Poštarlna ptaćena u gotovu Cena 1.— Din. IU1M GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE suvajte Jugoslaviju! Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 • Adresa za pošiljke: Poštanski fah 342 • Telefon uredništva 30-866 I 26-105, uprave 30-866 • Račun Poštanske štedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 19 maj 1939 God. X • Broj 20. ODBRANA MIRA Promena duha i raspoloženja, ko ja se iz dana u dan primežu je u engleskoj i francuskoj javnosti, pretstavlja nužnu ispravku hdne fatalne greške, u ko ju je demokratski svet bio upao posle velikog rata. Ta greška je potica!a iz krive pretpostavke da je pobedom nad reakcijom i imperijalizmom, te stvaranjem neza-visnih nacionalnih država u Evropi, za uvek osiguran nesmetani razvoj tih država i puno funkcionisanje demokrati je, te da če se mir, ko ji je iskupljen tolikim žrtvama, sada braniti sam od sebe, bez novih žrtava, — ne samo onih u krvi, več ni onih u novcu i u znoju; pa čak ni onih u odricanju od najbeznačajnijih udobnosti. Kakva nemogućnost i besmislica I... Kao da več stari Gete ni je govorio, da samo onaj zaslužuje život i slobodu, ko ji iz dana u dan uspeva da ih osvaja! U koliko večim žrtvama je stvoreno neko delo, pa čak i neko privredno preduzeče, u toliko veči treba da su novi napori, da se to delo održi. Zar svakom, imalo prak -Učnom čoveku, ne bi izgledao smešan privrednik, ko ji bi kazao: * Dos ta sam se namučio i žrtvovao da podignem fabriku; a sada neka se drži sama od sebe!« — A ipak se, baš iz tih »realnih« kru-gova posle rata čulo samo jedno: »Dosta smo žrtvovali za pobedu i za mir, i zato ne damo više ni jednog regruta i ni jednog groša za vojne kredite. Hočemo bezbrižno da uživamo u miru, koga smo tako skupo platili, a mir neka se drži sam od sebe!« Nema nikakve sumnje, da pošto ji izvestan krug kapitalista, ratnih liferanata i lovaca u mutnom, koji veštački gone države na naoružanje. Ali, kao god što je naivno bilo nekadašnje romantično shvatanje, da su vojska i ratovi samo posledica želje za slobodom i za slavom, tako je naivna i ova druga krajnost koja, u svemu što pretstavlja narodnu odbranu, vidi samo »krvo-žedni militarizam«, »intrige ratnih liferanata« itd. Da je bilo moguče nakon rata razoružati sve, pa samom činjenicom nepostojanja oružja osigurati mir, nesumnjivo da bi to bilo idealno. Ali svakome ko realno gleda na mogučnosti da-našnjeg stepena medunarodnog i društvenog napretka, jasno je da to ni je bilo u moči čak ni takvih ljudi, kao što su Wilson ili Briand, za ko je niko ne može poreči, da nisu bili fanatici mira. 4 čim pošto ji, makar i hipotetična mogučnost da mir bude ugro-žen, naročilo sa strane onih, koji su se (zato što nisu uspeli u in-perijalističkim planovima) smatrali prikračenima, — nameče se sama od sebe najelementarnija dužnost — i to baš sa strane onih, koji su za nje najviše žrtvovali, — da te žrtve ne učine uzaludnim, več da taj mir brane novim žrtvama. To u toliko pre, što — da je tako bilo učinjeno — te žrtve ne bi bile u krvi, več najviše u novcu i u odricanjima od izvesnih udobnosti; dok sada preti zaista opasnost krvavih žrtava. A i zato što bi u tom slučaju pro-tivna strana, več u početku bila primorana da se okani varljivih iluzija. H septembru se na sva usta govorilo u Engleskoj i Francuskoj, da ne vredi ginuti zbog Sudeta, ili zbog čehoslovačke. Još i danas se čuje po neki usamljeni glas: »Ne vredi umirati zbog Danciga«. Ali danas več ogromna večina javnog mišljenja zaključuje: »Ako za nas ne vredi umirati zbog Danciga, ili zbog Čehoslovačke, za druge neče vredeti da ginu zbog Tunisa i Gi-braltara, a za treče — bogme — ni zbog Pariza i Londona! I šta onda ? 1...« Umirati ni je nikome Iako, ali kada nema drugog izbora nego li je alternativa: Hi prepustiti svet samovolji, koja traži žrtve i umiranja, i bez konca i bez časti i bez cilja; — Hi se odu-preti, pa zvalo se to slučajno zbog Danciga, ili zbog čehoslovačke, onda treba biti spreman da se gine bez obzira na slučajne razloge, — z bog onog opšteg o čemu se radi, a to je pravda n svetu, sloboda i mir medu narodima. Jedino ako se tako postavi stvar, moguče je da se to umiranje ipak izbegne! Posledica parole, da ne vredi umirati za ovo ili za ono, bila je ta, da su umirale čitave države, a oni koji su tako govorili, bili su dovedeni do opasnosti da umru i bez izgleda u neki uspeh. Sada naprotiv, kada su ti isti spremni da brane mir bez premišljanja, čim ih otadžbina pozove, javlja se odjek isto takve spremnosti u tolikim drugim državama, na istoku i na zapadu, a odgovor sa suprotne strane glasi, ne kao u septembru: »Toga i toga dana marširaml«, več: »Hoču pregovore i ne mislim na gotove čine«, i »Nema tog spora u Evropi, zbog koga bi trebao buknuti svetski rat«. Odbrana mira pošla je, dakle, konačno jedino ispravnim i efikasnim putem. Naši sokolski gimnastiiari u Varšavi Naša gimnastička reprezentacija. Pod voćstvom Ivana Kovača, zameni-ka Saveznog načelnika, stigla je u ponedeljek u Varšavu. veoma srdačno dočekana od brače Poljaka, a naroči-to od poljskog Sokolstva. U utorak, 1*5 maja, položila je naša reprezen- tr.cija venac na grob poljskog Ne-znanog Junaka, a u sredu, 17 maja, proveli su naši vežbači ceo dan u ra-zgledanju znamenitosti Varšave. Juče, 18 maja. od 14.30 do 17 ča-sova, sledio je medunarodni gimna-st-.čki dvoboj izmedu izabranih gim-nastičara Poljske i Jugoaslavije; a naveče, bila je zajednička večera. Danas če naši vežbači biti gosti Polj- Vanredna skupština Saveza SKJ u septembru Kao što je »Sokolski Glasnik« več javio, plenum Uprave Saveza Sokola K.], koji je zasedao 3 maja 1939, dao je u nadležnosl Starešinstvu Saveza da odluči o datumu van-rcdne savezne skupštine u vezi sa o-stavkom brata Gangla i sa hiranjem prvog zamenika Starešine. Starešinstvo Saveza, na svojo j sednici od 15 maja o. g., donelo je, na osnovu toga, zaključak da se ta skupština održi u drugoj polovim meseca septembre (tačan datum če biti javljen naknadno), iz razloga šlo su od sada unapred, tako reči, svi praznični dani i nedelje zauzeti manjim i večim priredbama, sletovima, svečanostima itd. tli pripremama za te svečanosti. Odr-žcvanje skupštine u julu, koji je sav ispunjen takvim priredbama, smeta-lo bi i njima i pripremama za njih; a juli i avgust su meseci odmora, kada se večina članova uprave nalazi izvan svojih sedišta, ili na otsuslvu, pa bi se moglo desiti, da se ne sakupi do-voljan broj delegata za ovu skupšti-nu. koja treba da bude što potpunija, da tako ima i što veči autoritet. Iz stih tih razloga je zaključeno, da se skupština održi u drugoj polovini septembra, dakle na početku iduče sezone i pred počeiak intenzivnijeg rada za buduču godinu i za buduči veliki svesokolski slet u Beogradu. Sloga naših zemljaka u Americi Listovi naših zemljaka u Americi donose tekst proglasa za veliki zbor svih Srba, Hrvata i Slovenaca, koji se održao u Pitsburgu 7 maja, a koji je potpisan od Ivana D. Butkoviča, pret-sednika Hrvatske bratske zajednice, Sime Vrliniča, pretsednika Srpskog narodnog Saveza, Dana Dečmana, člana glavnog odbora Kranjskosloven-ske katoličke jednote, te od 12 ju-goslovenskih članova Odbora sveslo-venskog kongresa. U proglasu se kaže. između ostalog. *Samo jedinstvom i bratskom slogom Hrvata, Srba i Slovenaca, naša če zajednička domovina biti pošte-dena od katastrofe. Sada više, nego ikad pre u našoj istoriji, mi američki Srbi, Hrvati i Slovenci treba da stanemo bratski jedan uz drugog, da za-boravimo naše male i sitne razmirice, ako takve postoje, i da zajednički pokažemo celom svetu da stojimo od-lučno na braniku svoje zajedničke domovine... Doviknimo neprijateljima: »K sebi ruke! Ona je naša zajednička Majka, i mi čemo Je braniti svi, bez razlike plemenske podele, vere ili partije, do zadnje kapi naše krvi!« *Želimo da naša brača u domovini čim pre srede svoje unutrašnje prilike, kako političke tako i ekonomske, koje treba da budu pravedne za sve njezine gradane. Treba da zajed no Slcvenac, Srb in i Hrvat, osete da su potpuno ravnopravni. Mi im odavde obečavamo svaku pomoč za sretniju i lepšu budučnost. Kad budemo potpuno zadovoljni i ujedinjeni, nema te sile koja nas može razoriti ili podeliti!