/ / f / У w Pošfarfna plaćena u gotova 1« ■•’3; ' * Cena D|n 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »Solcolslca Prosveta« ________________________________________God, m. - i»r.oj 1 €i ?' ^^ IzlaZl svak°s četvrtka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo nalazi se n Učiteljsko] tiskan, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177, . 2, r. uprava u Narodnem domu, telefon broj 2543 — Ljubljana • Račun poštanske štedionice broj 12.943 c Oglasi po ceniku ® Rukopisi se ne vračaju ^ X A t- fiij stil SiCf ix Krasan uspeh nasiupa sokolske dece Prva čisto sokolska priredba pret-sletskih dana na velikom sletištu bio je nastup preko 30.000 sokolske dece u nedelju 12 o. m. Ovaj dan bio je jedan od najlepših dana sokolske dece iz Praga i okoline, jer su tada po prvi put u istoriji sokolskih sletova u Pragu nastupila i deca. Praske vežbaonice i letnja vežba-lišta bila su tog krasnog sunčanog dana več u ranim jutarnjim satovima pu-na života i dečije radosti, negde su imala deca več u 6 časova ujutro zbor. Glazbe su veselo svirale marševe i naj rodne pesme, i pratile na sletište decu iz okolice, (koja su se tog dana morala dignuti več oko 4 sata ujutro. Za než-nu decu, koja su trebala da izdrže ceo dan i da se kasno na večer vrate svojim kučama, zbilja je to velik napor. Ali ipak u brojnim povorkama, koje su iz vežbaonica ili željezničkih Staniča išlc prema sletištu nisi video umor-nog lica; deca su bila vedra i nasmejana, živa i vesela. A tom jakom i ljupkom decom ponosili su se i njihovi prednjači i vodnici. I brojna publika, usprkos ranih časova, sakupila se na ulicama i pozdravljala decu pljeska-njem i poklicima. Več ova jutarnja uvertura bila je najbolja propaganda za brojnu posetu nastupa i najlepši uvod svečanostima praznika sokolske dece. 1 kad su kolone muške i ženske dece, bilo pešiee ili na autobusima, sti-gic na sletište, za par minuta napunje-ne su garderobe i u njima i oko njih biti je smeha, vike i veselja, kao na naj-vecem dečijem zabavištu. Ali skoro su n.,^ . vuci za zbor u redove, i tada „V Ј tišina, samo su još oči i sne dečije bile nasmejane. Svi gledaju 11 Sv°Je vodnike, koji formirajo kolone polozak na vežbalište na kušnje. I ova deca, još pre nekoliko časaka živa kao voda gorskog potoka, sredila su se rako brzo i tako lepo, 'kao da su to sve ■stari, več iskušani i ozbiljni vežbači. kolone več kreču na vežbalište u le-Pom pokriču, burno pozdravljene od broj ne publike, koje je i na pokuse do-slo nekoliko desetaka hiljada. Gleda-juei mališane publika je pravim deči-jim veseljem pratila sve tačke, koje su deca precizno izvadala. Pokusi su bili održani po sledečem redu: tačno u 8 sati nastupa na vežbalištu 4590 najmanjih, t. j. dece od 6—9 godina, ali ima ih medu njima i takvih, kojima je jedva 5 godina. Svoje vežbe-igre izvode deca skladno i dobro, kao da ne nastupaju pred pu-blikom. Posle njih dolazc devojčice, 12.000 ih je i vežbaju graciozno i pravom elegancijom, tla bi čovek jedva mislio da to su još deca. Za devojči-eama nastupa 13.000 dečaka od 9 do 14 godina. Gordi su i ponosni ko junači i skoro ozbiljni. Zatim su sledile još nc- * Sielske vesli SPOMENICA O IX SVESOKOLSKOM SLETU kao i za prošle sletove, Ceškoslo-vačka obee sokolska izdače i za IX ju-bilarni slet slctsku spomenicu. Redakcija ovc poverena je br. Rudolfu Pro-has vi. Spomenica če se izdati u 10 sve-zaka te ima tla bude sasvim gotova več tlo kraja ovc godine. Prvi svezak več je iztSao 1 juna, a daljnjl slediče u četiri nuvrata. Spomenica obuhvatače celokupni! publicističku gradu o pri-premama za slet, o radu na sletištu, po odbovima. u načelništvu, o svim javnim nastupima i vežbama, akademijama i koncertima, te če doneti i velik broj najboljlh slika sa samoga sleta. Cena celokupnoga izdanja uta-načena je zajedno sa poštarinom samo na 7t) Kč. ČOS izdala je sada na svoje članstvo jedan raspis za pretplatu ove spomenice, kako bi se mogao odrediti približan' broj tlraže Prijava za ovu pretplatu ističe več 20 juna, i posle toga roka pretplata na spomenicu iz-nosiče 30% više. KAKO ĆE SPROVESTI AMERICKI SOKOLI BORAVAK U OTADŽBINI \’eč smo izvestili naše čitaoce. da je . h ’,, prva c vs," . tiici ia američVih C.\i,\ ; Siovaka u domovinu na koje posebne tačke. Svi pokusi zavr-šeni su s najlepšim uspehom i u potpu-nom redu, te su pokazali, da su več pripreme po društvima bile veoma brižljivc i upravo uzorne. Na poku-sima nastupilo je oko 30.000 dece, koja se za sve vreme držala strogo discipli-novano i skladno. Uostalom zasluga je to samih prednjaka, jer održati ovako uzoran red kod tolikog broja dece to je zaista pravo čudo. Nakon pokuša deca su se odmarala i okrepila jelom i pičem. Mnogi, koji su več pre podne bili na pokusima, uopšte nisu otišli sa sle-tišta, več su se razišli i krepili po brojnim bifejima. Odmah nakon jednog sata popodne počele su dolaziti iz grada čitave kolone gledalaca. Pred blagajnama stajalo se u gustim redovima i čekalo na ulaznice. Razume se, došli su i brižni roditelji, ponosni, što je i njihovo dete danas tamo dole u vrelu mlade snage. Tramvaj opet 'kao da je pravio čuda Za nepuna dva sata dove-zao je do sletišta nepregledne tisuče, tako da je ovo več pre samog'početka bilo puno; broj gledalaca cenio se na 150.000. Bilo je sve kao nabijeno. Glava do glave, čovek do čoveka; more sveta. Došli su i pretstavnici vlade: ministri dr. Matoušek, dr. Slavik. dr. Viš-kovski, mnogi poslanici i senatori, pretstavnici grada Praga sa zamenikom gradonačelnika dr. Štulom na čelu, a i pretstavnici stranih zemalja. Primeče-no je i prisustvo s. Renate Tiršcvc i sestre Ane Podlipne, supruge pokojnog starešine ČOS dr. Podlipnog. U 14 50 stigao je na sletište i sam pretsednik republike sa svojom svitom, u ko jo j su primečeni njegova kčerka gospoda dr. Aliče Masarik i načelnica poljskog Sokolstva s. Jadviga Zamojska. Dolazak pretsednika republike bio je znak za početak nastupa. Tačno u tri sata dolaze ne vežbalište najmanja deca, a za njima ostala odeljenja istim redom kao pre podne kod pokuša. Ako su več pokusi bili dobro uspeli, to je onda sam nastup premašio sva očekivanja, i publika bila je u pravoj ekstazi odušcvljenja. Ovc slike, koje je pružala svojim nastupima najmlada sokolska garda, bile su neza-boravne. Nakon završenog programa dečjih nastupa otišao je br. pretsednik republike sa sletišta vedrog i na-smejanog lica, oprostivši sc sa vodama ČOS. odavajuči im potpuno priznanje na lepom uspehu. Nastupi tog dana završeni su u 19.30 drugim izvodenjem sletske scene »Tiršev san« Ovaj prvi čisto sokolski nastup u okviru sletskih priredaba znači velik i zavidan uspeh te daje najlepše nade, da če i svi ostali nastupi zadovoljiti publiku i sletski odbor te tako ispuniti sva očekivanja. • kolski slet. Ostale ekspedicije stiči če u Prag u naikrače vreme. Američki Sokoli uzeče ne samo korporativnog učešča na svesokolskom sletu te na kongresu zagraničnih Čehoslovaka, nego če položiti i vence na grobove Tirša, Fignera, Sajnera, Hilera, Karla Vani-čeka, dr, Karla Hclera, zatim na grob Flusa, Nepoznatoga vojnika, gospode Masarik ove i konačno generala Stefa-nika, ako to bude moguče. Porod ovih činova pleteta, američki Sokoli biče oficijelno predstavljeni prezidentu Ma-sariku, pa če posetiti i bivšega načelnika ČOS br, dr, Jindru Vaničeka i su-prugu Tirša, dr. Renatu Tirševu, Slo-vački Sokoli pohrliče i u svoju ttžu domovinu i tamo počastiti uspomenu generala Štefanika i svi ju videnijih Slo-vačkih voda. Posle sleta prirodiče se za američke goste izleti širom ČSR, ila tako naročilo mladi upoznaju oradžbl-nu svojih roditelja. AMATER-FOTOGRAFI NA SLETU Na sletištu biče dozvoljeno sni-mati samo onim amaterima, koji bu-du imali pored ulaznice i naročilu do-zvolu, koja se dobija uz cenu od 19 Kč u sletskoj kancelariji u Tirševom domu, Stativi na sletištu nisu dozvoljeni, a veličina aparata koja se dopušta je maksimalna 9/ 12. Svaki može foto-■ 23 -?;• P ::tn .. koli ;ma SLETSKE PRIREDBE VAN SLETIŠTA 18 juna je svečano otvorenje Sokolske izložbe u industrijskoj palati. 28 juna je koncert Učiteljskog zbora u Umjeleckoj besedi, 1 jula koncert slovenskih pesama, peva Pavao Ludikar, 4 i 5 jula koncerat čuvenog zbora Moravskih učitelja, 6 jula koncert solista Narodnog pozorišta (Djivadla), istog dana J iraško v komad »Jan Žižka«. Pored ovih priredaba, igrače i sva pozorišta, te biče priredene i razne telo-vežbene akademije, prijateljski večeri i razne druge zabave. IZLOŽBA SLIKA PROF. ŠVABINSKOG U SALONU UDRUŽENJA MANES U petak dne 10. o. m. otvorio je lepim govorom ministar prosvete dr. Derer izložbu slika čuvenog češkog sli-kara br. profesora Švabinskog, koji je izradio i ovogodišnji sletski plakat. Jz-ložbu prireduje umetničko udruženje »Manes« prigodom 60-godišnjice svog agilnog člana prof. Švabinskog. TAKMIČENJE 20 SOKOLSKIH PEVAČKIH ZBOROVA Kako smo več pisali, prirediče prosvetni odbor ČOS za vreme sleta tak-mičenja pevačkih zborova. Sada je odabranih 20 najboljih sokolskih pevačkih zborova koji če se takmičiti u pevanju za vreme sleta. AUTORl DEČJIH VEŽABA Vežbe-igre. za naj man je sastavili su načelnica ČOS s. Marija Provazni-kova i tajnik ČOS bi. Jan Pelikan. Proste vežbe za žensku decu sastavila je s. Sedlmajer, a proste vežbe za mu-šku decu br. J. Taborek. GLAZBENA PRATNJA NASTUPA SOKOLSKE DECE I nastupc sokolske dece pratila je glazba prenošena megafonima iz mu-zičkog salona, u kome su svirale pod vodstvom potpukovnika Obcrtora vojne muzike 11 i 46 pešadijskog puka. VODSTVO NASTUPA SOKOLSKE DECE Čitav nastup sokolske dece vodili su sa načelniškog mosta lično sam na čelnik ČOS br. Agaton Heler i načelnica ČOS s. Marija Provaznjik izmenično. SAMARITANSKA SLUŽBA NA SLETIŠTU Pod vodstvom šef-lekara dr. Ke-lera, bilo je na sletištu u pojedinim slanicama za spasavanje a i po tribi nama oko 50 lekara, pored 100 vatro-gasaca i organa službe za spasavanje. Od oko 1000 ljudi koji su tražili pomoč samo je jedan odvezen u bolni-cu, ostali svi su sami nakon par minuta ostavili slanice za spasavanje i otišli Luči ili sc opei vratili medu publiku. Najviše je bilo umora od vru čine. SVEČANI KONCERAT PRVIH SOLISTA OPERE NAROD. DJIVADLA U PRAGU U okvir sletskih priredaba uvršten ie takoder i veliki koncerat prvih solista opere Narodnog kazališta u Pragu, koji če sc održati dne 6 jula o. g. ni pola devet sati naveče u velikoj dvorani »Lucerna«. Na tom koncertu sude-iuju: Zdenka Zikova, dugogodišnja primadona opere u Ljubljani i Zagrebu (sopran), M. Kočova (koloraturni sopran). M, Piskova (alt), R. Kubla (tenor) .1 Krši kava (herojski bariton), S. Maž (lirski bariton), V, Zitek (bas) i A. Gofman, baritonista opere u Monte Karlu. Ovaj koncerat, na kojem če se peruti solo-parilje, dueti, terceti a i seksitil, biče prava umetnička manifestacija sleta. Na klaviru pratiče ove Izabrano pevače dirigent Narodnog djivadla R- M and e. Preprodaja uitmnica u Sletskoj kancelariji Prag JI — Pršl-kopi, PRETSTAVE PLZENJSKOG LUTKARSKOG POZORIŠTA Pod protektoratom centrale lutkarskih pozorišta kod Masarikovog narodno-iprosveinog zavoua prirediče lutkarsko pozcrišiC ferijalnog udfuženja iz Plznja u Mocarteu (Prag 11. Jugma-neva tršida 34) deset pretslava u danima 25, 26, 28 i 29 jena te 2, 3, 4 .5 i 6 jula, uvek sa p oče; kom mucam i čet vrt naveče, Davr.ee e lumu-asiicKit revija »Dems reporter«, »Gospodar mora« i »Liliput-revija«. 