PoJtarina plaćena u gotovi Cena Din. 1. OKOLvJ M GLASNIK GLADILO 5AVEZA 50K0LA KRALJE.VINL JUGOSLAVIJE. V Čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svake subote ■O- Godišnja pretplata 50 din ♦ Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 Telefon uredništva 30-866 i 26-516, uprave 30-866 Račun Poštanske štedionice br. 57.686 Oglasi po ceniku ♦ Rukopisi se ne vraćaju Beograd, 9 april 1938 God. IX ♦ Broj 14 Sednica načelnišfva Sama slctensfeog Sokolstva Kao što smo več ukratko javili u poslednjem broju, održače se u utorak dne 12 o. m. u prostorijama Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije u Beogradu sednica načelništva Saveza slo-venskog Sokolstva. Dnevni red sednice je sledeči: 1) Otvaranje. 2) Učešče na X svesokolskom sletu u Pragu: a) zajedničke vežbe muškog i ženskog naraštaja i takmičenje muškog i žen- skog naraštaja za prvenstvo Saveza slo-venskog Sokolstva, te ostalo (boravak naraštaja u Pragu i ekskurzije po če-škoslovačkoj); b) zajedničke vežbe članova i čla- nica, takmičenja, štafetno trčanje članova i članica za prvenstvo Saveza SS i takmičenje članova i članica u svi- ma propisanim vrstama. 3) Medunarodno takmičenje u Pragu. 4) škola Saveza slovenskog Sokolstva, koja če se održati u Pragu od 7—13 jula o. g. 5) Izmena smučarskog takmičarskog reda. 6) Pravila prelaznih nagrada. 7) Takmičenja saveza. 8) Predloži. Bude li potrebno, sednica če se nastaviti i u sredu 13 o. m. Sednica slefskog odbora Saveza SKJ za učesfvovanje na X svesokolskom sleiu и Pragu U četvrtak dne 7 o. m. održana je u saveznim prostorijama u Beogradu sednica sletskog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije za učestvovanje jugoslovenskog Sokolstva na X šveso-kolskom sletu u Pragu. Na sednici, kojoj je pretsedavao za-menik saveznog starešine i pretsednik sletskog odbora brat Dura Paunkovič te kojoj su prisustvovali članovi sletskog odbora: zamenik saveznog starešine brat Milivoje Smiljanič, savezni načelnik brat tir. Alfred Pihler, savezni tajnik brat tir. Milan Arsenijevič, savezni gospodar brat dr. Mihailo Nikolič, savezni blagajnik i tajnik sletskog odbora brat Ivo Radič, zam. saveznog načelnika bral Ivan Kovač, brat ing. Radivoje Radulovič i brat Frano Gregorič, rešavana su mnoga pitanja koja su u vezi s učeščem našega Sokolstva na X svesokolskom sletu u Pragu. Putni troškovi naraštaja za slet u Pragu. Izmedu ostaloga na sednici su utvrđeni i putni troškovi za učestvovanje naraštaja našega Sokolstva na na-raštajskim danima X svesokolskog sleta. Ti troškovi su sledeči: Za naraštaj, koji če na slet u Prag Putovati preko Subotice, putna karta, °d državne granice do Praga i natrag do državne granTce, stajače Din. 220.-, a za one koji če putovati preko Koprivnice ili Kotoribe, putna karta od državne granice do Praga i natrag do državne granice stajače Din. 240,— . Daljnji troškovi za naraštaj po osobi .•''nosiče: troškovi vize za kolektivni pa- Din. 20.—, sletska značka Saveza 41 i železnička legitimacija Din. 10.—, etska značka ČOS Din. 10.—, osigu-ГапЈе Din. 4,— i ostali troškovi organi-/acije učešča Din. 10,— po osobi. Prema tome, ukupni troškovi za sva-vwg naraštajca i naraštajku iz istočnih ^цРа, koji če putovati na slet preko "11 ’otice, iznosiče s voznom kartoni od državne granice do Praga i natrag do državne granice Din. 274.