« SPREMNI NA SVE! skojugoslovenske lige u Varšavi i po-setiče jugoslovensko 'poslanstvo. U subotu odlaze za Jugoslaviju. Održali smo i godišnju skupštinu Saveza. Sastali smo se iz svih kra-jeva u našoj prestonici da pregledamo svoj rad u prošloj godini i da pretresemo sva pitanja koja su sa-dušnje prilike izbacile na dnevni red, u vezi sa našom akcijom. Da vidimo koko se radilo i šta se dešavalo na svima pozicijama našega fronta. Ka-kvi odnosi vladaju i u kalevom se stanju nalazi naša akcija danas, u oi om mutnom vremenu i uzbudljivoj atmosferi, koja je obavila gotovo ceo s\ct. Proživljujemo dane velikih neizve-snosti, brzog kovitljanja dogadaja koji se gomiiaju i sustižu, sudaraju i razbijaju kao morski talasi na bur-noj pučini. Situacija se menja svakog dana i svake noči. Na meduna-rodnom obzorju velika naoblačenost, koja sprečava mogučnost da se stvari vide onakve kakve su. Atmosfera pod velikim naponom, kao pred olu-jom, koja preti strašnim pustošenjem. I ako pretstavnici silnih i močnih govore vrlo glasno, a ponekad i giomko, ipak ne kažu jasno i odre-deno šta hoče. Neprestano se izra-žavaju miroljubive želje na sve strane, ali pri tom se ukazuje prstom na bioj bombardera i drednota. Zastra-šivanje pretivnika, da klone duhom i da izgubi veru u sebe, pa da popusti pred strahotama koje sila može da počini. I mi smo več videli nekoliko dramatičnih scena, koje su u-spele samo usled malodušnosti s druge strane. Režiseri uvideše da je ovo vrlo praktičan metod, pa poku-šavaju da ga uvedu u stalnu praksu. Ali izgleda da više ne pali. Malodušnost nije nikada bila naša osobina. Preživljavali smo mi naj-strašnije strahote i navikli smo na njih. One su naši pratioci kroz celu istoriju. Sva naša prošlost pretekla je u stalnoj borbi i vekovnom hrva-nju. Ginuli smo bez straha na ratnim razbojištima, umirali bez uzdaha na vešalima; trunuli u tamnicama, ska-pavali od gladi, smrzavali se od zime, preganjani i ubijani u hajkama sa svih strana. Hteli su na svaki način da nas unište, a ipak smo sve te gclgote preživeli. Istrajali smo muški i junački i evo nas opet na licu zemlje, gde dogradujemo svoju veliku kuču. Nečemo dati da je niko po-1 jul ja i naruši. Iz našeg naroda je odjeknuo onaj gromoviti krik ozlo-jedene i napačene duše: «Padajle, biačo, plinite u krvi. O stavite sela nek gori plamen. Ginite, bračo, junači, ljudi!« I ovaj jezoviti poklic odjeknuo je svom silinom širom celog naroda, koji je i padao i ginuo. Zar ima sada ikakve opasnosti od koje bi se ovaj prekaljeni ljudski soj uplašio? Od čega bi mogli da za-strepe potomci onih što su vek proveli u največim opasnostima, koje su grozile smrču i kosile živote kao o-štra kosa! Nema te muke ko ju nismo mučili, ni strahote od koje bi zadrh-tali; nema te žalosti koju ne bismo podneli, niti borbe koju nismo borili. Mi smo »zatočnici mrijet navik-nuli«, kako ono pesnik reče. Bili smo i robovi zbog svoje nesloge, i osvet-nici kada smo se složili. Sve sudbinc na zemlji smo preživeli. Borbe su nas naučile da spokojno gledamo smrt u oči, a muke i patnje su nam čeličile duh, te nismo klonuli ni u najtežim trenutcima. Stekli smo gor- ka iskustva, a znojem i krvlju iskup-Ijivali smo slobodu. Nikad ništa nismo dobili na poklon ili uz miraz, več smo sve što imamo postizavali napotimo, koji su često prelazih naše snage. Bilo je slučajeva da su nam za zelenim stolom otkidali od naše teko-vine. Naši napori su bili preko mere, jer su zadače bile prevelike. Trošile su se naše snage u velikim preg-nučima, bez predaha i odmora, ne-milice, ali su se kraju krajeva ipak postizavali uspesi, stizalo se do mete. Zauzeti celim svojim kolektivom oko važnijih, osnovnih pitanja, koja su za naš narod uvek značila izvrše-nje jedne misije i ispunjenje jednog amaneta, nismo stizali da se bavimo i materijalnom kulturom. Pred očima nam je stalno lebdelo ono što je bilo opšte, što se tičalo celog naroda, to se stavljalo u prvi red i na to se obračala sva pažnja i skoncentri-sala sva snaga. Da se u tim vre-menima, kakva su bila — neko sta-rao da mu život bude udobniji, da živi Iako i da se oda uživanju, smatralo se kao nešto nedostojno, sitno i malo prema opštem cilju i velikom nacionalnem problemu koji je tre-balo rešiti. U tom pravcu razvijao se naš nacionalni duh i stvarao narodni karakter. Samo se tako da razumeti onaj napon snage koji se i-spoljavao tokom naše borbene i mučne prošlosti. Mi Sokoli dužni smo da na ove činjenice i pojave iz naše istorije pot-setimo sve i svakoga u mutnim prilikama današnjice. Pokušaji da se taj naš nacionalni karakter izobliči, mogu da uspeju kod pojedinih od-ruda ili moralnih degenerika, ali ne mogu da izmene narod kao takav. Narod naš ostaje onaj isti, koji je bio na Kosovu, na Ceru i na Kaj-makčalanu. To neka zapamte i prijatelji i protivnici. Ništa tude nismo uzeli i ništa svoje nečemo dati. Do poslednjeg daha braničemo slobodu našeg naroda i čuvati našu za- jedničku domovinu. _ _ ., Dura Brzakovic Sokolski sletovi ovog leta Kalendarski raspored 27 i 28 maja: župski slet župe Petrovgrad u Beloj Crkvi. 28 i 29 maja: župski slet župe Kragujevac u Kruševcu. 28 i 29 maja: župski s let župe Koncern maja: Pohod Sokolske župe Banja Luka na Oplenac. Osijek, u Osijeku. 4 juna: župski slet župe Maribor u Murskoj Soboti. 4 juna: župski slet župe Novi Sad, u Starom Bečeju. 4 jpna: župski slet župe Zagreb, u Zagrebu. 28 i 29 juna: slet župa Cetinje, Kragujevac i Skoplje na Kosovu Polju. 10-11 juna: proslava dvadeset-godišnjice Sokolstva u Subotici. 28 i 29 juna: jubilami slet u Ljubljani. 8 do 12 jula: svejunački slet u Sofiji. 15 do 16 jula: slet Sokolstva na Jadranu, u Sušaku. 22 i 23 jula: utakmice za Kraljev Mač, u Zagrebu. 7 septembra: Pohod župe Zagreb na Oplenac. Saradnja jugoslovenskog i ruskog Sokolstva Rusko Sokolstvo je mlada organizacija jugoslovenskog Sokolstva. Predratna ruska inteligencija bila je večinom zaražena internacionalnim idejama, a nacionalni deo ruskog društva pogrešno je mislio da veli-koj Rusiji Sokolstvo nije potrebno. Ali ipak i pod ovakovim teškim prilikama na rodnom tlu rusko Sokolstvo uz ideološku i tehničku pomoč brače Ceha počelo je svoj život i razvitak. Tek na tlu bratske Jugoslavije, a, pod okriljem jugoslovenskog Sokola, lusko Sokolstvo ne samo da je ponovo otpočelo svoj rad, nego je stvorilo i svoju novu ideologiju i pripremilo je kadre za sokolski rad u budučoj, nacionalnoj Rusiji. Ruski Soko se nalazi i u Francuskoj, Kini, Americi itd., ali duhovni i tehnički centar ruskog Sokolstva jeste Beograd. Sadanja saradnja jugoslovenskog i ruskog Sokolstva, ne samo u centru, več i u provinciji prožeta je iskrenim bratskim osečajima, tako da svaki ruski uspeh proživljuje i bratsko matično društvo. Pojava ruskih sokola u selu sa mešanim sta-novništvom pretvara se u manifestacije slovenske solidarnosti. Na sle-tovima uvek prati bratska briga ruske otseke. Ruska zastava se vije uvek pored jugoslovenske. Sokolane, kostimi, orkestri, horovi, ljudstvo, uvek su na raspoloženju ruskom ot-seku, ili matičkom društvu. Ovakva lepa saradnja u sadašnjo-sti obavezuje da se misli i na bu-dučnost. Jugoslovenskom i ruskom Sokolstvu tok istorijskih dogadaja nalaže veliku odgovornost, pošto sokolski ideali idu dalje od čisto nacionalnih. Pred nama je ogroman zadatak stvaranja ideološke podloge za stvaranje sveslovenskog Sokolstva. Posle tragedije bratskog češkog Sokolstva, jugoslovensko Sokolstvo morače uzeti na svoja leda svu istorijsku odgovornost za svesloven-ski ideal. Stoga če biti potrebno uzeti u obzir fatalne greške u pro-šlosti, koje su dovele slovenstvo do sadašnje opasnosti. Rusko Sokolstvo je neke greške u svojoj ideologiji več ispravilo i može saradivati sa jugoslovenskim, na stvaranju savr-šenijih Sokola. Г aj zajednički ideološki rad se sastoji u stvaranju duhovno naoru-žanog Sokola, a preko njega i naroda, koji če uvek pamtiti, da je poraz na Kalki imao kao posledi-cu pobedu na Kulikovom polju, a poraz na Kosovu — pobedu kod Ku-manova. Da Soko nemože biti tako duhovno