<-* ' IS i} , 2 broja vatnog života. Treba da svako iz sebe izdela čitavoga čoveka, civcm ju-goslavicum, u svim položaj ima javnoga i privatnog života, uzgojena u sokolskoj ideologiji bratstva i ljubavi. A vi najmlađi, koje je poštedelo netom minulo političko ropstvo, i koji ste se od veče česti rodili u slobodnoj Otadžbini, vas je poštedela i najgrub-lja faza stranačke borbe u jedva ste-čenoj Slobodi. Vi ste sretni, jer možete biti čisti od aveti i poroka prošlosti. Vi ste oni, koji če ovu našu lepu Do-movinu u dogledno vreme voditi. I do vas če dopirati sirenski glasovi svako-vrsne prirode, od stranačkog regionalizma do utopije bez Boga i Otadžbine, koji stavljaju u izgled mogučnost provodenja samoživog života, bez vere i bez dužnosti. Budite jaki prema tim glasovima, koji sobom donose haos i setite se, da mi Jugosloveni imamo pravo na život, ako ne drugo a na ono zato, što smo kao Narod tek od jučer. Mi imamo svoj, jugo-slovcnski put kojim trebamo da ide-mo; mi imamo svoje, jugoslovenske potrebe, koje treba da pokrijemo; svoje ideale koje treba da postigne-mo. Mi svi skupa: Srbi, Hrvati, Slovenci; katolici i pravoslavni, muslimani i pripadnici drugih vera i veroispo-vesti; oni koji se drže latinskih i oni koji rabe čirilska pismena, svi skupa treba da upremo i da radimo i da sa-vršeno ispunjajuči svoje dužnosti prema Kralju i Otadžbini opravdamo pravo na ovaj veliki dan! Jugoslovenstvo i nije drugo nego integracija svi-ju naših povesti i tradicija, sviju naših oblika, svih naših stremljenja, svega našeg rada, hrvatskog, srpskog i slovenačkog. Ono je tu da sve nas prigrli i da nas u znaku 1. decembra 1918. povede: »Na bolje berbe i na žetve slavnije!« Zdravo! velikog formata donosi godišnje i 10 brojeva »Sokolske prosvete«, i to sve za 50 dinara. Jedan, dinar nedeljno može odvojiti svaki član i članica za »Sokolski Glasnik«, samo treba te dinare pokupiti t. j. organizovati pretplatu i prodaju. Osim ovih pobrojanih sokolskih listova, izlaze u pojedinim župama i župski sokolski listovi s malim bro« jem pretplatnika. Veliku i neocenjenu uslugu našem Sokolstvu čini požrtvov-no i nesebično Jugoslovenska Sokolska Matica u Ljubljani, koja izdaje sokolske knjige. Naše Sokolstvo mora pokazati svoju razvijenu svest svuda i na svakom mestu, pa je razumljivo i oprav-dano što se traži, da se sokolskoj štampi mora pokloniti naj veča pažnja. Čitanje knjiga i novina postala je danas na-sušna potreba. Ljudi izdaju dnevno po nekoliko dinara za dnevne listove, treba ih naviknuti da toliko izdaju mese« čno za sokolske listove. Naša je duž-nost, da ih na to upozorimo, da ih za sokolsku štampu zainteresujemo. Naše Sokolstvo po broju svoga članstva najjača je i največa organizacija u državi, ali po broju primeraka sokolske štampe to se ne vidi. Ova nedelja za propagandu sokolske štampe mora pokazati da nas ima mnogo i da smo voljni za svoju štampu doprinesti izvesne materijalne žrtve. Ako se broj pretplatnika posle ovc nedelje sokolske štampe barern udvostruči, onda če ta naša sokolska štampa biti osigurana finansijski, bogata sadržinom i ukrašana slikama. Ona če time postati duhovno ogledalo naših sokolskih snaga i nastojanja. Takova sokolska štampa reprezento-vače nas i kod kuče i na strani. Zato, bračo i sestre, setimo se ove nedelje svoje sokolske štampe. Kupimo nove pretplatnike i čitajmo sokolske časopise i knjige, pa čemo naoružani znanjem, svešču i odušev-ljenjcm stvoriti nešto, što još kod nas u državi niko stvorio nije. Pokažimo svima, da smo zaista svesni pripadnici Sokolstva! Zdravo! 60godišnjica brala Bohiimila Havela Dne 8. decembra proslavio je svo« ju 60godišnjicu odlični član načclni-štva ČOS, bivši načelnik Sokola Prag I i Barakovc župe, brat Bohumil Havel. Njegov život bogat je na radu, uspe-sima i zaslugama. Od mladih več go-dina bio je odličan sokolski tehnički radnik i verno je pomagao načelniku br. dr. Jindri Vaničku več onda, kada se je sistematskim i opsežnijim radom |*k počelo. Uvek, bilo na teh-ničkim konferenci)ama, bilo kao načelnik društva ili župe, bilo na takmiče-njima COS ili internacionalnim, učinio je svoju dužnost u punoj meri. Ali ne samo to, u čitavom svom radu bio je potpuno predan sokolskoj ideji i njezinom poslanstvu u narodu. Baš br. HaveJ može nam biti primerom, kako se može zdravim humorom svladati največe poteškoče i zapreke i kako se može oduševiti ostale, da rad onda može zbilja imati pozitivnog uspeha. Naš jubilant nikada nije u životu klo« nuo, pa ni onda nije ostavio rad u Sokolstvu, kada mu je zao usud uništio sreču u porodici, naprotiv, sve do da« Bral Bohumil Havel nas ostao je aktivan radnik. Još danas pun je mladalačke svežine i vedrine te neumanjenom cnergijom radi u na-čelništvu ČOS. Svoje slobodncf vreme pak žrtvuje dragom dugogodišnjem suradniku, drugu i prijatelju, bivšem načelniku ČOS bratu dr. Jindri Va« ničku. Za vreme poslednjeg boravka delegacije našeg Sokolstva u Pragu, brat. Gangl je jubilantu lično čestitao i to opravdano, jer je brat Havel velikom vernošču i ljubavlju predan našem narodu i našem Sokolstvu, što je i dokazao svojim čestim posetima na našim slctovima, na kojima nam je uvek stavljao na raspolaganje svoja bogata i velika iskustva, davao drago« cene savete i uvek imao za sve naše želje otvoreno svoje zlatno sokolsko srce. Bratu H a velu — još na mnogo goilina! Zdravo! Na zdar! 50godlšnjica brala dr. Ivana Laba Dne 9. o. m. navršio je 50godišnji-cu svog plodnog i radinog života odlični slovenački književnik i publicista, poznati nacionalni radnik i oduševlje-ni Soko, naš dragi saradnik br. dr. Ivan .Lah. 3lad slikaru Stf. tŠubica Mada inače po svojoj prirodi skro-man, tih i povučen, brat dr. Ivan Lah oduvek je iz svoga zakutka i mira spremno i aktivno živo ueestvovao u svim našim kulturnim i nacionalnim pokretima. Ne da se lično istakne, več iz zatvorenih redova pravih narodnih pionira, na koje se često ne Spotiče oko običnih posmatrača, on je znao i uspeo, da kao svesni sin svoje zemlje, prinese svomc narodu dostojan obok I on je, medutim, kao i mnogi naši nacionalni pregaoci i borci, teško is-kusio ono kasnijc doba stradanja i patnja, proganjanja i ponižcnja, ono doba, kad su na domaku horizonta našeg oka harali ratni požari i ujedno nagoveštali ustajanje i uskrsnuče slo-bode i našeg jedinstva, koje se tada radalo iz rumene i vrele krvi naših najboljih. Njegov duh nije tada klo-nuo, jer je u sebi nosio živu veru u bolje i lepše dane svoga naroda i svoje otadžbine. Pa ni onda, kada se sinovi u svojoj več slobodnoj i vlastitoj zemlji digoše da poljuljaju največe narodne svetinje, nije u srcu brata dr. Laha smalaksao plamen te žive i j edine spasonosne vere — Jugosloven-stva. Treba znati u životu, kada na-dodu tmurni dani, nači svetlost i toplimi sunca u snazi i veličini svoje vla-stite duše. Takav nam je oduvek bio, takav nam je i danas i takav če nam i ostati naš dragi brat dr. Lah — Ju-gosloven — Soko! Brat dr. Lah rodio se u Trnovom kod Ilirske Bistrice, ali je svoju mladost proveo na Dolenjskom. U Ljubljani završio je gimnaziju, a nato je pošao na univerzitetske študije u Prag, gde uči slavistiku i filozofiju Profesori bijahu mu medu ostalim Ma-saryk i prvi organizator školstva u Cehoslovačkoj republici Drtina. Novi prostrani vidici, koji su se ovde otva-rali njegovoj tako širokoj slovenskoj duši, naročito pod uplivom ovih dvaju velikih' čehoslovačkih mislilaca i onog silnog razmaha i bujanja svega duhov-nog života ove slovenske metropole, sve je to u br. dr. Lahu upotpunilo, formiralo i iskristalisalo nazore i idejna gledanja na sva pitanja kulturno-nacionalnog i socijalnog značaja. Godine 1910. vrača se u domovinu sa doktorskom laureom, ali radi svog dubokog i neotstupnog jugoslovenskog osečanja nije mogao da dode do pro-fesorskog mesta. Posvetio se je žurna-listici i tik pred balkanskim ratom po-čeo je da izdaje nezavisni dnevnik »Dan«. Balkanski rat uneo je u naš potlačeni narod pod bivšom monarhijom nova, sveža i pojačana nacionalna stru-janja, koja je tada u Sloveniji pro-micao naročito ovaj list, privukavši svojim slobodarskim idejama, i radi svog odlučnog nacionalnog smera i beskompromisne borbe protiv austrij-ske politike, sve mlade, idealne i Ja sam izveštaje brače župskih starešina, koje je bratsko uredništvo »So-eolskog Glasnika« donelo u prvode-cembarskom broju, čitao izmedu reda-ka i zapazio sam ovo: Veliki priliv članstva u sokolske redove imao je i izvesiie koristi. ЛСГ smo se posle deset godišnje učmalosti naglo trgnuli i pristopih organizovanju i održavanju prednjačkih tečajeva. Ako bismo usporcdili rad u tomc prav-cu s radom iz prošlih godina, videli bi da prošlogodišnji, a i rad ranijih godina, daleko zaostaje za ovogodiš-njim radom. Prilivom članstva, župe su imale i materijalne koristi, a to je une-koliko omogučilo održavanje tečajeva. Kako se vidi iz izveštaja, banovinske pomoči nisu dobile mnoge župe, pa i u koliko je deljena, dato jc to isklju-čivo za gradnju domova. Snažan priliv članstva, primorao nas je da pristu-pimo intenzivnijem radu na gradnji domova, samo su u torne pravcu prav-ljene dve kardinalne pogreške: 1. Ot-počinjalo sc jc sa gradnjom domova prc nego je bila skupljena cela suma potrebna za gradnju, 2. proračunske su sume daleko nadrnašivale stvarne po-trebe, tako da su se društva zapetljala u velike dugove. Iz izveštaja brače župskih starešina vidimo, da mnoge župe imaju stalne župske prednjake, čega ranije ili nije bilo, ili je bilo u neznatnoj meri i da sc kod omladine opaža jače interesovanje za Sokolstvo. Da bi pojedina zapažanja izmedu redaka što bolje uočili i mogli sc njima koristiti, ja ču ovde, ono što mislim da je potrebno, doslovno izvaditi iz pojedinih izveštaja: Banjaluka: »Opšte stanje Sokolstva u župi Banjaluka relativno jc dobro. Ova župa oskudeva i u matcrijal-nim sretstvima. Napredak jc ipak ose-tan, ali izgleda da če i on biti doveden u pitanje. Sve sokolske cetc u župi zasnovane su na trezvenoj osnovi — kod dve čete mehane su pretvorene u zdravljakc. Medu školskom omladi-nom rad ne ide najbolje. Uzroci. ne-manje prostorija za vežbanje i naj-češče slabo interesovanje nastavmka za Sokolstvo. Župa ima župskog prednjaka. Slct. disciplina je bila na sletu odlična, a opet najbolj a u sokolskim četama. Slet je bio trezven, bez kapi alkohola. Prednjaštvo je u župi slabo. Matcri-jalno stanje župe je tako, da če sav rad stati, ako joj sc ubrzo ne po-mogne«. Beograd' »Oroladina se zagrejava za Sokolstvo, ali ne u tolikoj meri, kako bi trebalo da bude. lo se osobito tiče srednjoškolske i univerzitetske omladine.« »Tehnički rad bio je intenzivni ji nego ikada do sada, naročito u stvaranju prednjaka.« Bjelovar: »Kada bi sva sokolska društva učlanjcna u našoj župi svojim obvezama materijalne naravi pra-vovremeno i u redu udovoljavala, onda bi i materijalno stanje župe za redovne i normalne izdatke bilo posve povoljno«. spremne sile, koje su narodu osveža-vale snagu, jačale duh i spremalc ga za velike zadače i teška iskušenja, koja su nadolazila. Nadošla je tako i 1914. Započela je tada martirska via crucis našega naioda. I brat dr. Lah morao je tada da ponese svoj križ. Kao i mnogi drugi naši, i on ode u za-tvor i internaciju, dok ga 1917. nc po-slaše na rumunsku frontu, gde bi ranjen, odatle ga pak odvezošc u bolnica u Prag. Bio je to več povratak u nov život. Nakon oslobodenja, iza kako je proboravio neko vreme u Mariboru, nastupio je profesorsko mesto na žen-skoj realno j gimnaziji u Ljubljani, gde još i danas poučava. Književni i publicističkn rad bratu dr. Laha veoma je opsežan. Izdao je veliki broj dela, a mnogo i mnogo njegovih radova rasejano je po raznim revijama i listovima. Medu ostalim delima, naročito se ističu »Uporniki«, »Vaška kronika«, zatim veliki istorijski roman u dve knjige »Brambovci«, »Angelin Hider«, »Knjiga spominov«, »Vodniki i preroki«, »V borbi za Jugoslavijo« i »Sigmovo maščevanje«, koje je izdano ove godine i koje obradujc temu iz zrinsko-frankopan-skog doba. Nadalje je brat dr. Lah pisao mnogo i za omladinu, pa pozo-rišne komade, a preveo je i neka dela sa češkoga. Naš brat dr. Lah osvedočeni jc Soko i naš sokolski razvitak prati i pomaže istinskom sokolskom ljubavlju. Ta u Cehoslovačkoj, u srcu Sokolstva, u zlatnom Pragu, tu na izvoru sokolskog života, napajao je on svoju diišu i svoje srce velikom idejom. O njegovoj 50godišnjici, u naponu njegove fizičke i duševne snage, mi mu prinosinm u ovnu skromnim ret-cima naše najiskrenije, tople ^bratske sokolje želje. Na mnogaja! Zdravo! —čs— »Omladina osnovnih škola gotovo u svima našim društvima zastupljena je dobro, dok se za gimnazijsku to ne može reči. Stanje prednjaštva s obzirom na veliki broj sviju pripadnina loše je. Pitanje sokolskih vežbaonica i domova ne zadovoljava.« Celje: »Unutarnjem radu posve tičemo največu pažnju u tekučoj 1932. godini«. Inače stanje celokupnega rada u župi je dobro i rad je upučen onim smerom, koji jamči solidnost i cvisto-ču organizacije (prim. pisca!). Karlovac: »Napomenuti mi je, da Sokolstvo vrlo mnogo trpi uslcd ostalih sportskih udruženja, što se naročito opaža kod školske omladine. Tehnički rad j c bio poprečno dobar, dok prosvetni nešto slabiji, jer nekoji prosve-tari nisu dovoljno shvatili svoju dužnost. Župskih domova ima do sada ža-libože samo jedan.« Kragujevac: »Stanje Sokolstva u župi Kragujevac relativno jc dobro. Naročito jc porastao broj dece, dok jc medutim bio naj manj i porast kod članica! I pored rada u prednjačkim školama, stanje prednjaštva u župi ipak ne zadovoljava. Nema dovoljno prednjaka ni po starim društvima, u novim pogotovo. Jer kroz župske pred-njačke tečajeve prolazi najviše sred-njoškolska omladina, koja po završet-ku srednje škole odlazi u aiuga mesta radi produženja školovanja ili uposle-nja. Materijalno stanje župe nije dobro, a takoder i društava, domova ima svega 5.« Kranj: »Radi v.elikog porasta društava rad župski sc potrostručio. Da sc doskoči posvemašnjem pomanjkanju prednjaka, koje jc nastalo uslcd osnivanja novih društava, i to veoma osetno, održan jc župski prednjački tečaj.« Župa irnade župskog prednjaka. U mnogim društvima rad jako trpi, jer su društva preopterečena dugovima za izgradnje domova, radi čega bi bila potrebna izvedba sanacije u smislu u svoje vreme podnešenih predloga. Ljubljana: »Stanje Sokolstva na teritoriju Sokolske župe Ljubljana u glavnom zadovoljava. Manje zadovoljava prirast kod članica i naraštaja. Razume se da sc sav prirast članstva nc može smatrati plodnim semenom, mnoge jc namamila u sok. redove ma-terijalna konjuktura; tc suhe listove ce odneti prvi vetar sa močne sokolske lipe. Nema sumnje, da bi Sokolstvo medu školskom omladinom moralo da zauzme jači zamah nego što je to bilo dosad, a to če sc postiči onda, kad svi pedagozi budu prožeti sokolskim duhom.