1 za ove pretstave modu se unapred naručiti ulaznice u Sletskoj kancelariji Prag II •— Pršikopi. NOVE NOVČANICE PO 100 KČ. Za vreme sleta pustiče se u promet i nove češkoslovačke novčanice po 100 Kč, koje če zameniti dosadaš-nje zelene sa Hradčanima. Načrt ovih novčanica izradio je bi^ prof. Maks Švabinski. Nove novčanice biče na jed-noj strani takoder zelene, dok če na drugoj strani iz modre boje prelaziti u ervenu. Na ovoj novčanici pored drugih simboličnih likova biče takoder i Soko kao simbol junaštva, ljubavi i odanosti prema otadžbini. FRANCUZI O SVESOKOLSKOM SLETU Glavni francuski sportski list »L’ Auto« donaša na uvodnom mestu inte-resentan članak o svesokolskom sletu, ilustrovan s nekoliko dobrih snimaka prošloga sleta 1926 godine. Svoje čita-occ list upozorava na velike sokolske svečanosti od 5 juna do 6 jula, te veli, da je svesokolski slet verna slika staro-grčkih olimpijada, gde takorekuč sude- ZA NARAŠTAJ Naraštaj kretače za Prag dana 23 juna o. g., a po voznom redu koji če se blagovremeno dostaviti svim društvima. Sav naraštaj, koji putuje na slet u Prag, mora da ude u kolektivnu put-nicu. Zato treba: 1) Da svaki prijavljeni naraštajae za slet u Prag svoju naraštajsku legitimaciji! providi fotografijom, a koju mora društvo overiti svojim društvenim žigom Na ove legitimacije ima mesna policijska vlast da potvrdi, da nema zapreke da dotičnik putuje na slet u Prag. 2) To isto važi i za vodnike na-raštaja, koji moraju u svojim članskim legitimacijama da dadu od mesne policijske vlasti potvrditi, da .nema zapreke za polazak na slet u Prag. 3) Oni vodnici koji putuju s na-raštajem, a misle ostati i dalje u Pragu. dakle koji sc ne misle vratiti s na-raštajem, moraju da imadu svoj vla-stiti pasoš. 4) Ovako providene legitimacije, kako naraštaja tako i vodnika treba odmah sakupiti i ekspresno poslati upravi Saveza SKJ u Beograd najkas-nije do 19 o. m., da se može temeljem njih podiči kolektivna putniea kod ov-dašnje uprave grada Beograda. Ko do 19 ne pošalje legitimacije prema gornjoj uputi, ta j ne ulazi u kolektivnu putnicu. Upozoravaju se sve bratske jedi-nicc da se tačno drže ovih uputa. SPISAK NOVČANIH VREDNOTA Savez SKJ primio je od bratske Československe obce sokolske sledeči dopis, koji ovde doslovno prenosimo: »Češkoslovačka Narodna banka dostavila nam je akt od 31 maja, a koji glasi: U interesu brzog potvrdivanja iznosa koji se u\oze preko granice u . Čehoslovačku republiku, preporučujc-mo Vam da uputite vode inostranih transporta, da još pre dolaska na če-škoslovačku granicu načine spisak ili još bolje neka zatraže od svakoga u Česnika da on sam napiše spisak nov-čanih vrednota (gotovih para, čekova, akreditiva i torne slično), koje dotičnik ima k ml sebe. Ovo je potrebno u Interesu samih transporta, kako se ne bi ekspedicija zadvžavaia na granici usled saČinjavania ovih spiskova. Pozdravi Savezu SKJ Darda Sa današnje svečanosti razvajanja svoje zastave. Sokolsko društvo Darda srdačno pozdrav lja sa sokolskim Zdravo! — Starešina Stevan Šapinac. Vrb ni k. Sokolsko društvo Vrbnik na Krku sa proslave svoje desetgodiš-njice pozdravlja svog starešinu Njeg Vis. prestolonaslednika Petra i Savez, u želji da nas i ualjc vod; ka ostverc-niu vidikih s.;kobetih ivleala. Zib'avo! luje skoro čitav narod. Dalje se u članku, u informativne svrhe, nabraja i učešče članstva i naraštaja na sletu, zatim je reč o utakmicama i ostalim svečanostima i priredbama. — I iz ovoga članka vidi se, da je intereso-vanje za ta j jedinstveni slet ogromno u svim gimnastičkim i sportskim kru-govima u Evropi. Svi vodeči sportski listovi imače na sletu svoje naročite izvestiocc, kako bi mogli svoje čitaoce tačno informirati o samome toku i uspehu sleta. ČEŠKOSLOVAČKI OFICIRI ZA TIRŠA Savez češkoslovačkih oficira (Svaz československeho dustojnietva) izdao je u »Dustojnickih Listih« (oficirskim novinama) raspis za najbolju knjigu O osnivaču Sokolstva Tiršu s naročitim obzirom na značenje Tirša za narodnu odbranu, odnosno o njegovom radu u vezi sa pitanjima vojske i narodne odbrane. Najbolji rad u tom pogledu biče nagraden sa 2000 Kč. Raspis je namenjen osim oficirima i celokupnome članstvu ČOS, iako nisu oficiri. Radovi se imaju predložiti do 15 juna, a nagrada biče predata 17 septembra na dan 100-godišnjice Tirševog rodenja. Preporučujemo, da svaki pojedi-nac ovakav spisak pripremi na jednom malom kartonu hartije i da ga preda vodi voza, a dežurni carinik svaki spisak snabdeti če zvaničnim žigom.« Preporuča se svim učesnicima sleta, koji putuju sokolskim transporti-ma, da je u njihovom vlastitom interesu da tačno postupe prema gornjoj uputi. kako *e sokolski transporti zaista ne bi morali prekovremeno zadr-žavati na češko,slovačkoj granici radi carinskog pregledavanja novca. OSTALE UPUTE U vezi s organizacijom putovanja na svesokolski slet u Prag saopštavamo nadalje još i sledeče: 1) Sletske značke. Saopštili smo, da če se sletske značke dostaviti zaje-dno s legitimacijama. Međutim se naknadno konstatovalo, da bi dobava zna-čaka iz čchoslovačke izazvala izvesne poteškoče. Da se pak torne izbegne, odlučilo se, da če svi učesnici sleta pri-miti značke u Pragu. Značke če se tačno na broj prema uplatama uručiti onom licu, koje če dizati i novac za pojedine župe. 2) Prtljaga. Prema raspisu brat-skog praškog sletskog odbora upozorava se. da če se u Pragu sa stanice za prevoz prtljaga brinuti sletski gospodarski otsek. Ali svaki komad prtljage mora biti providen pločicom, koja mora biti privezana uz prtljag, a na kojoj če stajati čitljivo pisano: ime i prezhne vlasnika prtljage, zatim 'koje je Župe i kojeg društva članom. Ova pločica mora biti od tvrdog materijala, privezana tako, da bude vidljiva, a nipošto da se piše mastiljavom olovkom. 3) Zajedničko stanovanje udešeno je tako da če svatko dobiti jedmi pu-njenu slamaricu. Preporuča se, da svatko ponese sa sobom pokrivač i po mogočnosti jastuče. 4) Zajednička prehrana biče u akademskoj menzi Praha III- Ponovno upozoravamo, a to važi za one bratske župe, 'koje toga do sada nisu ueinile, da svaka župa treba za ona lica, koja refiektiraju na zajedničko prehrauu, da imenuje prehrambenog poveremka, koji če zbrinjavati samu prchranu. jer ručkove treba poručiti i platiti dan unapred Pribor za jelo nije potrebno da se nosi sa sobom, jer menza servira jelo vlastitim priborom. Sokolska radio - predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja održavaju se: dne 17 o. m. predaje brat dr. N. Mrvoš o temi: »Praški svesokolski sle-tovi«; dne 24 o m. predaje brat M.. Vo-jinovič o temi: »Organizacija IX s\e-sokolskog sleta«. Predavanja održavaju se svakog , .. od 20 de 3-.N v:: - Upule za učesnlke IX svesokolskog stela u Pragu /LoVEH/Ko toKoL/TKo noin skupu u svom pristojnom gradanskom odelu sa sokolskim znakom, na čemu im niko neče zameriti, i time če opet moči, možda još i bolje da dokazu da im Sokolstvo leži na srcu i da žele da uzmu učešča u saradnji na tom easnom polju rada. ЛН, možda neću preterati ako kažem, da mi u našoj sredini imamo i takvih članova, koji to čine namerno, sa izvesnim tendencama. Jer kada zna- i mo, i opšte je poznato, da svaki Soko ! pristupa u sokolske redove svoje- j voljno, i da time svojevoljno prima na sebe i sve propise sokolske, u prvom redu o disciplini, poslušnosti i tačnom izvršavanju sviju dužnosti, — onda sc do takvog zaključka mora doči. A: mora se doči zato, što vidite, da se ta svoja vlastita volja izigrava. — Na-metnutu disciplinu i izvesan red, još od Adama i Eve, u prirodi je čoveka da želi da je ne vrši. Ali izigravati i ne izvršavati jedan red i propis koji si sam na sebe primio, po sVojoj vlasti-toj volji i želji, to je upravo neshvat-ljivo i prosto nema načina da se dovolj no osudi i ožigoše. Te pojave mogle bi se zbrisati, ka-da bi se donele odredbe, da se pri ve-čim sastancima od svakog onog člana, koji je nepropisno obučen, da sedi u nočnim lokalima i pijanci, ili da vrši • ma kakvu nedostojnu radnju, da mu se odmah, na licu mesta, oduzme legitimacija, da ga se sa javnog mesta ukloni i potom dalje da se protiv njega postupi po propisima. Tu bi bilo potrebno ustanoviti, recimo, neko sokolsko redarstvo, koje bi se sastojulo od naročito odabrane brače i sestara, s naročitom spremom i naročitim ovla štenjima, i nijedna priredba ne bi sc smela održati bez prisustva sokolskog redarstva. Od polaska u Prag razdvaja nas još vrlo kratko vreme, i stoga uputno bi bilo, kada bi se svi ovim pitanjiraa po-zabavili malo podrobnije, kada bi svaki, i sebe i svoju sredini: dobro pro-kontrolisao, uputio, i na vreme otklo-nio sve ono što jednom pravom So kolu ne dolikuje, a što ceiokupnom Sokolstvu opet nanosi ogromne štete. Jer što kod kuče nekako još i možerno da progledamo kroz prste, to se u Pragu, pred licem celog sveta, ne.ee moči uči-niti, i tamo bi nam slične pojave na-nele ogromnu i nenadoknadivu štetu A to, verujem, niko od nas ne želi. Razmislimo o svemu ovomc, jer u održavanju reda i discipline, bezuslov-nom pokoravanju i izvršavanju sviju propisa, leži nam naša budučnost, naš napredak i postignuče naših uzvišenih sokolskih ciljeva. Budimo Sokoli! Pavle Kvaić — Torža. Sokolstvo i moda KoHke su slefske prijave češkoslovaških župa Najjača češkoslovačka sokolska župa u unutrašnjosti republike je Isto-čna Pipihova. koja broji u 10 okružja oko 140 jedinica. Biče zanimljivo i za-naše čitaoce da znadu, koliko je ta velika župa prijavila učesnika za sve-sokolski slet u Pragu. Prijavljeno je: 565 naraštajaca, 495 naraštajki, 1139 elanova-vežbača i 219 starije brače za vežbe s motkama. Dalje prijavljeno je još 98 članica za vežbanje s čunjevima, to če^naime biti posebna tačka češko-slovačkih Sokolica, a za