a» non ^bîtf]lùlicnfe«itiQiinren öHrt&:f wpjxrVn/tf* tifotfMjmwn Ija* ben/ P)inöt>üfcl(>is5 îC^ei^ScepbiîHUii CcnfiU Ofcvwtd^r/AUKb ter (Uu idi dUbi'c^V^wft m wl iin î>ie Platmi / mie Qif$timtiu£ tm m&ïVO.in&fd)! fpwdï b«b tittcfen irîffen / fcûba'^nfëii* Innijen 0*liMd?t.O|îimc i WW cn ^fwdxM / îm a- gfnu rtiifii« ctijicv fptôlvîn'e fu'iiie ^tivl/tnimitdi î>cn Cnrediifnuun/itoviiîri bit notti$* fîon tmnC> feltgmrtdmVn ifitffwtcn/ Oïe\>m / ièdvtc / btc fdtfncflen j>nnî> Jwl&fcU'öffcn Cwimmm / ont) ôîe rcdjrctî ^ottwîtienfl ïw »¿ta ¡l&c* fîrtiiwntu üi<3i"llfoiifl'iiiD/ mitftu'tyit i-jiujU^iJn^n / (txobatifd) fetjat t>ni> ttiufcn folUfijpn, ©min t|î wvfytf* fcnUd)/ f?n(t<Î? / fSm tarJtfmUfrft ^atecr/ wit fantu c nue feinem Iwlt gwi&tß / î>urd> î^it Catdujiiimu/ and? torcd} ärgere ftii&s / iné iwMdwwtuift twriw nid* allein cmß jçttpw i* fdicii sBvifitxw/ jr mi doh jvcm tu-iv gtonten/ftf ito rtwé (îuO ^îirffc»/ Weww'l ft mi<\) öif« (Spirtd? wî> SQc* fdnijfçm/ftiiterlid? (CjffliijaCWe mrmidyob £)<>cc wtU/tnfutcjem \>a* ctoinecifdje»/ßuWmxedxm/ ölten/ nuven/ altem feltgnwfcnfcn SCjwfî* JidJčn beftn^n» ©iia wir nfartofeerfl:« nnnî> fteiue ÇpN>i>ûî tetfeUugen 3f(amm a\\$&t\>m iatfm/ Jwc |«nc »jfadi/ öewn idicedidi tnmet ncv^c.t'iiffccn cmcfdvn M «ntai1 Jwlfo teilten Wtnv>tfdK«î 5H tïj iwtwtt Štefana Konzula bili zdaj pred kratkim rezani «n uliti v KONKRETNIJE VIJESTi O PROBNOM Ntirnbergu, čeprav so v tisku nekaj črk spregledali in GLAGOLJSKOM KATEKIZMU izpustili; so pa vse ureza ne in ulite hkrati z dvema drugima malima alfabetoma, ligaturami, pikami, vejicami itd. Te lahko vaše kraljevo veličanstvo pokaže in Kao Jto sam več sporn enim, o torn katekizmu u da presoditi izvedencem v hrvaškem jeziku in pisavi, dosadainjoj bibliografiji nema podataka6. Iz 1561. spo-češ ali smo s prevajanjem in tiskanjem na pravi poti ali minju se tiskana djela glagoljicom: Tabla za dicu... i ne "/Rajhman, 1986,77). Katekizam edna malahna kniga... (v. naslov ovdje). O Poznavajuči intelektualne sposobnosti Pavla Ska- torn prvom probnom knjižnom tisku rialazimo vijesti i u lica5 (1534-1575) koji je u to vrijeme boravio u pismu Ivana Ungnada koje je uputio kralju Maksi-Tübingenu, Trubar če u spomenutom pismu zamofiti milijanu iz Uracha {12. 4. 1561): "/..J Dann gnedigister kralja Maksimilijana sljedeče: "In ker zna doktor S kal tč, khünig, wie e.kö.m. zweiffeis on gnedigist wissen, hat moj prav zaupni, naklonjeni gospod, tudi kranjski bez- ermelter Primuss Trubar mit herr Stephano Consule jački in hrvaSki jezik in hrvaäko pisavo (glagoljicu, A.J.) Histriano vnnd anderen iren mitgehilffen aus den gna-primerno pisati in brati, naj mu izvoli vaše kraljevo den gottes vnd mit. würkhung dess hat!igen gaists die veličanstvo pisati in naročiti, da bi nam pomagal tudi pri windischen vnd crabatischeri buechstaben dermassen tem božjem delu, ki ga sam ima za veliko in koristno erfunden vnd ins gericht, das man das freudenreich itd." /Rajf ¡man, 1986, 77/. selligmachende wort gottes in ermelten batden sprach 5 O Pavlu Skaliču v. kod: Jembrih, 1990, 149-218. 