« Takoder sc oseča pomanjkanje prednjaka. Materijalno stanje sokolskih jcdinica jc u večini hrdavo kod društava, koja su sc zadužila prilikom gradnje sokolskih domova, kojih je na teritoriji župe dogradenih19, a dva su u gradnji. Traži hitnu akciju vadi sana-cije. Maribor: »Sokolska /upa Manboi i njen rail ima danas dvojan karakter: stalno se razvija Sokolstvo te z upe na širenju, a sam rad je takoder upu ćcn smerom u dubinu. broj sokolskih Dr. NIKO MRVOŠ, (Novi Sad): Nedelja sokolske štampe (Kratki govor pred vrstom). VOJISLAV BOGIĆEVIĆ, (Tuzla): Izmedu redaka . . . jedinica stalno raste, a u jedinicama se također opaža filtracija, kojom za-ista otpadaju elementi, koji su pristu-pili prilikom osnivanja jedinica iz bilo kakvog oportunizma, ili iz kakvih drugih motiva. Danas se več vrši kristalizacija, tako da če ono, što ostane tokom godine, dve, biti čisto sokolsko.« U župi Maribor se znatno oseča sna-žan priliv omladinc u sokolske redove, što je svakako zdrava pojava. Razvi-tak lutkarstva. Stanje sokolskih domova u finsihcijskom pogledu je očaj-no i traži hitnu sanaciju. Mostar: Pored mnogobrojnih i lepih rezultata u radu župe, nisu simpatični oni minusi, koji su izneseni u teh-ničkom radu. Usporedivši stanje po I. okt. 1930. i 1. okt. 1931. broj vežbača je veči za 465 ove prema prošloj go-dini. Ukupan broj vežbača uračunavši tu naraštaj i decu bio je u br. mostar-skoj župi god. 1930. svega 3878, dok je 1. ok*. o e. dosesao bi c j 58 j-f da-kle za 1856 više. Kamo sreče da se mnoga župa može podičiti s ovakvim rezultatom, jer dok župa Mostar ima 5834 vežbača, dotle župa Banjaluka imade 3503 pripadnika, od čega je vež-bačeg članstva računajuči i omladinska odelenja svega 1667, dakle niti koliki je ovogodišnji prirast vežbačeg članstva u mostarskoj župi. Kako postoji i kod ostalih bratskih župa interes o rapidnom napretku Sokolstva u br. mostarskoj župi, nači-niču nekoliko uporedenja iz kojih če se videti, ne upuštajuči se u to da li je to dobro ili nije, da je nesrazmeran napredak sela prema varoši, za koju se može čak reči da unekoliko nazaduje. Od ukupnog broj a pripadnika seoskih sokolskih četa, kojih je 5306, vežbača je u svima kategorijama 2698 ili 50%, dok od ukupnog broja vežbačeg članstva u varošima, koji iznosi 3136 otpada na naraštaj 775, a na decu 1617. Ostaje dakle vežbača članova 612 i članica 132 u svima varoškim sokolskim društvima. Taj nesrazmer vidi se iz ovih uporedaba: Bratsko sokolsko društvo Mostar ima na 658 članova 59 vežbača i 2 vežbačice, dok Žrnovo ima na 69 članova 18 vežbačica. Trebinje ima na 347 članova 20 vežbača i ni-jednu vežbačicu, Nevesinje na 140 članova 8 vežbača i nijednu vežbačicu, Prozor na 46 članova 1 vežbač i nijed-na vežbačica, Stolac na 119 članova 12 vežbača i 2 vežbačice, Dubrovnik na 619 članova imade 38 vežbača i 16 vežbačica, međutim Blato, koje ima 205 članova ima 58 vežbača i 16 vežbačica. U varošima je zabeleženo ukupno 33 prednjaka-čice sa ispitom i 68 n« selima. U Mostaru i Dubrovniku ima samo po 1 prednjačica sa ispitom, dok nema ni jednog prednjaka (vidi Sokolski kalendar za 1932. god.). Ovu sam uporedbu načinio jedino zato, da se vidi, da jedan rad mora biti na štetu drugoga, ako se bilo koji zapostavi. Inače brojke, koje su iznesene u izveštaju brata starešine mostarske župe pokazuju veliki i požrtvovani rad naročito na selu, što br. župi Mostar može samo na čast da posluži. Tih rezultata nebi bilo da nije požrtvova-nosti društvenih i župskih funkcionera. Osijek: Najjača župa po broju jedinica. Malen broj naraštajaca iz redova školske omladine, svega 5—10%. Iako je održan veliki broj prednjačkih tečajeva, ipak broj prednjaka ne odgo-vara u večini društava potrebi. Novo mesto: U župi su za Sokolstvo razne poteškoče. Ponekad te po-teškoče dolaze od sveštenika. Mnogo je učiteljstva koje bi radilo, ali ne može jer nema prilike, mnogi pak ima-ju prilike a neče. Stanje prednjaštva u župi još ne zadovoljava. Po malova-roškim društvima sačinjavaju veliku večinu članstva niži slojevi, koji veoma teško plačaju porez, jer ne zasluže ni za prehranu i odelo. U celoj župi su samo tri vlastita sokolska doma, i sva tri su zadužena. Novi Sad: Sve vežbače kategorije u župi broje 14.808 članova, kako je podvučeno u izveštaju. Medutim odnos je prilično nesrazmeran, jer vežbače članstvo pretežno sačinjavau omladin-ske kategorie (1768 mn, 749 žn, 5441 md i 4737 žd) dok je vežbača 25'1%. Ipak je taj razmer bolji nego li na pr. u župi Ljubljana, koja ima samo 17'7% vežbača. Vežba se medu ostalim u 2 gostione. Sarajevo: Kod nas se još uvek oseča oskudica prednjaka. Imamo svega 26 kvalifikovanih prednjaka i prednjačica. Isti toliki broj bio je i 1. okt. 1930. god. Kod samoga br. društva Sarajevo može se napomenuti jedan zna-tan korak u pogledu vežbačeg članstva. U godini 1930. imalo je Sarajevo zajedno s Novim Sarajevom svega 619 vežbačeg članstva, od toga 110 članova vežbača i 41 članicu. Ove godine ima 257 članova vežbača i 80 članica. Financijska sretstva su ograničena. Mnoga društva oskudevaju u prosto-rijama. Banovina osniva tečajeve za učitelje na kojima se predaje i o Sokolstvu. Skoplje: Oseča se veoma mali broj žen. članstva u celoj župi 172. Prednja-štvo u pojedinim društvima nije jako. Članstvo teško plača prinos. Sokolskih domova ima 9 i 3 se zidaju. Split: Ekonomske prilike sokolsko-ga članstva na području župe opčenito su inače slabe, ali ova godina je upravo katastrofalna. U osnivanju novih društava postupa se oprezno. Od ško-lovanih slojeva najaktivnije je učiteljstvo, dok se s fakultetlijama nebi mo; gli baš da pohvalimo u razmeru. Na svaki način može se sa zadovoljstvom konstatovati, da školska omladina sve više učestvuje u Sokolstvu. Sušak-Rijeka: Opče stanje župe Sušak nije onakvo, kakvo bi se želelo, bolji razvoj društava sprečava opča kriza. Oskudica vežbaonica. Veoma clobar predlog: Stoga sc obzirom na pre istaknuto nebi smela provesti izgradnja nijedne nove škole, ako ne bi u istoj bila predvidena gimnastička Ivorana. Medu našom omladinom, naročito medu školskom, širi se Sokolstvo u koliko je dotična vezana na obvezatan polazak školske telovežbe, a inače toliko, u koliko ima dobrih sokolski vaspitanih prednjaka učitelja. Stanje prednjaštva u župi zadovoljava. Materijalno stahje župe opčenito ne zadovoljava. Šibenik-Zadar: Široke narodne mase su ostale do danas van Sokolstva, plenom demagogije, verskih i plemenskih uticaja. Tek se u varošima ili u njihovoj bližini ispoljiva jača delat-nost u sokolskom pravcu. Pa i tu gde se je pokazala, nije stalna ni napredna, jer je ovisna isključivo o retkim, po-žrtvovnim pojedincima, koji sav teret posla uzimaju na svoja leda. Broj dece iz osnovnih škola, kako se vidi pora-stao je, dok to nije slučaj i sa srednjo-školskom omladinom. Materijalno stanje župe je slabo. Neznatan je prinos članstva, a potrebe velike. Mnoga društva nemaju ni sprava, ni knjiga, neka ni svojih vežbaonica. Nadasve po-trebiti dom u Šibeniku napola je sa-graden i čeka dovršenje, a sretstva i pomoči ni otkuda. Ima najmanje prednjaka od svih župa: 8. Tuzla: Broj pripadnika za jednu godinu porastao je za 50%. Stanje prednjaštva se znatno popravlja. Po stanju 1. okt. 1931. župa Tuzla imade pripadnika 7080, od toga samih članova 4401 od kojeg broja su vežbači samo 450 ili 10%, dok broj članova vežbača u seoskim sokolskim četama župe Tuzla ne broječi članice, naraštaj i decu iznosi 552. Po istoj statistici od 21 društvo (2 nisu poslala izveštaj), 8 društava uopšte nemaju vežbačica članica. Od ukupnog broja vežbačeg članstva otpada na naraštaj 27%, na decu 47%, na članice 6‘5% i na članove 19'5%. Stanje vežbačeg članstva dakle naročito obzirom na članove i članice nikako ne zadovoljava. Župa materijalno loše stoji iako društva prilično plačaju doprinose, jer se veliki izdaci čine naročito na una-predenje tehničkog rada, održan j e prednjačkih tečajeva i sl. Banovinske pomoči nije župa dobila ni jedan dinar. Interesantno je uporediti ovu či-njinicu: God. 1930. imala je župa na 3261 člana 428 članova vežbača, dok 1931. god. na 3849 (iz ove cifre isklju-čeni su članovi sokolskih četa) imade svega 450 članova vežbača. Znači priliv je bio snažan, ali bez naročitih re-perkusija na sokolanu. Kod članica je isti razmer, jer je po istoj statistici porast u članicama bio samo za 1. Priliv dece iz osnovnih škola je snažni ji, a i učiteljstvo osnovnih škola postepe-no i sigurno prihvača sokolski rad, dok taj slučaj nije i sa srednjim školama kao i sa srednjoškolskom omladinom. Užice: Porast se oseča naročito kod omladine zanatlijskoj i trgovačkog reda. Kod školske omladine takoder, ali on razmerno nije najpovoljniji, što dolazi iz drugih razloga, a ne od same omladine. Prednjaštvo u župi je tek u razvoju, ali iz čisto materij alnih razloga ono ne pokazuje naročite rezultate. Materijalno stanje župe ie uopšte loše. Društva nisii u stanju da odgo-varaju svojim obvezama prema župi, pa ni prema Savezu, otuda ni župa nije u stanju da podmirujc svoje rashode. Večinu tih rashoda podmiruju sama brača župskog starešinstva. Radi ne-manja vežbaonica društva uzimaju u zakup takve lokale koji nikako ne od-.jovaraju potrebama vežbaonica (Pri-boj). Varaždin: »Medu omladinom, u kojoj ima najviše čistog i zanosnog idealizma, nailazi sokolska misao na oduševljene pristaše, no unatoč toga jc broj naraštaja malen.« »Kraj povolj-•aijih matcrijalnih prilika mogao bi se razviti još jači tehnički rad, ali župa ne samo da nema gotovo nikakvog prihoda od svojih društava, jer ih je PROF. BOGOLJUB KREJCIK (Beograd): Radio** leča} češkog Jezika Bračo i sestre, Uskoro čemo početi naše radio? časove češkog jezika koje prireduje za Sokole i Sokolice naš Savezni prosvetni odbor. Vi svi znate koliko jc Sokolstvo za svojih 70 godina života učinilo na zbliženju Slovena. Ovi časovi če tako-de biti samo jedna karika na onome ogromnome lancu slovenskega zbližc-nja i zajedničkoga rada koga je Sokol* stvo iskovalo. Ovi časovi če biti onaj »sitan rad« koje prezident Masaryk tako toplo preporučuje i 'koji, sa »sit* nim radom« ostalih, ima da stvori velebnu gradevinu sloge, jednoduš* nosti, ljubavi, reda, mira. Da bismo se mi Sloveni mogli zavoleti, moramo se prvo upoznati, a prvi korak ka upoz* navanju jednog naroda ili plemena je« ste učenje njegovog jezika. Brača Česi su nam oduvek bili dragi, i naše se prijateljstvo do sada zapečatilo nebrojno puta i krvlju u borbama protiv zajedničkog neprija-telja. — Naši putevi dalje idu paralelno i mi ne moramo da održavamo naše prijateljstvo na veštački način, ali zato ne smemo da zanemarimo one, koji nas vole, i naša je dužnost da se pobrinemo da steknemo ono »pasivno znanje« slovenskih jezika, kako kaže brat Štepanek, a to je, da smo kadri da sc u opštenju sa Slovenima služi« mo slovenskim jezicima, a ne kao što je nažalost to bilo u prošlosti kada je na sveslovenskim kongresima dolazilo do zaključka da je zajednički jezik svih Slovena — nemački! Mi ne smemo da dopustimo da se istorija ponovi i da se ovo više ikada dogodi, i zato prionimo učenju slo* venskih jezika pa ma se zadovoljili i onim pasivnim znanjem kao što kaže brat Štepanek. U to ime počinjemo ovaj radio tečaj češkog jezika koji če se održa* vati dva puta nedeljno, tako da če sc do IX. sleta moči da održi oko 50 ča-sova. Svaki onaj brat i sestra, koji bi želeli da se upoznaju s češkim jezikom, uspeče u tome za ovo vreme ako samo budu redovno pratili radio časove i ako ulože bar malo truda sa svoje strane. Tako če se prilikom IX. sleta u Pragu još više osečati medu svojima no što bi se inače osečali. Zdravo! Plan radio -časova češkog jezika O izgovoru. 1 čas: O izgovoru glasovi £ i i. — Pred odjezdem, cesta železnici do P r a h y = Pred odlaskom, put železnicom u Prag, razgovor. 2 čas: O izgovoru glasa v. — Vo-jenska ze zatiši = Vojnička iz zatišja, i Zverolekafska = Ve* terinarska, (anegdote). 3 čas: O izgovoru glasova u i ou. — Čelni p r o h li d k a = Carinski pregled, razgovor. 4 čas: O izgovoru glasova ch i h. — H o d i n i = časovni’k, razgovor. 5 čas: O izgovoru glasa f. — D v o* rak a Pirner, anegdota. 6 čas: O izgovoru glasova d’, t’ i n. — Pozdraveni = Pozdrav, raz* govor. O naglasku. 7 čas: O naglasku. — To ti kre-st’ane = Ti hriščani, anegdota. 8 čas: O naglasku. — V hotelu = U hotelu; Drožky a auta = fi-jakeri i automobili, razgovor. 9 čas: O naglasku. — M a tu rit* ni = Jedna maturantska, anegdota. 10 čas: Kako se od čeških reči pra* ve naše. — Poštovni urad = Pošta razgovor. 11 čas: Kako se od čeških reči prave naše. — Pfiliš všimavy = I suviše pazljivi, anegdota. 12 čas: Kako se od čeških reči prave naše. — Telo moje; časti h 1 a v y a o b 1 i č e j e = moje telo; delovi glave i lica, štivo i razgovor. 13 čas: Kako se od čeških reči prave naše. — Telo moje; časti hlavy a obličeje = Moje telo, delovi glave i lica, štivo i razgovor. 14 čas: Kako se od čeških reči pra* ve naše. — Zrak a s 1 u c h = Vid i sluh, štivo i razgovor. 15 čas: Kako se od čeških reči prave naše. — Čich, c h u t’, hmat, cit* = čulo mirisa, ukusa i pipanja; osecaj. Imenice. 16 čas: Promena imenica. — Rudolf Tri ml, anegdota. 17 čas: Promena imenica. — Zdravi = zdravlje, razgovor. Pridevi. 18 čas: Pridevi — Francouz-ština malirska — Francuzki jezik slikara, anegdota. 19 čas: Pridevi. — Lažne = Ku* patilo, S n i d a n i = doručak, razgo* vor. 20 čas: Poreden j e prideva. — Ze s t a r y c h času = Iz starih vre* mena, anegdota. 21 čas: Promena prideva. — D en = dan, štivo i razgovor. 22 čas: Promena prideva. — Z nemeckeho divadla = Iz ne-mačkog pozorišta, anegdota 23 čas: Prisvojili pridevi. — Noe = noč, štivo i razgovor. Zamenice. 24 čas: Lične zamenice. — Jedna anglicko*irska = Jedna angle* ško-irska, anegdota. 25 čas: Pokazne zamenice. — V'vmena p e n e z = Promena novca, večina tek osnovana, več joj je uskra-čena i dosadanja pripomoć.« Veliki Bečkerek: »Za poslednje dve godine do danas, broj jedinica u župi porastao je na 69 društava i 3 sok. čete.« (Župa je na 30. juna 1927. god. imala 22 sok. društva.) »Teškoče u tehničkom radu dolaze najviše otuda, što ni župa, ni društva ne raspola-žu sa odgovarajučim brojem svestrano obrazovanih prednjaka.« »Največe teškoče u radu društava potiču od njiho-vog materijalnog stanja, koje nije ona-ko kako bi trebalo da bude. Sama župa u materijalnom pogledu živi skoro isključivo od pomoči Dunavske banovi* ne, usled čega jedino najstroža šted-nja dozvoljava, da se župski poslovi otpravljaju tačno i na vreme.« Zagreb: Sav rad br. sokol, župe Zagreb bio je u vidu stvaranja što ve-čeg broja sposobnih prednjaka. Radi toga je i stanje župe Zagreb jedno od najzavidnijih. I kod br. župe Zagreb su materijalne neprilike aktuelne što se vidi iz sledečeg stava: »Kako je večina jedinica još i 1931. bila oproštena od župskih doprinosa, to je uprava bila upučena na sretstva, koja su na drugi način priticala.