obligatne proste vežbe prijavljeno je 1092 vežbači-ce. Ovaj ogroman broj vežbača prema-šuje dalje prijave članstva u svečano j odori, te če spornenuta župa nastupiti u povorci sa 1419 članova i 866 članica. Pored več pomenutog članstva i naraštaja, nastupiče u povorci i nekoliko kombinovanih zborova trubača iz pojedinih društava; svaki zbor trubača imače od 30 do 40 članova. U svemu ic dakle prijavljeno iz Istočne župe 5266 lica, koja su več sva bila pregledana po lekarima u pogledu njihove fizičke sposobnosti za slet Naročito su strogo lekari pregledali sve vežbačko članstvo i naraštaj. Župski fond za nezaposlenu braču u višini od preko 48.000 Kč omogučiče i izvesnom broju siromašnih da vide ovaj veličanstveni slet. Proslava 100 godišnjice Tlrša u Dječinu Rodni grad dr. Miroslava Tirša Dječin na Labi proslavio je 100-godiš-njicu rodenja osnivača Sokolstva veo-ma svečano. Sokolska župa Krušno-gorska - Kukanjova priredila je ovu veliku proslavil u zajednici s vojskom. U predvečerje svečanog dana održana je u sokolani poznata sokolska igra lUikovnika R. Medeka »Srce i rat«. Ujutro drugog dana vojnička muzika 2 peš. puka Jurija Podjebradskog ot-svirala je budnica, a nakon toga su počeli pokusi za župski slet. Slet sam bio je završen s punini uspehom uz velik broj učenika. Sva vežbačka odc-ljenja pokazala su na ovom župskom sletu vanrednu spremnost za svesokol-ski slet u Pragu Kako je [>ak Dječin ponemčeni grad, hakenrojcleri i komunisti pokušali su da izazovu nerede i da tako onemoguče slet, ali im to aiije uspelo. Slet je završen u potpunom redu i bez ineidenata. Spomenik Tirša u Mladoj Boleslavi U Mladoj Boleslavi, starodrevnom gradu, sedištu Budečsike župe, 22 maja na veoma svečan način otkriven je Tir-šev spomenik. Svečanosti su prisu-stvovali, pored cclokupnog mlado-boleslavskoga sokolskog društva, i za-stupnici župe i u župi udruženih ostalih društava, dalje zastupnici civilnih i vojničkih vlasti, pa i korporativno ta-mošnja Radnička tclesnouzgojna če- O disciplini i redu u našim redo-virna nikada nije dovoljno govoriti i pisati. Uvek i na svakom mestu mo-raju da se ponavljaju iste primetbe, jer sikoro na svakom večem javnom na-stupu, kao po nekom pravilu, ponavljaju se uvek iste greške; vazda ima brače i sestara, koji, ili iz neznanja ili iz nehata, neče da održavaju red i da se pridržavaju discipline, one discipline, koju je svaki brat i sestra na sebe svojevoljno primio. Disciplina i red mora da postoji u svakoj, i najmanjoj, zajednici, i čim je zajednica veča, automatski i discipilna mora da je oštrija i veča. Kod nas, disciplina, red i tačnost ima da se održa-va u s v e m u, u punom smislu te reči. Ona ima da bude glavna briga svakog Sokola i Sokolice. Značaj discipline u našoj zajednici nije samo u tomc da držimo korak, da propisno stanemo »mirno« i »voljno« i da pazimo na komandu prednjaka. Ona se sastoji u svima našim delima, uvek i na svakom mestu, bilo u odori ili gradanskom odelu, bilo na javnom skupu u grupi, ili pojedinačno kao privatnici. Svi ima-ju da kontrolišu jednoga a jedan sve, i svako, i najtnanje, otstupanje od reda i propisa, ma u čemu to bilo, ima odmah na licu mesta da sc ispravi. Poslušnost u jednoj organizaciji glavni je kamcn-temcljac; bez nje se ne da zamisliti napredak, uspešan rad i opstanak te organizacije. Poslušnost i bezuslovno pokoravanje i održavanje reda. u nas prvi je uslov za uspešan rad sokolski. Ima bezbroj primera, da je disci-plinovanost, bezuslovno podvrgavanje ustanovljenem redu i tačno izvršavanje škosocijalistička jednota sa zastavom, što je napravilo zaista ugodan utisak na sve prisutne. U ime pretsedništva ČOS govorio je bivši potstarešina brat Mašck, koji je naročito istaknuo veliko značenje Tirša ne samo za sokol-sku organizaciji!, nego i za ceo češko-slovački narod. Slet brnskog Sokolstva Prošlu nedelju održan je u Brnu, centru sokolskoga života u Moravskoj, veoma uspeli slet obeju sokolskih župa. U svečanoj povorci bilo je, osim pet sokolskih muzika, preko 2000 članova u svečanoj odori, dalje preko 1000 članica i mnoštvo naraštaja obo-jeg spola. Javni nastup održan je u 16 časova. Sve proste i druge vežbe filmski su sniml jene* po neko j američkoj filmskoj firmi. Na sletu vežbali su i br. Hudec i br. Gajdoš, poznati prvenstveni vežbači češkoslovačkih medu-narodnih sokolskih vrsta. Njihove vežbe su bile još i naročito snimane za poučni sokolski film. — Poznato je, da u Brnu postojc dve sokolske župe: Jana Mahala i II, koja če po smrti br. dr. Vaničeka nositi njegovo ime Iz saveza lužičko - srpskog Sokolstva Zabrana nošenja sokolske svečane odore za lužičke Sokole po nemačkim vlastima još uvek nije dignuta, pa iz-gleda, da može proči još mnogo vremena dok im se ponovno dozvoli nošenje svečane odore u njihovoj rodnoj zemlji, naročito to sada, kada je Hitle-rov pokret baš u naj večem razmahu. Ali unatoč svega toga naša brača Lu-žičani rade i dalje zanosno i bez pre-kida. Sa vezno načelništvo je odlučilo, da se ove godinc savezni slet neče moči održati zbog praškog sleta, ali su zato bile održane 29 maja savezne utakmicc u Budišinu, a po pojedinim okružjima okružni sletovi, kojima su prisustvovali i organi saveznoga načel-ništva, da vide ukoliko je članstvo pri-prcmljeno za zajednički nastup Luži-čana na svesokolskom sletu u Pragu, gdc če vežbati posebne sletske proste vežbe. TVRTKA JOSIP HAFNER — LJUBLJANA u poslednje je vreme izradila veliki broj sokolskih zastava. Samo u ovoj godini dobavila je ili još izraduje zastave za sokolska društva: Konjice, Niš (na-raštajska), Veliki Bečkerek II., Indija, Cetinje, Čadaviea Donja. S drugim društvima vodi pregovore. Kako je i lanjske godine poeve zadovoljila oko 25 sokolskih društava, možemo je mirne duše svima sokolskim društvima najtoplije preporučiti. sviju propisa, doprinelo da se je došlo željenom cilju i da se je uvek samo uspevalo, bez velikih muka i žrtava. Divan takav primer kazuje nam baš i naša skorija sokolska istorija Naša brača češki Sokoli sproveli su prvi i najteži deo svoga oslobodenja od ve-kovnog neprijatelja. lako zabranjen od austrijskih vlasti, češki Soko je ipak postojao u duši sviju pravih sinova njihove otadžbine, i na prvi znak, 28 oktobra 1918, sve praške ulice odjednom, za nekoliko sati, bile su preplavljene ervenim sokolskim košuljama Češki Soko je za 48 sati uradio ono, što možda ni jedna regularna vojska ne bi bila u stanju da uradi. Za to kratko vreme, sam bez ikakvog oružja, Soko je razo-ružao, uvagonirao i preko granice ot-pratio jedan čitav puk tadašnje madžarske vojske, čije je sedište tada bilo u Pragu; preuzeli su sva državna i gradska zvanja u svoje ruke: Soko je bio na pošti, na željeznici, u policiji, ukratko, Soko je bio na svakom mestu i vršio sve javne funkcije. Sve to iz-vršio je Soko bez ijedne kapi krvi, sa puno razumevanja i sa puno takta prema doskorašnjem neprijatelju. Sve to, češki Soko bio je u stanju da izvede blagodareči visokoj svesti svakog po-jedinca, čvrstoj disciplini i pravilnom shvatanju sokolske dužnosti. Kakogod je Soko izvršio svoju dužnost u prc-stonici češkog naroda, tako je isto ura-deno i u ccloj bratskoj nam Čehoslo-vačkoj. Svuda je bio Soko. A da je sokolska disciplina bila olabavila, što je lako moglo da usledi, jer sastanci su bili skoro nemoguči, svi ovi radovi na oslobodenju od vekovnog neprijatelja bili bi izvedeni drukčije, mnogo teže i, možda, uz teške žrtve. Verujem, da če svaki brat i sestra biti saglasni u tomc, da se disciplina i red ne sprovode samo rečima, več delima. Mi svi volimo mnogo da govorimo o disciplini i redu, a veoma malo nas je koji tu disciplinu i red 1 održa-vamo. U našim redovima u poslednje vreme opaža se opadanje discipline, i ono raste iz dana u dan, sve od tada od kada je priliv novog članstva onako naglo počeo da raste. Uzroke toj nemilo j pojavi valja tražiti u prvom redu u vodstvu društava, odnosno u njihovim vaspitnim funkcionerima Ako društva na svome čelu nemaju ljude koji su skroz prožeti sokolskom idejom i koji se sokolskom radu posvečuju s punom voljom i ljubavi, a i razumevanjem, onda, razume se, o redu i disciplini u takvom društvu ne može biti ni govora. Uzaludna su onda sva naredenja bratskih župa i samog bratskog Saveza, uzaludne su i sve opomene i pret-nje, — sve ostaje po starom. Najviše trpi rad i disciplina tamo, gdc nema sokolski i sokolski-stručno vaspitanih funkcionera, kojima je po-vereno da prednjače u svima vrlinama i da prvi budu primer reda, bratstva i ljubavi, kojima je u prvom redu dužnost da održavaju red i disciplinu i da se o n joj staraj u na svakom koraku. Danas imamo sokolskih vaspitača i sokolskih funkcionera koji se ranije nikada Sokolstvom nisu bavili, a koji ni-su prethodno dobili potrebno sokolsko vaspitanje. Naša organizacija, koja je tako silna bila i pod tudinom, održala se je baš samo i jedino tako, što su red i disciplina bili primerni i održavani do najmanjih sitnica, svagda i svuda, u grupama i od pojcdinaca, bez pogovora i negodovanja. To se, nažalost, danas ne može opčenito reči. Žalosno je, ali i tačno, da je velik deo našeg članstva (novijeg) nezainteresovan za samo Sokolstvo, pa sledstveno tome i za sve njegove propise. Popuštanje discipline i poslušnosti najlakše se da zapaziti na večim javnim skupovima. Tu se n. pr. mogu videti odore raznolikih boja i krojeva i raznoliko nošenje odore. Nikako se ne može pretpostaviti da je jedan član prožet sokolskom idejom, da je disci-plinovan i da je dostojan pretstavnik sokolske zajednice, koji n pr. uz odo-ru obuje šarene čarape i žute — ne samo eipele — što je takoder česta pojava — več žute sandale. Ili članovi koji nikako neče da se naviknu, kada su bar u stroju, da surku prikop-čaju preko ramena onako kako je pro-pisano. Svaki član nosi surku drukčije. Van stroja pak nošenje surke je tako raznoliko, da se samo po njenom kroju može- razaznati da je to Soko koji je nosi, ali po načinu kako je nosi nimalo ne liči na Sokola. A način kako sedimo u kavanama i drugim javnim lokalima, taj potpuno nije sokolski. Skoro svaki brat, čim ude u kavanu ili restoran, prvo mu je da zbaci surku, da raskopča okovratnik na košulji i da razgali grudi. A kako bi vam, bračo, izgledalo kada bi to videli da radi, recimo, jedan oficir ili podoficir? Vi bi se, naravno, svi zgranuli i osudili takav postupak. To, i mnogo drugih ovakovih »sitnica« daje utisak, da je disciplinova-nost popustila i da nema poslušnosti. Jer ako je član toliko nemaran na svoj spoljašnji izgled, koji treba i mora da bude oličenje disciplinovanosti