6 Usp. BuCar-Fancev, 1938; Schnuirer, 1799; Vorndran, 1977; Sakrausky, 1989, Rupel, 1954, 13, doduše donosi vijest o postajanju fragmenta, ali bez spominjanja čHava naslova: "49. Ctag. Katehismus 5561. Drobec tega katekizma, ki obsega samo prvo polo, pa ji manjka Je list A IV, je v privatni lasti dr. Scherrerja, ravnatelja knjižnice Tehniške visoke Sole v Curihu. "Usp. bilj. 2 odnosno 12 ovdje. 38 ANNALES 5/ 94 Alo-I IEmBRIH; PRONADfN KONZUiOV MALI ClACOLJSKt KATEKIZAM ¡Z 1561 CODINt, 35.46 "^Jf -¿r rvivy ^ wir &'{] wifcr teÎHfwrm imixww fîccn/ m W* 83»ê (tefttnicn/tottd) Mcfclbt0C» w 50erma'(L%1rtciît>tfcnt/wtfe .-©Ott »leiten wir t%iti5iiba9imntaffdb© Olli«- A v ^antiHiffr 250/.8 Dakle iz Ungnadova pisma vidi se da je riječ o malom Lutherovom katekizmu9 koji je Stipan Konzul preveo na hivatski, a Trubar navodi da je riječ o malom katekizmu kao prvorri hrvatskom započetom prevod i-lačkom pothvatu. NESPORAZUM OKO PROBNOGA MALOG GLAGOLJSKOG KATEKIZMA (1561) 0 nesporazumu, koji je nastao za vrijeme tiskanja katekizma, več sam pisao (Jembrih, 1990, 172-178, 224-251), ipak na ovom mjestu nije suvišno jo5 jednom ukratko priopčiti o tome Sto se to dogodilo u tiskari (veljače, 1561). 1 o tome je Trubar ta koder ostavio svjedočanstvo u svojem pismu upučenom "ljubim gospodom krščanskim bratom" u Ljubljani (19. 3. 1561). Čekajuči u Kemptenu 7 Usp. Ukoder BuCar-Fancev, 193ft, 59. 8 Pismo nije uvrstio medu Trubarova pisma, Jože Rajhman, 19B6. 9 Lisp. )ožo Rajhman, 1977,15-20. 39 ANNALES 5/ 94 Aioji JïMBRfH; PRONABÍN KONZUIOV MAI ! GIAGGLJSKI KAWCIZAM 1Z 1561 GODPNC, 35-46 'o'aifcrttjft » IPa "itîlinbH. SSYMlfl* ÎPa IPabayu m^teoiîi actwiii anftD^ar^ Zatii «tniiîbsunaiMi poerfi s ôdom&J» H HPjhstf&feih a3Fanb Slžjfifcsa m,a¡níi3» SRffiíí3P /3p«vsaiM rosdüíliD^M .[Fburöra Mjlibrdrtißß .^ibtmAmi/s 0opxdï>3 Dnjniutkls íífhiras irtiliF aci» AirhbirciisÁi mif-'.b'è'PHi * ^IPOursiita rrîi Fatya'ôih^airbSFàôbs'S'Fs ÎZaZoiïi äcavili Dfl'ô'a^aYi'G&ijîï. Sut OT&irkrinfrHSÛbPÇffilïbSlIÎIH inuiD ^Pabsyp nû^irâaPcA cíl>2L¡dríi .ftmo* 3JU5H rvi>3 3o3 5 misifta «sa Qirh tmihe s&nnbFtifira/nil $g?smi3 pifa a^pta tfDfh-?nro [ikdto anawabrfi mufiMuwuis ttifium dtffr ^rnnMiai frnnuh jUbrtiPam^Sí n9b3ws « Dieras sfa aaM OTH ,go2 3 ©íhujíli M&jft ftoRpih oJKrhbruft /tas 4ifi m §nii Durftö (BadlrannA, çifi aíibíaaiuwaí P83 Pa «Besinn /sróq ^btftns, sffinboiraa pism nft «ffpka;; 23PÍF3 » toîPt ppaaroasfanag mft? p ¡sastras nbs3 B/Hcfl tfhÇuBJiVSiniB Í HmiM «ô-a j^Stins s ifJpBsmiBi.j,^^ na^s/d ©ßiißrtiba à PIÎIP -Sa EUS ♦ JhhmZcñi ». Srn EaiaîTpa ojiDjfitmra pa öpfoispA*. SflfclSoSb ♦ jÇa&dh 93 itiûft smîH3 s ifjpKSf BU? nach etwas derzue gethan oder bey anderen beförderen barovim predgovorom tu je sada pred nama. Po svemu heíffen, ist es nit von mir, sondern aus gnediger suded to je jedini