« Time sam uz poneki komentar iz-vadio iz izveštaja brače župskih starešina ono što nas najviše interesuje i na čijem popravku valja da se ozbilj-no poradi. Velika je šteta, što statistika u ka-lendaru br. Saveza nije zasebno donela stanje seoskog Sokolstva, nego je ono i u brojnom i u tehničkom pogledu do-nešeno ukupno sa ostalim jedinicama. Kad nebi zadavalo mnogo truda, interesantno bi bilo načiniti uporedenje snage pojedinih kategorija, a to bi bilo svakako od koristi, jer bi mnoge župe videle svoju »ahilovu petu« i pokušale nešto da stanje vežbačih kategorija dovedu u približno srazmeran odnos. Nesrazmeran odnos nije normalan. Zaludu one ogromne cifre dece osnovnih škola, kad je na pr. broj članova i članica minimalan, ili kad jc broj na-raštaja neznatan. Kako u životu i radu župe mnogo utiče stanje matičnih društava, koja se nalaze u centru župa i koja bi trebala da u svakom pogledu pokazuju uzoran rad, a i po snazi da su najjača, nači-niču uporedenje, ali samo u pogledu vežbačeg članstva i poredati br. sokol, društva župskih sedišta prema njihovoj tehničkoj snazi. Taj odnos izglcda ovako: Beograd: v. 681, v-ca. 141, m. n. 542, ž. n. 182, m. d. 647, ž. d. 642, svega 2835 vežbačeg članstva ima u Beogradu, a to je 31 % ukupnog vežbačeg članstva župe ili za 309 više nego što ima cela kragujevačka župa, ili za 857 više nego što ima cela užička župa. Na drugo mesto dolazi Ljubljana: v. 337, v-ca. 253, m. n. 443, ž. n. 191, m. d. 489, ž. d. 354, svega u osam ljub* ljanskih društava ima 2067 vežbačeg članstva. Zagreb: v. 187, v-ca. 119, m n. 329, ž. n. 341, m. d. 616, ž. d. 441, svega u 4 društva 2033 članstva. Maribor: v. 249, v-ca. 251, m. n. 236, ž. n. 200, m. d. 498, ž. d. 485, svega u 4 društva 1919 članstva. Novi Sad: v. 80, v-ca. 44, m. n. 170, ž. n. 143, m. d. 328, ž. n. 282, svega 1047. Sarajevo: v. 257, v-ca. 80, m. n. 180, ž. n. 59, m. d. 165, ž. d. 139, svega u 2 društva 880. Veliki Bečkerek: v. 125, v-ca. 47, m. n. 139, ž. n. 106, m. d. 241, ž. d. 214, svega u 3 društva 872. Varaždin: v. 44, v-ca. 47, m. n. 181, ž. n. 85, m. d. 197, ž. d. 137, svega 691. Cetinje: v. 65, v-ca. 22, m. d. 120, ž. d. 40, m. d. 140, ž. d. 150, svega 537. Novo mesto: v. 29, v-ca. 19, m. n. 72, ž. n. 28, m. d. 52, ž. d 54, svega 533. Celje: v. 92, v-ca. 54, m. n. 75, ž. n. 49, m. d. 112, ž. d. 80, svega 462. Split: v. 52, v-ca. 35, m. n. 60, ž. n. 45, m. d. 132, ž. d. 109, svega 433. Užice: v. 149, v-ca. 32, m. n. 63, ž. n. 45, m. d. 47, svega 405. Skoplje: v. 65, v-ca. 6, m. n. 61, ž. n. 50, m. d. 120, ž. d. 88, svega 390. Karlovec: v. 38, v-ca. 25, m. n. 110, ž. n. 45, m. d. 80, ž. d. 90, svega 3R8. Niš: v. 50, v-ca. 11, m. n. 30, ž. n. 20, m. d. 120, ž. d. 110, svega 341. Kranj: v. 27, v-ca. 22, m. n. 66, ž. n. 22, ni. d. 125, ž. d. 78, svega 340. Mostar: v. 59, v-ca. 2, m. n. 75, ž. n. 51, m. d. 70, ž. d. 77, svega 334. Kragujevac: v. 42, v-ca. 16, m. n. 45, ž. n. 52, m. d. 73, ž. d. 82, svega 310. Sušak: v. 48, v-ca. 16, m. n. 59, ž, n. 22, m. d. 86, ž. d. 65, svega 296. Bjelovar: v. 37, v-ca. 17, m. n. 68, ž. n. 17, m. d. 52, ž. d. 82, svega 273. Novo mesto: v. 29, v-ca. 19, m. n. 72, ž. n. 28, m. d. 52. ž. d. 54, svega 254. Banjaluka: v. 33, v-ca. 7, m. n. 57, ž. n. 22, m. d. 20, ž. d. 66, svega 205. Tuzla: v. 35, v-ca. 15, m. n. 52, ž. n. 24, m. d. 40, ž. d 25, svega 191. Ako pretpostavimo, da se župski centri nalaze u banovinskim sedištima ili u bivšim oblasnim sedištima, onda če nas neke posve niške cifre naročito kod naraštaja i dece prosto iznenaditi. Cime se to ima protumačiti: da^ li slabim interesovanjem dotičnih škola i nastavnika za Sokolstvo, da li možda ponegde i samim ometanjem ili nein-teresovanjem samoga društva. Tek, či-njenica je da tako žalosnih pojava ima, a br. društva če sigurno i sama razmišljati o razlozima. Po broju prednjaka odnos je ovaj (na dan 1. okt. 1931): Mostar 101, Osijek 98, Zagreb 82, V. Bečkerek 73, Beograd 64, Celje 62, Kranj 61, N. Sad 61, Ljubljana 59, Maribor 45, Niš 42, Skoplje 37, Bjelovar 31, Sušak 31, Sarajevo 29, Karlovac 28, Cetinje 27, Split 21, Kragujevac 20, Banjaluka 19, Varaždin 17, Užice 16, Tuzla 16, Novo mesto 10. Ukupno u svima župama 1058 prema 556 na 1. okt. 1930. god. Potrebno bi bilo da se u Sok. Kalen-daru i u buduče donosi odvojeno prednjaštvo sa ispitom od onoga bez is-pita. Iz svega što smo dosad izneli, može se stvoriti ovaj zaključak: 1. Sokolstvo brojno znatno napreduje. 2. Sokolstvo napreduje rapidno i u tehničkom pogledu, naročito u pogledu prednjaštva. 3. Vodi se intenzivna akcija za gradnje domova, ali je večina ovih prezadužena. 5. Materijalne prilike kako župa, tako i društava veoma su slabe. 6. Na banovinske pomoči u veli-kom broju župa ne može> se nikako računati. 7. Deca osnovnih škola, a takoder i nastavnici osnovnih škola, dale-ko su jače zastupljeni u Sokolstvu od učenika i nastavnika srednjih škola. U jednom banovttiskom centru brojke su porazne (vidi stat.). Univcrzitetska omladina u neznatnom broju. 0 ceste o putu, razgovori. 26 čas: Prisvojne zamenice. — Vežbanja u razgovoru. 27 čas: Prisvojne zamenice. — Vežbanja u razgovoru. Brojevi. 28 čas: Prosti brojevi Od 1—21. — Nejvetši d i v a d 1 o = Največe pozorište, anegdota. 29 čas: Prosti brojevi od 20 — 1,000.000. — Vežbanja u brojanju. 30 čas: Redni brojevi od 1—21. — Vežbanja u brojanju. 31 čas: Redni brojevi od 21—1000. — Vežbanje u brojanju. Glagoli. 32 čas: Neodrcdjeni način. — Jedna muzi k antska, anegdota. 33 čas: Sadašnje vreme. — Občd == Ručak, razgovor. 34 čas: Prilog vremena sadašnjeg. — Jindfich Jindrich, anegdota. 35 čas: Prilog vremena prošlog. — B y t = stan, razgovor. 36 čas: Prošlo vreme. — Stary, ale dobry recept, anegdota. 37 čas: Davnoprošlo vreme. — Pruvodce = Vodja, razgovor. 38 čas: Pogodbeni način. — Man-ž e 1 e = Supruzi, anegdota. 39 čas: Buduče vreme. — Povč-trnost = Vreme, Ruznc ndku-py = Razna kupovanja. 40 čas: Prva vrsta glagola. — Jedna o Edisonovi = Jedna o Edisonu, anegdota. 41 čas: Druga vrsta glagola. — Stari = Starost, Sctkdni = Su* sret, razgovori. 42 čas: Treča vrsta glagola. — V ž d y t’ to ani nevi = Ta ono to 1 ne zna, anegdota. 43 čas: Četvrta vrsta glagola. — Ргосћбгку a v£lety = Setnje i izleti, razgovor. 44 čas: Peta vrsta glagola. — Ta racionalizace — Racionalizacija, anegdota. — Nemoči a telesnč v a d y = Bolesti i telesni nedostaci, razgovor. Priloži. 45 čas. Priloži za mesto i vreme. — Pan Vošalik — Gospodin Vo-šalik, anegdota. — Mesto = Grad (reči u vezi s gradom). 46 čas: Priloži za način, odricanje, potvrdjivanje i sumnju. Jedna Videnška = Jedna bečka, anegdota. — Dum = kuča (reči u vezi s ku-čom). Predloži. 47 čas: Predloži. — P rit el ky-n e — Prijateljice, anegdota. — T a -b u 1 e = Trpcza (reči u vezi sa trpe-zom). Sveže. 48 čas: Sveže. — Hudba v do-m e = Muzika u kuči, anegdota. — O d č v = Odelo (reči ‘u vezi s ode-lom). Usklici. 49 čas: Usklici. — Take jsme začinali v malem = Takodje smo počeli na malo, anegdota. — fte-mesla a remeslnici = Zanati i zanatlije (reči u vezi sa zanatima). 50 čas: Akademicke kalho-ty = Akademske pantalone, anegdota. — Vknihkupectv$ = U knji-žari, razgovor. č e t k i j e *ik Prvi (as Abeceda i izgovor Češka abeceda ima ova slova: a, d, b, c, č, d, d", e, č, ž, f, g» h, ch, J, i, j, k, 1, m, n, ft, o, o, p, r, f, s, s, l, f, u, u, Л, v, y, f, z, ž. BOSUA - FONSIER « DRUŠTVO ZA OSIGURANJE I REOSIGURANIE ♦ BEOGRAD 8. U’ pojedinim župama vodi se jaka trezvenjačka akcija medu Soko-lima. 9. Športska udruženja u mnogom ometaju rad i naprcdak sokol, društa-va* U ponekim društvima ima i drugih smetnja. 10. Broj članica je srazmerno drugim kategorijama veoma malen. 11'. I pored neprirodnog priliva članstva u pojedinim župama se več vrši prirodna filtracija. 12. 1 pored održavanja mnogih tc-čajeva još se oseča velika oskudica na prednjaštvu. 13. Sokolstvo jc uhvatilo snažnog zamaha i čvrst koren na selu. 14. Da bi se pomoglo župama i društvima, potrebno jc smanjiti doprinose, koje društva moraju da doprinose naročito Savezu. Povečani župski doprinosi neče se, mnogo osetiti na budžetu društava. 15. Oseča se razvitak lutkarstva, jedne odlične vas pitne grane. 16. U prosvetnom pogledu učinjen je snažan korak. Kako se iz svega vidi, celokupan rad našega Sokolstva upučen je pravim putem, a na nama je da uklanjamo greške da bi se ta ogromna snaga osetila svuda i da bi u celosti odgovorili težnjama, koje od nas traži Jugoslovanstvo, Slovenstvo i Čovečanstvo. Pozdravi Savezu SKJ Košiče. Primite izraze ljubavi i vernosti. Radujemo se s vama na ju* gosiovenskoj akademiji. — Soko Košiče; Cetinja Čestitamo sokolski i državni praznik dan Ujedinjenja, kada se ljubi Triglav sa Avalom i Velebit sa Lovčenomi — Gavra Miloševič, starešina, Milutin Ivanovič, tajnik. Sčmbor, Sokolsko društvo Sombor sa« svoje svečane sodnice, priredene na dan- državno*} i sokolsko,g praznika 1. decembra, pozdravlja bratski Savez, a' preko' njega- svoga- brata starešinu, N j, kr. Vis, prestolonaslednika Petra s- poklikom Zdravo! Pokupsko. Sa svečane sednice Sokolske čete Pbkupsko, po načelu brat^ stva; slobode i jednakosti, a u misli Jugoslavije pozdravljamo Savez sa gromkim Zdravo! Tajnik Markiš. Sibinj, Sa svečane sednice Sokola Sibinj, održane u svom Sokolskom domu prigodom proslave sokolskog i narodnog. praznika 1. decembra, dana na-šeg narodnog. Ujedinjenja, sakupljeno sve članstvo pozdravlja bratski sokolski Savez sa sokolskim Zdravo! — Kovačevič;. Vel Kikinda. Proslavljajuči naš sokolski i državni praznik. 1. decembra;, pezdravljamo hratski Savez i uje-dno. molimo da izrazi našu vernost i odanost na najvišem mestu starešini Saveza Nj. kr. Vis. prestolonasledniku Petru. — Starešinstvo Sokolskog društva Vel. Kikinda. Sibinj. Njegovom Visočanstvu prestolonasledniku Petru sa svečane sednice Sokola Sibinj, održane u svom Sokolskom domu, prigodom proslave sokolskog i narodnog praznika 1. decembra, dana- našeg narodnog ujedinjenja, sakupljeno sve članstvo u svojoj nepokolebivoj odanosti pozdravljasvog u&višenog Starešinu sa gromkim sokolskim Zdravo 1 — Starešina Kovačevič. Požarevae. Sa današnje svečane sednioe požarevačko Sokolsko društvo pozdravlja upravu Saveza i moli, da nam- sokolski pozdrav izruči starešini Saveza-Nj. kr, Vis. prestolonasledniku Petru; sa uverenjem, da čemo• uvek biti oelom našem narodu primer jedin-stva. — Starešina MihaMo Kratic. jedinstva otadžbine i njezine slobode, pozdravljamo naš Savez sokolskim Zdravo! — Sokolsko društvo Nevesi-nje. Cetinje. Slaveči svoj sokolski praznik dan Ujedinjenja, bratskom Savezu šal jemo sokolski Zdravo! — Zamenik starešine Nikola Kneževič, tajnik Jovo Đurović. Split. Slaveči dan narodnog Uje-dinjenja i sokolski praznik, šaljemo celom Sokolstvu preko bratskog Saveza naš pozdrav Zdravo! — Sokolsko društvo Split. Prčanj. Sa svečane današnje sed-{nice sa sokolskim željama Kralju i otadžbini kličemo Zdravo! — Sokolsko društvo. Gračanica, Sokolsko društvo Gra-; čaniea, Vrbaska banovina, razvijajuči na dan Ujedinjenja svoju društvenu zastavu, pozdravlja bratski Savez. — Zdravo! — Starešina dr. Žokalj. Pale. Sa svečane sednice okuplje-ni pozdravljamo milog Starešinu i bratski Savez. — Sokolsko društvo Pale. Mali Bukovec. Sa proslave 1. decembra kao državnog i sokolskog praznika, a nakon zaveta članova Sokola u Malom Bukovcu, šalje sokolski pozdrav Zdravo! — Starešina Leiner;' Titel. Sa svečane sednice prilikom proslave 1. decembra, dana Ujedinjenja, šaljemo bratskom Savezu naš sokolski pozdrav i molimo bratski Savez, da bude tumač naše ljubavi i odanosti prema našem uzvišenom i junačkom Kralju Nj. Vel. Kralju Aleksandru 1. i Njegovom dičnom sinu, našem vr-hovnrmv starešini N j.' kr. Viši prestolonasledniku Petru. Zdravo! — Za Sokolsko društvo Titel inž. Vasa Kapa-madžija. Jajce. Stojimo čvrsto uz jugoslo-vensku zastavu i šaljemo vam na svoj i največi praznik svoj sokolski Zdravo! — Starešina Šlajner. Soko-Banja. Sa svečane sednice na dan sokolskog slavij a Sokolsko društvo Soko-Banja šalje svome dičnom starešini Nj. Vis. prestolonasledniku Petru bratski pozdrav Zdravo! — Starešina Stanojevič. Kavader. Sa svečane sednice pozdravljamo upravu Saveza, čestitajuči joj veliki sokolski praznik. Zdravo! — Sokolsko društvo. Suhopolje. Sa naše današnje svečane sednice u proslavu Ujedinjenja molimo da izručite naš sokolski pozdrav našem vrhovnom starosti prestolonasledniku Petru, sa željom da dugo i srečno živii Zdravo! — četa Gradina, Juraj Mihaljevič. Kraljevo Selo. Sa velikog sokolskog slavij a Sokoli Kraljevog Sela iz dubine svojih čistih sokolskih duša pozdravljaju svog velikog "brata sa sokolskim Zdravo! — Starešina Vladislav Neškovič, tajnik Dragutin Đer-govič. Dugi Rat. Slaveč naš največi blag-dan sa svečane sednice pozdravljamo bratski Savez sokolskim Zdravo! — Sokolsko društvo Dugi Rat. Pošušje. Žit el ji sreske ispostave Pošušja, Primorske banovine, slaveči današnji veliki dan Ujedinjenja i ujed-no prilikom osnivanja jugoslovenskog Sokola u Posušju, kroz koje se redove jugoslovenska nacija jača i dobija si-gurnu osnovu za potpun i trajan razvoj i napredak, manifestujuči danas uspeh i snagu. Sokolstva, kličemo: Da živi naš prvi Soko veliki kralj Alek-sandar! Da živi brat starešina Nj. Vis. prestolonaslednik Petar! Da živi slavna dinastija Karađorđevića! Da živi velika kraljevina Jugoslavija! Odbor Sokolske čete Posušje. Guštanj. Ob otvoritvi prvega Sokolskega doma na bivših koroških tleh, pošiljamo bratski Zdravo! — Sokolsko društvo Guštanj. --------------------------- PRAVILNIK o organizaciji i postopanju suda časti pri sokolskim župama« § L Sud časti pri sokolskim župama sestavljaj u 5 članova i 3 zamenika predloženih od rodovne godišnje žup-ske skupštine, a potvrdenih od uprave Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. §• 2. Sud časti rešava po sporovima časti, nastalih izmedu: a) članova uprave župe, b) uprave župe i uprave društava, c) članova uprave župe i članova uprave društava, g) članova uprava raznih društava, .... d) članova društava, koja pripa- daju raznim župama. § 3- Sudski postupak nastaje po zah-tevu jedne strane. Zahtev, se dostavlja upravi župe. pismenim putem najdalje u roku od 14 dana od dana, kada jc spor Iiastao. Docnije stigle prijave ne uzimaju se u pretres. Uprava župe naj-daljc u roku od claljih 48 časova dostavlja pretsedniku suda časti zahtev za saziv istog. U slučajevima d)^ t. s 2-gog nadležan je sud časti one župe, na čijoj teritoriji leži društvo, kome okrivljeni pripada. § 4. Postupak suda časti otpočmju prijemom zahteva uprave župe, kojim se traži saziv istog, radi rešenja nastalog spora. §5. Prctsednik odnosno .pot p ret sodnik suda časti saziva sednieu suda časti odmah po prijemu zahteva,.a naj-dalju u roku od 14 dana. § 6. Sud časti, poziva na zakazan pre-j tres stranke- pismeno. U pozivu za pretres sud’časti.nalaže. strankama, da za pretres-donesu sobom.dokaze ili pri-vedu svedoke, kojima če utvrditi svoje navado. Stranke imaju- pravo uzeti sebi zastupnika koji. može. biti samo član organizacije Sokola kraljevine Jugoslavije, no sud može pozvati stranku, da osohno. pretresu pristupi. Tuženoj strani; uz poziv za pretres dostavlja se tužba tužioca u prepisu. § T. Pretres se vrši javno u veču od 5 članova. Javnost se može isključiti prema slobodnoj oceni suda. Zastup-nici stranaka ne mogu se isključiti. Pretresom rukovodi pretsednik, a. najmladi član suda časti vodi. o toku pretresa zapisnik. § 8. Stranke mogu syedocima u toku izvidanja stavljati pitanja i tražiti ob-jašnjenja samo preko pretsednika. § to J* Pretsednik suda časti zaključuje pretres. § 10. Prc ispita svedoka, svedok sc poziva da pod svojom sokolskom časnom reč.ju kaže čistu i pravu istinu. §11* Po izvršenom ižvidanju sud časti donosi svoju odluku u tajnoj sednici. § 12. Glasanje se vrši posebno o krivici a posebno o kazni. § 13. Prvi glasa najmladi član suda časti, pa redom po godinama starosti. Naj posle glasa pretsednik. § 14, Presudu potpisuju svi članovi suda časti, koji su učestvovali u izvida-nju i sudenju, pa i onaj sudija, koji inače nije saglasan sa zaključkom večine, ali može dati svoje odvojeno obrazloženo mišljenje. § 15. Sud časti izriče sledeče kazne: 1. usmenu ili pismenu opomenu; 2. usmen ili pismen ukor; 3. zabranu nošenja sokolske- odore i znaka najviše za 1 godinu; 4. zabranu učestvovanja na priredbama i uporabe društvenih sprava i prostorija, te vršenja dužnosti sokolskog rada najviše za godinu dana;. ^ 5. isključenje iz društva ili iz župe. § 16. Sud časti izriče kazne naznačene u § 15. po svom slobodnom uverenju. Sud če svoje slobodno uverenje uvek u pismeno izradenoj presudi obrazložiti. § 1"- Za izrieanje kazne u slučajevima pod 1...2.. 