i reda, taj nije dostojan da nosi sojkolsku odo-ru, nije dostojan da bude Soko. Jednu vojsku, a i mi smo jedna vrsta vojske, koja ima skoro sve uzvi-šene zadatke kao i naša dična vojska, niko ne može zamisliti jakom, kojoj svaki ima da se divi i pred kojom ne-prijatelj ima da strepi, ako na njenim vojnicima vidi da su razuzdani, neposlušni, da se ne pridržavaju ustanov-ljenog reda i da svaki nosi propisanu uniformu onako, kako on sam hoče; niko neče ceniti tu vojsku ni kao celinu ni kao pojedinca, ako po tim vidnim znacima reda i discipline ne vidi da vlada jednoobraznost, sklad i ured-nost. A sem tih nedostataka, kod nas možete opaziti i onu najbolniju pojavu, koja šteti ne samo zdravlju i mate-rijalnoj strani svakog gradanina, več i ugledu čoveka: ne biti kadar uzdr-žati se od prckomernog uživanja alkohola. Nažalost, velik deo našeg članstva strastan je potrošač tog otrova, i za telo i za dušu, kojeg nisu u stanju da se odreknu ni onda, kada su obukli sokolsku odoru, oličenje trezvenosti i uzdržljivosti. Ima brače, koji u odori ili gradanskom odelu sa sokolskim znakom po celu noč banče i pijanče uz svir-ku ciganske muzike, i onda, razume se, ono i vladaju se onako kako ne dolikuje ni jednom pristojnom gradaninu, Sokolu pak najmanje. Stranci,^ neso-koli, kada to vide, a oni te i slične pojave naročito motre, možete zamisliti kakav sud če imati o našoj organizaciji. Mnogi brat, možda, sve to ne^čini namerno. Mnogi "želi da sc pojavi u odori, iako zna da nije propisna, kako bi dao vidnog izraza svojoj ljubavi za Soko. Ali takva brača, koja su svesna da im odora nije propisna, a nije u mogučnosti da je dovedu u red i u sklad sa propisima; ne mogu naime da nabave propisne njene delove, kao: črne čarape, črne cipele, da zamenu izblc-delu košulju i drugo, bolje je i za njih i za Sokolstvo, ako se pojave na jav- Mi južni Sloveni patimo od jedne mane, da nemarno dovoljno staloženo-sti i izdržljivosti za vodenje nekih važnih zadataka. Imamo mi darovitih, pametnih i sposobnih ljudi. Uslovi su tu da bi se kod nas moglo štošta da zavede, podigne i unapredi. Kod mnogih postoji inicijativa za rad. Ne može se reči da nemarno dosta volje za rad. Imamo mi svega toga. Zademo li u manja sela nači čemo tamo lep broj ustanova. Tu su razne humane i kulturne ustanove, razna nacionalna i sportska društva U nekim mestima ih je može se reči vrlo mnogo. Ali kada se malo dubljc zagledamo u rad ovih društava, mi čemo kod mnogih zapaziti da ona samo postojc na papiru i na broju. Dolaze u mesto inicijatori te pred-lažu osnivanje raznih društava. Odmah se oduševimo i osnivamo nova društva. Bira se uprava, časništvo i razni odbori i podobori. Odredu j e se članarina, čine se predloži i donosi program rada, o kome sc na dugačko diskutuje i govori. Tako oduševljcnje pot raje neko vreme i odjedanput počinje da'ma-lakšava. Članovi uprave rede dolaze na sednice. Članarina se slabije plača. Interes za društvo opada. Ponekad ne mogu da se održe sednice zbog malog broja članstva, dok naposletku sve popusti i društva nestaje. Možda je često i dobro da nekog društva nestane, kome nije bilo ni mesta da se ono osniva. Ali mnogo puta nestanu i društva za koja je šteta da nestanu. Otkucla sve to dolazi? Nema u nas one potrebne izdržljivosti. Nema dovoljno svesti, niti smisla za neki organizovani rad. Ponekad nema dovoljno discipline, niti sposobnosti za vodenje nekih poslova, a po-najviše smeta u ovakim prilikama su-jeta onih, koji pokreču ovake organizacije. Padne nekome na pamet da osnuje ovo ili ono društvo. I onda postane prava moda da se ljudi upisuju u ta društva. Smatraju da če im ugled poskočiti, ako udu u taka društva, te s vremena na vreme prosto nagrnu u neka društva, jer eto svi se upisuju tamo, pa čemo i mi. I tako se ta moda Mi smo več u nekoliko mahova istakli na ovomc mestu ulogu našega Sokolstva, ali što vreme više odmiče to se i zadaci našega Sokolstva sve više ističu. Jugoslovenski nacionalizam dobija sve više svoju konkretnu formu, i pored svili podzemnih sila, koje, preko nekoliko naših renegata, dejstvu ju iz inostranstva. No, ona činjenica, koja našem nacionalizmu treba da da naj-konkretniju formu, je bez sumnje naše Sokolstvo. Samo na taj način, ako se sve naše narodne snage svrstaju u ovu eminentnu telesnu i kulturnu organi-zaciju, izbiče kao bujica naša narodna snaga i naš narodni ponos. Mi smo, takoder, često istieali da sc još posle rata odmah počeo formirati neki tajanstveni obruč oko Jugoslavije. Taj obruč imao je zadatak da Jugoslaviju sve više steže i to na svima poljima političkog života. Srečom, taj jc obruč bio i suviše slab; da bi mogao naškoditi Jugoslaviji. Zaslugu za to ima i veliko naše jugoslovensko Sokolstvo. To jc jedina naša narodna organizacija, koja je uvek ostala iznad svakodnevne politike i stranaka, a uvek i s ponosom visoko nosila našu nacio-nalnu zastavu; našu narodnu misao; naše narodno i državno jedinstvo. I što jc ostala svetla, čista i netaknuta ideja narodnog i državneg jedinstva zaslu- protegne sad na jedno sad na drugo društvo. Mnogo je takih, koji prosto lutaju iz društva u društvo. Moramo priznati istinu da i u našim sokolskim redovima ima mnogo takih, za koje je Sokolstvo postalo moda Oni sc oduševe, počnu dolaziti u društvo. Postaju aktivni. Dolaze na vežbe, čak i druge povlače za sobom. Redovno dolaze na vežbe u sokolanu Vežbaju se da čak i preteruju. Kadgod ih se ne može oterati iz sokolanc. Re-voltiraju se, kako neki ne dolaze ured-no na vežbe. Ako pak nisu vežbači, dolaze s puno volje i poleta. Puni su predloga i novih ideja.^ Ulaze u sve moguče odbore. Da mogu oni bi za dan i noč u društvu sve reformirali i preuredili. Po njihovim nazorima ima mnogo štošta što treba izmeniti, zavesti pa možda i tumbe okrenuti. Ubrzo prave svečane odore. Jurc po sletovima i priredbama, te paradiraju svuda. Osim ovih, ima i takih, koji ulaze u društvo samo za to, što ih je neko animiran. IH ulaze iz nekih sieušnih računa i još sitnijih pobuda. Mnogi pri-dolaze iz sujete, da sc za njih može reči, da su u svakom društvu, a neki pak samo za to, da može nositi dru-štvenu odoru i iskoristiti povlastice koje mu društvo pruža. Za sve take jc Sokolstvo samo jedna moda i ništa više. A sme li Sokolstvo biti moda? Nikako! Mnogo puta je na ovom mestu govoreno, da je bolje, da sokolska društva imaju manje, ali dobrih i sve-snih članova, nego da ih ima puno, koji služc na štetu društvu. Neka društva prvo paze koga če primati u članstvo. Ovake pojave u društvu treba energično suzbijati. Ne može se dozvoliti da Sokolstvo postane za mnoge moda. Sokolstvo je društvena potreba. Ono je škola za vaspitanje naraštaja i omla-dine. Nije ono ustanova koja postoji od danas do sutra. Niti ona služi samo za udovoljenje ambicija. Taki se mogu svuda plasirati ali ne u Sokolstvu. Pazimo i čuvajmo ugled Sokolstva. Dim. Hadnadev — St. Bečej. ga je, i opet velimo, i našeg Sokolstva Ali naše Sokolstvo još nije ispu nilo do kraja svoju dužnost; ono ima tek sada da deluje i da stvara. I nikad možda Sokolstvo nije imalo večeg za-datka nego sada, kad treba da zada i posljednji udarac mračnim silama, koje deluju protiv naše otadžbine. Jugoslavija nije zaspala. Ona je budna i budno stražari na kapiji mira kroz jugoslovensko Sokolstvo. '1 baš zato, što Jugoslavija, i protiv volje svojHi neprijatelja, živi, treba da se sve naše snage svrstaju u jednu jaku i nepro bojnu narodnu falangu što se zovc Savez Sokola kraljevine Jugoslavije. I kad se jednoga dana >udemo svi bez izuzetka svrstali u ovu moenu organi zaciju, onda če, nema sumnje, obruč oko Jugoslavije puči u paramparčad, a zdrava narodna snaga izbiče sasvim na površinu. S toga naše sokolske jedinicc oče-kuje težak zadatak današnjice, ali one treba da ga p.ime i izvrše muški i ju-nački kao što su im muške i junačke njihove mišice; muške i junačke nji hovc sokolske misli. Svojim ličnim primerom i radotn na fizičkom i duhov nom preporodu našega naroda učiniče. da naše Sokolstvo obuhvati svaki ku tak naše domovine od Triglava do Pc ristera i od Mora do Dunava. Prof. Dura Mrvaljević — Negotiu. Više svesti i discipline! Jugoslovensko Sokolstvo kao preporoditelj svoga naroda Olakšica Sokolima pri služenju U »Zakonu o ustrojstvu vojske i mornarice od 6 septembra 1929 godine sa izmenama i dopunama od 30 sept. 1931« član 42 glasi ovako: »Služba u stalnem kadru počinje načelno u onoj kalendarskoj godini, u kojoj regrut navršuje 21 godinu života i traje 18 meseci za sve rodove vojske i struke, izuzev mornaricu i vazduho-plovstvo, kod kojih rok službe u stal-nom kadru traje dve godine. Članovi Sokola kraljevine Jugoslavije služe tri mesca manje od odrede-nog roka po prvom stavu, ako ispunja-vaju i ostale propisane uslove.« Kako je ovaj zakonski član od velike važnosti za naše mlade Sokole, ko-ji još nisu ispunili svoju vojnu obave-zu, potrebno je posabaviti se njime i uputiti celo naše članstvo, a naročito društvene i četne funkcionare, da stalno paze na to, da se naši mladi Sokoli zaista i koriste ovom pogodnošču ko ju im zakon daje Propisani u slovi o kojima je na-pred reč jesu ovi: 1) Član, ikoji želi da se koristi olak-šicom pri služenju u kadru mora pret-hodno biti naraštajac i član vežbač so-kolsfcog društva ili sokolske čete ne-prekidnih pet godina, a to znači da posle navršene 15 godine života, ako ne i ranije, stalno vežba u sokolskom društvu ili u sokolskoj četi. 2) Da prouči ceo program propisane vojne pripreme i da uspešno položi ispit iz nje 3) Da prilikom regrutovanja pokaže regrutnoj ikomisiji svoju sokolsku legitimaciju da je zaista bio član so-kolskog društva ili čete, da bi komisija mogla na njegovom regrutnom spisku da zabeleži da je Soko. 4) Da propisani »Spisak« na osno-vu kojega traži olakšieu pri služenju u kadru dostavi Upravi Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije najkasnije do 15 marta one godine, kada stupa na ot-služenje svog kadrovskog roka. Ako se mirno i sa uvidavnošcu osmotre gore iznesni uslovi, videče se da oni nisu nikakva tešikoča i nikakva prepreka, da se ovom zakonskom olak-šicom koristi apsolutno svaki naš mladi član vežbač, koji ih je u celosti is-punio. Pa ipak, iskustvo je i suviše jasno pokazalo, koliko je ove godine bilo teškoča radi toga i sa sokolskim jedinicama a i sa komandama vojnih °ltruga. Te su teškoče bile u ova dva smera: Sokolske jedinice zahtevale su Pod svaku cenu olakšieu za svoje članove, makar što oni nisu ispunili sve nap red istaknute uslove; komande vojnih okruga naprotiv nisu davale ni