razoružan, da če ikad po- misliti, da - odbrana nije moguča«. Da Soko zna, da uvek pobeduje duh, ideja, žrtva. Da je snaga u moralnim i duhovnim vrednostima, a ne samo u materijalnim, kako to tvrde materialisti, zajedno sa marksizmom. Treba raditi na tome da se pro-budi zaspala slovenska svest o za-jedničkoj sudbini, koja če izmiriti Ruse i Poljake, Poljake i Cehe, Cehe i Ukrajince, Srbe i Hrvate i Bu-gare. Doživečemo još pobedu slovenske misli, ako ostanemo pravi sokoli-junaci, kakvi su nam pretci k'l'- Stefan Saprunov starešina ruskog otseka So-__________kolskog društva Petrovgrad Župski slet župe Novi Sad Pišu nam iz Novog Bečeja: U nedelju 4 juna o. g. održače se u Starom Bečeju XI župski sokolski slet župe Novi Sad. Na ovome sletu učestvu.ju sva Sokolska društva kojih ima 57 i 33 čete, svega 90 jedinica. Slet se prireduje u režiji Sokolskog društva St. Bečej. U oči sleta, u subotu po podne, održače se utakmica članstva i nara-štaja. Slet če trajati jedan dan, obzirom na povoljne komunikacije. Pre podne če se održati vežbačka proba rvačka, a po podne javna vežba. Za ovaj slet je veliko interesovanje u celoj župi i okolini. Sve sokolske jedinice se živo spremaju. Na javnoj vežbi če istupiti. oko hiljadu članova vežbača. tri stotine članica, hilja-dupetstotina naraštajaca i oko dve hiljade sokolske dece. Obzirom baš na današnja ozbiljna vremena, sletski odbor se nada da če ovaj slet biti odlično posečen. Naš sokolski rad ne poznaje nikakve smetnje, niti prepreke. Mi znamo samo za jednu reč: Napred! Stari Soko. Слет жупе Крагујевац у Крушевцу •) Духовима, 28 и 29 маја о. r. о-држа^е у Крушевцу свој шести слет Смколска жупа Крагујевац. Слет се одржава поводом петстопедесетго-дишњице поласка из Крушевца ни Косово. Зато ће на овом слету у-чествовати и Соколска жуиа Ниш. Првог дана Духова, 28 маја, из-вршиће се различита такмичења по-јединаца и врста из јединица Со-кслске жуце Крагујевац. За иоподне тога дана заказан је и збор про-светних радника из јединица Сокол-ске жупе Крагујевац. Увече, на сле-тишту извешће се слетска сцена („Косовске слике“), низ слика које ће оживети тренутке из Крушевца npt одласка на Косово, тренутке ирибирања, припремања и одлазак на Косово. Осим тога низ слика ко-К' he преставити Крушевац у оче-кивању вести са Косова, долазак два врана гаврана, слуге Милутина и смрт Мајке Југовића. Другог дана Духова, 29 маја: од ј\ тра до 10 часова пробе, од 10—12 ч;-сова иоворка, по подне јаван час, упече академија. Poslednje vesti Međunarodni gimnasti-čki susret Jugoslavija-Poljska JUGOSLO VENSKI SOKOLI POREDILI SU U VRHUNSKOJ GIMNASTICI POLJSKE SOKOLE SA 335 NAPRAMA 324,75 BODOVA. NAŠA EKIPA POD VODSTVOM BRATA IVANA KOVAČA, OSTAJE JOŠ DANAS U VARŠAVI, A SUTRA, U SUBOTU, NAPUŠTAJU VAR-ŠAVU JUTARNJIM VOZOM, A STIŽU U BEOGRAD U NEDELJU, SUBOTICKIM JUTARNJIM BRZIM VOZOM. Dan pripravnosti u župi Varaždin, 7 maja (vidi članak na str. 5) Rodni sastanak seoskiti četa u Šidu Na poziv Odbora za rad na selu Sokolske župe Beograd i Sokolskog društva Šid, održan je 14 maja t. g. pclugodišnji radni sastanak delegata i članova sokolskih četa iz sela: Ada-ševci, Bačinci, Berkasovo, Morovič, Višnjičevo, Privina Glava i Tovarnika, u prisustvu 250 učesnika. Sastanak je otvorio starešina društva Šid, br. Dušan Babič, srdačnini pozdravom, upu-čenim prisutnom izaslaniku župe br. D-ru Mihailu Gradojeviču, starešini, pcglavaru sreza D-ru Nedeljkoviču, škol. nadzorniku g. D. Rašiču iz Srem. Mitroviče, brojno zastupljenom niesnom učiteljstvu, pretstavnicima šidskih patriotskih organizacija i so-krlskom članstvu. Odličan hor šidskog Sokola, i de-čiji hor otpevali su sa uspehom niz patriotskih pesama. Posle toga je br. D-r Gradojevič, profesor Poljopri-vredno-šumarskog fakulteta, sa naj-večim interesovanjem saslušan, održao predavanje »O aktuelnim štetočina-ma vočaka sa naročitim obzirim na štetne gusenice leptira gubara«, koje u vočnjacima i slavonskim šumama pričinjaju svake godine milionske štete. Radi boljeg razumevanja i poznavanja štetočina, slušaocima je ra-zoato 150 kolorisanih slika reprodu-kc.vanih na kredastoj hartiji, na ko-jima su bili pretstavljeni svi biološki vidovi u ko jima se gubar pojavljuje z-i vreme svoga života, kao i šteta kcju pričinjava. Pored toga slušaoci su dobili od predavača na poklon 120 knjižica po 5 din. komad i to: »Borba protiv gubara« i »Suzbijanje hrčkova i tekunica«, gde je detaljno i popularno izloženo kako se ove opa-sne štetočine uništavaju, najlakše i sa najmanje troska. Nakon predavanja, brat D-r Gradojevič je na postavljena pitanja da-\ao neposredno uputstva o suzbijanju i drugih štetočina, koje su se ove godine u velikom broju pojavile u šiaskom kraju. Po podne su delegati seoskih četa u prisustvu cele uprave matičnog društva Šid i starešine župe diskutovali o radu izvršenom za proteklo polgo-de, i utvrdili program rada za idučih 6 meseci. Rešeno je da se u Šidu o zajedničkom trošku sviju četa osnuje vočni rasadnik, koji če oplemenje-nim sadnicama snabdevati sve pripadnike četa, kao i ostali narod u okolici kako bi se nekada napredno vo-čarstvo u ovome kraju obnovilo. Rešeno je da matična društva Šid i Siemska Mitroviča organizuju na je-stn zajednički tečaj za vode sokolskih četa. uz inoralnu i materijalnu pnpomoč župe, a da se buduči šesto-mtsečni sastanci drže naizmenično u-vek u pojedinim sedištima sokolskih četa. Posle zaključenog sastanka prire- Сви на слет у Белу Цркву! Бела Црква. у Дунавској банови-нн, је град са знатним мањинским становништвом, па не смемо до-зволити да нас на жупском слету б>де мало. Морамо свн тамо отићи и показати нашу снагу и свест. Све јединице свесне су прилика које сада преживљујемо. Није по-требно више да говоримо да ли тре-ба да будемо спремни, свесни, бор-бени, савесни, тачни и да треба да дођемо у врло великом броју на на-велику смотру, на овогодишњи XIV жупски слет у Белој Цркви, — јер ту греба да манифестујемо nanj; снагу, нашу свест и нашу гото-вост да станемо на браник наше ми-ле Отаџбине. Дакле, — сви на XIV слет сокол-ске жупе Петровград, у Белој llP" hhH 27 и 28 маја 1939 године! Пријаве за слет треба слати ОД-mćix на слетски одбор соколске ЖУ’ nt Птеровград, у Белој Цркви. Одобрена је повластица на же-љезницама од 75°/о за вежбаче, а за нсвежбаче 50°/о. Prijave za slet bugar-skih Junaka u Sofiji Načelništvo Saveza Sokola K. J. u-putilo je župama formulare za prve prijave za učestvovanje jugoslovenskog Sokolstva na Velikom Svejunač-kom sletu u Sofiji, koji se održaje od 8 do 12 jula o. g.U formularima se traži brojno stanje učesnika po kategorijama, kao i prijave jedinica, koje žele nastupiti sa tačkama na a-kademiji. Na slet niogu iči samo članovi i članice, koji su najmanje 6 me-seci učlanjeni u neku sokolsku jedi-nicu. Isto tako, na slet se neče niko pustiti kao nevežbač, ako nije navršio 26 godina života; niti se mogu voditi članovi porodice, koji nisu pripadnici sokolske organizacije. Na sletu če se nastupiti sa ovogodišnjim prostim vežbama, propisanim za 1939 godinu. Vežbače se svi sastavi, bez izuzetka. Putni troškovi za slet u Sofiji izno-siče približno kao i4 1935 godine. ?to oi prilike znači: Bugarska sletska značka 100 leva, naša sletska značka 5 leva, hrana za 5 dana u Sofiji oko 150 leva, ukupno oko 260 leva, ili 130 dinara. Toj svoti treba pribrojiti i iznos za kartu od mesta boravka do Cr.ribroda (državne granice). Za beo-gradane je to (za slučaj 75°/o popusta) 65 Dinara, ili svega oko 200 Dinara. Tačne podatke dostaviče Načelništvo Saveza svima župama u naj-krače vreme. Do 1 juna treba da su sve prijave u Načelništvu Saveza. L S. d ena je za sve delegate u sokolani znjednička večera. Barjaktar sa Berkasova. Pregled istorije Srpskog Sokola u Sarajevu (Nastavak) Nekoliko dana docnije dobili su pretstavnici raspuštenih srpskih dru-štava rešenje Zemeljske vlade, broj 5862 prez. od 1 oktobra 1913, u kojem stoji, da je uspostavljanje društava u predašnje stanje nemoguće. Interesentima koji nisu zadovoljni ovim rešenjem, slobodno je uložiti utok na zajedničko Ministarstvo fi-nansija, u smislu § 9 zakona o dru-štvima. Konačno je došao odgovor od za-jedničkog Ministarstva finansija na utok koji je, u ime Srpske sokolske župe, podneo brat dr. V. Besarovič. O tome je vladin poverenik izvestio osnivače župe (na ruke brata Besa-roviča) dopisom broj 1575 pres. od 28 novembra 1913 godine, koji gla- »Čast mi je staviti Vam do znanja, da je c. i k. zajedničko Ministarstvo finansija, Vašem utoku proti naredbe zemaljske vlade od 9 au-gusta 1913 br. 167564, kojom je osnutak društva zabranjen, u cjelini mjesta dalo, pa Vam ujedno uruču-jt m primjerak videnih pravila.