3. i 4. § 15-og ovog pravilnika dovoljna je obična večina, glasova, a u slučaju pod. 5. § 15-og. ovog pravilnika zahteva se večina: od \glasova članova suda časti. §- 18. Brešuda se strankama odnosno njihovim zastupnicima saopštava. odmah po zaključenju sudenja- usmono. u na njihov zahtev dostavlja im sc. i. pismeno u roku od 8 danai Svaka, presuda. suda. časti ima sc sestaviti pismeno u roku. od 8- dana, te se ima saopštiti upravi župe radi izvršen j a, §f 10- Pismena presuda sadržava: 1. činjenično stanje, 2. postojanjc krivice, 3. ustanovljenu ka/nu. §20.« Protivu presude suda časti nema mesta /albi. O vaj pravilnik prihvačen je na VIII. sednici izvršnog odbora- Saveza Sokola kraljevine Juogslavije te je ob-vezatan za sve bratske žiipe. Beograd, 23. novembra 1931. Savez Sokola kraljevine Jugoslavije I. zamenik starešiile: E. G angl, v. r. Tajnik: A, Brozovič, v- r. PRAVILNIM o organizaciji t poslupanju suda. časti pri sokolskim drušivima § ’• Sud časti pri sokolskim društvima. sastavl j aju 5 članova i 3 zamemka Nfevesinje. Sa svečane sednice 1 decembra prožeti iznad svega idejom U prvih šest vežbanja prećićemo sve one glasove, koji se razlikuju od glasova u našem jeziku ili kojih nema u našem jeziku, a to su: e, i (iza n, d i t), y, u, ou, h, ch, r, đ, t\ n. 1) e se izgovara kao je: mesto (mjesto) — grad; pet (pjet) = pet; kada je n ispred e, onda se n iz-gpvara kao nj: nejak (njejak) = nekako; Nemec (Njemec) = Nemac; kada se d i t nalaze ispred e, onda se d i t izgovaraju otprilike kao dje i tj e, ali tako da je nešto bliže našem rfe i če: dej (djej, đej) = dogadjaj; testo (tjesto, često) = testo. 2) i se izgovara zajedno sa suglas-nicima n, d, t, otprilike: ni, di, či: nijak (njijak) = nikako; divni) (djivny) = čuden; tisk (čisk) — štampa (tisak). Na ovaj izgovor treba obratiti pažnju. Inače se i izgovara i kao naše i. Nežnima slovička cestovati — putovati, kdy = kada; miniti — misliti; odcestovati = otpu-tovati; pozitri = prekosutra; vždyt = pa; jeti = putovati; vše = sve; j iz == več; odjiždfeti -- poči na put; jak = kako; trvati = trajati; až — čak (do); nadraži = stanica; pfiliš = i suviše; 1 = otprulKe; рПЈШ — uooi, jesie — još; v = u; čas = vreme; ktery = koji; pan = gospodin; rychle = brzo; jizdni listek bileta; vziti = uzeti; tFida = razred (klasa); rychlfk = brzi voz; staviti = zaustaviti; pntel = prijatelj; asi = možda; take = takodje. Rozhovor 1) Kam sc pfipravuje ted’? Gestujcme na sokolskv slet do Prahy. Gde se sprematc sad? Putujemo na sokolski slet u Pragu. 2) Kdy minite odcestovati? (odjeti?) Pozitri. Bude veselo, vždyt’ jedou Sokolove: bratri a sestry. Kad mislite otputovati? Prekosutra. Bi-če veselo, ta idu Sokoli: brača i sestre. 3) Mate vše již v poradku? Ano, vše je již hotovo. Imate li sve več u redu? Da, sve je več spremno. 4) Kdy odjiždite? Odjiždime v peti minutaoh. (za pet minut) Kad čete otputovati? Otputovacemo za pet minuta. 5) Jak dlouho to trva až k nadraži? K nadraži mate asi deset minut Koliko dugo trajc do stanice? Do stanice imate otprilike deset minuta peške. 6) Myslite že prijdu ješte včas? Bojim se, žc prijdetc pfiliš pozdč k osmihodinovemu vlaku (k vlaku, ktery jede v osum hodin) Upokojtc sc, panc, nepfijdeme pozde, již jsme na nadraži. Mislite li da ču još stiči na vreme? Bojim se da čete doči prekasno na voz koji ide u osam časova. Umirite se, gospodine, nečemo doči kasno, več smo na stanici. 7) Vezmčte si rychle jizdni listek, vlak odjiždi za pet minut. Uzmite brzo voznu kartu, voz če poči za pet minuta. 8) Jakč misto si vezmete, ja si vezmu listek treti tridy (prvni, druhe). Kakvo čete mesto da uzmete, ja ču uzeti kartu treče klase (prve, druge). 9) Jedeme rychllkem? Ja rfb, ja jedu obyčejnym vlakom. Idemo H brzim vozom? Ja ne, ja iilem običnim vozom. 10) Tento vlak stavi na všech stanicich Taj voz staje na svakoj stanici. 11) Pujde Vaš pfitel s nami? Ano, on asi taKo pujde s nami. Hoče H Vaš prijatelj poči s nama.'1 Da, on če možda takodje poči s nama. Nazdar, bratri a sestry! Drugi čas 3) y se izgovara uvek kao i: nynejšek (ninjejšek) = sadašnjost; tukev (tikev) = tikva; ty . (ti) — ti; dym (dim) = dim; syn = sin; ryže = pirinač (riža); syrovy = sirov; myšlenka = misao. U izgovoru između y i i nema dakle nikakve razlike, osim kada se ovi samoglasnici nalaze iza n, d i t. Kada se piše y (y), a kada / (/) je vrlo teško razlikovati i naučiti. Tu ne pomaže izgovor jer se u njemu, kako je več rečeno, ne razlikuju dva glasa. Ovde može da nam pomogne ako znamo etimologiju reči. Gde se piše y a gde i znače onaj ko poznaje gramatiku staroslovenskog jezika. Gde je u staroslovenskom jeziku bio “k (jery). tu se i u češkom danas piše y, na pr. syn (CbiH-b), byti (бити), dym (дммђ). Treba još zapamtiti ovo: Iza tvrdih suglasnika piše se uvek y (u), a iza mekih i (j). Iza. srednjih suglasnika katkad se piše i (() a kat-kad y (y)J Tvrdi su suglasnici ovi: h, ch, k, d, t, n, r. Iza ovih suglasnika se piše uvek y (y) [tvrdo l]. .... Meki su suglasnici ovi: j, a, t, n, z, s, c, r, c* ' Iza ovih suglasnika se uvek piše i (i) [meko i]. Srednji ili neodređeni suglasnici su ovi: b, p, v, f, m, l, z, s. Iza ovih suglasnika se nekada piše y (y), a nekada i (i). Dakle samo iza ovih osam suglasnika postavlja se pitanje da li če se pisati y (y) ili i (0; Kada se piše jedno i akada drugo i, uči nas, dakle, gramatika, pokazuje nam rečnik i pomaže staroslovenski jezik. Na pr. byti = biti, biti = tuči (udarati) i pysk = usna, pisek = pesak; vijti = urlikati, viti — viti; fysika, fi♦ j alka = ljubičica; myti = umivati, miti = imati; nazyvati se — nazivati se, nazivati se — nazevati se; syr = sir, sira = sumpor; slyšeti = čuti; lice = lice. Nežnimi slovička: zatiši = zatišje; poddustojnik = podoficir; knihovna = knjižnica; nepora-dek = nered; poslouchati = slušati; zavolati == zvati; šikovatel — narednik; prej (pry) — vele; knihovnik = knjižničar; spolehlivč = marljivo (pouzda-no); tazati se = pitati; pitomy — glup; otazka = pitanje; samozrejmč = naravno (po sebi se razume); podle = prema; velikost = veličina. Vojenska, ze zatiši. Podujstojnicka knihovna byla u nas vo strašnčm neporadku. »Poslou-cliejte, Povolny«, zavolal si šikovatei aspiranta* »vy prej jsto byl knihovni-kem, dejte naon ty knihy do porildku, ale spolehlive!« »Podle jakeho svstemu. mam jc srovnat?« tazal sc Povolnv. »Co je to za pitomou otazku? Sa-mozfejme, podle velikosti!« odpo\edel rozčilene šikovatei. Češke reči, koje su slične po obliku a imaju drugo značenje: baviti — zabavljati; basen = pesma, basnik = pesnik; beh = tečaj; bez-dušny — bez duha (bez života), bolest — bol; brana = vrata; brati =. uzi--mati; bfch = obala; brojiti =.protivit» se (buniti sc); brzo = skoro; brzo zde. brzo onde = sad ovde, sad tamo. Otazky: V jakom poradku bvla poddufetojnie# ka knihovna? U kakvom je stanju bila podoficir* ska knjižnica? Nač sc ptal šihovatel aspiranta? Šta je pi.tuo narednik aspiranta? Go odpovedel na- to aspirant P Stn jc odgovorio na to aspirant r* Co pan šikovatei pfedpokladal za sa= mozrejme? Žta jc narednik smatrao za sasvim prirodno? Jak odpovedel šikovatei P Kako je odgovorio narednik? Vojnička u zatišju. Podoficirska knjižnica kod nas jc bila u strašnom neredu. »Slušajtc, Povolni«, zvao je narednik djaka Vojnika, »vele da ste Vi bili knjižničar, dovedite nam ove knjige u red, ali marljivo«! „Po kome sistemu treba da in uredim?« pitao jc Povolni. »Kako je to glupo pitanje? Naravno po veličini!« odgovorio jc ljutito narednik. , (Nastavice se ) predloženih od redovne godišnje skupštine društva, a potvrdenih od uprave nadležne župe. § 2. Sud časti rešava po sporovima časti, nastalih izmedu: a) članova društva, b) članova društva i članova uprave društva. § 3. Sudski postupak nastaje po zah-tevu jedne Strane. Zahtev se dostavlja upravi društva pismenim putem najdalj e za 14 dana od dana kada je spor nastao. Docnije stigle prijave ne uzi-maju se u pretres. Uprava društva najdalj e u roku od 48 časova dostavlja pretsedniku suda časti zahtev za saziv istog. § 4. Postupak suda časti otpočinje prijemom zahteva uprave društva, kojim se traži saziv istog radi rešenja nasta-loq spora. § 5. Pretsednik odnosno potpretsednik suda časti saziva sednicu suda časti odmah po prijemu zahteva, a najdalje u roku od 8 dana. § 6. Sud časti poziva na zakazan pretres stranke pismeno. U pozivu za pretres sud časti nalaže strankama, da za pretres donesu sobom dokaze ili privedu svedoke, kojima če utvrditi svoje navode. Stranke imaju pravo uzeti sebi za-stupnika koji može biti samo član društva, no sud može pozvati stranku, da osobno pretresu pristupi. Tuženoj strani uz poziv za pretres dostavlja se tužba tužioca u prepisu. § 7. Pretres se vrši javno u veču od 5 članova. Javnost, se može iskliučiti prema slobodnoj oceni suda. Zastun-nici stranaka ne mogu se isključiti. § 4. Pretresom rukovodi pretsednik, a najmlađi član suda časti vodi o toku pretresa zapisnik. § 8. Stranke mogu svedocima u toku izvidanja stavljati pitanja i tražiti ob-jašnjenja samo preko pretsednika. § 9. Pretsednik suda- časti zaključuje pretres. § 10. Pre ispita svedoka, svedok se poziva da pod svojom sokolskom časnom rečju kaže čistu i pravu istinu. §,11. Pt> završenom izvidanju sud časti donosi svoju odluku u tajnoj sednici. § 12. Glasanje se vrši posebno o krivici a posebno o kazni. § 13. Prvo glasa najmladi član suda časti, pa redom po godinama starosti. Najposle glasa pretsednik. § H. „ Presudu potpisuju svi članovi suda časti, koji su učestvovali u izvida-nju^ i sudenju, pa i onaj sudija koji inače nije saglasan sa zaključkom večine, ali može dati svoje odvojeno obrazloženo mišljenje. § 15. Sud časti izriče sledeče kazne: 1. usmenu ili pismenu opomenu, 2. usmen ili pismen ukor, 3. zabranu nošenja sokolske odore i znaka najviše za 1 godinu, 4. zabranu učestvovanja na priredbama i upotrebe društvenih sprava i prostorija, te vršenja sokolske duž-nosti sokolskog rada, najviše za 1 godinu, 5. isključenje iz društva. § 16. Sud časti izriče kazne naznačene u § 15. po svom slobodnom uverenju. Sud čc svoje slobodno uverenje uvek u pismeno izradenoj presudi obrazložiti. § 17. Za izricanje kazne u slučajevima pod 1., 2., 3. i 4. § 15-og ovog pravilnika dovoljna je obična večina glasova, a u slučaju pod 5. § 15-og ovog pravilnika zahteva se večina od 4/r> glasova članova suda časti. Popunjen ie mesta općinskog činovnika u Kastvu Na opčinskom poglavarstvu u Kastvu ima se popuniti jedno mesto op-činskog činovnika. Reflektanti morali bi imati blagajnički ispit ili biti pot-puno vesti blagajničkoj štruci. Poželj-no bi bilo, da reflektanti na ovo mesto imadu sokolski prednjački ispit, jer bi pomagali voditi pojedine kategorije u mesnom Sokolskom društvu. Ponude um olj ava.se slati na Poglavarstvo op-čine Kastav do 20. decembra 1931. god. ! § 18. Presuda se strankama, odnosno njihovim zastupnicima, saopštava odmah po zaključenju sudenja usmeno, a na njihov zahtev dostavlja im se i pismeno u roku od 8 dana. Svaka presuda suda časti ima se sastaviti pismeno u roku od 8 dana, to sc ima saopštiti upravi društva radi izvršenja. § 19-' Pismena presuda sadržava: 1. činjenično stanje, 2. postojanje krivice, 3. ustanovljeni! kaznu. § 20. Protivu presude suda časti nema mesta žalbi. * Ovaj pravilnik prihvačen je na VIII. sednici izvršnog odbora Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije te je ob-vezatan za sva bratska društva. Beograd, 23. novembra 1931. Savez Sokola kraljevine Jugoslavije. I. zam. starešine: E. Gangl v. r. Tajnik: A. Brozovič, v. r. PRAVILNIK zaklade brala dr. Ivana Oražena § i. U Savezu Sokola kraljevine Jugoslavije osnovana je posebna zaklada, koja* za trajnu počast prvom sta-! rosti ujedinjenog jugoslovenskog Sokolstva nosi ime: Zaklada brata d ra. Ivana Oražena. Glavnica ove zaklade može se po-večavati dobrovoljnim prilozima ili zapisima, koji su naročito odredeni u tu svrhu ili ih u tu svrhu na predlog socijalnog otseka u saglasnosti sa gospodarskim otsekom odreduje izvršni odbor Saveza SKJ iz svojih prmosa, koji ulaze u saveznu blagajnu bilo pod kojim naslovom. Glavnica mora biti sigurno ulo-žena u kojem novčanom zavodu po največoj kamatnoj stopi na uložnu knjižicu, koja je vinkulirana na ime Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije i označena geslom: »Sve za narod i slobodu!