fragment (''drobec") za koji dañas schickhung gottes geschechen " /Kostrenčic) 1874, 18; znamo.13 ßuduCi da taj primjerak nisu imaü u rukama Schnurrer, 1799,85/.12 oni koji su pisati o tiskanim hrvatskim knjigama u Iz Ungnadova pisma saznajemo da je Pavao Skalicf Urachu/Tübingenu, ovdje prilaZem črtav tekst tog unika- prvi arak "ersten pogen" Katekizma s predgovorom ta. poslao Maksimilijanu u Beč, mozda i prrje nego što ga je pročitao Pavao Vergerije, nakon čega je slijedila MALI PROBNI 1 VEČI GLAGOLJSKI KATEKIZAM S njegova primjedba. Sve se je to dogodilo bez Ungna- TRUBAROVIM PREDGOVOROM dova znanja i u odsutnosti P. Trubara. Posljedica Ver- gerijeve reakcije urodila je ispravkom i novim predgo- U bibliografiji tiskanih hrvatskih glagoljskih knjiga u vorom Katekizma koji je napisao P. Trubar. I upravo taj Tubingenu/Urachu, kao cjelovit Katekizam poznat je primjerak probnoga glagoljskog malog Katekizma s Tru- samo onaj ved Katekizam takoder iz 1561. kojemu je 12 Isto. 13 Istina, 1954. godine Mirko Rupel u svojem radu: Nove najdbe naSih protestantik XVI. stoletja, o tom fragmentu donosio sljedeču bi-IjeSku: "/.../Ciag. Katehismus 1561. Drobec tega katekizma, ki obsega samo prvo poio, pa ji manjka še list A IV. je v privatni fasti dr. Soherrerja, ravnatelja knjižnice Tehniške visok« šole v Curihu" /Rupel, 1954, 15/. Rupel, vjerojalno, nije znao da je probm mali katekizam. Na temelju mikrofilma fragmenta, možemo oiiüati vlasnike toga prvijenca Katekizma. Naime na unutraänoj strani prednjih korita pi$e: "Ex Jibris Bibliotbccarii Paul Scherrer - Bylund", zatim slijedr: Aus der Bibliothek Carl von Hottlingen". U katalogu tvrtke Härtung u. Härtung, koja je 1991. na dražbi knjiga u Müncbenu predstavila i naä fragment Katekizma, pod rednim brojem 155 črtamo: "Katexismos (kroatisch) i. J Der klein Catechißmus, vnd ein Predig vom rechten Christlichen Glauben, in der Crobütiscben Sprach /.../ Tübingen (d.i. Urach, Ungnad), I5&1. 7 (st.?). KauloSku bitjeäku poslao mt je gospodin Dubravčic pa mu se i za to najsrdačnije zahvaljujem. 41 ANNALÉS 5/'94 Alojz ¡EMBRIH: PROM A DEN KONZUIOV MA5.I GLAGOLI SK! KATtKIZAM 11 )5Í,¡ COOINÍ, JS-4* #itl1-»3 B/rtlfl dI nfltftiBSrtStrBO n SübXSülíb, Ba&sifi 1 GODiNE. «Mi?s* s tîranhprfîiîÎain.siîîr, ■uftföaavufi nux .ribaijos ftnospiiPilt ^HPftajtfltih S^nBsApàpjir^^/Ylwaiiibal?»^ iiinuhtiüntr, tfiftULpihs jüoS SŒmkrÎi&aPiît* ftein Crttdn'(]ttttt0/ vrnti ein ¿pwî>Î3 »omwdittn £|m(tt tri}* iniSiiw&eu/ intyc&wi & fîmnlimjiiftpiïi Snnm&sp^is « ftantsum [â HtfaKh-ffmlfflbai msîîpiidhi f Ca, 4/n tifi* naprimjer, u probnom malom katekizmu: "/.../ i jedna predtka, kako se ima ovo slovo, vera u s. pismu razumeti"; u večem Katekizmu:"/.../ i edna predika, od kriposti i ploda prave karstianske vere"; maii probrti Katek.: "kroži Stipana Konsuia Istranina"; vec.i Katek.: "kroži Stipana Istranina...". U njemačkom ta koder je razlika očita. trubarov njemački predgovor U malom