KRALJEVINA SRBA, HRVATA 1 SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 47 (3) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15. OKTOBAR A 1923. PATENTNI SPIS BR. 1393. Joseph Eloi Isidore Baudoux, Pariš. Spojka na trenje. Prijava od 29. marta 1921. Važi od 1. februara 1923. Pravo prvenstva od 2. avgusta 1919. (Francuska). Poznata je već jedna spojka karakterizo-vana sa više kovačkih kliješta, koja sa jednim od svojih krakova spajaju vreteno, na koje se prenaša okretanje sa pogonskim vretenom in spoj usljedjuje direktnim ili indirektnim djelovanjem mehaničara na svenkupne slobodne krakove ovih kliješta. Ovo djelovanje prouzrokuje progresivni tlak izmedju čeljusti kliješta, koje su obložene vulkaniziranim fi-brama, tvrdim drvetom, kožem i t. d. i vijenca, koji je iz jednog komada sa pogonskim vretenom, koji u ovom poznatom uredjaju predočenom u nacrtu u preseku sa strane i tlocrta, i to u slikama 1. i 2. pričvršćen je pomični krak kliješta z svakih kliješta na osovini u, koja je nesimetrično nošena od kraka z1 a taj je iz jednog komada sa vretenom na koje se prenaša okretanje; t. j. krak, koji sačinjava nepomični dio kliješta. Ekszentrične sile na ovoj osi sklone su da prouzročuju trešnju, kad je spojka nategnuta. Osim toga, nesimetrično djelovanje dvaju protivnih čeljusti u i x na vijenac y zamašnog kotača na pogonskom vretenu, prouzrokuje na ovom vijencu odrezanje mjesto jednostavnog tlaka. Svrha ovakovog uredjenja bila bi, dozvoliti lagano snimanje pomičnih krakova z i u isto vrijeme udobno dementi-ranje cijelekupne spojke. Predležeći izum izvršenje s obzirom na spojku, u kojoj su ovi nedostatci odstranjeni, upotrebom novog uredjenja i to sa sasvim pravilnim nameštenjem pomičnih krakova klije- šta, pri čemu je omogućeno lagano demontiranje aparata. Ova se spojka može upotrebiti za sve vrste strojeva, osobito za strojeve, koji imaju pogon eksplozivnim motorom. Slike 3 do 6 predočuju dva načina izvo-djenja izuma sa udešenim uredjajima, da se poluči lagano demontiranje. Slika 3 je presjek spojke za prenašanje malih okretainih sila. Slika 4 je tlocrt sjedinjenja; zamašni točak, koji pripada osovini motora i na kojem je napravljen vijenac gdje uslijedjuje tlak kliješta, pretpostavlja se, da je snimljen. Slika 5 je presjek jedne varijante spojke napravljene prema ovome izumu za prena šanje velikih okretajnih sila. Slika 6 je odgovarajući nacrt vidjen odozgor u slici 3, osovina motora a produžena je desno cenlričnim dijelom a1, koji na kraju nosi ležaj od kugljica b, koji je pomakljiv pomoću zaglavljene matice b1. Osovina a je iz jednog komada sa zamašnim točkom c, čiji obod nosi unutrašnji savijeni rub c', koji je čelverouglastog presjeka (slika 3) ili presjeka u obliku trapeza (slika 5). Vreteno a, na koje se prenaša okretanje nosi kao i u poznatom uredjaju (slika 1 i 2) nepomične krakove kliješta, koji se nalazi na ploči D, koja je od jednog komada skupa s vretenom ili je na njega nataknuta. Savršenost ovog izuma odlikuje osobito to, da su nepomični krakovi g udešeni u obliku vilice Din. 3.— sačinjavajući potporanj, kao dvostruku potporu za osovinu izmedju dva elementa kliješta; pomični krak kliješta njiše se izmedju oba kraka spomenute vilice. U primjeru predstavljaju slike 3 i 4 spojku, sastavljenu od dvaju diametralno ležečih kliješta. Ploča D nosi dvije vilice g — g1; krakovi vilica g — g' sačinjavaju potporanj kao dvostruka potpora za osovinu i izmedju pojedinih dijelova kliješta. Jedan od tih elemenata i to nepomični dio kliješta sačinjavaju vilice, kojih krakovi nose, na svojim produljenjima, čeljusti e, koja su potpuno simetrične s obzirom na simetralu vilica. Slobodni krak h kliješta zaglavljen je oko osi 1, u sredini iste. On nosi na-svom vanjskom kraju čeljusti j, koja je ista kao i prihvatilica e, sasvim simetrična s obzirom na simetralu vilica i s obzirom na člankovitu os i. Unutrašnji dio 1 pomičnog kraka h, podupire se na ploču m1 pomicaljke m. Ova je pomična na vretenu, na koje se prenaša okretanje, a pero n, koje je poduprijeto na okroglu ploču dl čvrsto je nategnuto, i stišče na lijevo, te prouzročuje time stiskanje izmedju čeljusti kliješta e i j i to prema unutrašnjoj odnosno vanjskoj strani vijenca o1. Uslijed potpune simetrije čeljusti od kliješta — s obzirom na njihovu člankovitu osovinu — djeluje stiskanje s istom jakošću na stisnutu površinu ovih prihvatilica. Popuštanje stiskanja dobije se na već po- znati način, ako se pomicaljka m pomakne na desno, na pr. pomoću jedne vilice. U primjeru slika 5 i 6, načinjene su čeljusti nepomičnih krakova g kliješta kao bez-prekidni vijenac f, koji vijenac može: na medju-točkama izmedju sredina čeljusti pomoću krakova f' biti spojen sa kolutom D. Vršci 1, sa kojima su pomični krakovi h kliješta poduprti na pomicaljku, mogli bi biti na istu pričvršćeni, koja bi automatički osi-guralala dovoljan otvor kliješta na popuštanje nategnutosti. Ovo otvaranje bi moglo biti po-spješeno još i djelovanjem jednog protivnog pera manje jakostim, nego što je pru-žina n, a nalazi se izmedju pomičnih i nepomičnih krakova svakih kliješta ili samo kod jednog para kliješta. Samo se od sebe razumije, da bi vilice g, g1 mjesto da su načinjene skupa s pločom D na vretenu, na koje se prenaša okretanje, mogle bi biti pričvršćene na ovoj ploču. Patentni zahtev: Spojka na trenje, koja nosi na vretenu (d) .za prenašanje okretanja proizvoljan broj kliješta, od kojih čeljusti (e, j) pritežu na obruč od zamajnog točka (c), koji je nošen od pogona vretena (a), naznačena time, da svaki nepomični krak ima vilicu (g — g'), koja sa svojim krajnim djelovima služi kao uporište za osovinu (i), oko koje se klati pomični ozib (h) po sredini ove osovine izmedju vilica od nepomičnog kraka. i\x' l) llCf / M patent bny /393. 2 jy \\ . ; .-ri - \ • V ' . ' . , - '