priznavale tih olakšica bez ispunjenih svih uslova, a često su vračale spiskove natrag i radi neznatnijih formalnih sitnica. Ovo i ovakvo stanje treba da prestane, i to čisto na temelju pozitivnih, reči samoga zakona i specijalnih odrc-daba. Ukratko rečeno: ko ne ispuni u celosti prepisanih uslova, apsolutno nema prava da traži ma kakvu ola'kši-cu pri služenju u kadru, niti mu se ona može dati; ko ih u celosti ispuni, nije-dan vojni okrug ne sme mu to pravo osporavati. Kod prve tačke uslova pokazalo sc je, da naše sokolske jedinice nemaju u redno vodenih statističkih podataka o svojim članovima, te nisu bile u stanju da tačno i precizno potvrde, kada je 'koji član uipisan u društvo ili u četu, koliko je vremena proveo kao naraštajac, a koliko kao član, dan i godinu pristupa iz kojeg drugog društva i t. d. Zato su se davali podatci netačni i često očito namešteni, tako da jeanjihova labilnost padala i morala da padne svakome u oči. Zato je potrebno da na to obrate naročitu pažnju brača društveni i četni statističari, jer od tačnosti njihovih podataka sve za-visi. To če istovremeno biti i dokaz urednosti vodenja naše sokolske administracije. Od velike pomoči biče im tom prilikom, ako, prema članu 13 Pravilnika, u svakom društvu i četi vode o svojim mladim naraštajcima i članovima tačnu evidenciju u knjiži po pro-pisanom obrascu Po drugoj tačei uslova mora se položiti ispit iz vojne pripreme u onom opsegu, kako je to prepisano u Pravilniku. Ovo je najtugaljivije pitanje u celoj ovoj stvari, ali se o njemu mora govoriti iskreno i ozbiljno, jer je ono, kao što je lako razumljivo, za samu vojsku jedan od najvažnijih uslova. Proučeno gradivo iz propisane vojne pripreme i uspešno položen ispit iz nje je rekompenzacija vojsci za pogodnost davanja olakšice pri služenju u kadru. Jedno apsolutno uslovljava drugo, i bez jednoga nema ni drugoga. Prema tome mogu da postoje samo dve alternative; ili se mora ispuniti ono što vojska traži kao rekompenzaciju ili se treba odreči traženja olakšice. Obilaženja ili izvrdavanja ovoga uslova ne može i ne sme da hude, jer to nijc ni časno a ni sokolski. Jedino što se u tome pogledu može i dade učiniti jest to, da se obim gradiva, ako je on preopširan, škrati i smanji. Uslovi treči i četvrti jesu čisto formalne prirode: pristupiti regrutaei-ji sa sokolskom legitimacijom i dostaviti spisak blagovremcno Saveznoj upravi. Zato su oni manje važni, a ispuniti se dadu običnom tačnošču onih kojih se to tiče. Ali, iako su čisto formalne prirode, mogu ipak fatalno da utiču na postizavanje olakšice, ako se na vreme ne izvrše. Sad, kada če sc u ovim letnjim mesečima obavljati regrutacija naših mladih Sokola, potrebno je da svaki od njih znade ovo što je napred rečeno, da bi se po tome mogli upravljati i docnije na lak način dobiti olakšieu koju im zakon pruža. Prema tome, u pogledu sticanja prava na olakšice pri otsluženju ka-drovskog roka ovo treba staviti u dužnost * I) društvenim i četnim vodama i prednjačima: a) da naraštajce več od 15 godine njihovog života upučuju na to da stalno vežbaju u društvu ili u četi i da to vežbanje ne prekidaju, kako bi docnije, kad postanu članovi i navrše 20 godina života, imali pravo na olakšieu pri služenju u kadru; b) da naročito kod njih kroz to vreme obračaju pažnju na nastavu vojne pripreme, koliko je to ili koliko bu-de to propisano, jer je ona jedan od važnih preduslova za sticanje povlasti-ce na temelju položenog ispita iz te pripreme; c) da ih upučuju da regrutnim komisijama, kad za to dođe vreme, pri-stupaju sa svojom članskom legitimacijom, da bi im se u regrutnom spisku moglo da označi da su Sokoli II) društvenim i četnim statističarima: a) da spiskove sačinjavaju potpu-no saobrazno obrascu na str. 14 Pravilnika sa skrupulozno tačnim podat-eima u svima rubrikama, naročito u rubrici kad je dotični stupio u društvo i sa svima potpisima koji se traže, overovivši spisak i društvenim vlažnim pečatom; , b) da stalno imaju pri tome na umu član 16 Pravilnika, po kojem su pot-pisnici spiska moralno i materijalno odgovorni za istinitost podataka u spisku; c) da spiskove sačinjavaju što sko-rije, odmah posle regrutacije, i da ne čekaju poslednje momente, tako da su spisikovi dostavljeni Savezu daleko prc 15 marta svake godine, kad je za komande vojnih okruga krajnji rok; d) da ih šalju nadležnim putem posredstvom svojih župa Savezu. III) župskim statističarima: a) da savesno kontrolišu sve pri-stigle spiskove u pogledu njihove is-pravnosti; b) da kod svakog člana stave njegov katastralni broj; c) da svaku neispravnost spiskova blagovremeno vračaju na ispravku i na nadopunjenje; d) da ispravne spiskove ne zadr-žavaju nego da ih što skorije dostav-ljaju Savezu. Ako se bude postupalo ovako, imajuči uvek pred očima Uredbu i Pravilnik, prestače pritužbe i žalbe članova da im se nije izlazilo u susret, a isto tako otpašče i sva druga pogrošna tumačenja. Stevan Žakula — Beograd. II prednjački tečaj za laku atletiku Načclništvo Saveza SKJ raspisuje II prednjački tečaj za atletiku. 1) Tečaj če se održavati od U do 31 jula 1932 u Zagrebu pod vodstvom člana tehničkog odbora Saveza SKJ brata Hrvoja Macanoviča. 2) U tečaj primiče se najviše po dve osobe iz svake župe, i to dva brata, dve sestre, ili brat i sestra, več kako izaberu pojedina župska načelni-štva. Tačno ispunjene prijavnice mo-raju župska načelništva da pošalju na naslov: Načelništvo SKJ, Ljubljana, Narodni dom, najkasnije do 28 juna '1932. Za jednog tečajnika iz svake žu-pe snosi troškove Savez SKJ. 3) Trošak za stanovanje, prehra-' nu, lečničku kontrolu, dnevno kupanje i poduku pojedinih tečajnika iznaša Din 750 —. Čitavu svotu treba da upla-ti pojedini tečajnik najkasnije do 14 jula 1932 na ruke bratu H. Macanoviču, Zagreb, uprava Sokolske župe, Pata-čičkina ulica 1,B, — Skupa sa prijav-nicom treba poslati do 8 jula 1932 na račun troškova Din 100’—, koji ostaju upravi tečaja i ako prijavljeni tečajnik ne pristupi tečaju, a zaračunava se u svotu od Din 750-—. 4) U tečaj primaju sc samo prednjači sa ispitom (saveznim, župskim ili društvenim), koji su članovi jednog prednjačkog zbora, i koji imaju neko praktično predznanje atletike (trčanje, bacanje i skakanje). Tečajnici mora da su mladi od 30 godina, da redovito vežbaju i svladavaju napore intenziv-nog vež banj a. Svakako oni koji če kasnije preuzeti ulogu nastavnika i re-ferenata u svojoj župi. 5) Tečajnici neka sobom ponesu potpunu opremu za vežbanje atletike (sprinterice, kratke hlačice, par majica, toplu vunenu maju ili trcnirku, pokrivalo i sl.) ili dovoljno novaca da to nabave u Zagrebu. Sprave i merila dače uprava tečaja. 6) Tečajnici treba da se prijave u nedelju 17 jula 1932 u upravi župe Za- greb, Patačičkina ulica 1 B, od 14 pa najkasnije do 17 sati. Zajcdničku pre-hranu imače od nedelje na večer dalje 7) U tečaju svršiče se program za Savez SKJ u godini 1932 i 1933, i to za sve kategorije. U četvrtaik 28 jula održače se zaključno natecanje tečajnika, što če biti ispit uspeha. Na »Uverenju« o uspehu u tečaju biče j svi ti postignuti rezultati. Napredniji tečajnici moči če da polože teoretski i praktički ispit za lako atletske suče. 8) U slučaju, da kod lečničkog pregleda bude zabranjeno pojedinim te-čajnicima učestvovanje u tečaju,_ biče im vračeno od uplačene svote 650 di-nara, bez prijavnine od Din 100-—. 9) Najbolja trojica tečajnika do-biče na koncu tečaja nagrade (knjige, stop-uru, opremu za atletiku). Iz sedmee save/nog TO od 14 juna 1932 Prima se na znanje opravdanje br. Macanoviča, koji usled sprečenosti nije mogao da dode na sednicu. — Tačan raspored telovežbačke akademije, koja če se prirediti na oproštajnom večeru u Pragu 6 jula, odrediče se tekom na-rednih dana, kada stignu još konačne prijave. — Za Prag prijavljene su 3 sokolske glazbe, i to: Ljubljana I, Novi Sad i Osijek. — Odredili su se vodnici i vodnice kolona i preglednici kao i preglednice za proste vežbe Za proste vežbe članova odredeni su: voda br. Vojinovič, vodnici za šesnaesterostup-ne kolone: Mačus i Trček, a vodnici za četverostupne kolone brača: Ban, Jankovič, Lotski, Lubej, Pajič, Podgornik, Rudolf i Teodorovič te za vodnike krila i srednjih brača: Blaškovič, Česen, Dekleva, Kovačevič, “Lubej, Lotski, Mačus, Podgornik, Rudolf, Stanič, Trček, Vrhovec i Žic. Preglednici raz-deliče takmičarima nakon pregleda prostih vežaba cedulje sa žigom načelništva koje treba predati pri ulazu u garderobe. Pri prostim vežbama članstva igrače sokolska glazba iz Osijeka. — Ža proste vežbe članica ođređenc su: za voditeljicu s. Skalarjeva, a za vodnice za četverostupne kolone sestre: Brozovič, Ilič, Jugova, Mačusova, Tratarjeva i Slapničarjeva. Za preglednice prostih vežaba odredene su iste sestre, a prema potrebi same če izabrati još i druge. Pri pregledu prostih vežaba igrače glazba Sokola I iz Ljubljane. — Ža proste vežbe seoskih sokolskih četa odredeni su: za vodu br. Trček, a za vodnike kolona brača Babič i Pogačnik. Za pregled prostih vežaba odre-dena su brača: Babič, Fckete, Jankovič i Žluva. Pri prostim vežbama igrače sokolska glazba iz Osijeka — Za proste vežbe muškoga naraštaja odreden je za vodu br. Prosenc, a za vodnike kolona brača: Burja, Hočevar, Tončič i Pustišek. Preglednici su isti pod vodstvom brače Kebra i Prosenca. — Za proste vežbe ženskog naraštaja odre-dcnc su za voditeljice sestre Tratarjeva i Brozovič, a za pregled vežaba iste sestre sa sestrama Lojkovom i Barlovom. Za nameštenje zastavica za nastupe u prostim vežbama članstva brinuče sc br. Keber, a pomagače mu brača Češenj i Venuti, a za proste vežbe naraštaja pak brača Trček i Šuligoj. — Vodstvo naših takmičara za takmi-čenje ČOS prcuzcče br. Rudolf, takmi-čarka pak s. Vojinovič; vodstvo tak-mičenja naraštajaca preuzeče br. Keber, a naraštajka s. Vojinovič. — Ko-načno izbirno takmičenje za vrstu SSS održače se 22 i 23 o m- u Ljubljani, i to oba dana u 3 sata popodne. Za suče pri tom takmičenju odredeni su: za proste vežbe: brača Jeras, Keber i Porenta; za ruče: brača Podgornik, Rudolf i Trček; za preču: brača Jeras, Lubej i Žilič; za preskok preko konja: brača Jeras, Keber i Porenta; za penjenje: brača Podgornik, Rudolf i Trček; za karike: brača Lubej, Osvald i Žilič; za konja: brača Černe, Jesih i Podgornik; za skok u dalj: brača Jeras, Lubej i Osvald; za disk: brača Jesih, Stepišnik i Podgornik; za trčanje i plivanje: brača Jesih, Porenta, Rudolf, Stepišnik i Zupan. — Svi takmičari, kao takoder i suci i drugi, koji čc otputovati u Prag dne 28 o. m. s redovitim podnevnim vlakom u 