probnom glagoljskom katekizmu (1561) Dem durchleüchtigsten unnd Großmächtigsten Fürsten und Heren/ Herrn Maximiano Künig zö Böheim/ Erzherzogen zu Osterreich/ Herczogen zö Burgund/ in obern und nidern Schlesien/ marggrauen zu Märhern/ Grauen zö Tyroi etc. Gnad und Frid von Gott durch Christum. Durchleüchtigister und Gnädigister König/ Nach dem wir nun auß sonderlichem verordnen und Schickungen Gottes die gancze Crobotische Truckerey durch hilffe viler gutherziger Christen/ fürnemlich aber durch Naslovna strana veCeg glagoljskog Katekizma (1561). trewen beystand und fürdernuß des woSgebornen Christlichen Herren Hansen Ungnad Freyherrn/ etc. überkommen haben/ unnd dieselbig Herr Stephanus Consul Isterreicher/ gleich zö der zeit, als ich allhie die zwu Epistelen des Fl. Apostels Pauli an die Cormthiern un{d) an die Galtern/ mit Argumente(n) un(d) Scholien/ in der Windische(n) sprach hab trucken lassen/ hieher gehn Tübingen gebracht. Ist ime von uns ertlichen gerathen/ das ct zöm anfang und erster Prob/ die kleine Bibel/nämlich den Catechismum/ darum die nötigsten unnd seligmachenden Historien/ Lehren/ Gebe!/ die schönesten unnd holdseligsten Ceremonien/ und die rechten Gottesdienst des newen Testaments begriffen seind/ mit kurtzen Auslegungen/ Crobatisch setzen und trucken soll lassen. Dann es ist verhoffentlich/ Gott der him(m)(isch Vatter/ von wagen seines geliebten Sons/ unsers Herrn unnd seligmachers/ werde mit seinem heltgen Geist/ durch den Catechismus/ auch durch andere gotselige Bücher/die hernach getruckt werden/ nicht allein auß den Crobotischen Völckern/ ir vif von irem Aberglauben/ sonder auch auß den Türcken/ 43 ANNALES 5/ 94 Alojz fÊMBRIH; PRONADEN KONZUI.OV MALI CLAGOtJSKI KAIEKI2AM 11 1561 GODÎNE, 35-46. dieweil sie auch diser Sprach und Geschnitten/ sonderlich die Cyruliza (die wir auch/ ob Gott will/ in kurtzem haben werden) gebrauchen/ von dem Machometischen/ zÖ dem rechten/ alten/ waren/ allein seligmachenden Christlichen Glauben/ bringen und be kören. Das wir aber dise erste unnd kleine Prob E.K.M. dedicieren/ unnd in derselbigen Namen außgeben lassen/ hat seine ursach/ deren ich ertlich in meiner getruckten teütschen Vorred/ über das ander halb theil des Windischen newen Testaments hab erzölt. Und E.K.M. bitten wir underthänigst/diß unser dedicieren im besten zuversteen/ un(d) solches Büchlin durch ver-stendig un(d) Gottselig Croboten iudicieren zulassen/ un(d) souer eltwan mängel würde(n) befunden/ durch dieselbigen gnädigst uns zuerin(n)ern. Nach disem/wils Gott alsbald uns mehr Gehülffen zö dem gemelten Crobotischen Truck/' dere(n) wir täglich seind gewartend/ zukommen/' wollen wir alsdann das New Testament/im namen des Herren/ zötrucken anfahen. E.K.M. thön wir uns also/ sampt dem iütgenommenen hohen Christlichen newen Werck/ auffs aller underthänigest beuelhen. Datum Tübingen am 1: tag Martij/ in dem 1561. jar.15 E. K. M. Underthänigster Capplan. Primus Trüber. TRUBAROV