*) *) Pravila su »videna« 6 (19) novembra 1913 godine. Nakon konstituisanja društva ima-de se podnijeti iskaz izabranih društvenih funkcionara.« Tako su srpska sokolska društva u Bosni i Hercegovini mogla da na-stave svoj prekinuti rad, po starim pravilima. — XIX — Kako za taj daljni rad nišam na-šao dovoljno materijala u arhivi Sokolske župe Sarajevo, zamolio sam najboljeg poznavaoca prilika u srp-skom sokolstvu u Bosni i Hercegovini, brata d-ra Vojislava Besarovi-ča, starešinu sarajevske sokolske žu-pe, da mi, u kratkim potezima, iznese taj rad. Brat dr. Besarovič lju-bezno se odazvao mojoj molbi i na-pisao nekoliko reči o tome: Na prvoj skupštini Župe, — kaže brat dr. Besarovič, — koja je iza toga održana, u novembru 1913 godine, donesen je zaključak da se najenergičnije protestvuje protiv pro-tupravnog akta donašanja iznimnih mjera, što je i izvršeno. Srpski sokoli, oduševljeni velikim uspjesima u balkanskem ratu, u početku 1914 godine, udvostručili su svoj ideološki rad i spremali se za slet u Lju- bljani, koji je trebao da bude značajna manifestacija jedinstva srpskog, hrvatskog i slovenačkog sokolstva, koje je ovoga puta imalo da istupi pod jednom zastavom, a i sve vježbe su imale da se izvode u tom znaku. I u ovo doba su bile vrlo aktivne veze, koje je Srpska sokolska župa bosansko-hercegovačka održavala sa svim srpskim sokolskim župama, te je njen delegat učestvovao na skupštini Saveza sokolskih društava »Dušan Silni«, održanoj u maju u Kragujevcu, sa koje su, u ime srpskog sokolstva, upučene depeše Nj. V. Kralju Petru, Prestolonasljedniku, Ministru vojske i Ministru prosvje-te. Na toj skupštini je starješina Srpskog sokola u Kragujevcu, pokojni Mika Kovačevič, održao poznati govor, u kome se, kao prva sokolska dužnost navodi oslobodenje onih krajeva koji su pod tudinom. I aj govor je štampan u izvještaju ktagujevačkog Sokola, koji je poslan svim srpskim sokolskim društvi-ina. Slet u Ljubljani nije održan na Vidovdan, jer su austrijske vlasti za-branile učešče sokolima iz Srbije. U području srpske sokolske župe bo-sansko-hercegovačke održan je toga dana slet u Banjoj Luci. Pri je pod-' ne tctfa dana održana je sjajna ma- nifestacija sokolskog i pobratimskog rada, a po podne se trebao održati javni čas. Upravo je, iza ručka, dr-žana sjednica uprava društava, kada je starešina Zupe zvanično obavje-šten o atentatu u Sarajevu, pa je od rijega, pod ličnom odgovornošču tra-ženo, da se sokoli i pobratimi razi-du kučama. Sokolske zastave su sa-vijene i nastalo je doba teških pat-nji po sav čestiti svijet. Nastali su progoni sokola. Srpska sokolska župa bosansko-hercegovačka i sva njezina društva ponovo su ukinuta, njihova imovina zaplenjena i većinom uništena. U aktu o ukidanju župe (Br. 7005, od 12 jula) se kaže: »Prilikom revizije arhiva srpske sokolske župe bosansko-hercegovačke i Srpskog Sokola u Sarajevu, koju je sproveo vladin povjerenik za glavni grad Sarajevo, 21 jula ove godine, uzapčene su razne korespodendje, iz kojih jasno proizlazi da srpska sokolski, župa bosansko-hercegovačka stoji ti živini odnosima sa savezom sokolskih društava »Dušan Silni« u Beogradu te da ti odnosi šta više poka-zuju podređenost srpske sokolske žu-pbosansko-hercegovačke pod spome-nuto inozemsko društvo. Savezu sokolskih društava »Dušan Silni« u Beogradu pripada jedno ino- zemsko društvo, koje je kao što je dokazano, stavilo sebi za cilj revolu-cionaran i lakav rad, koji se ima pro-sudivati po paragrafu 111 kaznenog zakona za Bosnu i Hercegovinu. Pošto več održavanje veza sa ta-kvim društvima sadržava u sebi nedo-pustiv, prema § П zakona o društvi-ma za Bosnu i Hercegovinu, protiv javnog poretka upravljen rad, raspu-šta ovim zemaljska vlada srpsku sokolsku župu bosansko-hercegovačku, u smislu gore spomenutog zakonskog ofredjeljenja.« Akt je potpisan od zemaljskog poglavara, Potioreka. Ovakvo teško stanje potrajalo j« sve do 1918 godine, kada je u Bo-snu i Hercegovinu ušla pobedonosna srpska vojska. Sarajevski »Srpski soko« obnovio je svoj prekinuti rad-Ubrzo iza oslobodcnja i ujedinjenja. inicijativom »Srpskog sokola« u Sa' rajevu, došlo je do napuštanja pie-nunskog obeležja u srpskim sokolskim društvima u Bosni i Hercego* vini i do obrezovanja jugoslovenskih sokolskih društava. Ovim značajnim aktom sarajevski »Srpski soko« ča-sno je završio svoje delovanje, kao srpsko sokolsko društvo. (Svršiče se) prof. Hajrudin Ćurlč Utakmica sa Francuskom u Parizu (Francuska 333.30, Jugoslavija 331.90 bodova) Kratke vesti iz našes Sokolstva Pariz, 14 maja Utakmica osmorice izabranih vežbača Saveza Sokola K. J. i Unije fran-cuskih gimnastičkih društava održana je sinoć u velikoj dvorani prekrasnog Stadiona s kojim su Francuzi počastili uspomenu zaslužnog svog zem-ljaka, Pierre de Coubertina, osnivača i duhovnog vode obnovljenih olimpijskih igara. Na utakmicu, koja je bila pod pokroviteljstvom francuskog ministra narodnog vaspitanja g Jean Zaya i jugoslovenskog opunomoče-nog ministra u Parizu g. Puriča, do-sl° je mnogo publike, oko dve hi-Uade ljudi. Prisutan je bio i ministar S- Purić. Utakmica je počela u 14 sati, a trajala je do posle 19. Stalno uz veliko zanimanje i odobravanje gledalaca, vilo temperamentnih i bučnih, koji Sl* za naše sokolske pojmove prete-fanim protestima i upadicama izraža-vali svoje zadovoljstvo, prekore ili želje sudijama i vežbačima. ipak moramo priznati da je publika prve o-gorčene proteste digla zbog slabih ocena jugoslovenskih vežbača, koji-ma je oduševljenjem odobravala posle svake vrlo lepe i skladne vežbe. Stravstveno uzbudeni neverovatno iz-jednačenim i tesnim nadmetanjem o-bih strana gledaoci su tražili pobedu domačih. Na kraju, kada su pobedi-nisu bili osobito zadovoljni, jer Pitanje boljega, zbrojem bodova, ni-uverljivo rešeno: Jugosloveni su bili barem toliko dobri koliko i Francuzi. (J mnogim stvarima briljantniji i Puni ritmičkog zamaha. Samo što se i na ovoj utakmici u inostranstvu videla vrlo opasna karakteristika naših takmičara: njihove su vežbe pu-ne vrlo riskantnih mesta, koja ako ne uspiju mogu da znatno oslabe o-eenu. Pobedi domačih mnogo su po-mogli i domači suci, koji nedovoljno cene zamah i bogatstvo elemenata naših vežbača^ a isto tako preteruju u ocenjivanju vežba s vučenjem (težjih vaja) svojih vežbača. Često puta bilo je u torne velike razlike. Opšti dojam što su ga ostavili naši vežbači, o kojima i inače možemo reči samo najlepše pohvale, je više nego odličan. Pretsednik Unije fran-cuskih gimnastičkih društava, pukov-nik Lecocq, pozdravio je našu vrstu kao integralne pretstavnike onih moralnih i fizičkih vrednosti koje tako majstorski stvara slovensko Sokolstvo. Disciplinirani, pazljivi, bratski obzirni, vežbali su požrtvovano i lepo, ali — pogotovo neki — sa pro-menljivom srečom. Baš na svojoj naj-boljoj spravi nisu svi postigli običnu dobru ocenu niti izveli tešku vežbu bez pogrešaka .To je jedan od razloga što u konačnom zbroju Francuzi imaju neznatnih prednosti. Ta-man onoliko sa koliko su ih naši lane Pobedili u Pragu na medunarodnim utakmicama za svetsko prvenstvo. Tradicija stalnog promenljivog i iz-meničnog pobedivanja francuskih gimnasta i jugoslovenskih Sokola nastavlja se uz stalni napredak i jednih i drugih, koji su sada — izgleda — konačno našli novi »kostur« svog re-prezentativnog odelenja. Napredak Francuza je vrlo velik, imaju nekoliko takmičara velike medunarodne vrednosti, i svojim sigurnim vežba-njem na sinočnoj utakmici sa Jugo-slovenima opravdali su veliki raniji uspeh — pobedu nad Švicarcima u ovoj istoj prekrasnoj dvorani. Za danas šaljemo samo tehničke rezultate iz kojih če upučeni videti mnogo zanimljivih i poučnih pojedi-nosti. Najzanimljivije bi bilo kada bi se mogao objaviti ceo zapisnik ove utakinice, sa ocenama naših i francuskih sudija. Osobito na krugovima, gde su Francuzi sasvim jednostrano vežbali, skoro sve samo vučenjem, bez elemenata u zamahu, 'dok su naši irnali izjednačene sastave po propisi-4)a medunarodnog reda takmičenja. 