12.30, treba da pribave lične putne listove, vidirane po austrijskom konzulatu. — Svi učesnici pak bez razlike moraju da imaju na svakom komadu prtljage tablicu, na kojoj če biti napisano ime vlasnika prtljage, te društva i župe, kojoj dotičnik pripada. — Naraštajci moraju da imaju društvenu legitimaciju sa slikom. — Za župski slet Sokolske župe Kranj, a koji če se odr-žati 19 o. m u Kranju, odreduju se br. Prosenc i s. Skalarjeva. — Br. načelnik pročitao je zatim izveštaj br. Zupana o slctu župe Novo mesto, koji se je održao dne 12 o. m. Slet je us :V:vs:; : i.jLIl ■M l IIIIIH4III i.ij.iipmi ni« ■ ! : Шт У&. j ф * Шш Mii VOJNA ŠKOLA ZA TELESNI ODGOJ U VINSDORFU KOD BERLINA slavi ove godine 80-godišnjicu rada na telesnom odgoju u nemačkoj vojsci. Od malih početaka u pruskoj vojsd, danas se taj rad provodi najdoteranijim sredstvima, a medu kojima je najjače ova uzorna Skola, u kojoj se izabrani mladi regruti svestrano vežbaju u svim vežbama i sportovima. Str. 4. »S O K O L S K 1 GLASNIK« God. III. — br. 25. Rosijo * Fonsier ♦ društvo za osiguranje i reosiguranfe ♦ Beograd postigao je skoro prvenstvo, a tek u poslednjem trenutku pripalo je prvenstvo bratu Hudecu iz Brna. Sada se spremaju Finci sa svojim najsnažnijim sportistima i vežbačima na olimpi-jadu u Los Andeles. Osim petorice gimnasta, uzeče učešča još pet boraca u rimsko-grčkoj borbi, dalje dvojica u slobodnom stilu, 2 boksera, 1 ili 2 plivača, 1 u modemom peteroboju i pored njih još ceo red raznih trkača, baeača diskosa, kopija, kugle itd., a medu njima i čuveni Nurmi u trčanju na 10 km i na Maratonu. Svakako biče Tinska na Olimpijadi prosečno naj-jače zastupana sa svojom takmičar-skom družinom te če sigurno postiči časne uspehe. NOV STADION DTJ U BRNU U Brnu deluju pored sokolskih društava veoma uspešno DTJ i Orlovi. Prvo društvo sa vlastitim stadionom bilo je sokolsko društvo Brno I. Ove godine pak sagradili su nov stadion i DTJ. Prostor na ovom stadionu za vežbanje obasiže 110 m dužine i 65 ш širine te je sa tri Strane omeden s malim tribinama, na kojima je mesta za oko 1300 gladalaca. Pored vežbali-šta, novi stadion ima i lepo uredeno igralište za decu, trkalište u obliku elipse i t. d. ce u proleču za konjaničke pukove i vojničku konjaničku školu, dalje unu-trašnje utakmice artiljerije i konačno takmičenje avijatičara u oštrom ga-danju i bombardovanju, u veslanju pionera, stručna natecanja željeznič-kih i telegrafskih formacija, automobi-lista i vozarskih jedinica. VELIKE SVEČANOST PLZNJU DTJ U U junu ove godine pokrajinska župa DTJ u Plznju prirediče svoj veliki slet, i to dan omladine 12 juna, a dan članstva 19 istog meseca. Omla-tlinska odeljenja izvešče 12 juna, osim natecanja dece i naraštaja iz praške, mostecke i plzenjske župc, i reviju radiyčkih skauta te posle podne javnu vežbu dece i naraštlaja, igre skauta i t d. Glavnog sletskog dana 19 juna održače se ujutro velike biciklistieke utrke na pruzi Plzenj—Klatovi—Pl-zenj, a posle podne biče javna vežba s prostim vežbama članica, narašta-jaca, stafetom, prostim vežbama na-raštajka, zajednički nastup članica i članova praške župe, dalje vežbe ne-mačkih radničkih telovežbačkih jedinica i konačno izvešče se zajedničke simboličke vežbe naraštajaca i članova. Vežbalište za slet sagradeno je na Borehu, gde je održan pre nekoliko godina i pokrajinski slet Sokolstva. Na vežbalištu ima mesta za oko 8000 vežbača i oko 35.000 gledalaca. Računa se, da če nastupiti članstva oko 4 hi-ljade. DOBROTVOR ŠVAJCARSKIH GIMNASTA Počasni član i dobrotvor sva j carskih gimnasta Rudolf Zurlinden umro je navršivši 81 godinu života. Zurlinden se proslavio time, da je poklonio svoju krasnu vilu u Arau Uniji švaj-carskih gimnastičkih društava, a iz koje je Unija stvorila svoje središte za vodstvo, prednjačku školu, knjiž-nicu i pisarne. U parku vile sagradeno je letnje vežbalište za prednjačku školu. NIJE TIRŠ SAMO SOKOLSKI! TIRŠ JE CELOG NARODA! TIRŠ JE I NAŠ! Pod ovim geslom pozivalo je rad-ničko telovežbačko društvo DTJ na Vinogradima u Pragu svoje članstvo i ostalu javnost na svoju javnu umet-ničko-gimnastičku akademiju, koju je održalo 7 maja u počast 100 godišnjice Tirševog rodenja. Dalje DTJ u tom pozivu naglašuje, da i radničke jedi-nice vežbaju po Tirševom sokolskem sustavu pa zato i one smatraju, da Pirš nije neko idejno vlasništvo samo Sokolstva, nego celokupnog naroda pa i njihov. To je otvorena izjava jedne velike telovežbačke organizacije u Oeškoslovačkoj, da se priznava pripadnost velikoj Tirševoj družini. I ČEŠKOSLOVAČKA VOJSKA PROSLAVIĆE TIRŠA češkoslovačko ministarstvo vojske proglasilo je sve gimnastičke i športne priredbe u vojsci, koje če se održavati u ovoj godini, kao sastavni dio priredaba, s kojimi se i vojska pridružuje opčenitim proslavama Tir-ša. Izdana je i naredba, da sc sve ove priredbe izričito moraju objaviti s na-pomenom, da se vrše kao Tirševe proslave. Vojničkc utakmice obuhvatače natecanja u gadanju, bacanje ručnih granata pešadije, konjaničke utakmi- IZ BELGISKOGA TELOVEŽBAČ-KOG SAVEZA U ovoj godini Savez belgijskih gimnasta neče prirediti svoj savezni nastup, pošto se nije javilo nijedno od učlanjenih društava da bi bilo spremno u sadašnjim prilikama pre-uzeti aranžma ovako velike priredbe. Izgleda, da i u Belgiji današnje pri-vredne teškoče koje pored gospodar-skoga i društveni život, pa nisu pošte-dile ni gimnaste. Osim toga ni za idu-ču 1933 godinu nije dosada prijavljena nijedna veča priredba te prema torne izgleda, da ni u narednoj godini neče biti što večega. Tek u 1935 godini kada če se održati u Bruselju velika svetska izložba, briseljska župa sa svojim društvima prirediče jedan savezni slet večeg stila. — Pored pri-vrednih teškoča, belgijski savez pro-življuje još jednu veoma tešku i du-boku križu — pitanje flamskog jezika kao ravnopravnog jezika pored francuskog. To je pitanje oštro zadrlo i u gimnastičke krugove, i več na po-slednjoj glavnoj skupštini saveza ras-prave su se držale podjednako na flamskoj i na franeuskoj. Konačno re-šenje ovog pitanja doneče vanredni sabor saveza, koji če biti sazvan u tu svrhu. — Pretsednik belgijskog saveza, grof Goblet đ’Alvje, postavic je u sporazumu sa svojim savezom svoju kandidaturu za pretsednika Meduna-rodne gimnastičke Unije. — O zastup-stvu belgijskih gimnasta na svesokol-skom sletu več je bilo govora na mnogim sednicama centralne uprave te je zaključeno, da če se uz državnu pomoč poslati u Prag oficijelne izaslani-ke pored reprezentativne čete gimnasta. PRAVILNIK ZA PRVENSTVO U GIMNASTICI U BELGIJI Na zadnjem saveznom saboru belgijskog gimnastičkog saveza definitivno je primljen i pravilnik za takmičenje za prvenstvo saveza. Utakmice se dele na dve grane: prva gra-obuhvata takozvana natecanja u gimnastici, t. j. u prostim vežbama, na 4 glavne sprave i u skoku, a druga obuhvata natecanja u gimnastici i atle-tici. Prva, gimnastička natecanja, da se ovako izrazimo, iako to po našim sokolskim pojmovima apsolutno nije tačno, slična su dakle utakmicama na olimpijadama, a druga mnogo bolje odgovaraju medunarodnim utakmicama te se približuju sokolskom načinu takmičenja, pošto obuhvataju pored prostih vežaba i eetiri glavne sprave, još i skokovc, penjanjc, trčanjc, ba canje raznih sprava, plivanje itd. Naziv prvaka pripada onome, koji narav-ski postigne največi broj tačaka uop-šte, ali mora da ukupno ima najmanje 70% svih tačaka, a u svakoj pojedinoj disciplini najmanje 60% svih posti-zivih tačaka. JAVNI NASTUP ČEŠKOSLO V AČKIH DAKA U BEČU Češkoslovačka manjina u Beču uz-država iz sopstvenih sredstava privat ne srednje škole, koje pohada veoma veliki broj češkoslovačkih daka i da-kinja. Razume se samo po sebi, da je u punoj meri postarano i za dobar telesni uzgoj svih pitomaca ovih škola. Plodove svoga vežbanja pokazali su dači prošle nedelje na javnom telovež-benom nastupu na stadionu društva Češko srce, gde su održane i igre' sportske utakmice. Na rasporedu bio je najpre zajednički nastup daka i da-kinja, njih preko 600 na oroju, a na-kon toga vežbali su mladi skupne proste vežbe sa veoma dobrim uspehom. Za ovima su sledili' stari ji dači i da-kinje takoder sa zajedničkim prostim vežbama, razume se nešto težim; vež-balo je 176 devojčica i 128 dečaka. Posle prostih vežaba održane su igre, on-da štafetno trčanje i vučenje užeta. U igrama pobedila je češkoslovačka realka u odbojci, hazeni i nogometu. Ko-načna tačka programa bile su lepe zajedničke proste vežbe, koje je vežbalo preko 600 lica veoma dobro i na veliko zadovoljstvo gledalaca, kojih je bilo preko 2000. Jubilej kralja Karola rumunskog. Ovih dana svečano je u Rumuniji proslavljena dvogodišnjica proklamiranja princa Karola rumunskim kraljem. * Svršena karijera dr. Pfrimera. Svi-ma je još u svežoj uspomeni neuspeli puč Hajmvera u Štajerskoj, čiji je voda dr. Pfrimer bio prebegao u Jugo-slaviju, a odatle u Nemačku, pa se kasnije opet povratio u Austriju. Pfrimer je u poslednje vreme istupio iz Haimvera te pokušao osnovati stran-ku Hitlerovaca, kojoj bi stajao on na čelu, ali ni u tome nije uspeo, pa izgleda da je nakon ovog novog poli-tičkog debakla njegova politička karijera zaključena. Čovek ili majmun? Iz Haga jav-ljaju, da su u holandskoj Indiji uro-denici ubili majmuna iz roda koji na-zivaju Orang Pedong, za koji se do-duše znalo cla postoji i kojeg su če-sto vidali, ali nikada do sada nikome nije uspelo da dobije u ruke jedan ta-kav egzemplar. Neki naučenjaci su mišljenja, da treba u Orang Pedongu gledati vezu izmedu majmuna i eove-ka, jer ovo biče po izgledu nije više čisto majmun, a niti još »homo sapi-ens«. 7150 pozorišnih pretstava u sezoni u Pragu. Po podacima gradskog stati-stičkog ureda u Pragu ima Prag 21 po-zorište, u kojima je ove sezone igra no 7150 pretstava od toga 5559 večer-njih i 1591 popodnevnih. U repertoaru prevladavaju veseli i laki komadi, operete i komedije, a najmanje ima tragedija. Skoro polovina komada, koji se davaju, češki su, dok su strani au-tori, osim nemačkih i francuskih, do-sta slabo zastupani, a pogotovo veoma malo mi Jugosloveni. J u ovom pravcu trebalo bi više poraditi na zbli-ženju i medusobnom upoznavanju. Peti medunarodni kongres lige za seksualnu reformu. U septembru o. g. održače se u Brnu peti kongres lige za seksualnu reformu, na kojem-če predavati največi kapaciteti u pitanju seksualiteta i to, pored domačih čeških naučenjaka, veliki nemački seksuolog prof. Magnus Hiršfeld, Norman Hair iz Londona, Loimbah iz Kopenhagena, psihoanalitičar dr. Federn iz Beča, sociolog prof. Tao Li iz Kantona i drugi. 