PREDC.OVOR U VEiEM GlAGOLjSKOM KATEKIZMU (1561) Dem Durchleüchtigisten vnd großmächtigsten Fürsten vnd Herrn/ Maximiliano Künig zu Böheim/ Ertz-herzogen zu Oesterreich/ etc. Gnad vnd Frid von Gott dem Herrn/ durch Jesum Christum. Durchleuchtigister vnd gnädigister Herr Künig/ Nach dem wir nun auß sonderlichem verordnen vnnd Schickungen Gottes/ in disen obern Teütschen landen/ die Crobatische Truckerey gantz vn(d) büpsch/ durch hülffe viller guthertzige{n) Christen überkommen haben/ vn(d) diselbig Staphanus Histerreicher/ gleich zu der zeit/ da ich athie die zwu Episteln des h. Apostels Pauli an die Corinthiern vn(d) die an Galatern/ mit kurt-zen Argumenten vnnd Scoliert/ in der Creinerischen sprach hab trucken lassen/ hieher gehn Tübingen gebracht. Haben wir jme/ de{m) Stephano geraten/ dz er/ diß vns mehr gehülffen zum Crobatischen dolmetschen zukom(mien/ den Catechismum mit kurtzen Außle-gungen. Item/ des Nicenischen Concilij/Athanasij vn(d) Augustini Symbola/vnd ein Predig von der kraft vn(d) würckung des rechten christlichen Glaubens/ wölche von den Crobatischen Priestern in Lands Crein/ übersehen/ corrigiert/ vnd vns zu trucken übersent seind/ soll setzen vnd trucken lassen. Dan(n) wil man die rechte Gottselige vnd seligmachende Religion/ vnder dem jungen vn{d) einfältigen voick vnd in der Türckey pflanzen vnd anrichten/ so mag solches durch kein anderen weg oder mittel füglicher vnd forderlicher geschehen/ dann mit dem Catechismo vnd Symbolo Athanasij. Das wir aber dise erste vnd kleine Prob vnsers newen angefangene(n) Crobatischen dolmetschen vn(d) Trucks E.K.M. dedicieren/ vnd in derselbigen Namen außgeen lassen/ geschieht nit on vrsachen/ die allda zuerzölen vnfüglich/ vnd deren ich ettlich in der teütschen Vorred über die Episteln zum Römern/ hab angezeigt. Derwegen ist an E.K.M. (Eueren Königlichen Majestät, A.J.) vnser vnderthänigst bitten/ diß vnser wol-stendige der Crobatischen sprach induc.ieren/ vnd war für mängel darinn/ in Worten oder Orthography befinden./ derselbige(n) gnädigst vns erinnern lassen. Auff di-ses/ vill Gottf soll der erst halb theil des Newen Testaments/ erstlich mit Crobatischen buchstaben/ darnach mit Cyrilischen {die wir bald zu überkom{m)en verhoffen) getruckt/ auch in E.K.M. Namen außgehn. E.K.M. thun wir vns hiemit sampt dem fürgenommen hohen Christlichen Werck in aller Vnderhänigkeit beuelhen. Datum Tübingen den 1. tag Martij/ im 1561. jar.16 E.K.M. Vnderthämgster Ca p lan Primus Trüber Creiner Usporedujud ta dva predgovora, zaključiti je da se radi o dva sadržajno, na mjestima, različita teksta, Razlikuju se i po obliku siova. U prvom predgovoru malog probnog Katekizma Trubar se potpisao kao "Capplan Primus Trüber", a u drugom kao "Caplan Primus Trüber Creiner", U knjiži: Oskar Sakrausky, Prämus Trüber. Deutsche Vorreden zum slowenischen und kroatischen Reformationswerk (1989), u vezi s (drugim) Trubarovim predgovorom u (večem) glagoljskom Katekizmu, čitamo: "Eine frühere Widmungsrede, die Paul SkaliC verfaßte, wurde auf Grund einer Entscheidung Ungnads gestrichen und eingestampft, da diese für ihn unerträgliche Lobhudeleien enthielt.17 Trüber mußte in aller Eile diese kurze neu verfassen" (Sakrausky, 1989,188). Sakrausky je, neznajud za prvi Trubarov predgovor probnog lb Ovo je prijepis predgovora, objavljen u knjiži Sakrausky, 19159,187-189. 