2idibože nisu bili dovoljno sigurni, osobito u stoju. ODELENJE ŠESTORICE Francuska 333.30 od 360 inogučih, •Jugoslavija 331.90 samo 1.40 man je. U postotcima razlika je vrlo mala: Francuska 92.58 pošto, Jugoslavija 92.20! Vrlo je zanimljivo da zbroj o-cena svih osam vežbača daje pobedu Jugoslaviji, i to opet sa vrlo malom razlikom: Jugoslavija 437.10, Francuska 436.75 bodova. U ŠESTOROBOJU (zbroj svih ocena pojedinih takmičara) poredani su ovako : Massei (F) 57.75 od 60 mogučih, ili 96.25 pošto, Grilec (J) 56.30 ili 9.40 pošto, Anger (F) 56.20. Slede vrlo blizu s malim razlikama Dosjoub (F) 56.05, Merzlikin (J) 53.90, Walter 55.65, Kujundžič 55.50, Piistov 55.15, Solbach (F) 55.00, For-te 54.65, Buda 54.40, Strgar 52.85, Mašino (F) 52.65, Primožič 52.35, Ben-hfiim 51.85, Riollet 51.60. Poredak naših je mnogo izmenjen, ako ga usporedimo sa onim poslednjim utakmica u Zagrebu i Mariboru, razlike i dalje vrlo male, što dokazuje utešnu činjenicu izjednačene skoro iste vrednosti nekolicine takmičara Tako su u Mariboru pre dva tedna bili poredani ovako: Merzlikin (tada 2), Forte (sada 5), Grilec i Buda skupa (sada 1 i 6), Pristov (sada 4), Primožič (sada 8), Strgar (sada opet 7) i Kujundžič (sada 3). U pojedinim granama ove utakmice poredani su takmičari ovako: Prosta vežba Najbolji su bili Jugosloveni i kao pojedinci i kao odelenje osmorice. I u su se iskazali odličnim vežbama i skladnim krasnim pokretima i sta-vovima. Francuzi su lane u Pragu bili mnogo boiji od naših po ocenama sudaca, ali sada je to temeljito popravljeno. Po svom stilu, a osobito P', zamahu, smislu za ritam i za rav-notežu naši su pravi medunarodni majstori. Kujundžič je izazvao buru odobravanja svojim Skokovima, sto-jevima, premetima i vagama, te zasluženo prvo mesto sa 9.70. Merzlikin j? izvrstan drugi sa 9.55, malo nesi-guran u vagama. Prvak Francuske Masset treči sa 9.50, a vrlo interesan-tan alžirski vežbač Benhaim, četvrti sa 9.45. Slede dva 4omača Mašino i Anger sa 9.40, onda Primožič sa 9.25, pa redom Dosjoub 9.20, Pristov 9.15, Buda 9.10, Walter 9.05, Strgar 9.00, Forte samo 8.95, Grilec 8.80, Solbach 8.75, i Riollet 8.65. Zbroj osmorice daje Jugoslaviji 73.50, a Francuskoj 73.40 bodova. Kpnj sa hvataljkama Na konju su bila oba odelenja osetljivo slabija nego li na ostalini' spravama. To se vidi po velikoj raz-lici ocena i po zbroju. Na ovoj spravi bilo je takoder i najviše neuspeha. Osobito nas je iznenadio najbolji naš za tu spravu, Forte, koji je prekinuo metanje dva puta sa uočljivim sedanjem na kožu: čitav bod gubitka. Merziikinu je vežba tekla vrlo lepo, samo je svršetak pokvario ocenu. Da su ova dvojica na konju dobila nor-malnu svoju ocenu, preko 9.20, mi bi-smo konačno pobedili! Vežbači su poredani ovako: Masset 9.65, Dosjoub 9.50, Grilec 9.40, Solbach 9.30, Pristov 8.95, Riollet 8.90, Budja 8.80, Walter 8.65, Anger 8.55, Primožič 8.50, Forte samo 8.35, Merzlikin 8.30, Mašino 8.25, Kujundžič 8.20, Strgar 8, a alžirac Benhaim koji je pao s konja samo 5.35. Zbroj ocena osmorice daje malu prednost Jugoslaviji, ali nedovoljnu da istakne stvarnu normalnu nadmoč naših u irfetanju: Jugoslavija 68.50, Francuska 68.15. Vratilo 1 ovde nam se desilo neočekivano iznenadenje, majstor Merzlikin je u jednom prelazu izgubio zamah, prekinuo vežbu i pokvario opšti dojam sjajne vežbe. Da je tu vežbu izveo onako sjajno kao u Mariboru imao bi pola boda više! Publika je sa velikim zadovoljstvom pratila ove vežbe veli-kog zamaha, zanimljive i opasne. Poredak: Anger 9.70, Kujundžič 9.50, Masset 9.45, Grilec i Pristov po 9.40, Forte i Merzlikin 9.35, Budja i Mašino 9.30, Benhaim 9.15, Dosjoub 9.10, Walter 9.10, Riollet 8.80, Solbach 8.75, Primožič 8.50, Strgar 8.10. Sada ima Francuska više, za svu osmoricu 73.35, dok Jugosloveni svi skupa 72.90. Razboj Po najstrožem merilu bile su vežbe na razboju vrlo vredne i lepo izvedene. Naši su se mnogo popravili na toj spravi od poslednjih nastupa u Berlinu i Pragu. Večih nuspeha nije bilo. Poprečno su bili bolji od domačih. Poredani su: Merzlikin, Masset i Anger svi po 9.70, Kujundžič 9.65, Grilec i Walter 9.60, Solbach 9.50, Pristov 9.35, Dosjoub 9.30, Benhaim 9.25, Primožič i Forte 9.20, Budja 9.15, Strgar 9.00, Riollet 8.70 i Mašino 8.60. Osmorica Jugoslavije imaju zbroj 74.85, Francuske 74.35. Krugovi Kanije su naši oni uveK premočni rrancuzima na krugovima. Nadaii smo se cia ce pobednicka razlika nastati na Konju sa hvataljkama i na Kiugovima. Meautim se baš tu nismo istaKli osobitom sigurnošcu. Forte i Merzlikin nisu bili ono što su pokazali u Mariboru. Pa ni inače vrlo sigurni Budja nije briljirao. Desilo se tako veliko iznenadenje, Francuzi su tu zaradili mnogo više bodova nego mi. Odnos snaga iz Praga se još jednom promenio! Foredani su ovako: Masset i Dos-jouo po 9.65, Strgar, Mašino i Walter po 9.60, Budja 9.45, Grilec 9.35, Solbach 9.25, Forte 9,20, Merzlikin 9.10, Pristov i Anger 9.05, Benhaim 9.00, Kujundžič samo 8.75 (velika razlika izmedu sudaca!), Primožič 8.55 i Rioi-let 8.30. Skok konja uzduž 1 Francuzi su znali da su naši vjež-bači bolji skakači, pa je toj vežbi prethodilo dugo pregovaranje sudaca. Radi se naime o sklonki sa do-hvatom na vratu. To je zadani skok za Olimpijske igre u Helsinkiu, kao što je bio i za utakmice u Pragu. Zbog toga ga u redu takmičenja tih u-takmica nema ni u jednoj kategoriji težine. Ne može ga nitko izvesti kao Slobodan skok. Mi smo tumačili stvar tako da je obavezna vežba za olimpijske i medunarodne utakmice auto-matski vredna 10 bodova, dok su Francuzi hteli da to vredi samo 9.5 koliko oni imaju u svom redu takmičenja. Rasprava je bila vrlo duga i teška, jer su obe Strane nepopustljivo branile svoje stanovište. Na kraju vredilo je 10. Skakali su Merzlikin za 9.90 što je najviša ocena dana, Anger i Masset za 9.8, Grilec 9.75, Kujundžič 9.70, Benhaim i Walter po 9.65, Forte 9.60, Solbach 9.45, Dosjoub 9.30, Pristov 9.25, Strgar 9.15, Budja samo 8.60, Primožič 8.35, Riollet 8.25 a Mašino 7 50. Osmorica Jugoslovena imaju 74.30, Francuzi 70.40. O ostalim bratskim i prijateljskimi dogadajima, o pažnji i srdačnoj lju-bavi s kojom nas susreču i primaju svi Francuzi, drugi put opširnije. Hrvoje Macanovič Sokolsko društvo Duga Resa priredilo je 7 maja proslavu Majčinog dena, pred punom dvoranom. Čist prihod namenjen je fondu za zimsku pomoč. Sokolsko društvo Zemun 1 je u ne- delju, 7 maja održalo sokolska takmičenja, na kojima su, sem domačeg društva uzeli učešča još društva Beo-grad-Matica, Indija, Ruma, Vrdnik i Stara Pazova. Takmičenja su obavljena u okviru župskih, i to u prostim vežbama, na razboju, vratilu, konju (preskok), skoku u dalj, trčanju prepona i bacanju diska. U sve četiri kategorije (muški i ženski članovi i naraštaj) odnelo je piva mesta domače društvo, sem što je prvo mesto članova podelilo sa društvom Indija, s obzirom na jedna-ki broj bodova. Petorici pobednika dalo je društvo Zemun 1 po jedan spomen album sa posvetom. Gostima je prireden zajednički ručak, koji je zavržen igrankom. * Zbor Načelnika i načelnica Sokolske župe Novi Sad održan je u nedelju, 14 maja, i na njemu su uzeli učešča pukovnik Dimitrije Pavlovič i kapetan Rašič iz Beograda, sa strane Sa-veznog streljačkog otseka. Zboru je pretsedao načelnik Milan Teodorovič, pa su doneti važni zaključci u pogledu sokolskog rada u župi, a naro-čito narodnoodbrambene delatnosti. * Tradicionalni durdevdanski uranak prireden je u Valjevu i ove godine. Na njemu su uzeli učešča Sokoli, vojska, školska omladina i gradanstvo u mnogo večem broju nego ranijih go-dina. Povorka sa dve muzike, vojnom i sokolskom, krenula je na Pečinu, gde su Sokoli, školska omladina i pe-vačko društvo »Čika Ljuba« izveli u-običajeni