« § 2. Dve trečine godišnjih kamata navedene glavnice ima se upotrebiti svake godine za jedno ili više zakladnih mesta. Jedna trečina pak, nakon odbitka upravnih troškova, pripisuje se glavnici. Koliko se zakladnih mesta svake godine raspisuje, odlučuje izvršni odbor Saveza SKJ na predlog svog socijalnog otseka i to temeljem višine dveju trečina kamata. Načelo neka bu-de: da prihvat jednog mesta zaklade omogučuje onome, kome se daje, iako maleno, ali ipak redovito olakšanje u životnim potrebama, ili u nabavi ode-če, ili stanarini, prehrani, nabavi škol-skih knjiga i t. d. § 3. Pravo na pomoč iz zaklade imaju redoviti i potrebni, osiroteli naraštaj-ci, odnosno naraštajke, kojima je pot-pora preko potrebna iz bilo kojeg opravdanog razloga (školovanje, zdravijo, odeča, prehrana), ako su barem godinu dana pripadnici sokolskih dru-štava, učlanjenih u Savezu SKJ. § 4. Zakladnu pomoč raspisuje izvršni odbor Saveza u »Sokolskom Glasniku« svake godine tako, da društva objave svom naraštaju natečaj na Vidovdan. Molbe imaju molitelji podneti svojim društvima, koja su dužna da iste po-šalju najkasnije mesce dana nakon ras-pisa nadležnoj župi. Društva moraju molbama priložiti sve potrebne dokaze i podneti župi i svoje predloge. Od svih molitelja mora svaka, župa najkasnije do 1. novembra svake godine prijaviti Savezu SKJ po jednog nara-štajca i jednu naraštajku s obrazložc-n j cm označenim u § 3. § 5. Zakladnu pomoč podeljuje izvršni odbor SKJ na predlog svog socijalnog otseka onome, koji mu se čini da je najpotrebitiji. Ova se ima podeliti tako, da o tome molitelj bude obavešten na sokolski praznik 1. decembra. § 6. Zakladni iznos isplačuje blagajna Saveza SKJ onome društvu, čiji je do-tični naraštajac ili naraštajka pripadnik, a iznos izručujc društvo nagrade-nom posredno ili neposredno na način, koji se društvu čini najzgodnijim. O tome ima društvo izvestiti Savez SKJ do 31. decembra. Svaki nagradeni (nagradena) obvezuje sc pismeno, da če potporu uzvračati sa svesnim sokolskim radom i životom. Pčepis ove oba-veze, koju overovljuje društveni starosta i tajnik, ima sc poslati Savezu za-jedno sa napred navedenim izvešta- jern. Izvršni odbor Saveza vodi o nakradenim poseban imenik sa tačnim potrebnim podaeima. § 7. Upravitelj zaklade je savezni so-cijalni otsek, koji se ima brinuti za to, da zakladna glavnica bude vinkulirana i sigurno uložena. Nikada i pod nikojim uvetom ne sme se glavnica upotrebiti u kakove druge svrhe i ne sme sc uložiti u zavode, koji nisu sigurni, ili u kakav papirnati zajam. § 8. U slučajevima dvojbe o značenju bilo kojc odredbe ovoga pravilnika, odlučuje upravni odbor Saveza, uva-žujuči odredbe i smernice ove zaklade. Isto tako sme promeniti odredbe ove zaklade j edino upravni odbor na predlog saveznog izvršnog odbora. § 9. Zakladna pomoč podeljuje se do-tičnom naraštajcu ili naraštajki toliko vremena, dok prema izveštaju nadlež-nog društva, odnosno župe, postoji potreba i svi uslovi, potrebni za prima-nje nagrade. * Ovaj pravilnik prihvačen je na VIII. sednici izvršnog odbora Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije te je ob-vezatan za sve bratske župe. Beograd, 23. novembra 1931. Savez Sokola kraljevine Jugoslavije I. zamenik starešine: E. Gangl, v. r. Tajnik: A. Brozovič, v. r. PRAVILNIK socijalnog otseka § i. Zadaci socijalnog otseka temelje se na načelima sokolskog bratstva, prema kojima treba da se u Sokolstvu* rešavaju socijalna pitanja. (»Putevi i Ciljevi« strana 32). § 2. a) Na čelu socijalnog otseka stoji pretsednik, kojega između svojih članova postavlja izvršni odbor. Pored pretsednika, socijalni otsek sastoji se od četvoricc članova, koje u otsek ko-optira pretsednik sam.- Ta četvorica članova ne moraju ujedno biti i članovi izvršnog odbora. Poželjno je radi stvari same, da članovi otseka budu starija brača i sestre, koji imaju veča životna iskustva. Medu članovima otseka moraju biti uvek dve sestre. b) Članovi socijalnog otseka biraju izmedu sebe zamenika, pretsednika i zapisničara. c) Referent na sednicama izvršnog i upravnog odbora te glavne skup-štine je pretsednik otseka. č) Unutrašnji rad socijalnog otseka sprovodi se po zasebnom poslovniku (koji predvida održavanjc sednica, podelu referata, organizaciju kancela-rije i t. d.). § 3. Otsek radi po svom vlastitom proračunu u okviru opčeg proračuna Saveza. § 4. Otsek upravlja zakladom brata dra. Ivana Oražena u smislu § 7. pravilnika ove zaklade, koji je u pitanju upravljanja sa istom jedini meroda-van. § 5. Otsek se stara u glavnom: a) za prvu najhitniju pomoč bespo-slenoj brači i setrama, kojima po mo-gučnosti pribavlja nameštenja prema njihovoj kvalifikaciji i stručnoj spremi; b) za siromašnu sokolsku omladi-nu, kojoj je potrebito lečenje (okrepa) u taborenju; c) za pomoč kod stvaranja egzi-stencc vrednim siromašnim sokolskim radenicima; č) za osnivanje i uzdržavanje opo-ravilišta tuberkulozne sokolske omla-dine; d) za upravljanje fondom za izne-mogle sokolske radenike; e) za pomoč siromašnim Sokolica-ma pri udaji. § 6. Sve podatke, za pravilno i uspešno provadanje svoga rada, socijalni otsek pribavlja od župskih socijalnih otseka, a ovi pak od socijalnih otseka podredenih im društava. Na temelju tog materijala donaša socijalni otsek potrebna rešenja i nastoji da po mo-gučnosti dobi j e što verni ju sliku o op-štem socijalnom položaju svih pripadnika jugoslovenskog Sokolstva kao i naroda u čitavoj zemlji. Na osnovu najiserpnijih podataka i tako stečenog iskustva, ovaj otsek rešava socijalna pitanja i upučuje inicijativne predloge državnim i banovinskim vlastima, a to u cilju, da bi se što uspešnije pristu-pilo rešenju svih problema, od kAjih zavisi život i rad jugoslovenskog Sokolstva i naroda. § 7. Analogno saveznom socijalnom otseku, osnivaju se socijalni otseci i u župama i u društvima, koji ee prema prilikama dotičnog kraja, a saobrazno intencijama saveznog pravilnika, izra-diti pravilnike za svoje područje. Iz-veštaji nižih jedinica višima treba da su prožeti realnim shvatanjem svih životnih prilika, imaju da budu iserp-na študija socijalnih pitanja odnosnog kraja te da u konciznoj formi sadr-žavaju realne inicijativne predloge u cilju, da se socijalno stanje našega naroda što jače, brže i svestranije po-digne i unapredi. § 8. U svrhu uspešnijeg rada i kolaboracije izmedu nadležnih upravnih i tehničkih organa, socijalni otseci (savezni, župski, društveni) moraju imati svoje zastupnike u svim zdravstvenim otsecima i načelništvima, kao i svi ovi u socijalnim otsecima. ❖ Ovaj pravilnik prihvačen je na VIII. sednici izvršnog odbora Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije te je ob-vezatan za sve bratska župe. Beograd, 23i novembra 1931. Savez Sokola kraljevine Jugoslavije I. zamenik starešine: E. Gangl, v. r. Tajnik: A. Brozovič, v. r. --------------®B-------------- Svim bratskimi župama t Pojedina^ sokolska društva, koja imadu svoje streljaoke sekcije, upu-čuju Mlnistarstvu vojske i mornarice molbe za dodelenjc pušaka i municije i to na osnovu. naredenja Pov. Gj. Br. 609 od 26. februara 1931. godine. Sada nas Ministarstvo vojske i mornarice aktom svojim A. S. br. 17205 od 27. novembra 1931. godine izveš-tava, da uz svaku ovakovu molbu ima biti priloženo uverenje mesnih vlasti o tome: 1.) da društvo ima organizovanu streljačku sekciju, 2.) da ima lice koje je upoznato sa uružjem za izvodenje nastave ili rukovanje gadjanjem i 3.) da li ima društvo povoljnih uslova za čuvanje oružja. Inače u svemu ima se postupati po naredenju Pov. Gj. br. 609 od 26. februara 1931. godine. Primečuje se još i ovo: Neke sokolske streljačke sekcije ishodile su od nadležne komande me* sta dozvolu uporabe vojničkog streli-šta. Ali onde gde nema vojničkog stre-lišta ili gde vojii(ičko strelište nije do-zvoljeno, mora se i to uverenjem do* kazati da ima obezbedeno strelište, pa tek onda dostavljati tražnju pušaka. Beograd, 5. XH. 1931. Savez Sokola kraljevine Jugoslavije. I. zam. starešine: E. Gangl, v. r. Tajnik: A. Brozovič, v. r. Tumačenje pravilnika za sokolske čete Svim bratskim župama) Neke od bratskih župa obratile su se Savezu sa zamolbom da on izda načelno rešenje, da li po »Organiza« ciji« i pravilnicima društava i četa, pripada pravo: 1. članovima četa prisustvovati na skupštinama matičnih društava, 2. da li čete kao takove mogu de* legirati svoje delegate na glavnu go= dišnju skupštinu župe, odnosno na zbor društvenih načelnika ili zbor delegata društava. U odgovoru na ove upite izvešta-vamo sve br. župe o sledečem turna« čenju sokolske organizacije: Prema § 1. pravilnika za sokolske čete, sokolske čete su odelenja sokolskega društva, koja imaju svoju po= sebnu unutrašnju organizaciju. Iz ovoga osnovnoga naredenja pro-izlazi: 1. da čete nisu posebne sokolske jedinice u organizacionom smislu; 2. da članovi četa ne mogu prisustvovati sa aktivnim i pasivnim pravom na društvenim skupštinama, jer članovi četa vrše ova prava na skupšti-nama sokolskih četa; 3. da čete ne mogu slati delegate na skupštine sokolskog društva, nego naprotiv sokolsko društvo > šal jesvoje tizaslanike na skupštine sokolskih četa po § II. pravilnika za sokolske čete; 4; da čete ne mogu slati svoje de-| legate na glavnu skupštinu^ župe, na zbor dtuštvenih načelnika;, u-odbor de« legata društava, jer delfegat& šal je sokolsko društvo, kome četa pripada kao, odelenje. Beograd, S; decembra 1931. 1 Savez Sokola kraljevine Jugoslavije. L zamenik-starešine: E. Gangl; s. r. Tajnik: A. Brozovič, s. r. b sednice saveznog TO od 4. decembra 1931. Za pretsednike komisija za pred-njačke ispite odreduju se: za župu Užice dne 6. decembra o. g. I. zamenik saveznog načelnika br. Vojinovič iz Beograda, a za župu Novi Sad dne 13. decembra 1931. član saveznog TO br. Jeras iz Ljubljane. Komanda za sokolske redovne vežbe ima se izraditi čim pre. U tu svrhu br. Ambrožič iz vešču j c, da čc sazvati sednicu saveznog načelništva u Ljubljani dne 11. decembra u 10 sati pre podne. Nadalje se je poveo razgovor o učestvovanju na olimpijadi u Los Angelesu i u vezi time zaključilo se da se zamoli tvrtku »Putnik«, da bi pri-bavila t roškovnik. IZ UREDNIŠTVA. Izveštaj o sednici Saveza Sloven-skog Sokolstva, održanoj u« Pragu 4; o. m., donečemo u narednom broju. Nadalje razne priposlane članke pojedine brače, kao i izveštaje iz župa i dru štava, donečemo redom u narednim brojevima našeg lista. Uredništvo. Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnicii I. sveska: E. Gangl: 0 sokolski ideji. П. „ Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav Tyr&: Naš zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar s Dr. Ivan Oražen. Dr. Miroslav Tyrš: Sokolska gesla. Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš. Jan Kren: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo. (Sioven. tekst.) Isto. (Srpsko - hrvatski tekst.) Svaka sveska stoji 3 Din Ш. IV. v. VL vn. vni. VIII. a » w N » » П M PUTEVI I CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din Franjo MaČus: ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Fraiyo Malin: Praktički udžbenik češkog jezika. U kartonu 25 Din Dr. Viktor Novak: SLESLOVENSKA MISAO U kartonu 9 Din Jugoslovenska Sokolska ^Matica £jubljana, ^Narodni dom ‘Gelefon 25-43 / ČRačun poslanske štedionice JCjubljana 13.831 SOKOLSKO DRUŠVO BEOGRAD koji su uložili svoj trud s namcrom da koristc Sokolstvu preko mladih ja-čih, boljih osnovnih snaga. Između ostaloga brat načelnik is-kazuje svoje zadovoljstvo u pogledu urcdnosti i discipline. ZAVRŠEN VELIKI TEČAJ ŽUPE BEOGRAD. Starešina župc brat Živkovie za-ključio je ovaj župski tečaj prigod« nim govorom, u kojem moli u ime Sokolstva braču i sestre da nastave Naknadno se donosi izveštaj So-kolskog društva Beograd IV. Rad u društvu teče normalno. Broj vežbačeg članstva iznosi 87. Vežbaona je vrlo nepogodna za vežbanje. T. Z. Ziupa. B.eoyradl SLUsAOCI ŽUPSKOG TEČAJA NA IZLOŽBI HIGIJENSKOG ZAVODA. Da se upotpuni-znanje tečajaca iz fiziologije i anatomije, poveo je brat dr. M, Dragič braču i sestre na izlož-bu Higijenskog zavoda- Tu je u kračim predavanjima br. dr. Dragic upoznao braču i sestre sa funkcijama poj edinih organa. Od sve-ga se braei najvlSh s video film, koji u potpunosti prikazuje mehaničko he-mijsko varen je, Izložba je ustavila jedinstven uti-sak na tečaj ee. niki kos in so jo izvedli skoraj brez« hibno. Ženska deca je nastopila pod vod« stvom s. Cvetke Vadnalove dobro. Sestava v razvrstitvi ni bila ravno najprimernejša in za žensko deco pre« več odsekani gibi so nekoliko motili lep utis. Vendar se more sestri Cveti Vadnalov! priznati, da je kot začetnica na tem polju rešila svojo nalogo hvalevredno. Z lepo sestavo s. Majde Slapničarjeve so se odlikovale nara-ščajnice, ki so jo izvedle dovršeno. Žele so zasluženo odobravanje. Pa tudi sestava, ki se je spreminjala v lepe slike, je ugajala. Članice so zaplesale v posebnih oblekah ples z lampijončki lepo, vendar vaje zaradi neprimerne razsvetljave in obleke niso prh šle do onega izraza, kakor si ga jc že« lcla avtorica s. Maca Pibcriv.kova. Star mednarodni telovadni sloves društva v orodni telovadbi je pokazala dolga vrsta dvanajstih elanov pri prc« skokih čez konja s prožno desko, po* sebno pa se je odlikovala na drogu. Različni lepi preskoki čez konja so bili izvedeni dovršeno. S krasno izvedenimi vajami na drogu je članska vrsta vzbujala naj večjo pozornost. Telovadci so pokazali svoje znanje, ki je vrhunilo v spretnosti in drznosti. Njih vrhunske vaje so bile izvedene z lah« koto in tekoče. Njihovi težki seskoki v taki raznovrstnosti so očarali občinstvo, ki je posameznike nagradilo z navdušenim odobravanjem. Vrhunec večera je bila zaključna (zadnja) točka, in sicer nova sestava br. dr. Murnika, ki so jo izvajali člani, O'oga.puta brat Ban priredio je mala .natecanja u plivanju s raznim stilevinv u ronjenju i skakanju. Ako se uzme 11 obzir da je sastav-ni deo telovežbenog sistema kupanje, onda hi zgodno bilo popuniti naše SKAKANJE I PLIVANJE NA ŽUPSKOM TEČAJU. Voda u velikimi bazenu beograd-ske piscine, zelenkaste boje, ustalasa-na i kao kristal providna, deluje vrlo ugodno na raspoloženje. ledna grupa sičesnlka žepskog tečaja sa starešinom župe br. Zivbovlčem Na oproštajnom večeru bili su mnogi članovi starešinstva i TO župe i mnogi Sokoli i Sokolice. adom na Sprovodenju sokolske ideje Brat načelnik F. Žic .ukratko jc zneo požrtvovanje brače predavana. svetovnega priznanja na mednarod« nem poprišču, kar daje jasen dokaz njegove pravilne smeri in na j lep še izpričevalo br. dr. Murniku, ki je to smer pokazal in jo tudi v dejanju utemeljil. Uspeh in napredek letošnje telovadne akademije Ljubljanskega Sokola je bil najlepši in najvišji v zadnjih desetletjih. Vsi oddelki, od najmlajših pa do najstarejših, so z dovršenostjo pa z najveejim ognjem izvedli nelahke sestave v veliko občudovanje in priznanje občinstva. Poudariti pa moramo, da so vse telovadne skladbe se« stavili bratje in sestre iz prednjaškega zbora sami in tudi v tem pokazali svojo sposobnost. Akademijo je otvoril orkester Sokola I z državno himno. Takoj pa to je prikorakala na oder četa moške dece in jc izvedja dr. Murnikov »Na« prej« s takšno otroško bojevitostjo in tako skladno, da so bili malčki deležni spontanega priznanja. S to telovadno skladbo br. dr. Murnika, ki so jo pred enajstimi leti izvajali le elani, nas je na tem večeru iznenadjla deca. S to nelahko skladb,o za takratni čas čla« TlOm. ЈС '(ItinCS tlCCU u .strum« no in 'a'kotno izvedbo, da pravilno in telovadno logično sestavljene vaje, pa na pravilen način naučene, niso niti najmlajšim in celo deei ne pretežke. Starejši bratje so nastopili z vajami s palicami, ,ki jih je sestavil br. Boris Gregorka za župni zlet. Bratje, ki že v visokih letih niso zapustili telovadnice, so z mladeniškim ognjem izvedli tri sestave ; strumno. Svojo živahnost in drznost je po« kazal moški naraščaj pri hkratnih pre« skokih čei: mizo z dvema prožnima deskama. Spretno in raznovrstno na« nizani preskoki, ki-so se po težkoči in drznosti stopnjevali, so vzbujali vedno voeje občudovanje in. priznanje gledalcev; razne težke preskoke preko visoke mize so naraščajniki delali z naj večjo sigurnostjo. Prav takšno živahnost in razgibanost so pokazali naraščajniki pri obeh sestavah prostih vaj, ki jih je sestavil njihov vodnik br. Vilko Perdan. Telovadna skladba »Pesem vojakov« po operi Faust je bojevita, polna gibanja in lepih slikovitih