15 Taj predgovor nije u svoju knjigu uvrsiio Sakrausky, jer za nj nije ni zr>ao. 17 Usp bilj. 10 ovdje. 44 ANNALES 5/ 94 Alai? JEMBRIH: PKONAÜEN KONZULOV MAU ClACOLISK! KATEKiZAM tZ 1561 CODINf, JS-« malog giag. Katekizma, mislio da je prvi, nanovo, napisan Trubarov predgovor taj u večem giag. Katekizmu. Medutim sada, kadu imamo integralni tekst stvarno prvoga predgovora u malom probnom giag. Katekizmu namjesto Skaliceva, hrvatska i slovenska protestantistika bogatija je za još jedan Trubarov tekst koji dosada nismo imali prilike nigdje vidjeti. (sto tako fragmentom maloga, probnog giag. Katekizma bibliografija hrvatskih glagoljskih knjiga, tiskanih u Tubingenu/Urachu, takoder je bogatija za još jednu stvarnu bibliografsku jedl-nicu, SADRŽAJ FRAGMENATA PRVOGA MALOGA probnog glagoliskog katekizma (1561) Kao što je več u katalogu tvrtke Hartung u. Hartung iz Munchena spomenuto, fragment našega Katekizma obuhvača 7 tiskanih listova. Prema mojoj numeraciji sadržaj je sljedeči: A lr naslov Katekizma; A Iv prazno; A Ir početak Trubarova predgovora (njemački švabah); A lir nastavak predgovora, A llv isto; A Hir isto; A lllv završetak Trubarova predgovora. A IVrv prazno, A Vr Deset zapovedi božje (Daealogus), A Vv nastavak zapovijedi (7. 8. 9. i 10.), A Vv Vera apostolska (Symbolum Apostolorum), A Vir nastavak apostolskog vjerovanja, A Vir Moiitva Gospodnja (Oratio Dominica), A Vlv Od Sakramenta svetoga kersta (De Baptismo), A Vlv Od Sakramenta oltara (De Sacramento Altaris), A Vl!r Kim načinom meštri imaju učiti dicu svoju deset zapovedi taj dio završava na A Vil Iv. Dakle imamo 13 stranica tiskanoga teksta od kojih su četiri na njemačkom -Trubarov predgovor. I na kraju namece nam se pitanje, kako razumijeti Ungnadovu rečeriicu u pismu Maksimilijanu (12. 4. 1561), gdje kaže, nakon što je saznao za Skalicev predgovor, "habe ich nach erfarung desseiben soleh s ailes corrigieren und austhuen iassen"? je li Ungnad obustavio daljnje tiskanje Katekizma? O tome zasada nišam našao podataka u pristupačnoj mi literaturi. Sigurno je da fragment malog probnog glagoljskog Katekizma, u povijesti hrvatske glagofjske knjige tiskane u Urachu, predstavlja unikat, pa ga kao takva nakon 433 godine ovdje ponovo objavljujemo u faksimilu. Stipan Konzul (1521-1579). RIASSUNTO Nello studio, sulla base deli'esa me della corrispondenza fra Primož Trubar e Ivan Ungnad. si deserivano le situazioni che hanno portato alla stampa del primo Piccolo catechismo glagolitico di prova (1561) di Stipan Konzul a