derdevdanski program. Član Prosvetnog odbora, br. Petar Vide-novič, upravitelj Gradanske škole, o-držao je zatim predavanje o Durdev-danu. Posle programa je uranak pretvoren u opšte narodno veselje pa se cela povorka, okičena zelenilom i cve-čem, vratila natrag u grad. Istoga dana Sokoli su sa muzikom učestvovali na prvoj slavi novoosno-vane vatrogasne čete, u Sokolskom domu. * Zajednička saradnja triju bratskih društava Stari Sivac,, Crvenka i Kula, pokazuje sve veče i bolje rezultate. Posle vrlo uspele priredbe u St. Sivcu, na drugi dan Uskrsa, ova tri bratska društva dala su na Durdevdan Slovensko Sokolsko veče u Kuli, koje ji1 uspelo iznad svakog očekivanja. Sve izvedbe programa, od patriotskih govora pretstavnika svakog društva, otpevanih pesama, otsviranih komada i izvedenih prostih i ritmičkih vežbi, pa do pozorišnog komada Hadži Loja od Bran. Nušiča, — bile su izvedene odlično, imajuči za cilj jačanje nacionalne svesti kod našeg življa, koji ovde živi u moru manjinaca, koji su u poslednje vreme postali bezobzirni prema nacionalnim osečajima našeg naroda. Bratskom članstvu ova tri društva mora se odati puno priznanje i pohvala, a njihova akcija se nastavlja, i uskoro če biti proširena na još jedno naše bratsko društvo, Stari Vi bas. * »Vestnik Sokolske župe Celje« u aprilskom broju preporučuje svojim jedinicama nabavku malokalibarskih pušaka, a onim jedinicama koje imaju sokolske streljačke otseke nareduje, da svake nedelje vrše oštra gadanja na svojim strelištima. Gađanja su o. bfcvezni vršiti svi pripadnici od 16 do 35 godine, a iznad 35 godine prema volji. Završava se lozinkom: »Brani-čemo svoju zemlju!« * Sokolsko društvo Herceg Novi je odlučilo da pristupi reorganizaciji rada, koji je u poslednje vreme vrlo popustio. Sazvana je vanredna skup-ština, pa je izabrana nova uprava, sa starešinom, Miroslavom Tomičem, na čelu; a popunjen je i prednjački zbor te prosvetni odbor. Svi se nadaju da ce od sada rad u društvu oživeti. * Sokolsko društvo Dakovica je 7 maja obavilo osvečenje kamen temeljem za svoj dom, koji če nositi ime »Dom Kralja Petra II« i namerava da što pre nastavi sa gradnjom doma. Pošto još uvek nema dovoljno sret-stava, društvo se i ovim obrača na svu našu javnost — da ga pomogne u ovoj rodoljubivoj akciji, koja je za Dakovicu i okolinu od velikog značaja. * Sokolska četa Koševo, župa Sarajevo, odlučila je da, u okviru Petrove Petoletke, podigne svoj dom. Kako u mestu nema osnovne škole, u domu če se izgraditi i prostorije za ško-lu. Zemljište za dom poklonio je brat Simo Savič, član čete. * Sokolska društva u Pomoravlju prireduju u mesecu junu dva zajednička nastupa, i to 4 juna u Jagodini, a 11 juna u Čupriji. Na javnom na-stupu u Čupriji učestvovače i Sokoli iz rudarskih naselja na pruzi Donja Čuprija-Ravna Reka. Očekuje se da če interes za te nastupe biti velik, kao i ranijih godina. * Sokolska četa Trnovo, župa Sarajevo, potpisala je u toku 1937 godine svoju četnu zavetnicu u Petrovoj Pe-toletnici. Da su ozbiljno shvatili date zavete, vidi se po dosad izvršenim ra-dovima. Na stotine zasadenih vočnih sadnica na imanjima članova čete, u-padnu u oči prolaznicima kroz ovo selo, iduči za Kalinovik. Pored toga jedan član izradio je ribnjak pored reke. Četa je povečala broj vežbača z i 15, tako da če rla ovogodišnjem javnom času, kada če razviti i četnu zastavu, izvesti 50 članova vežbača i time dokazati korisnost Sokolstva i Petrove Petoletnice za naše selo. * Sokolsko društvo Vojni Tuk održalo je prosvetnu akademiju u spomen Zrinjskog i Frankopana. Naročiti u-speh postigla su deca s nekoliko scenskih slika, spremljenih od strane vrlo zaslužnog načelnika, Mrvoša. * Sokolsko društvo Crikvenica ima pozorišnu sekciju koja vrlo lepo radi. Posle prikazivanja Nušičeve komedije »Sumnjivo lice«, spremljena je nedavno domača komedija »Malik«, oa Živka Čopa, u čakavskom dijalek-tu. koja opisuje život naših ribara i mornara. I komedija i igrači pobrali su lep uspeh. * Sokolsko društvo Oštrelj proslavilo je svečano Durdevski uranak. Sudelo-valo je sve članstvo, a bilo je i gosti-ju iz okoline.' Brat Zečevič je održao lep govor o značaju Durdevdana. * Sokolska četa Velika Hoča, matično društvo Dakovica, primila je u toku g. 1938 besplatno od Banske uprave Zetske banovine 100 komada ja-bukovih sadnica, a u g. 1939, 11 plu-gova sa popusnom cenom. Četa to i zaslužuje jer mnogo radi na unapre-divanju sela, pa če sa svim svojim članstvom učestvovati ove godine na sletu na Kosovu. NAŠI I POLJSKI VEŽBAČI Naši Sokoli su do sada na svima utakmicama pobedili poljske sokole. Na poslednjim medunarodnim gimna-stičkim utakmicama, održanim 1938 godine u Parizu, Jugosloveni su se plasirali ispred Poljaka (657,7 bodova prema 572,9). Kada se pribroje i ocene iz prostih grana, onda je rezultat ovaj: Jugoslavija 741.30, a Poljska 681,23. Župski teiai u Kragujevcu (Vidi članak na str. 5) Iz Ceško-moravskog protektorata Diplomatska aktivnost na istoku Evrope »Narodni Listy«, kao organ jedine dozvoljene stranke u Češkoj, »Narodne solidarnosti«, objavljuje saopšte-nje, u kome kaže da bilo kakva akcija nepoznatih ili anonimnih udru-ženja ili pojedinaca škodi narodnom interesu: »Zato stranka upozoruje javnost, da se ne da zavesti od krivih informatora, od romantičkih letaka i fantazija naivnih ljudi, ili od propagande stranih radio stanica; a još ma-njc od agenata provokatora, koji iza-zivaju zabunu u narodnim redovima.« U istom tom broju »Narodni Listy« objavljuje i drugi apel, u kome kaže da nepoznati ljudi obilaze kuče po se-lima i varošima i traže novčane priloge za potajne i sumnjive političke akcije, pa upozorava na opasnost ta-kvog rada, obzirom na strogost Vlasti i na interese naroda. List »Der Neue Tag« se osvrče na te opomene čeških listova i konstatu-je da češka štampa još uvek neče da shvati situaciju, u kojoj se nalazi češki narod. Nemački list kaže: »/z pisanja organa »Narodne solidarnosti« protiv »provokatera« i onih koji, zioupotrebom češkog patriotizma, hoče da ruše »češko jedinstvo«, izgleda kao da partija Narodne solidarnosti prisvaja sebi pravo, da smatra za lošeg Čeha onog, koji neče da stupi u tu partiju. Kada je Sudetsko-nemačka stranka u čehoslovačkoj i-sticala takve totalitarne tendencije, imalo je to izvestan cilj, sa izvesnim posledicama. Medutim u češkom narodu, od časa kada je Firer uzeo na sebe njegovu zaštitu, ne može da po. stoji nikakav borbeni cilj, bilo kakve vi ste, ofenzivne ili defanzivne, niti da-nas, niti ikada u buduče! Češki listo-vi treba da bude shvatanje za to, da češki narod više nikada nikakvoga borbenog poziva neče imati, i da če najbolje poslužiti svojim interesima, bude li to oslohodenje od briga eg-zistencije u miru uživao, i bude li se posvetio isključivo radu i deci.« 1 pored stroge cenzure, koja vlada u protektoratu, čitava češka štampa je reagirala na taj članak nemačkog lista. Češka štampa veli, da se to što piše »Der neue Tag« nikako ne Blaže sa izjavama g. Hitlera, prilikom stvaranja protektorata. »Narodni Politika« kaže, da češki narod ima pravo na to da se bori za svoj unutar-nji život, koji treba da bude čitav češki. «Narodni Prače« kaže da češki narod neče da bude pepeljuga i neče da se odrekne zadatka koji se tiču narodnog ponosa i svesti. »Ven-kov« zaključuje da nema te moči koja bi mogla da odnarodi češki narod i da Nemci treba sami da pokažu, da poštuju reč Firera. 15 maja objavio je, međutim »Pra-ger Zeitung Dienst« drugi zanimljivi članak u kome kaže: »Na sednici gradskog zastupstva u Olomucu je češki fašistički odbornik pi igovorio, što je bivši prezident Be-ntš još uvek počasni gradanin varoši, ma da je g. Beneš »največi štetočina češkog naroda«. Informacije o toj scdnici nam kažu, da je ta izjava »kod večine ostalih odbornika izazva-la buru negodovanja«, pa je predlog, da se ukine počasno gradanstvo g. Bcnešu, skinut sa dnevnog reda. Taj incident je veoma karakterističen; jer izvesne romantične iluzije ne cvetaju samo u gradskoj večnici Olo-niuca, več I na postamentima raznih spomenika i u arhivama raznih uni. v( rziteta, koji g. Beneša još uvek drže za časnog člana. Ta romantika cveta i u lančanim pismima, koja se u velike prepisuju i šire, jednako kao i u šaptanoj propagandi i u nalepljenim plakatima. Uzrok te pojave leži 11 dvostrukoj političkoj gri i znači, da se češka javnost još uvek bezgra-nicno koleba izmedu prošlosti i sa-dašnjosti.