prememb. Naraščajniki so jo izvedli skladno in bojevito. Občinstvo jih jc nagradilo s spontanim odobravanjem. Br. Perdan, čeprav še začet« nik v sestavljanju telovadnih skladb, je vlil v to skladbo mnogo lepega in svojega. Pri njegovi pridnosti in spo« sobnosti morejo izkušnje v njem raz« viti talent telovadnega skladatelja. Dvanajsterica moškega naraščaja jc dokazala, da se dado tudi najtežje prvine, kakor prosti premeti nazaj na« učiti v večjem številu in skladno izva-I jati. Tej težki -sestavi so bili naraščaj- Župa Cfuhljaua TELOVADNA AKADEMIJA LJUB« LJANSKEGA SOKOLA. Na večer pred narodnim prazni« kom ujedinjenja je priredil Ljubljanski Sokol telovadno akademijo v veliki dvo« rani Uniona. Prireditev je nosila znak največje svečanosti. Udeležili so se ie odlični predstavniki vojaških in civilnih oblasti, pa tudi mnogoštevilni zastopniki raznih kulturnih organizacij n društev. V velikem številu je poselilo akademijo članstvo iz bližnjih ■ n daljnih sokolskih društev. br. Žic, > X s- Vojnovič, XXX br. Baa Sa kupanfa u beogradskoj piscini: X prestoničke rasporedc jednim hupanjem sedmično. Plavanje bi se, razume se s po-vlasticom, podelilo na pojedince i na društva. Kao da smo na moru. Ogromne prnštorijc dobro temperirane, tuševi rade, kade su prepune, prska sc čas hladnom čas toplom vodom. U bazenu je eve vrlo živo. Na završetku održao je nagovor i to tako vešto da su deca za nepuni minut dobili j a snu sliku o nazivu, »sestra«,- .k« j »h ima i u Sokolu I, II, i _u Zemunu, Zagrebu, Cehoslovačkoj, Poljskoj i t. d. BRAT LAVRENČIČ MEDU DECOM. Da bi tečaj u potpunosti zadovo-ljio, župski načelnik jc vodio računa o deejoj gimnastici, koju jc predavao brat Lavrenčič. Slobodni preme! napred Sasfeok u pretinosu u prednjihu Sokolska Ljubljana, ki jc z velikim zanimanjem pričakovala naznanjenega dne, je do zadnjega kotička napolnila dvorano. Posrečena je bila misel društva, da si jc izbral, za letos« njo slavnostno telovadno akademijo veliko unionsko dvorano, kajti v svoji že zdavnaj pretesni telovadnici ne bi mogel pokazati one moči in lepote, ki jih ima v sebi. Telovadne prireditve matičnega društva uživajo že od nekdaj sloves. Ljubljansko občinstvo goji velike sim« patije do vodečega društva, katerega cilj je stalno stremljenje za napred« kom na sokolskem polju. Po svoji uravnani poti koraka vedno naprej in višje. Kakor so v starem veku pri ma« lem grškem narodu telesne vaje ustvarjale čudeže, prav tako lahko rečemo, da jih na svojem polju, v sokolski telovadbi, dosega tudi Ljubljanski So kol. V svoji mali društveni telovadnici jc razvil sokolsko telovadbo do oblečeni v belih in zelenih oblekah — telovadni ples na Mcndelssohnovo skladbo op. 16,2 (scherzo c-moj). Ta točka je bila gotovo ena najlepših na sporedu in je pokazala br. dr. Murnika neprckosljivega telovadnega umetnika v prostih vajah. Lepo zloženi gibi so sc stavljali v stavke in ti so sc zlivali v kitice, ki jc ustvarjala čudovito lepo melodijo človeškega telesa. Čeravno je bila ta skladba v kratkem času naučena, so jo telovadci izvajali lepo in skladno* pa z največjim ognjem. Občinstvo jih je nagradilo z cnodušnim odobravanjem. Eno točko programa je izpolnila tudi gospa Pavla Lovšetova in je s svojim srebrnim in krasnim glasom zapela štiri slovaške narodne pesmi. Svojo nalogo je kakor vedno častno rešila ob velikem navdušenju gledal« cev. Od društva je prejela lep šopek cvetlic. Velik napredek, ki ga je pokazala akademija v telovadni kakovosti, je plod društvenega vztrajnega in srni« selnega dela. Upamo pa, da ga tudi ta uspeh v svoji notranjosti ne bo za« dovoljil in da bo njegovo stremljenje še vedno naprej in kvišku k sokol« skemu cilju. — V. L. l)č snici tečaja poete preleta ve marioneti korj pozen šta u Čehoslovačkom domu sa bi. Lavrenčičem L ovoin idejpom delu govori br. Lavrenčič o važnosti slika, plakata, natpisa, koji vrlo idejno i propagan-distički deluje na omladinu. U opširnojn razlaganju poljskog vežbanja i izleta oseča se Rusoova škola, a svaki izlet je jedan korak u napred u ideološkem i fizičkom pogledu. Na ovakvim izletima potrebna su natecanja, koja vrlo utieu na sa-moradnju i podržavaju ambiciju za napredak. Sem praktičnog rada, br. Lavrenčič mnogo polaže na ideološko i prosvetno vaspitanje te preporučuje pe-vanje, deklamovanje, i to ne prisilno, več jc potrebno zaint&resovati decu da ona sama svojevoljno raspodelc uloge u njihovoj maloj sokolskoj organizaciji. Kao vrlo dobro sretstvo za vaspi« tanje jeste malo pozorište lutkama, kojc su tečaje) videli u Čchoslovačkom domu, a sem toga jc brat Lavrenčič govorio i o tehnioi lutaka i porotnice. Za brata Lavrenčiča može se reči, da je Pestaloci dvadesetoga veka, kako su ga brača tečajej nazvali. Roderii metociičar, pun volje i Iju.havi, predavao jc tri dana na žup-skorn tečaju dečju gimnastiko. Brat Lavrenčič na početku govori o prirodnoin prohtevu kretanja, koji se kod dece javlja u večoj meri i u sasma drugoj boji no kod starijih, a naročito kot eivilizovanog sveta, koji radi kao m asi ne po kalupu. Sa žaljenjem konstatujc potpuno nerazumevanje telesnog uzgoja dece, koja su u večini slučajeva prepuštena jrajnepozvanijim oaobama. Brat sve to iznosi s takim jnten« z-iictom, da ga tecajci kao i svi ostali ..lušuju gutajvjči svaku njegovu reč. U svoja teoretska predavanja unosi živost, koja u praksi predstavlja vrlo dobru metodiku za uspešno sprevode-tiji telesne nastave, Od vremena na vreme poiazi u vozu s fiztologijom i snatomijom, koju zorno prikazuje vežbanjem. U pojectinim prostorijama brat potpukovnik ukratko jo izneo važnije stvari u vezi sa svečanostim« i isto-riskim faktlma, Posle toga tečajci su se odvezli na Topčider, gde su razgledali prosto-rije Gardiskog doma i sliku Nj. Vel, Kralja na konju, koju su sa dlvlje- njem posmatrafi. SLU8AOCI ŽUPSKOG TEČAJA U DVORU NJ. VEL. KRALJA I U GARD1SKOM DOMU NA TOPCI« DERU. Poslednji dan je brat potpukovnik Dimitrije S, Pavlovič, redovan slušaoc tečaja, a ujedno i predavač strojnih vižbi, poveo braču i sestre kroz siari Dvor. *z skladbe hr.dr МиглГло — feiovežnački ples U 7 K sati toga dana sakupili su se člauovi-ce u svečanim odorama u sokolani, odakle su na čelu sa svojom fanfarom i zastavom krenuli na bla« godarenje. Posle blagodarenja krenula je ve-ličanstvena povorka iz crkve u soko-lanu, gde je održana svečana sednica po utvrdenom rasporedu. Sednica je bila neobično lepa i impozantna, a za-vršila se u 12.30 sati. Uveče u 8'A sati priredena je akademija u hotel »Klešpis«, ko j a je moralno odlično uspela. Sve tačke akademije bile su jedna lepa manifestacija sokolske misli i sokolskog rada, medu-sobne ljubavi, požrtvovnosti, dobro-voljnc discipline, lepote snage i zdrav-Ija. Iz toga se pak ocrtavala jasno: od* lična organizacija, lepo izvodenjc i je-dinstvenost dispozicije. Sve vežbe izvedene su primerno, savršeno i tačno, što je na glcdaoce ostavilo dubok uti-sak i stvorilo oduševljenje. Na ovako sjajnoj priredbi i neho-tice se mora izreči priznarife načelniku br. Paniču i Tiru, te načelnici sestri Paviče voj. Neka se tim uspehom ponose oni, koji su ga svojim radom postigli, a oni, ko ji kao članovi nisu smatrali za svoju dužnost ni to da prisustvuju u povorci, na proslavi i akademiji, neka sc dobro promisle, da li su istinski Sokoli? SOKOLSKO DRUŠTVO TORŽA. Državni i sokolski praznik, 1. decembra, proslavljen je i ovde na svečan način. Uveče samog praznika sve kategorije Sokola formirale su impo-zantnu povorku. Na čelu s muzikom mesnog Vatrogasnog društva, baklja* ma i lampionima, povorka je kre* nula kroz iskičene ulice na žel. stani* cu, gde je sačekala bratsku Sokolsku četu sa banovinskog dobra »Kosan-čič«, koja je tek nedavno osnovana. Odavde je povorka prošla kroz sve glavne delove ulica. Na sam dan 1. decembra, posle blagodarenja, održana je sednica, na kojoj je brat privr. starešina društva pročitao poslanicu br. I. zamenika starešine Saveza, a zatim održao govor 0 značaju ove sokolske proslave. Uveče je održana svečana akademija s obilnim programom, koji su naraštajci 1 deca savršeno izveli. Akademija je bila obilno posečena. Povodom ovogodišnje proslave 1. decembra ne mogu preči preko nekoliko nemilih i štetnih pojava. Svečana sednica upravnog odbora mesnog. Sokolskog društva zapravo nije ni održana. I sama sala s binom, bez stola za sednicu upravnog odbora, i održanje te sednice pre je ličilo na narodni univeizitet, nego na svečanu ili običnu sednicu ma kog društsra, a najmanje sokolskog. Ovde ie, sa bine, br. privr. starešina društva pročitao poslanicu i održao svoj govor. Ovaj govor pročitao je još jednom i jedan brat, u sokolskoj odori, opet sa bine, ali sada i na nemačkom jeziku. Za vremc trajanja te sednice, pak, nekoliko članova uprave, u odorama, sedelo je u susednoj dvorani za stolovima, gde se je služilo pivo i drugo alkoholno pice. Ove i slične pojave moraju sc u sumom začetku odmah sprečiti, javno žigosati, a nepodesne činioce, koji, ili ne znaju šta je Sokolstvo, ili ovo čine zlonamerno, treba uklanjati iz naših redova, kao skroz nepodesne i po sokolske interese štetne. Za vreme trajanja i izvodenja programa akademije, pak, u susednoj dvorani, opet u gostionici, ali drugoj, eija su vrata i prozori bili otvoreni, i izvodenje programa akademije gledalo se je i slušalo i iz ove dvorane, — za nekoliko stolova sedela je nekoli-cina »viđenijih« gradana, i kao u znak nckog protesta, igrali su preferans. A od nadležnih niko sc nije našao po-buden, da ovim »gostima« skrene paž-nju, da se u ovim lokalima danas proslavlja državni i sokolski praznik. Ovo naše mlado društvo ispočetka imalo je puno izgleda na lep i plodo-nosan uspeh. Medutim, od pre izveš-nog vremena, nekoliko ambicioznih ljudi stvorili su u samoj upravi podvojenost. To se naročito opazilo na ovoj iiašoj akademiji, kojoj je učestvovalo i članstvo Sokolske čete sa »Kosanči-ta«, sa svojim prijateljima i porodi-cama. Sem starešine idva elana uprave, niko od ostalih članova, a naročito onih u odorama, za cclo vreme akade* mi je, pa ni clocnije nije pristupio ovim našim novim članovima ni da se s njima upoznaju. I ovo je jedna veoma zalosna pojava, naročito kada se ima na, 11ПДи' su večina tih uniformisa-nih članova društva bili učitelji — Nemci, a da je načelnik Sokolske čete sa »Kosancica« veoma agilni sokolski radnik, Srbijanac, br. Dušan Drinja-kovič, takoder učitelj. Ovakav postupak nekolicine ambi* cioznih i nadmenih ljudi ne treba samo osuditi, več se takve i slične pojave iz korena ima ju čupati, pošto one ne samo da škode samom društvu i dovode u pitanje i samo opstojanje tog društva, več se time dovodi u pitanje i ugled vaskolike naše sokolske zajednice. V sredini naših manjina bolje je i korisnije nikako ne sokolovati, nego ovako raditi. — P. K. Zupa Slcoplje KONFERENCIJA ZBORA DRUŠTs VENIH PROSVETARA. U Skoplju 13., 14. i 15. novembra o. g. održani su sastanci prosvetara svih društava župe Skoplje. Na tim konferencijama govoreno je o svim prosvetnim pitanjima u pojedinim društvima, i traženi su novi putevi za bolje organizovanje prosvetarskog rada, naročito prema prilikama u Juž-noj Srbiji. Na skupštini su sva brača prosve-tari govorili i izložili svoja mišljenja o prosvetnom radu Sokolstva na našem Jugu. Ovaj skup društvenih prosvetara konstituisan je u jedan zbor, koji odgovara zboru društvenih načelnika. Njegov prosvetni rad če bez sumnje iinati veliki značaj za naše Sokolstvo na Jugu. Na skupštini je rešeno: da se prosvetari društava sastaju godišnje 3—4 puta, gde bi se izneo rezultat sokolskog rada u ideološkom pogledu i gde če se raspravljati pitanja prosvetnog rada, koja če dati pra-vac sokolskom radu u svim društvima ove župe. Na skupštini je rešeno da se stvori sokolska ideološka škola za širenje sokolske misli u narodu, i vas« pitanje omladine u sokolskom pravcu. Pošto su raspravljena sva potrebna pitanja u društvima, brat Rade Ubavie, starešina župe, govorio je o Tyršu, naročito ističuči njegov ideološki pravac rada. Zatim je brat dr. Milivoj Pavlovič, prosvetar župe, održao dva predavanja: »Uloga prosvetara u sokolskom društvu« i »O sokolskoj disciplini«, a brat Radule Radulovič, potstarešina župe, održao je predavanje »O sokolskoj ideologiji«. Na dnevnom redu bila su predavanja 0 smerovima telesnog vežbanja i o higijeni u Sokolstvu. Ceo zbor prosvetara sa simpatijama je primio rad prosvetnog odbora župe Skoplje za širenje i jačanje sokolske misli na našem Jugu, a kao i za rad na izdavanju župske knjižnice. U prvom njenom kolu su šest knjiga, 1 to: Sokolski trebnik, uredio brat dr. Milivoje Pavlovič; Potsetnik za sokolsku administraciju, od brata R. Uba-viča; Sokolska ideologija, od brata dr. M. Pavloviča; Sokolske čote (Sokolstvo na selu), od brata M. Batričeviča; Sokolstvo u narodu, od brata Raduhi Raduloviča: Istorija gimnastike, od brata R. Ubaviča. Prva knjiga je več gotova, u toku nedelje dana iziče iz štampe još dve knjige, a ostale tri vero vatno da če biti gotove do nove godine. Na zboru prosvetara je rešeno da se izda i »Sokolska čitanka«, na kojoj če saradivati svi prosvetari društava župe Skoplje. Na kraju zbora došao je i g. Kosta Došen, načelnik Prosvetnog odeljcnja Vardarske banovine, koji je pozdravio prosvetni rad Sokola na Jugu i ista-kao veličinu sokolske misli za naš narod. — S. R. Župo ŠiisGntk - Zadar SOKOLSKO DRUŠTVO PREKO. Najsvečaniji dan u povesti našega naroda i Sokolstva proslavljen jc i ovde najdostojnije. Uoči praznika održana je svečana proslava u Sokolskom domu, na koju su biie pozvane sve mesne \ lasti, društva i gradanstvo. Proslava je započela pevanjem državne himne, koju jc odlično otpevao moški pevački zbor pod ravnanjem br. Z. Jelušiča. Zatim jc starešina br. K. Perovič održao lep govor o značenju toga đftiia.