300 milijona dolara za besposlene u USA. Kolika je besposlica u Udru-ženim Državama Severne Amerike vidi se i iz toga, da je i sama drza\ a pristupila rešavanju ?vo£. tesk°jž . P1' tanja, što dosada nije bio slučaj u Americi i svaki je radnik bio prepusten sam sebi, odnosno svojim pot-pornim društvima. Senat je ovih dana zaključio, da se pojedinim saveznim državama dozvoli zajam do ukupno 300 milijona dolara za suzbijanje bes-poslice. гт i m Župa Banja CuRa POLAGANJE KAMENA TEMELJ-CA SOKOLSKOG DOMA U JAJCU I OKRUŽNI SLET ŽUPE BANJA LUKE U nedelju 5 juna Sokolstvo Vrba-ske banovine proslavilo je u Jajcu svoj veliki praznik. Pod pokroviteljstvom bana Vrbaske banovine, g. Syc-tislava Milosavljeviča, povodom polaganja kamena temeljca jajačkog so-kolskog doma, održan je okružni slet u Jajcu, na kojem su učestvovala ova bratska društva: Banja Luka, Prijedor, Ljubija, Mrkonjič Grad, Bosanski Pe-trovac, Glamoč, Drvar, Oštrelj, Visoko i Jajce, te čete iz sela kraj Pri-jedora i Bosanskog Petrovca. Radnik-doktor. Ovih dana diplo-mirao jc na univerzitetu u Brnu jedan radnik iz Vitkovskih željezarna u Mo-ravškoj Ostravi za doktora prava. Bio je sirota, bez oea, te se je morao bri-nuti još i za mladu braeu pa je ipak vanrednom energijom uspeo da položi ne samo maturu nego da postigne i čast doktora prava. * Manjinska štampa u Jugoslaviji i štampa jugoslovenskih manjina u ino-stranstvu. Brnske Lidove rsovini donose sledeče informacije, koje jasno pokazuju, kako sc postupa sa nacio nalnim man jima kod na5* a kako pak sa našim u inostranstvu. U .Jugoslavij’ izlazi za oko milijon pripadnika drugih narodnosti 79 listova, od njih velika dnevnika i to madžarski »Kaplo« u Subotici. »Dojčcs olksbjat« i Novom Sadu i ^Morgenblat« u Zagre bu. Za skoro isti broj Jugoslovena u susednim zemljama izlaze samo dva tednika u Austriji. O veliko j kulturi nekih naroda, koji toliko pišu o bar barstvu Jugoslovena i »teskim nevo-Ijama« narodnih manjina u^ Jugoslaviji, izgleda da prema ovim suhim konstatacijama nc treba ni gubiti reči. Za vreme govora drušivenog sfaressrfe br. inž. F. Šlajmera Doček Sokola bio je osobito lep. Na željezničkog stanici pozdravio je celokupno članstvo starešina Sokol-skog društva u Jajcu br. ing. Fedor Šlajmer. Sa stanice, u velikoj povorci, prošli su Sokoli kroz okičeni grad do privremene vežbaonice. Oko podne počele su svečanosti polaganja kamena temeljca na gradi-lištu sokolskog doma, na desnoj obali reke Plive. Dolazak bana g. Sv. Milosavljeviča. burno jc pozdravljen sa strane Sokola, gradanstva i seljaštva, koje se okupilo u impozantnem bro-ju. Na tribini, okičenoj cvečem i zastavama, dočekao je g. bana izaslanik Saveza i župsko starešinstvo. Pod sokolskim zastavama, starešina jajačkih Sokola i najzaslužniji radnik na podizanju sokolskog doma u Jajcu, br. ing. Fedor Šlajmer, izrekao j c ovaj govor, prekidan burnim odobravanjem: »Prt sto godina, s rodenjem dra Miroslava Tirša rodila se i uzvišena sokolska ideja. Da proslavi ovaj značajni datum, rodenje genijalnog začetnika Sokolstva, Sokolsko društvo u Jajcu podiže svoj velebni dom, kao najlepši spomenik svoj onoj sokol-skoj brači, koja su se u prošlosti borila za naš divni ideal. Dajuči priznanje tvorcima naše . slobode, onoj bezmernoj plejadi mrtvih, sečamo se bezgraničnom zahval-nošču blagopočivšeg Kralja Petra Ve-likog Oslobodioca, čijim čemo imenom nazvati naš dom. U ovom domu, kojem če sada biti postavljen kamen temeljae, neče biti verskih i plemenskih razlika. Ovde če se samo znati za bratsku slogu i ljuba v, jer mržnji medu nama nema mesta. Odgajače se ovde sokolska omla-dina da naša buduča pokolenja budu snažna tela. zdrava uma i čista srca. To če biti temelj naše vedrije buduc- nosti. v c , , Pozdravljamo prvog naseg Sokola Nj. Vel. Kralja, našeg Starešinu Nj. Vis. Prestolonaslednika i uzvišeni kraljevski dom. Saljemo Im naš sokolski Zdravo! Kad sc stišalo silno klicanje, na-kon govora br. F. Šlajmera, ban g. Sv. Milosavljevič, sa br. M. Korunovičem, zasniv,;eem plana sokolsko:.: 'loma u Jajcu i pretstavnikom sokolskog Saveza, položio je kamen temeljae i svečanu povelju o podizanju doma. Tom prilikom ban g. Sv. Milosavljevič izrekao je značajan i od osobite važnosti govor, iz kojeg donosimo nekoliko izvoda: »Nacionalizam, od kojeg zavisi politička i kulturna snaga društva, mora da se kultiviše, da sc neguje, jača i širi, kako pojedinačno tako i kolektivno. To je osnova kulture, bez koje se nikad ne može obezbediti narodna budučnost. Nacionalni duh mora da prove-java kroz sve grane -narodnog života. Zastarela plemenska ideologija znak je zaostalosti u kulturno-nacionalnom razvoju i slabog meduplemenskog po znavanja. Sokolstvo je rodilo i razvilo jugo-slovenski nacionalizam. Ono nikad ni-jc težilo deobi, a nije zlopamtilo, kad se tiče starih razmirica, več suzbija predrasude i sarađuje na zajedničkoj jugoslovenskoj budučnosti. Sa svojih 25 župa, 906 društava, 798 četa i 140.000 članova, ne računa-juči tu naraštaj i decu, ono pretstavlja pored vojske najmočniju i najodaniju narodnu uzdanicu. Izjednačavajuči oduvek svoje interese s narodnim, Sokolstvo se brati-mi s vojskom i mornaricom, održa-va koloboraciju s Narodnom odbra-nom, zemljoradničkim zadrugama, Ja-dranskom stražom i sa svima drugim nacionalnim ustanovima i udruže-njima. Sokolska se ideja razvijala gotovo nanoredo s jugoslovenskom ide-jom, sokolska je pfošlost naj tesnit vrezana za istoriju oslobodenja i ujeiu-njcnja Južnih Slovena. Bila je neobično značajna i me-duslovenska sokolska solidarnost za vreme svetskog rata, koja se i danas neguje i širi. Današnja pak situacija naše zemlje nalaže Sokolima da pripo-mognemo što više narodnom prosve-čivanju i razvijanju nacionalne svesti. Njima če taj zadatak biti olakšan onim ogromnim interesom koji postoji u svima našim krajevima za sokolski! akciju, za telesnu kulturu i šport.« Posle g. bana, koji je saslušan s pažnjom i odobravanjem, izručio je pozdrave sokolskog Saveza Sokolima izaslanik M. Korunovič. Tople i srda-čne reči saveznog izaslanika dočekane su odušcvljenim klicanjem Sokola. Govorili su još: delegat Sokolske župe Sarajevo br. Radovan Savič, okružni inšpektor u Jajcu br. M. Jeftič i iaja-eki gradonačelnik Stevan Zvicer. Pret-stavnik Sokolske župe Banja Luka, Starešina br. dr. Stevan Moljevič, li svom govoru j c, medu ostalim, rekao : »Današnji dan je za nas jedna velika i retka svečanost, jer se danas udara temelj društvenom domu, jed-nom lepoin sokolskom gnezdu, koje sc savija baš ovde gde je pre nekoliko vekova tužno završen jedan žalostan period naše narodne istorije, čija je tragika bila u tome, što nismo bili ujedinjeni, što nas nije prožimao isti duh i što smo, podeljeni i pocepanih snaga, morali da podlegnemo _ navali ujedinjcnog i složnog osvajača. Tu istoriju nc trebp nikad da ljamo. S to^a mi je na j veča želja da iz ovog gnezda, kome danas udaramo temelj, izleču čili i hrabri Sokoli i So-količi, okupljeni u snažna i nerazdvoj-na jata, koja če visoko da kruže i okom sokolovim da bdiju nad širokim granicama naše mile otadžbine.« Za vreme svečanosti otvirala je vojna muzika, državnu himnu. Posle polaganja temeljca kamena, isjired g. bana i sokolskog starešinstva prodefi-lovali su svi Sokoli u povorci. U 3 časa posle podne, pred 2500 gledalaca, na prekrasnom vremenu, počele su sletske vežbe na igralištu S. K. Elektrobosne. Nastupilo je ukupno oko 500 vežbača sa seoskim Sokolima. Vežbe su posve zadovoljile. Izvode-nje je odlično organizovao brat M. Volk. Toplo su pozdravljeni _ Sokoliči i seoski Sokoli. Priredbama je prisu-stvovao g. ban. Na svršetku je otpevao pevački hor jajačkih Sokola pet pesama u odlično j izradi horovode brata Milana Iliča. Prigodlna rasproda ja pred slet u z ponovno s n i i e n u c e n u od i©"— Din v . r/iižhf>nik češkoo rezilca*' i „Cefboslovačlca i Ceffoslovaa pr»f.Fr.Malin:wl/- rajev©. S nar§čitim rad gdiee dr, Baliian koja se spremna * * odazvala Upravi društva i u tečaju održala niz predavanja i anatomije i hioijene. SOKOLSKO DRUŠTVO SARAJEVO Na dan 5 juna o. g. izvršeno je razvijanje zastave Sokolske čete Pa-/urie. Zastavi je kumovao sekretar »Prosvete«, narodni poslanik i poznati nacionalni i prosvetni borae br. Vasilj ' vrđić. Več tim odličnim kumstvom dobila je ova sokolska svečanost naročiti svoj značaj. Tom prilikom oku-pilo se u Pazariču, \\7. starešinstvo žu-pc Sarajevo i društva Sarajevo s društvenem glazbom i velikim brojem članova, gotovo celokupno članstvo če-tiriju okolnih četa. Sokolske čete Pasarič, Hadiči, Ilidža, Blažulj i Raskr-šče održala su skupni javni čas, u komu je učestvovala i jedna vrsta članova Sokolskog društva Sarajevo. Program javnog časa bio je sle-deči: 1) proste vežbe članova; 2) nastup članica; 3) vežbe muškog naraštaja; 4) vežbe naraštaja društva Sarajevo; .5) skupine; 6) vežbe na preči članova Sokolskog društva Sarajevo; 7) Naprej zastava slave, izvodilo članstvo četa. Celi program je izveden vrlo dobro. Naročito su interesovanje pobu-dile seoske Sokoliee izvodeči vežbe uz pi vanje narodnih pesama. Ove vežbe je složila načelnica župc Sarajevo sestra Jelena Dopudža; vežbe su ovom prvom primenom pokazale, kako se prema ovogodišnjem zaključku S. P. O. može s uspehom unositi nacionalni duh u naš sokolski rad. Ovu sokolsku svečanost, radi oso-bitc njezine važnosti, posetio je naš veliki prijatelj Sokolstva, a naročito sokolskog rada na selu, ban Drinskc banovine br. Velimir Popovič, u prat-nji načelnika br. Stanisavljeviča, komandant armije br. arm. general Belic, načelnik grada Sarajeva br. Asim-beg Nutevelič, pretsednik »Prosvete« g. dr. Savo Ljubibratič, narodni poslanik br. Jovo Princip i mnogi drugi. Kuma zastave brata Vasilja Grdiea do-čekali su sokolske čete svečano na stanici i dopratile ga u povorci na vež-balište. Po izvršenom programu izvršeno je svečano razvijanje zastave. Br. V. Grdič održao je pred sakup-Ijenim članstvom sviju Sokolskih četa vrlo lep patriotski govor. Pošto se starešina čete zahvalio kumu i predao zastavu zastavniku uz propisanu zakletvu, uzeo je reč stare- šina župe br. dr. Besarovie, koji svojim lepim govorom, protkanim teškim i divnim reminiseencijama iz doba tamnovanja i strddanja, naročito na-glasio herojstvo i neiserpni nacionalni idealizam br. Grdiča, kada je opro-štajuči se sa svojim drugovima, kao osudeni na smrt, svoj oproštaj .zavr-šio poklikom Srbiji. Posle počasnog pozdrava zastavama, ova se svečanost pretvorila u narodno veselje, puno lepih pojava novoga života u našem selu. Naročito treba istači, da je naše selo putem sokolskih četa pošlo jed-nim zdravim putem, na kome se naj-večim uspehom uklanjaju zapreke verske i plemenske podvojenosti. Apso-lutno je tačno, da nijedan pokret u našem selu nije dosad uneo toliko po-verenja i sloge medu bračom raznih konfesija kao što je to učinio pokret seoskog Sokolstva. Na nama je da ga smišljeno proširujemo i produbljuje-mo; i u koliko to delo s uspehom izvršimo, u toliko čemo postaviti zdrave temelje našem Sokolstvu na selu. T.upa Sušak - Ш/еЈка SOKOLSKO DRUŠTVO KASTAV. Sokolsko društvo u Kastvu priredilo je dne 5 juna o. g. svoju veliku godišniu javnu vežbu na pomen dana osloboaenja ispod tudinskog jarma. Zbor članstva bio je u 5 i po sati pp. na starodrevnoj »Crekvini«, a u 6 sati pp. krenula je povorka na čelu s glazbom bratskog Sokolskog društva iz Mariniči na vežbalište. Nastupile su sve kategorije društva veome lepo i tehnički doterano i to: 1. Zenska deca predvodila je sestra Buzdon Valerija. 