« Članak kaže zatim da je več kraj-nje vreme da se stane na put tako-vim iluzijama i završava: »Oni Česi koji još uvek govore o IS martu, kao o »narodnoj katastrofi* i koji hoče da izazovu smione nade, ludački s u fantasti, ili zloči-načke prirode, koje — kao što je to nedavno rekao jedan veliki berlinski list — dobivajo potporu od emigrant- skog kruga oko Dr. Beneša, pa od promene prilika očekuju i vlastitu ka-rijeru.« Zagrebački »Obzor«, od 15 maja prima iz Praga, da je policija otkri-la čitavu tajnu organizaciju koja je širila letke i vodila propagandu protiv vlade protektorata i protiv Rajha. Uhapšeno je nekoliko stotina lica, delom sa Strane policije protektorata, a delom sa Strane S.A. trupa, koje su na službi u Češkoj. Oni za koje nije bilo dokaza, upučeni su u kon-centracione logore, dok če največi deo njih odgovarati pred sudovima Rajha, koji su osnovani u svim ve-čim varošima Češke i Moravske. Pod nadležnost tih sudova spadaju i državljani protektorata, ako se radi o delu protiv Rajha, protiv nacional-socijalizma, ili protiv njegovih funkci-onera. Zvanični jezik tih sudova je izključivo nemački, sudei su Nemci, a sudi se po nemačkim zakonima. * Češki listovi vode prikrivenu pole-miku sa nemačkim listovima u pogledu nacionalnog karaktera pojedinih varoši u protektoratu. Tako je na pr. upisivanje u stranku »narodne solidarnosti« u Brnu dalo takve rezultate, da oni prevazilaze broj svih čeških glasova koji su dati na prošlim izborima, pa Česi na osnovu toga tvrde, da je Brno ipak češka varoš; dok su Nemci naprotiv u toj varoši postavili nemačku gradsku upravu. Nemački listovi traže da se i u Igla-vi postavi nemačka uprava, jer da su Nemci tamo bili proganjani od Čeha; dok je međutim upisivanje u stranku Narodne solidarnosti pokazalo, da je i tu velika večina stanovništva češka. Obzirom na pretstoječi popis stanovništva u nemačkom Rajhu, koji če zahvatiti i Češko-moravski protektorat, češki listovi pozivaju javnost da se svaki pojedinac treba da prijavi kac Čeh, pod bilo kakvim okolno-stima. Češka javnost upotrebljava svaku priliku da manifestuje Svoja osečanja, pa je odziv na te manifestacije, — iako spontan i bez ikakvih zvaničnih poziva, -— daleko veči nego li je bio u vreme nezavisne države. Sem o-grbmne manifestacije, prilikom prenosa smrtnih ostataka pesnika Mahe, ponovljene su isto tako velike mani- festacije prilikom nedavnog Festivala češke narodne muzike, kao i prilikom Materinskog dana, na kome je, u samoj Moravskoj Ostravi učestvova-lo oko 80.000 ljudi. »Daily Telegraph« javlja iz Praga, da če češka deca letnje ferije morati da provedu u logorima, da bi se tako upoznali sa nacionalsocijalistič-kom doktrinom. Na hiljade agitatora stiže iz Nemačke u Prag, tako da je zavladala nestašica stanova. Engleski list vidi u torne nastojanje germanizacije Čeha. * Nemačka vlada je uputila vladi če-ško-moravskog protektorata notu, u kojoj traži, da protektorat plača go-disnje 3 milijarde čeških kruna za izdržavanje nemačkih vojnih jedini-ci. koje se nalaze u protektoratu. Tolika suma opravdava se činjenicom što se ranije toliko izdavalo za čeho-slovačku vojsku i naoružanje. U češkim krugovima je traženje ovako o-gromne sume za izdržavanje nemačke vojgke izazvalo zaprepaščenje, pa se upučuje i na to, da su ranije izdatke za vojsku pokrivale Slovačka i Potkarpatska Rusija, zajedno sa Češkom; kao takoder i sudetske zemlje. Uzorna četa Sokolska četa Papiči, župa Zagreb, stavila je sebi zadatak da u Petrovoj Petoletnici sagradi svoj dom. Grad-nju su započeli sumom od 10.000 di-nara, koju su sakupili između sebe prilozima. Sami su dovezli sav mate- rijal i daju radnu snagu. Največu zaslugu imade starešina čete, br. Ili-ja Košutič. Četa je na veliku žalost morala sa gradnjont prestati, usled nedostatka materijalnih sredstava. Članovi čete mole za pomoč šve jedinice koje su u mogučnosti da im pomognu, kao i sve imučnije pojedince. Putovanje pomočnika ruskog ministra spoljnih poslova, Pačomkina, po prestonicama istočnih država E-vrope, jednako kao i promena na mestu ministra spoljnih poslova u Sovjetskoj Rusiji, te odlučno držanje Moskve u pitanju saveza sa En-gleskom i sa Francuskom, zanima u velike evropsku javnost, koja u vezi sa time stvara sve moguče kombinacije. Sklapanje englesko-turskog saveza povečalo je taj interes u naj-večoj meri, tako da se več govori o jednom črnomorskem paktu, na osnovama koje bi mogle da budu od presudnog značenja u politici E-vrope, a naročito u mediteranskom sporu. Nepotvrdene vesti, iz francuskog izvora, tvrde da je prilikom audijen-cije Pačomkina kod kralja Borisa u Sofiji bilo govora o torne da i Bu-garska pristupi Crnomorskom paktu, u kome bi učestvovale još i Turska, Rumunija i Grčka. Govori se da je bugarski car dao načelan pristanak na taj plan, pa se nadovezuje da je Pačomkin uzeo udela i u inicijativi Turske, da dovede do kompromis-nog rešenja između Bugarske i Ru-munije u pitanju Dobrudže, nakon čega bi se Bugarska odlučila za Balkanski savez i za Črnomorski pakt. Piema »Daily« Heraldu«, plan bi se sastajao u tome, da Rumunija otstu-pi Bugarskoj Dobrudžu u najam za 100 godina, sačuvavši i dalje suve-rcnitet nad njome. U vezi s time važna je poseta rumunskog ministra spoljnih poslova, Gafenka, koju če u najkrače vreme učiniti Ankari, a kojom prilikom bi se imalo konkretno govoriti o rešavanju spora izme-du Bugarske i Rumunije. Postoji u-verenje, da poslednji incidenti u Do-brudži neče pogoršati dobru volju za sporazum. Što se tiče Turske, Pačomkin je u »Hrvatska straža« objavljuje izjavu svoga dosadašnjeg direktora, Dr. Janka Šimraka, u kojoj kaže, da je več davno molio da bude rešen »te. ške dulnosti« direktora tog lista, ali da je tek ovih dana »njegovoj molbi udovoljeno«. Prevedeno iz diplomatskog jezika na jezik davno poznatih činjenica, to znači, da je čitava naša javnost, pa i ona katolička, več davno tražila da se Dr. J. Šimrak odstrani iz redakcije lista, ali da se on svim silama tome opirao, sve dok prošlih dana nije došlo do od luč nog napada »Katolika« i »Katollčkog Tjednika« na pisanje »Hrvatske straže« i do zahteva na kongresu katoličke štampe, da se mora osnovati novi katolički dnev. nik, koji se neče sa celim svetom svadati, a samo g. Hitleru pesmice pevati, — pa je tako g. Šimrak, i protiv svoje volje, morao da seli iz redakcije. U ostalom, g. Šimrak priznaje i sam, u svojoj izjavi, da se radi na »osnivanju velikog informativnog ka-toličkog dnevnika«; što znači da bi i »Hrvatska straža« trebala da ode zajedno sa svojim šefom, — toliko se več i samo njeno ime diskreditovalo u našoj javnosti!... Pošto je taj list i nas stalno napa-dao, mogli bismo se radovati nad time, da su nam sami ugledni katolički krugovi dali zapravo. Ali, umesto toga, kažemo: Daj Bože, da se mrt-vac ne povampiri, pa da katolička štampa bude za/sta odgovarala svom imenu i pozivu, te da se tako i mi bavimo korisnijim stvarima, nego li su stalni napadaji »Hrv. Straže« na sve što ne priznaje njeno »firerstvo«. * Da zasladi ovu gorku pilulu sledeči broj »Hrvatske straže«, na istom mestu na kome je dan ranije doneo ostavku Dr. Šimraka, objavljuje vest 0 »papinskom blagoslovu Hrvatskoj straži«. Medutim, koliko mi znamo, Papa ne zna lirvatski i ne može da čita »Hrvatsku Stražu«, dok je »Katolik« 1 »Katolički tjednik« iz dana u dan Ankari doveo do ojačanja rusko-turski odbranbeni savez iz g. 1920, pa se, obzirom na novi englesko-tur-ski pakt, to uzima kao znak pribli-ženja Engleske i Rusije. Na isti način, i rumunska štampa veli, da ojačanje veza između Rusije i Turske znači približenje Rusije Rumuniji, a tvrdi se da je g. Pačomkin u Buku-reštu ponudio Rumuniji jednostrane garancije protiv napadača. Pariški »Temps« doznaje čak, da je Pačomkin u Bukureštu dao pristanak na li-kvidaciju aktivnosti Kominterna u Rumuniji i da