* Deca i naraštaj čuvstveno su deklamirali nekoliko prigodnih pe-sama. Isto tako izvedene su vrlo živo i skladne ritmičke vežbe uz prafnju glasovira i to: ženska deca izvela su vežbe sa šalo sima, a niuška deca vežbe sa zastavicama od dr. Jegera. Na koncu ie odlično odigran rodoljubni prizor u jednom činu »Duh Sokolstva« od br. Stj. Roce. Cela proslava pro-tekla jc vilo lepo te jc imala odličan uspeh. Sutradan, posle službe Božje, svr-stala se je velika povorka, predvodena od Sokola sa zastavom, koja je prošla gradom, kličuči Nj. Vel. Kralju, kra-ljevskom Donku, Jugoslaviji i Sokolstvu. Uit sati novo članštvo položilo je svečani zavet uz prigodne govore br. starešine i br. prosvetara. Društveni zbor otpevao je nato himnu i nekoliko patriotskih pesama. Navečer priredena je rasveta mesta uz manifestacije Nj. Vel. Kralju i Jugoslaviji. SOKOLSKO DRUŠTVO PAG. Svaka nacionalna proslava, koja se priredi u ovom našem gradu, naide na neobično veliko oduševljenje kod svih naših Pažana, koji uvek, a pogotovo u takvim momentima provejava žarka i istinska nacionalna svest. Oni uvek umeju da se uzdignu kao patriote i da na spontan način dadu oduška svojim rodoljubnim osečajima. Jačanju nacionalne svesti nesumljivo je u mnogom doprinelo naše Sokolsko društvo, gde se več 10 godina "okuplja sve što je najzdravijc i najšvesnije. Ovogodišnja proslava našeg na-rodnog ujedinjcnja obavila se naročito svečanim načinom. Ujutro u 9 sati pristupio je velik broj gradana blagodare-nju u crkvi. U 11 sati pre podne obav- ljena je svečana sednica Sokolskog društva, kojoj su prisustvovali, osim članova, i svi pretstavnici vlasti te velik broj gradana. Po otpevanoj držav-noj himni, starosta društva brat Juraj Ostrič pozdravio je sa zanosnim re= čima prisutne i istakao velik značaj prvog decembra u životu našeg naroda, te predložio brzojavne pozdrave našem Dvoru i starešinstvu Saveza SKJ, što su prisutni prihvatili burnim ki ipanjem kralju, Jugoslaviji i Snlcnl Stvu. Zatim je starosta pročitao poslanicu I. zamenika saveznog starešine. Br. prosvetar Juraj Usmijani održao je nato lepo predavanje o značaju prvog decembra. Starešina društva iza toga prevo-dio je pripadnike iz nižih kategorija u više; novi članovi položili su tada svečani sokolski zavet. Navečer je održana u sokolskoj dvorani sokolska akademija, kojoj je prisustvovao priličan broj gostiju. Sve tačke programa izvedene su na sveop-če zadovoljstvo vrlo skladno. Posle akademije razvila se vrlo animirana zabava s plesom. I ovoga se puta najočitije moglo opaziti, da je u Pagu Sokolsko društvo centar, oko koga se okupilo sve što u našem gradu ima shvačanja za plemenit i nesebičan rad u smeru podi-zanja nacionalne svesti. * Posle letnje pauze, več koncem septembra, a naročito u oktobru mesecu počelo je naše Sokolsko društvo intenzivnim radom. Sve kategorije, deca, naraštaj i članstvo redovito vež-baju svake večeri. Prosvetni, i tehnični rad lepo napreduje, a naročito tehnički, otkad smo dobili sprave: konja, karike, koz-liča i t. d., koje društvo dosad nije imalo. Društveno članstvo je po osnutku Sokola kraljevine Jugoslavije brojčano znatno poraslo, tako da društvo sada broji preko 100 stari jih članova, dok vežbačke kategorije broje: članova 25, naraštajaca 20, muške dece 30, ženske dece 20. Župa Sušah - Uifeka SOKOLSKO DRUŠTVO RAB. Sokolsko društvo u Rabu, celo mesto Rab i sva okolišna sela na otoku videla su na 1. decembra o. g. od kolike jc potrebe bilo da se u Rabu po-digne veliki Sokolski dom. To jc pokazala toga dana velika i uspela priredba Sokolskog društva Rab. U deset sati ujutro formirana jc pred Sokolskim domom velika povorka Sokola, na čelu sa svojom društvenem glazbom, novim barjakom i starešinstvom, koja je krenula na blagoda-renje. Grad je bio sav iskičen državnim zastavama. Nakon blagodarenja povorka se svrstala pred opčinskom vcčnicom, u kojoj jc primano čestitanje. Pretstavnici vlasti, gradanstva i seljaštvo pošlo jc zatim sa sokolskom povorkom uz zvukovc sokolske glazbe u Sokolski dom. Velika dvorana: doma, iskičena cveeem, zelenilom i zastavama, bila je dupkom puna. Svečanost je započela svitanjem himne. Raspored svečane sednice održan je potpuno kako je predviden po br. saveznoj upravi. Sednici predsedovao je br. Samouko-vič, potstarešina. Poslanicu I. zamenika saveznog starešine br. Gangla pročitao je br. Žuklič, društveni prosvetar, koji je nakon čitanja održao i značajni pri-godni govor. Sokolič Novak Zdenko lepo je deklamirao pesmu »Domovini«. Uz prigodnu reč br. prosvetara i br. potstarešine prevedena su sokolska deca u naraštaj, a naraštajci u članstvo. Ženske dece ni naraštajki nije prevedeno п naraštaj, odnosno u članstvo; zar ih nije bilo? Dvadesetak članova novih pred br. potstarušinom i društvenim barjakom položili su sokolski zavet. Zar novih članica nema? Ovu -svečanost zaključila je društvena glazba sviranjem sokolske koračnice, pod ravnanjem vrednog gosp. Drukera. Navečer u zakazano vreme, na* punila se je velika dvorana i sve pro-storije velikog Sokolskog doma mešta-nima, Sokolima, a u lepom broju bila su zastupana obližnja sela. Porcd gradana i gradanki, sedela su i stajale seljanke i seljaci, Sokoli i Sokolice. Prva je to velika priredba u novom Sokolskom domu, i vredno je, da je prva tako velika priredba u novom domu pala baš na naš največi državni sokolski praznik, na 1. decembar. Program je počeo deklamicijom male Sokolice Ružiče Žuklič, koja je lepo i osečajno deklamirala pesmu R. Katalinič-Jeretova »Pjesma mladih jadranskih bjegunaca«. Iza toga redale su sc točke rasporeda, izmedu kojih je redovito svi rala društvena glazba pod ravnanjem g- Drukera. Br. načel- Traži namešienje prednjak, trgovački pomočnik mešo-vitc robe, koji bi sudelovao u radu dotičnog sokolskog društva, koje bi nui pribavilo odgovarajuče mesto. Potpisani bio je dugogodišnji društveni načelnik i vešt jc vodstvu svih ode-lenja. Pismene ponude na Franc Bač-nar, privatni nameštenik, Dravska banovina. nik Bačič lepo je uvežbao »Duh Sokolstva«, koja je slika ostavila vanredan utisak na sve prisutne. Zatim je sa svojim naraštajcima i naraštajkama stu-pio na pozornicu društveni načelnik brat Bačič. Naraštajke lepo su iz-vele »Hej Sloveni«, ritmičku vežbu sa obručima narodnih šara, složenu po br. Bačiču. Dalje su sokolska deca, Sokolice i Sokoliči, lepo izveli sliku »So-kolica mala«, uz pesmu »Curičica mala«. I ta je slika složena i uvežbana po br. Bačiču. Na svaku točku svi su prisutni burno povladivali. Sledile su alegoričke slike »Život za slobodu!« i »Kletva izdajacima!« takoder od br. Bačiča. Sokolice i Sokoliči izveli su ove točke lepo i dirljivo. U zabavnom delu programa, pored ostalog, društveni diletanti lepo su^ izveli »Nevidljivog Juriča« igrokaz Vik-tora Cara-Emina. Moralni uspeh cele ove proslave je velik, a i materijalni je takoder do-bar. Sokolsko društvo u Rabu nakon podignuča svojeg Doma ima moguč-nost da razvije svestran sokolski rad, da vrši svoju veliku sokolsku zadaču na našem otoku. Sokolsko društvo okupilo je 1. decembra sav Rab, mesto i selo, ono to mora činiti što češče. U vršenju svoje sokolske zadače društvo mora polaziti i u sva sela na otoku; u selima neka se dade slika »Duh Sokolstva!« Zasebno neka se nedeljom posle podne prireduju dečje priredbe, igrokazi sa sokolskim vežbama. Tako neka sc ponovi igrokaz »Ncvidljivi Jurič«, da uzmognu na priredbu doči i seljačka deca iz udaljenijih sela sa svojim starijima. Sokolsko društvo Rab, nakon ovog uspelog igrokaza, neka obrazuje i stalan dramatski otsek; sile i volje ima, pa uspesi i na tom polju neče izostati. Za uspeh sokolske tehničke Strane ovc svečanosti zasluga je našega br. društvenog načelnika Bačiča Ante, a časno je ovom prilikom naglasiti i neumoran sokolski rad oko ove priredbe eelog nastavničkog zbora osnovne škole u Rabu. Koliko učiteljice Marčič i Marinovič, toliko je hvalevredan rad i naših učitelja, brata Žukliča, dru-štvenog prosvetara i brata Opatiča, društvenog tajnika. Sokolsko društvo je zvano da vodi sav društveni život Raba, Sokolsko društvo Rab je u stanju to, ali moraju raditi sva brača i sestre, i sve više raditi i uc sustati! SOKOLSKO DRUŠTVO DELNICE. Dana 24. novembra o. g. svršio je sokolski prednjački tečaj, koji jc kroz 20 dana održavao br. Branko Marič. Tečaj je pokazao lep uspeh, kako kod članova tako i kod članica. Time su postavljeni čvrsti temelji tehničkom radu društva, jer su brača i sestre stekli dovoljno tehničkog i teoretskog znanja. SOKOLSKO DRUŠTVO BAŠKA. Dan obletnice našeg narodnog ujedinjcnja proslavljen je i kod nas svečano. Iza blagodarenja održana je svečana sednica Sokola u dupko punoj prostranoj dvorani Narodnoga doma, koja je bila veoma lepo i ukusno oki- čena. Toj svečanoj sednici Sokola prisustvovali su, pored članstva, dači gra-danske, škole s učiteljskim zborom, ženska stručna škola sa svojom učite-ljicom, načelnik opštine, pretstavnici vlasti tc zastupnici mesnih korporacija i raznih ustanova. Sednica protekla je u potpunom dostojanstvu. Pretsedavao je br. starešina Katarinič Frano, koji je održao lepo predavanje o značenju te proslave. Izmedu pojedinih točaka dnevnoga reda svirala je Sokolska glazba, koja je i otvorila tu svečanost sviranjem himne, a daci gradanske škole otpevali su troglasno, pod vodstvom nastavnice Legac Vere, veoma skladno i uspelo pesmu »Bože bratim-stva«, dok je s. Danica Barbalič s mnogo oseeaja deklamirala pesmu N. Paviča »Jedinstvu«, Po svršetku sednice krenula je iz Narodnog doma povorka sa sokolskom glazbom kroz mesto uz klicanje narodnom jedinstvu, Kralju i kraljev-•skom Domu. Navečer održavala se sokolska akademija, koja je u svakom pogledu veoma lepo uspela. Za takav uspeh ide u prvom redu priznanje našem vrednom i agilnom načelniku bratu Ivanu Krstulji. Za vreme trajanja akademije svirala je Sokolska glazba, koja je toga dana nastupila po prvi put. — 27 glaz-bara razne dobe i zanimanja svojom postojanom marljivošču znali su u tako kratko vreme postignuti takav uspeh, koji nas je sve iznenadio, Ako sc pripomene, da se poukom zapo-čelo tek negde koncem marta i da izmedu njih ima veoma veliki procenat početnika, tada zbilja mora da se is-takne njihova postojana marljivost i jaka volja. Tako valja! A mora da se u tome prizna i rad njihovog kapelnika br: Kušeca, koji ih je znao vešto rukovoditi do takvog uspeha, kao i pročelniku glazbene sekcije br. Anti Tudoru, koji je radio na ostvarenju zamisli da se preratna naša glazba ponovno uskrisi, kao i starešini br. Ka- tariniču Frani na njegovom nastojanju da se priskrbe i namaknu novčana sretstva za plačanje kapelnika i naba-vu novih glazbala. I tako je time po-punjena ona duboko osečana praznina u našem mestu i 1. decembar uveličan prvim nastupom uzajamnog i bratskog sokolskog rada. Samo napred. Zdravo! /upa V žice SOKOLSKO DRUŠTVO PLEVLJE. Posle uspešnog župskog sleta Sokolske župe Užice, koji je održan 31. maja o. g. u Plevlju — Sokolstvo uzima u ovim krajevima svakim danom sve jači zamah u radu. Požrtvovnost, kako same društve-nu uprave, tako i ostalih članova — daje iz dana u dan priliv novih snaga. Radi se intenzivno u svima pravcima sokolske ideologije. Svugde se opaža sokolska delatnost. Sokolsko društvo Plevlje uspešno prenosi rad i u okolna sela. Aktivnost naših sela u sokolskom radu napreduje. Za kratko vreme osnovane su, za-hvaljujuči društvenom načelniku bratu Josipu Žicii, sokolske seoske čete u: Ilinom Brdu, Zabrču, Potpeču i Ko-sanici. Pre kratkog vremena ovo društvo osnovalo jc svoju knjižnicu i mešoviti hor od 50 članova-ica. Kako društvena knjižnica, tako i hor, koji vodi brat Jovan Miloševič, kapelnik vojne muzike 48. p. puka u Plevlju — pomoči če u znatnoj meri snaženju sokolskog duha. Zahvaljujuči samo bratu Miloševiču, društvo je došlo i do svoga hora, koji če širom našeg Sandžaka širiti sokolsku pesmu. Bratska sokolska društva i čete, koja se bave mišlju da kupe za= stave i da Ih raz vi ju u godini 1932., molim, da izvole iste na-ručiti još u toku ove (1931.) go-dine, jer ču im u tom slučaju priznati na roči tu pogodnost u obliku 5% popusta od stalnih ccna. Time bi želeo postiči jedino to, da bi mogao blagovremeno po-elužiti sva društva, jer sam mo-rao za vreme ovogodišnje pitne sezije zbog nestašice vremena za izradbu odbiti više narudža-ba sokolskih zastava. Prilikom narudžbe treba platiti u ime kapare 20% od iznosa naručene zastave, ostatak pak prilikom predaje gotove zastave, dofično prilikom njenog razviča. JOSIP HAFNER zavod za umetno vezanje LJUBLJANA, PRISOJNA ULICA 5 Župa Vel. Bečlcere* SOKOLSKO DRUŠTVO ARADAC. Sokolsko društvo u Aradcu uz pripomoč nastavnika osnovne škole priredilo je program proslave dana 1. decembra, koji je posve tačno izveden i koji je ostavio lep utisak na sve prisutne. Pre podne na dan Ujedinjenja sa-kupljcna su školska deca sa sokolskim podmlatkom u svoje učione, gde su im nastavnici održali predavanje o značaju ujedinjenja našega troimenofi naroda, a zatim odvedena na svečano blagodarenje, koje je održano u fcvan-geličkoj i pravoslavnoj crkvi. Nakon blagodarenja počela je sokolska akademija, koja jc održana u 11 sati u dvorani državne osnovne škole. Posle prigodnog govora starešine društva brata Stevana Vjcrga, otpevana je državna himna s kombi-novanim horom skolske dece pod vodstvom sestre Marije Mesaroš, učiteljice. Za ovim su naizmencc deca de-klamovala patriotske deklamacije. Tamburaška sekcija društva otsvirala je Sokolski marš pod upravom brata Nepergača Ivana. Uveče priredena je zabava s veoma raznolikim programom. SOKOLSKO DRUŠTVO BEGEJ SV. ĐURAĐ. Svečanost 1. decembra priredena je ovde u dvorani osnovne škole, jer društvo još uvek nema svog vlastitog doma. Odziv gradanstva bio je u dosta lepom broju. Za žalcnje je, da se ov-dašnji seljaci, po svom konzervatizmu, još uvek slabo odazivaju tolikim našim pozivima na saradnju. Tim više je i to i za žalenje i za osudu, što i svoje mlade sprečavaju i zabranjuju im rad u Sokolu. Napominjemo ovo zato, što smo uvereni, da na ovu ža-losnu činjenicu treba upozoriti i nadležne. Posle blagodarenja u crkvama, svečanost je počela državnom himnom, koju je otpevao zbor Sokolskog društva. Zatim je brat starešina dr. Ostojič Radiša otvorio svečanu sednicu, uputivši najpre pozdrave Nj. Vel. Kralju, Nj. Vis. Prestolonasledniku i celom kraljevskom Domu, što su svi prisutni popratili oduševljenim pokli-eima. Zatim je pročitao poslanicu »So-kolskom taboru« brata prvog zameni-ka starešine Gangla, koja je saslušana u najvećoj tišini i sa pažnjom. Posle toj*>a jedna učenica osnovne škole recituje »Svetle Grobove« od Zmaja Jovanoviča, na opšte dopadanje. Prosvetar Sokolskog društva brat Jovanovič Branko govori zatim o značaju Prvog decembra sa gledišta na-cionalnog, državnog i sokolskog. Zatim brat starešina predvodi de-cu u naraštaj i naraštaj u članstvo, a po tom nastaje svečano polaganje zaveta* što gradanstvo s oduševljenjem pozdravlja. Brat starešina progovorio je posle toga o značaju zaveta, posle čega je pevački zbor Sokolskog društva otpevao pesmu »Jugoslavija« od R. Gobeea, čime je ova svečanost zavržena. Popodne u istoj dvorani održano je selo s veoma lepim programom. Ceo program je izveden na veliko zadovoljstvo prisutnog gradanstva, što je najbolji dokaz u tome, da je pe-vaeki zbor morao sve svoje tačke na zahtev gradanstva ponoviti. Zatim je u istoj dvorani priredeno narodno veselje s igrankom, dok je u drugoj bio prenos radio-programa beogradske ra-dio^stanice. SOKOLSKO DRUŠTVO KUMANE. Dan Oslobođenja i Ujedinjenja proslavljen je ovde na vrlo svečan način. Proslava je otpočela u 10 sati pre podne sa svečanom sokolskom sedni-com, koju je otvorio starešina društva br. Marin Kovačev. Društveni prosvetar br. Jovan Ciplič pročitao je poslanicu br. Gangla, a onda je izvršeno prevođenjc dece u naraštaj i naraštaja u članstvo. Ova svečana sednica bila je vrlo dobro posečena. Nakon svečane sokolske sednice korporativno se pošlo u opštinsku ku-ču, gde je održana svečana sednica op-štinskog pretstavništva. Naveče je Sokolsko društvo priredilo uspelu zabavu s igrankom. Župa Zagreb SOKOLSKO DRUŠTVO PAKRAC. Sokolsko društvo Ракгас svečano je proslavilo svoj največi praznik 1. decembar, dan narodnog ujedinjenja. Sama svečanost počela je u ranu zoru kada je sokolska fanfara obišla sve