2. Podmladak muški, predvodio jc i izvežbao načelnik brat Dukič Ivo. 3. Ženski naraštaj, predvodila je sestra Stanič Smiljana, л nastiip j. .izvedba vežaba bila jc od lična. 4. Članstvo, proste vežbe i vežbe na spravama, predvodio je brat Bačič Emanuel, koji je proste vežbe sastavio i tehnički veoma dobro do-terao. 5. Ženske članice, predvodila je i izvežbala načelnica sestra Rubeša iMilojka, ovaj nastup iznenadio je ne samo publiku, nego i same starije teh-ničare. Sve vežbe pratio je na harmoniju brat Jurdana Stanko i s violinom vrli brat Brozovič Božidar. Bratska glazba Mariniči izvršila jc svoju brat-sku dužnost do kraja, što je vredno svake pohvale. Poset je bio veoma dobar, a sama zabava jc protekla upravo u bratskem i lepom raspoloženju. OKRUŽNI SLET U SENJU 19 JUNA Pripreme za okružni slet vinodol-sko-uskočkog okružja, koji če se odr-žati u nedelju 19 o. m. u Senju, u pu-nom su toku. Za ovu priredbu vlada u sokolskim redovima veliko zanimanje. Tog če dana nastupiti sa svim kategorijama sokolska društva celoga okružja u zajedničkim vežbama i posebnim točkama. Prema dobivenim informacijama, na sletu če sudelovati i jedan odred pešadijc iz Otočca i nekoliko mo-maka naše ratne mornarice iz Selaca, koji če izvesti nekoje svoje vežbe s puškama. Zamoljena su i sva susedna bratska društva da uzmu učešča na ovom sletu. Več su neka društva iz Hrv. Primorja najavila svoj dolazak s oko 150 članova, naraštaja, dece i prijatelja Sokola. Nema sumnje da če se našem pozivu odazvati i ostala sokolska društva otl Sušaka do Crikvenice, pa otoka Krka i Raba. Računamo na njihovu bratsku pomoč u našem radu oko bu-denja sokolske i narodne jugosloven-ske svesti na ovoj izloženoj tačei našega Primorja. Uvereni smo, da čc i Jadranska Plovidba u Sušaku, koja je i do sada uvek podupirala svaki narodni pokret, sa svoje strane sve uči-niti, da ovaj slet što bolje uspe, te če za taj dan odrediti izlet iz Sušaka u Senj. Tako če biti omogučeno svim sokolskim društvima i brojnim Jugoslo-venima Primorcima da pohode naš lepi Senj. SOKOLSKA ČETA U ŠKARAMA KOD OTOČCA 9 juna o. g., na Spasovdan, uputila su se iz Otočca u škare brača, da kao delegati društva prisustvuju osnivanju Sokolske čete u Škarama. Na sastanku su brača delegati Sokolskog društva Otočac razložili sakupljenim seljacima i seljakinjama svrhu dolaska i razložili potrebu osnivanja sokolskih četa na selima. Pošto su se prisutni izjavili spremnima da stupe u sokolsku četu, izvršen je ^dmah popis, a nakon toga je izabran upravni odbor. lstom prilikom održana je animirana zabavica pod vedrim nebom na kojoj je nastupio ženski i muški naraštaj Sokolskog društva Otočac s prostim vežbama, sokolski podmladak osnovne škole u Škarama s prostim vežbama i podmladak Crvenog krsta osnovne škole u Škarama sa dva kratka igrokaza. Iza toga je zaključeno, da če se u nedelju 12 o. m. s četom u Škarama prirediti izlet u susedno selo Doljane, gdc je Joga dana crkveni zbor, pa če se i tamo uprilieiti u svrhu propagiranja Sokolstva isto ovakova zabavica kao u Škarama. Pošto na 28 o. m. pri-redujc Sokolska četa Vrhovine u Vrho-vinama javnu vežbu, to če istoj prisu-stvovati i nastupiti novo osnovana četa iz Škara, kao i Sokolsko društvo Otočac. Župa Vel. Bečkerefe SOKOLSKO DRUŠTVO BANAT. KARLOVAC 26 maja tekuče godinc Sokolsko društvo u Banatskom Karlovcu održalo je svoj ovogodišnji sokolski javni čas. Organizacija javnog časa i ovoga puta je bila na svojoj višini. Vežbe odrede-ne za ovogodišnji okružni slet u Beloj Crkvi izvedene su na potpuno zadovoljstvo mnogobrojnih gledalaca i škol-ske omladine. Naročito su sc istakli svojim nastupom i preciznim izvode-njem vežbi članovi i ženski naraštaj, a ni muška ni ženska deca nisu za njima zaostajali. Poslednja tačka je bila tak-mičenje u skakanju i trčanju. SOKOLSKO DRUŠTVO BELA CRKVA Okružni slet Na dan 28 i 29 maja t. g. održan je u Beloj Crkvi okružni sokolski slet Okružja Vršačkog, Na ovome sletu učestvovala su sokolska društva: Vršac, Bela Crkva, Jasenovo, Alibunar, Ban. Karlovac, Uljma, Konak, Hajdu-čica, Dobriča, Velika Greda. Mali Zam, Palanka i Crvena Crkva. Osim ovih društava na sletu su učestvovali: Vojna muzička škola iz Vršca, kao i Donski marijinski institut i Prvi ruski kadetski korpus, kao ruski Sokoli. Raspored sleta na dan 28 maja: 1) U 8 časova doček takmičara 2) Od 9—12 časova utakmica na sokolskom vežbalištu iz lake atletike. 3) U 14 časova doček Vojne muzičke škole iz Vršca. 4) U 16 časova selo u sokolani. —- Ceo raspored ovoga dana izveden je uz veliko učešče i na opšte zadovoljstvo. — Raspored sleta na dan 29 maja bio je sledeči: 1) U 8 časova doček gostiju na željezničkoj stanici. 2) Od 9—11 časova proba za javnu vežbu. 3) U 11 časova povorka kroz grad. 4) U 16 časova javna vežba na sokolskom vežbalištu. 3) U 20 časova sokolska akademija. — Cetvria i glavna tačka programa, na-žalost, ovoga dana nije mogla biti izvedena usled vremenske nepogode, što- je takoder bio razlog i nedovoljnoj pose-ti gostiju uveče, prilikom akademije, koja jc inače besprekorno izvedena :iz izvanredno oduševljenje prisutne publike. Župa Zagreb f BRAT MILAN SMILJANIČ Našu četu zadesio je nemili udes, jer je dana 24 aprila uniro njen taj n, k brat Milan Smiljanič u 23 godini života. Dana 25 aprila sahranjen jc u G. Trnavi, kamo su ga ispratila brača Sokoli iz Mašiea, Nove Gradiške, Oku-čana i Bodegraja. — Smrču brata Milana Smiljaniča četa je osetila težak udarac, jer joj je pokojnik bio jak moralni oslonac, te iako teško bole-stan, nije do poslednje« daha mkada uskratio svoju moralnu pomoč. — Po naravi svojoj skroman, tih, neupadljiv, požrtvovan, a iskren i oduševljen po-bornik Sokolstva i njegove misli, koji je svojom blagošču širio mnogo topline u svojoj najbližoj okolini. Posedo-vao je sve vrline čestita gradanina, pa je bio voljen i poštovan. — Nad otvo-renim grobom brata Milana Smiljaniča oprostio se u ime svih starešina brat Branko Kneževič i brat Nestor Rodič. — Pokojnom bratu Milanu Smiljaniču neka je večni pokoj i slava! SOKOLSKA ČETA KUKUNJEVAC Sokolska četa Kukunjevac, sa svojom IV javnom vežbom, koju je održala 5 o. m. dokazala je brižan rad u tehničkom pogledu, a iz prosloVa brata prosvetara Lazara Gačeše razabire se, da se ozbiljno sprema i na suzbijanje raznih poroka i da poput brače Herce-govaca, kani ozbiljno raditi i na širenju trezvenosti u narodu. Javni nastup školske dece, podmladka i članstva čete Kukunjevac, kao i nastup školske dece iz Subocke, naraštaja i članstva matičnog društva u Pakracu, zadivio je gledaoce, jer je sve izvedeno složno, precizno te do sitnice tačno tako, da su vežbači izar svake vežbe bili dugim pljeskanjem nagradivani. Stari Soko. Klišej vseh vrst, enobarvne in večbarvne izdeluje klišarna JUGOGRAFIKA LJUBLJANA SV. PETRA NASIP ŠT. 23 Telefon štev. 2195 Širile »Sokolski glasnik«! S Trgovina sokolskih potrebščin in krojaški salon j Grga Horvatek S Dobavitelj Saveza Sokola kralj. Jugoslavije I ■■■■■llllllllllilllllll ........... I FRANKOPANSKA ULICA 9 ■■Kllliil • Izdelujem vse vrste predpisane sokolske^ svečane in telo- * vadne kroje, za vse oddelke moškega in ženskega članstva. I Prodajam vse sokolske potrebščine po zelo nizkih cenah J Blago pošiljam po povzetju. — Naročila zunanjih društev t se takoj odpošljejo. 8S iv, ВгипШ pleskar in ličar se toplo priporoča vsem cenj. naročnikom. — Delo solidno! — Cene zmerne! TELEFON St. 3476 Ljubljana Kolodvorska ulica 23 M ŠOTORI za taborenja vse oblike in velikosti Čolni zložljivi, leseni in motorni Katalogi gratis! Športna delavnica B. KOLB VIŽMARJE — ST. VID nad L). INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN Branko PaliK Zagreb, Kraljice Marije 6 Dobavitelj Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Naslov za brzojavke: „Trikotaža* Zagreb ф Telefon interurban štev. 26-77 Izvršujem vse vrste sokolskih potrebščin za javni in zletni nastop vseh oddelkov našega članstva in to točno po predpisih Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. Slike v originalnih barvah predpisanih krojev se nahajajo v knjigi „Organizacija Saveza SKJ“. Zahtevajte cenike in prospekte — Cene jako --------- zmerne. — Za točno in solidno izdelavo iamčim ——— CaKoatletsUe sprave! za sokolska dr ‘{-a0dboiKa, p ecijolne sokolske c i j j M. nnilCK. Zagreb, 31 Beograd. | Cijenici besplatno! E П iea 39 SKn e z M ihaj 1 ova 35 LOasaž čKkudciniju ГКчикч ЈОС. ХАФНЕР * ЉУБЉАНА ПРИСОЈНА УЈ1ИЦА 5 (Табор) Соколске заставе no прописима CK J, no оригиналним нацрти.ча — Умегнички рад — Дубоко снижене цене. Тражите необавезне оферте и рсференце. Kllflli | vie/i vt&l- fu> ali šibim/l nujSatidiwjte 'KUfMN&K-BEtJ јда»ПАШ-ВШШ1И0УА11 taft V ŠIRITE SOKOLSKU 11 m■ i murni—ii ■» i imuni !!! ŠTAMPU: M! „SOKOLSKI GLASN4K* „SOKO“, „SOKOL1Ć- i „NAŠU R A,D O S T“ m m JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U LJUBLJANI registrovanaIzadruga s og ra nič eni m jamstvom opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje orograma i za postignuče ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjiga i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagan-dističnog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacijo t muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV. JVCOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA, LJUBLJANA, NARODNI DOM TELEFON URO J 2S-4J. — PO&TANSKO ČEKOVNI KAČUN* LJUBLJANA: 1.1.43! ZAHTEVAJTE CENIK Uda,e Savez Sokola k.aljcvme ***** <*.«»« . « i odvrni uredn«, S**«. «"**> ***** «**»« 1 К*^У4 1 Tiska Učiteljska liskama (predstavnik t ranče Sirukelf); svi u Ljubem