je stavio u izgled odru anje od zahteva u pogledu Besarabije. Konačno je največe iznenadenje izazvao sastanak g. Pačomkina sa g-Brkom u Varšavi, pogotovo kada se zna, da je poljska vlada odlučni piotivnik komunizma i da je nepo-veienje prema Rusiji u Varšavi do sada bilo veliko. Šta je na tom sa-stanku postignuto, nije moguče tač-no saznati, ali je značajno da je poljska štampa pozdravila sastanak, da traži bolje veze sa Sovjetskom Ru-sijom i da ne isključuje mogučnost zajedničke akcije Varšave i Moskve u rešavanju evropskih problema. Najnoviji odgovor Moskve Londonu pokazuje očito da je promena Iič-I nesti na mestu ministra spoljnih poslova u Rusiji značila samo ojačanje dosadašnjeg ruskog stanovišta, da garantije moraju biti obostrane i protegnute na sve države, kojima bi zapretila opasnost, te da savez izmedu Engleske, Francuske i Rusije treba da bude što potpuniji. Kako če ti zahtevi biti prihvačeni, još se ne zna, obzirom na oklevanje sa Strane konzervativaca, ali i engleska o-pozicija i francuska vlada nastoje da se što pre dođe do nekog konkret-nog utanačenja između triju velikih sila. čitaju, i znaju vrlo dobro rašta je o-suduju... * Frankovačka »Nezavisnost« javlja, da je »jednoglasnim zaključkom vod. stva hrvatskih nacionalista, Dr. Buč postavljen na čelo hrvatskog narodnog vodstva«. Bilo ih je, koji su govorili: »Ma-kar tri županije, ali nezavisna Hrvatska!« Medutim ovaj Buč (to je onaj, koji tvrdi da su Hrvati Goti, a ne Sloveni!) je daleko skromni ji. On ve-//• »Makar i sam sobičak redakcije »Nezavisnosti«, samo da budem »firer«!... ' * U poslednjem broju, pod redakcijam g. Šimraka, polemizira »Hrvatska straža« sa zagrebačkom »Večeri«, z ato što »Večer« neče nikako da veruje u slovačku »nezavisnost« i što Slovačku naziva »državicom« ili »o-statkom od države«. »Hrvatska straža« kaže: »Slovačka ima veči teritorij nego li Belgija ili Nizozemska, a nikada nismo čitali, da je »Večer« za njih pisala, da su »državice«. Tako je i pravo, jer bi netko mogao to isto napisati i za hrvatsku državnost, koja nam je bila najmilija, a moralno je možda bila največa, baš u vrije-me, kad je Hrvatska u borbi s neprijateljem bila »ostatak ostataka. ..« Da je klerikalcima Hrvatska bila najmilija onda, kada se nalazila pod turskim jarmom, ili pod jarmom Ve-nccije, i pod nasiljem »najkatolički-jih« austrougarskih vladara, i kada su s vi hrvatski rodoljubi, sa bolom u duši govorili o tim tužnim »ostacima ostataka«, to je njihova stvar. Ali da Hrvatima neče nikada biti milo da budu »ostaci ostataka« i da za volju »samostalnosti«, pod okupacijom tu-do vojske, izgube tolike svoje kraje-ve, kao što se to dogodilo Slovačkoi, — u to smo više nego ubedeni; ier ponos hrvatstva daleko više cenimo, nego što ga cene klerikalci. Peti broj revije „Soko“ Pre par dana izašao je peti broj revije »Soko«, organa Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, za sokolsku prosvetu, te-lovežbu i naraštaj, koji obuhvata 52 Strane, sa mnogo lepih slika u tekstu. Broj za maj ima ovaj, nadasve bogat i zanimljiv sadržaj: Reč Uredništva; — četvrto doba (Hrvoje Macanovič); — Kosovska tradicija i ovogodišnji slet župe Kragujevac (Miloje A. Pavlovič); — Sokolstvo kao socijalni pokret (Marko Sablič); — Zakoni mišičnog umora (Dr. Milorad Dragič); — Koga pozivamo u selo na rad (Ačim Grgur); — Povodom ostavke brata Gangla; — Dižu se kineski zidovi; — Jugoslavija u Knauero-vom leksikonu; — Za čiji račun? Telesno vaspitanje O sistemu vaj, pri katerih je treba več telovadcev (Dr. V. Murnik); — Osnovi telovežbe (B. Polič); — Škola za obuku vojnika za vode sokolskih četa (I. Sedlaček); — Škola Hellerau-Laxenburg (S. Grbič); — Grada za vežbanje na spravama za članove; — Primeri vežbi na spravama za žene (O. Skovran); -- Proste vežbe za vežbovne časove žena (J. Trdina); — Tenis (S. Sekovanovič); — Dopune pravilima za košarku (Z. Pavič); — Takmičenje članica za zastavu, dar Nj. V. Kraljice Marije; — Savezne utakmice u plivanju i Skokovima u vodi, za članice i ženski naraštaj; — Po svetu (T. S.). Sokolska prosveta Preganimo na posao na selu! (D. P. B.); — Sokolsko po-zorište (Živ.); — Treba početi sa štednjom za slet (R. A.); — Sokolska župa Sarajevo osniva sokolsku štedionicu (T.); — Lutkarsko pozorište (M. M.); — Lutkarska sezona u Sarajevu (S. S.); — Nove knjige; — Petrova Petoletka; — Beleške; — Službena saopštenja. Sokolski naraštaj Sokolski put u život (R. Jovanovič); — Volja i stvaranje (F. Pavešič); — Na grobu Neznanog junaka (S. Svoboda); — Oni sa dna (F. Pavešič); — Nacionalizam (I. A. Tabakovič); — Slovenski apostoli (J. Mrežnički) — Naši pesnici (Dr. V. Rašič, S. Borut, I. A. Tabakovič, F. Pavešič, St. M. Mutibarić, R. F. šukovič); — Radovi našeg naraštaj a (P. E. Split, D. Nešič); — Popunjaljke; — Iz Uredništva. Pretplata je samih 45 dinara godišnje; a naručuje se: Administracija »Soko«, Beograd, Pošt. fah 342. — Račun Poštan-ske Štedionice br. 57.686. Čitaiući novine... Жупски течај у Крагујевцу После одржане годишње скуп-штине Соколска л<упа Крагујевац марљиво приводи у дело једну по једну тачку свога радног плана. О-билажења и упућивања појединих Јединица многобројна су. Нарочито последња два месеца, пред велики »Упски слет у Крушевцу. Одмах после скупштине Жупа је забележила један редак у спех у Своме раду. Жупа је наиме прире-Дила свој жупски течај, који је тра-јао 10 дана, од 16 до 25 марта. На Tt4aiy je учесгвовало 19 течајаца и 13 течајки, из друштава Крагује-Bai! „Матица“, Крагујевац 1, Лапо-во> Крушевац, Горњи Милановац, Пираћин, Чачак, Ћуприја, Јагодина, Свилајнац, Краљево, Брус, Равна Река и Рача Крагујевачка. Свакога ДУна одржано је по 9 часова, поде-л*них на техничке и просветне. Тс-хничких часова одржано је 74, просветних 13. Предавали су: вођа Tf-4aja брат Јосиф Прохаска, начел-ник Жупе; сестра Љубица Филипо-вић, претседник ЖПО, браћа: Кру-нић, Дашкјевић, Голић, Крамер, Сре-теновић, Крестић, Луришић, Никић, Дитрих и савезна предњачица се-етРа Штифтарова. У слободним часовима течајци и Течајке су обишли Војно-технички -завод и упознали се са централом иаше ратне индустрије. Посетили °V и остале установе и знаменито-1Ти Крагујевца. Поред осталог на овом течају је ^аступљена и одбранбена страна нзшег живота. Показана је течајци-ма нова пушка и упућени су у ње-Но Руковање. Одржано је и преда-вање о бојним отровима и о зашти-ти цивилног становништва од Hanami из ваздуха. Упућени су и у пра-вклну употребу маски. На крају течајцима је приређено и опроштајно вече са специјалним чрограмом, који су сами течајци из-вели уз суделовање музике друштва Крагујевац „Матица“. Са задовољством може се рећи да ie успех течаја одличан, што тре-1 захвалити прво течајцима, који СУ били у сваком погледу марљиви, а затим и организаторима и преда-вачима (Види слику на стр. 3). Милан Сретеновић Iz slovenskog sveta Streljačkim otsecima sokolskih jedinica Prema knjiži »Potrebna znanja za sokolske streljačke otseke« (str. 171), -sve sokolske jedinice imaju nabavljati vazdušne puške sistem »Mars« Mod. 100 i 115. Ove vazdušne puške mogu se sada dobiti kod sledečih firmi u Beogradu: Firma »Kod Lovca« — Balkanska ■ulica br. 2 n Firma Ljubiše Ivkoviča — Balkanska ulica br. 6. Sokolske jedinice, koje nemaju ma-terijalne mogučnosti za nabavku o-vih pušaka. mogu tražiti beskamatni zajam od Uprave Saveza Sokola K.J. iz Fonda za nabavku sprava, pošto je i puška sprava. Ovaj za jam se daje na dve godine. Isto tako sokolske jedinice mogu Na ovaj način doči do nabavki i tnalo-kalibarskih pušaka. Malokalibarske Puške mogu se poručiti preko Upra-Ve Saveza Sokola (vidi knjigu »Potrebna znanja za sokolske streljačke ■otseke« __ strana 111 i 226). Bratske sokolske župe če na osnovi ovog-a raspisa preporučiti svojim sokolskim jedinicama nabavku vaz-'dušnih i malokalibarskih pušaka pu-tem Fonda za nabavku sprava i upu-‘iti ih putem okružnice kako če vr-siti nabavku ovih pušaka. Zahtevi nemaca u jugoslaviji Nemački listovi javljaju da je pret-stavnik nemačke manjine u Jugoslaviji, narodni poslanik Hamm, posetio Pretsednika vlade g. Cvetkoviča i po-dastro mu želje Nemaca, u vezi sa u'