Tubinga. Dall'inizio del 1561 lavorava nella stamperia anche Pavao Skalič, grazie soprattutto alle rich i este presentate da Primož Trubar a re Massimiliano. Trubar\ che scriveva le prefazioni in tedesco anche per le edizione croate, si trovava all'epoca a Kempten e cosi il lavoro venue fatto da Skalič. La prefazrone da lui scritta per II Piccolo catechismo glagolitico, venne letta da Pietro Paolo Vergerio, già in contrasto con Skalič (v. jembrih,. 1990, 178197), che mise per iscritto le proprie osservazioni riguardo al contenuto e le comunicó a Ungnad. Questi elimino la 45 ANNALES 5/ 94 Alojz JLM8RIH: PKONADE.M KONZUIOV MALI GlACOtjSKf KATCKIJMM 12 1561 fiOO/NÍ, 35-4b prefazione di Ska lid e Trabar scrisse il nuovo testo. Nel ira tiempo SkaíiC aveva invisto la sua prefazione e i! testo del Catecbismo a re Massimiliano a Vienna. Visto che sinora non viene menzionata fn nessuna bibliografía di libri glagolitici-croati stampati a Urach, questo Catecbismo glagolitico di prava viene ripubblicato in facsímile. II Cate-chismo, conservatosi solo in frammenti (73 pagine slampate), venne acquistalo a un 'asía di libri rari a Monaco nel 7991 dall'ingegnere croato ¡van DtibravciC i! qijale ha poi menso a disposizlone dell'autore di questo testo le copie deü'originale e il microfilm. Cosi il protestantesimo croato e sloveno si é arricchlto di un testo sinora sconosciuto e cioé ¡a prefazione di Trubar all'edizione croata mentre la s(oria del glagolitico croato é piú ricca di un'altra edizione origínale, opera dei traduttori di Urach durante la Rifbrma, nel XVI i eco lo. LITERATURA Franjo Bučar - Franjo Fancev, 1938; Bibliografija hrvatske protestantske književnosti za reformacije, u: Starine JAZU, knj. 39, Zagreb. Franjo Bučar, 1910: Povijest hrvatske protestantske književnosti za reformacije, Zagreb. Alojz Jembrih, 1980: Najstarije hrvatske početnice, u: "Istra", br. 3/4. IV. ročki glagoljski bijenale, Pula. Alojz Jembrih, 1990: Hrvatski filoioški aspekti, "Revija", Mala teorijska biblioteka, knj. 39, čakovec - Osijek. Ivan Kostrenčič, 1874: Urkundliche Beiträge zur Geschichte der protestantischen Literatur der Südslaven in den Jahren 1 559-1565, Wien. Jože Rajhman, 1977: Prva sfovenska knjiga v [uči teoloških literarno-zgodovinskih, jezikovnih raziskav, Ljubljana. Jože Rajliman, 1986: Pisma Primoža Trubarja, Ljubljana. Mirko Rupel, 1954'. Nove najdbe naših protestantik XVI. stoletja, Ljubljana. Mirko Rupel, 1957: Der große und kleine glagolitische Probezetie! von 1560, u: Welt der Slaven Ii, 2, Wiesbaden. Oskar Sakrausky, 1989: Primus Trüber. Deutsche Vorreden zum slowenischen und kroatischen Reformationswerke, Wolfs berg. Johannes Voigt, 1858; Briefwechsel des Hans Urtgnad Freibenn von Sonneck mit dem Herzog Albrecht von Preussen, u: Archiv für Kunde Österreichischer Ge-schichLs-Quelien. Bd. 20, Wien. Rolf Vorndrnn, 1977: Südslawische Reformationsdrucke in der Umversitäsbibliothek Tübingen, Tübingen. 46