ulice okičene državnim zastavama, svirajuči sokolske koračnice. Taj dan za Sokolsko društvo Pakrac još je od naročitog značaja, što je osvečen no-vosagradeni Sokolski dom, i tim je ta svečanost postala veličanstvenija. Posle bogoslužen j a mnoštvo gra-dana na čelu sa Sokolima i sokolskom fanfarom krenulo je u novosagradeni Sokolski dom, gde se izvršilo osveče-nje doma kao i program proslave. Sama dvorana, iako prostrana, nije mogla da primi sve Sokole i prijatelje Sokolstva, koji su želeli da prisustvuju tom svečanom činu. Verski obred po propisima katoličke crkve izvršio je preč. g. dr. Sigismund Šimunovič, ve-roučitelj ovdašnje drž. učitelj, škole, a pravoslavni obred izvršio je brat Danilo Podunavac, okružni prota Pa-knički, te tom priiikom izrekao vrlo kratak govor, ali pun sokolskog duha. Nakon osvečenja, starešina društva brat dr. Markulin, u prisutnosti celog upravnog odbora, otvorio je svečanu sednicu, te kratko i vrlo biranim rečima ocrtao značaj ovoga dana. Za-vršujuči svoj govor predložio je, da se pošalje brzojavni pozdrav Nj. Vel. Kralju i Nj. Vis. prestolonasledniku Petru, starešini Saveza, što je od pri-sutnih pozdravljeno burnim odobravanjem. Na samoj sednici obavljeno je za novoprimljene članove polaganje sokolskog zaveta, čitanje poslanice brat-skog Saveza, kao i prevodenje dece u naraštaj i naraštaja u članstvo. Time je prepodnevna svečanost u prisustvu izaslanika svih državnih i nacionalnih ustanova kao i kulturno prosvetnih i humanih društava uz zvuke sokolske fanfare bila završena. Istoga dana održana je u novoj dvorani Sokolskog doma svečana akademija uz veliko učešče gradana, na kojoj je vidnog učešča uzelo i bratsko Sokolsko društvo Lipik, na čelu sa svojim starešinom kao i vidnim bro-jem članova u sokolskoj odori. — A. M. SOKOLSKO DRUŠTVO DONJA STUBICA. Kao svake godine tako i ove proslavilo je naše društvo na svečan način dan Ujedinjenja 1. decembar. Nakon svečane službe Božje i nakon čestitanja kod sreskog načelnika po funkcionerima upravnog odbora, sledio je program svečanosti u ovdaš-njoj osnovnoj školi, kojoj su prisu-stvovali i članovi iz bliže okolice Gor. Stubiea, Matenci i t. /d. Samu svečanost otvorio je starešina brat dr. Senečič Dragutin pozdravnim rodoljubnim govorom, a zatim je tajnik br. Čuk Josip pročitao poslanicu Saveza. Prosvetar br. Rehak Ante održao je nakon toga lepo predavanje o značenju 1. deccmbra obzirom na Sokolstvo. U daljnim točkama svečanosti nastupala su deca s prostim vežbama i pevanjem te patriot* skim deklamacijama. Završna točka rasporeda bio je igrokaz od br. St. Roca »Duh Sokolstva«, koji su diletanti odigrali s mncx go volje, požrtvovnosti i razumevanja i upravo zadivili svojom igrom pri-sutnu publiku. Posle rasporeda, noyi članovi i članice njih 30, položilo je sokolski zavet. Brat starešina pozvao je na koncu prisutne, da*ustraju u sokolskom radu pa da se još i jače istog prihvate, kako bi naše društvo bilo jedno medu prvim provincijalnim društvima zagre-bačke župe. Nakon otpevanja državne himne završena je ova lepa svečanost. Delniška družba pivovarne »Union« LJUBLJANA НШННННПННН Pivovarna in sladarna — Tovarna za špirit in kvas v Ljubljani I, poštni predal 45 — Podružna pivovarna v Mariboru, Priporoča svoje izborne izdelke, in sicer: svetlo in črno pivo v sodih in steklenicah, pekovski kvas, čisti raf. in denat. špirit. Telefon: Ljubljana 2310 in 2311, Maribor 2023. Naslov za brzojavke: Pivovarna Union Ljubljana (Maribor) tju s -. - mi v m Smuči — DRSALKE in druge potrebščine si izberete najbolje pri tvrdki f f \ nosi. Auorhammer - Ogrin, 4* o. z ■ VjUKtv MIKLOŠIČEVA C. 30 LJUBLJANA CENIKI BREZPLAČNO NA RAZPOLAGO! Sokolska društva pri skupnem naročilu popusti ИНДУСТРИЈА СОКОЛСКИХ ПОТРЕПШТИНА БРАНКО ПАЈ1ЧИЋ ♦ ЗАГРЕБ ■—ИИНИИИИИМИИИ———— Краљице Марије 6 Добављач Савеза Сокола краљевине Југославије ■■■■■■■ Брзојавни наслов: „Трнкотажа” Загреб • Телефон интерурбан 26-77 Израђујем све врстн соколских потрепштнна за јавни и излетни наступ свих категорија нашега чланства и то тачно према пропису Савеза О*ола краље-вИне Југославије Слике у оригиналним бојама прописних одела налазе се у књизи „организација Савеза СКЈ”. — Захтевајте ценике и проспекте. — —— Цене врло умерене, а за точну и солидну изразбу јамчим. ■ ■ ■■— Jrgovina sokolskih potrepština i krojačka dvorana Grga Horvatek Dobavljač Saveza Sokola kralj Jugoslavije ■мииинии*«™ FRANKOPANSKA ULICA 0 ■■■HKIHI Izradlulem sve vrste prepisanih sokolskih svečanih I vježbačlh odljela, za sve kategorije muško i žensko članstvo. Prodaja svih sokolskih potrepština uz vrlo umjerene cijene. — Robu razaSIIJem pouzečem. Vanjskim društvima obavljam brzu otpremu. JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U LJUBLJANI hlCISTROVANA ZADRUGA S OGRAN1ČENIM JAMSTVOM opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje orograma i za postignuče ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko -programatskog, uzgojnog i propagan-dističnog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacije i muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV: JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA, LJUBLJANA, NARODNI DOM 1ELLFON URO J uS-43. — POSTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA: 13.631 ZAHTEVAJTE CENIK MEDIC - ZANKL TVORNICE OLJA, FIRNEŽA, LAKOV IN BARV, D. Z O. Z. CENTRALA V LJUBLJANI — LASTNIK FRANJO MEDIC TVORNICE: LJUBLJANA-MEDVODE PODRUŽNICE IN SKLADIŠČA MARIBOR — NOVI SAD LASTNI DOMAČI PROIZVODIi Laneno olje, firnež, vse vrste lakov, emajlno-lakastih in oljnatih barv. Kemično čiste in kemično olepšane kakor tudi navadne prstene barve vseh vrst in barvnih tonov, čopičev, steklarskega kleja itd. znamke »M E R A K L“ za obrt, trgovino in industrijo, za železnice, pomorstvo in zrakoplovstvo. CLNE UMERJENE. * TOČNA IN SOLIDNA POSTREŽBA. Творница гимнастичких и спортских справа Ј. ОРАЖЕМ Добављач Савеза Сокола краљевине Југославије Hb ^oV 1)6 R штшвшишшшшЈзаавкшвшЛ РИБНИЦА (Долењско) Израђује све соколске веж-баће справе, опреме читавих друштвених и школских веж-баоиа, спортске потрепштинс за лаку атлетику, справе за летна вежбалишта. к у п а-лишта и башће, љуљанке. справе за децу итд. Израда савршена и елегантна, по-служба најсолидиија, цене најумереније. — Илустро-вани сеник бесплатно. ОСНОВАНА 1881. ГОДИНЕ Tko oglašuje, taf napreduje! »IZVOR« veletrgovina galanterijske, nlrnberške i kratke robe = SlJŠAK Z= ŠETAL1ŠTE KRALJA PETRA produljena Zvonimlrova ul.92 Peter Žitnik Splošno kleparstvo Instalacija strelovodov po najnovejših sistemih in kritje lesno - cementnih streh LJUBLJANA Ambrožev trg 9 TELEFON 31-46 Delo solidno — cene zmerne Sjemena za polje i vrt na veliko i malo nudi Sever & Ko. LJUBLJANA Tražite cjenik! Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska, ličarska, sobo- in črkoslikarska delavnica IVAN BRICEM LJUBU ANA, Danajska cestalS Strokovna izvršitev telovadnega orodja. Delo solidno, cene zmerne Smuči m in vse potrebščine kupite strokovno najbolje le pri tvrdki Д. GoreC S:liubliana (Palača Ljubljanske kreditne banke) Zahtevajte cenik s praktičnimi navodili brezplačno! Naročajte vsa tiskarska dela ssa sole. društvai. ^uDe in Save sz v Učiteljski tiskarni v UjMifoljani IszQOiavljamo vsa dela po želji v latinici [ ali v . S nnlftOP Af cirilici inovara Mica Koščeva Izdaje Sav« Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gongi) . Glavni I odgovorni urednik Sljepan teter • Ureduje Redakcijski odsek • Za upravu I oglase odgovara Mica KoSCev« Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik Franc* Štrukelj); sv! u Ljubljani tllafle sokolske liste! Kupujte sokolske knjige! Širile sokolski lisk! - Braije in sestre! Važnost tiska za kulturni, ekonomski in politični razvoj naroda je danes že slehernemu skoro predobro poznana. V neki uspeli primeri nazvali so tisk »sedma velesila« in jo uvrstili v vrsto velikih činiteljev, ki vodijo narode in odločajo o njihovi usodi. To je potrdila tudi minula svetovna vojna. Dočim so na bojnih poljanah grmeli topovi in ropotale strojne puške, se je dan na dan vodila v svetovnem tisku enako ogorčena borba s črnilom in peres som v nameri, da se pred vestjo človeštva lastna stvar prikaže kot pravična in da se vojnemu pustošenju in grozotam da etična osnova, da se morala domačih dvigne, nasprotnikova pa uniči in đa se z moralno zmago pripravi in osigura tudi fizična. 1 In v borbi, ki jo vodi Sokolstvo za svoje ideale, je najmočnejše orožje naš tisk. Kakor lahkokrila ptica nese sokolsko besedo v vse kraje naše domos vine; kakor marljiv sejalec seje sokolske misli v možganske vijuge in brazde našega naroda; kakor neumoren, potrpežljiv in blag učitelj širi poznanje So* kolstva, obvešča neobveščene, odpira slepim oči, tolaži in hrabri omahljivce, jača močnim moč, duhovno veže poedine dele v celoto in kot žar razsvetljuje nam cilj in dolgo pot do zmage. Zato nam nobena žrtev za naš tisk ne sme biti pretežka, zato nam mora iti vsaka pomoč, ki mu jo nudimo, lahko od srca. S t^m, da širimo sos kolski tisk, da mu pomagamo, pomagamo širiti neposredno tudi sokolsko idejo, ker smo z vsako nanovo prodano številko »Sokolskega Glasnika« poslali med narod novega agitatorja in propagatorja naše sokolske stvari; vsak nanovo prodan izvod »Sokoliča« predstavlja novega glasnika sokolske misli našemu naraščaju; vsaka nanovo prodana številka »Naše Radosti« pomeni novo radost naši deci. Uriti je in sestre! Napredek našega sokolskega tiska in s tem tudi našega pokreta za visi od nas samih. Vsak teden dajte en dinar na stran, pa dobite cel letnik »Sos kolskega Glasnika« s »Sokolsko Prosveto« vred. Prihranite vsak mesec dva dinarja, pa lahko dobite »Sokoliča«. Vsako leto prihranite od nepotrebnih izdatkov 10 dinarjev, pa dobite »Našo Radost«. Za tri dinarje že dobite po en 2vezek »Sokolske knjižnice« Jugoslovenske sokolske matice, ki vsebuje raznovrstno štivo in duševno hrano sokolsko. Rrtitfe in sestre! Naročajte sokolske liste, čitajte sokolske knjige! Širite sokolski tisk* ker širite s tem tudi sokolsko idejo! Zdravo ! Sokolske liste: »Sokolski Glasnik«,»Sokola«, »Sokoliča« in »Našo Radost« lahko naročite po svojem društvu ali pa neposredno pri »Upravi sokolskih listov«, Ljubljana — Narodni dom. Sokolske knjige morete kupiti neposredno od »Jugoslovenske sokolske matice« v Ljubljani (Narodni dom) ali preko svojega društva, od« npsno v poljubni knjigarni. Zahtevajte ceni!; od Jugoslovenske sokolske malice, Ljubljana! Čilafte sokolske listove! Kupujte sokolske knjige? Širile sokolsku šlampu! шшшшшашшашшшвшшшшшшшшшшшшшшшшшшшиашшшвшшшшшш Hraćo i sestre! Važnost štampe za kulturni, pa i ekonomski i politički razvitak naroda idanas je svakome i suviše dobro poznata. Štampa je u jednom uspelom upo= redenju nazvana »sedma velevlast« i tako svrstana u rang velikih sila, koje upravljaju i odlučuju sudbinom naroda. Minuli svetski rat to je potvrdio. Dok su na bojnim poljanama grmeli topovi i klokotali mitraljezi, u svetskoj štampi vodila se uporedo, iz dana u dan, isto tako ogorčena borba mastilom i perom: da se pred savešču čovečanstva sopstvena stvar prikaže pravednom i ratnim uništavanjima i grozotama dade etička osnova; da se rodeni moral podigne a protivnički uništi, da se moralnom pobedom pripremi i osigura pobeda fizička. I u borbi, koju vodi Sokolstvo za svoje ideale, najmoćnije oružje jeste naša sokolska štampa. Kao ptica lakokrila raznosi ona našu sokolsku reč u sve krajeve naše otadžbine. Kao vredni sejač baca ona seme sokolske misli u moždane vijuge i brazde našeg naroda. Kao neumorni, strpljivi i blagi učitelj širi ona sokolska znanja, obaveštava neupučene, otvara oči slepima, teži i hrabri malaksale, uvečava snagu jakima, duhovno vezuje delove u celinu, i kao buktinja osvetljava daleki cilj i put do pobede. I zato nam nikakva žrtva za nju ne sme biti teška, zato nam svaka pomoč i potpora koju joj pružimo mora iči lako i od srca. Širenjem i poma« ganjem sokolske štampe mi najneposrednije radimo na širenju i pomaganju sokolske ideje, jer sa svakim novim prodanim brojem »Sokolskog Glasnika« mi smo pustili medu narod novog agitatora i propagatora naše sokolske stvari; svaki novi prodani broj »Sokoliča« pretstavlja novog vesnika sokolske misli našem naraštaju; svaki novi prodani broj »Naše Radosti« znači novu radost za našu decu. Kračo i sestre ! Napredak naše sokolske štampe, a time i našeg sokolskog pokreta zavisi samo od nas. Svake nedelje metnite na stranu po jedan dinar, i vi imate »Sokolski Glasnik« sa »Sokolskom Prosvetom«. Svakog meseca uštedite po dva dinara, i vi imate »Sokoliča«. Svake gridine otkinite od svojih izlišnih izdataka 10 dinara, i vi imate »Našu Radost«. Za tri dinara vaša je sveščica Sokolske knjižnice naše Jugoslovenske sokolske matice puna raznovrsnog štiva i duhovnog blaga sokolskog. Braćo 1 sestre! Pretplačujte se na sokolske listove, kupujte i čita.jte sokolske knjige! Širite sokolsku štampu, jer sireči nju širite i sokolsku ideju. Zdravo! Na sokolske listove: »Sokolski Glasnik«, »Soko«, »Sokolič« i »Našu Radost« možete se pretplatiti ili preko uprave Sokolskog društva ili ne* posredno kod »Administracije sokolskih listova« u Ljubljani (Narodni dom). Sokolske knjige možete kupiti ili neposredno kod Jugoslovenske sokolske matice u Ljubljani, ili preko Sokolskog društva, odnosno preko bilo koje knjižare. Tražite cenik od Jugoslovenske sokolske malice, Ljubljana! Cenilt га oglase tli »Sokolskom Glasniku« Svof — svome! Telefon br. 2543 Rač. pošt. šled. 12.943 U IV stupca U III stupca, 120 redaka Din 420-— 90 redaka Din 315*— U IV stupca, U III stupca, 64 retka Din 224*— • 48 redaka Din 168*— 716 strane u VIII stupaca, 67 redaka Din 234*50 * > * V8 strane u VII stupaca, 134 retka Din 469* | • - v - ■ - V2 strane u VII stupaca, 539 redaka Din 1886 50 Uslovi! Cela strana ima u VII stupaca 1078 redaka, što iznosi Din 3773'—. Kod višekratnog oglašivania daie uprava popust prema dogovoru. — Oglasni porez zaračunava se posebno za svakokratno objavljivanje prema veličini oglasa od Din 0'50‘— do Din 5‘—. Cene oglasima u oglasnom delu lista zaračunavaju se za redak: od 1 do 30 petitnih redaka . . . Din 2'50 od 31 dalje...................................Din 3‘50 U „Malim oglasima" stoji pojedina reč kod svakog objavljivanja 50 para, najmanji iznos Din 5‘— ; novac se šalje unapred. Cene oglasima u slogu (tekstnom delu lista) zaračunavaju se za redak: od 1 do 30 petitnih redaka Din 9-—■ od 31 do 100 „ „ Din 12'— od 101 dalje..........Din 14’— Širina retka oglasa u slogu, jednaka je širini sloga. Sva daljnja obaveštenja daje: Uprava „Sokolskog Glasnika*4, Ljubljana, Narodni dom U I stupcu: 6 redaka Din 15*— 10 redaka Din 25*- 15 redaka Din 37-50 20 redaka Din 50 — 25 redaka Din 62-50 30 redaka Din 75 — U II stupca: 20 redaka Din 50* 25 redaka Din 62 50 30 redaka Din 75*- 40 redaka Din 140* 50 redaka Đm 175*— 60 redaka Din 210*- IJ IV stupca: 140 redaka Din 490* 180 redaka Din 630* 200 redaka Din 700 35 redaka Din 122*50 40 redaka Din 140 — U VI stupaca 108 redaka Din 378’