—, a za one iz zapadnih župa, koji če putovati preko Koprivnice ili Kotoribe, s voznom kartom od državne granice do Praga i natrag do državne granice Din. 294,— Glede nastantoe i prehrane, zajedničke i privatne, našega Sokolstva na sletu u Pragu, kao i glede cena zajedničke i privatne prehrane te privatne nastanbe, sletski odbor Saveza SKJ re-šavače o tome netom dobije potrebne podatke od strane sletskog odbora X svesokolskog sleta u Pragu, a o čemu če se zatim na vreme i detaljno izve-stiti sve naše župe i jedinice preko našega lista. Sletski odbor Saveza SKJ izvestiče uskoro sve župe i jedinice i o načinu uplate odredenog iznosa, koji če svaki prijavljeni učesnik sleta imati da do tačno odredenog roka unapred uplati Savezu SKJ, tj. iznos za voznu kartu od drž. granice do Praga i natrag do drž. granice zajedno s ostalim troško-vima: za sletske značke, železn. legiti-maciju, vizu za kolektivni pasoš, osigu-ranje i predvideni iznos za organiza-ciju učešča. Isto tako sletski odbor izvestiče, koliki če iznos novca svaki u- česnik sleta moči za svoje privatne potrebe da ponese sobom kao i u pogledu načina razmeiie toga novca u češkoslovačke krune itd. Važnost voznih povlastica. Vozne po-vlastice za sve učesnike sleta važiče samo i isključivo za posebne sokolske vozove, kako pri odlasku na slet, tako i pri povratku sa sleta. Svaki učesnik sleta morače poči na slet s određenim sokolskim vozom, a isto tako i s od-redenim sokolskim vozom vratiti se sa sleta. U slučaju da pojedini učesnici ostanu u Pragu, odnosno u Češkoslo-vačkoj, duže od odredenog datuma, iz-gubiče pravo na povlasticu pri povratku sa sleta. Na sednici su još rešavana nekoja pitanja administrativnog i finansijskog značaja u vezi s učeščem našega Sokolstva na sletu u Pragu kao i pitanje organizacije samoga rada u sletskom odboru Saveza. Posle sednice sletskog odbora, sastao se -je žiri za ocenu radova koji su stigli na raspisani natečaj za izradu načrta značke Saveza SKJ za članstvo koje bude učestvovalo na sletu u Pragu. O rezultatu ovoga natečaja izvesti-čemo u narednorn broju. СЕШ SVE SOKOLSKI SLET u Pragu SVEČANA SLETSKA SCENA X SVESOKOLSKOG SLETA Libreto: dr. Jan Malik; režija: Bohuš Stejskai; kostimi: J. M. Gotlib; muzika: J. Kržička, A. Mocfr i Z. Hula; gradnje: ing.: J. Doležal Svečana sletska scena X svesokolskog sleta, o kojoj smo več nekoliko puta izvestili — i koja je ujedno i jubilarna sletska scena te koja spada u proslavu dvadesetgodišnjice češkoslovačke Republike, več je u tančine izradena. Da-nas donosimo značenje i sadržaj scene. Naziv scene je: „Izgradivati i braniti”. Karakteristika ove scene je u-glavnome, što če njome biti simbolički pretstavljen i izražen sokolski rad kroz dvadeset godina u slobodnoj i mladoj češkoslovačkoj državi, te što če se njo-me prikazati značaj sokolskog rada na polju odbrambenog vaspitanja, koji u Sokolstvu ne pretstavlja jedno pitanje modne konjukture, več stvar od preko sedamdesetipetgodišnje tradicije. Scena je manifestacija sokolske pripravnosti u današnjoj aktuelnoj situaciji i dokaz, da je I irševo delo neumrlo i uvek aktuelno. Sokolska misao bila je centralna o-sovina češkoslovačkog otpora u zemlji. Sokolstvo je moglo odmah u prvini posleratnim mesečima dati mladoj državi spremnu, disciplinovanu, odušev-ljenu gardu, požrtvovnu do krajne mere. Sokolstvo je uvek stajalo na čelu onih snaga, koje su radile na izgra-đivanju mlade samostalne države u o-vih prvih dvadeset godina republike, ne tražeči za takav svoj rad neko priznanje ili korist. Sokolstvo je bilo, jest i uvek če biti pre svega organizacija, koja odbrambeno vaspitanje smatra kao nastavak svoje tradicije i koja če znati odbraniti političku samostalnost i granice svoje države. Dalje je svrha ove sletske scene da pokaže i dokaže, da Tiršev nauk ima i dan danas trajnu vrednost moralnog evandelja i da upravo u današnje vreme dolazi do punog svog značaja. Visoko na nočnom nebu plamteče simolič-ko srce mlade države, ono če ritmom svog pulsa izražavati bojažljivu nadu, opojno ushičenje, plašljiv poziv i čvrstu veru u sutrašnjicu. Podignuto u višini od 30 metara, ono če biti osvetljavano tako, da če prikazivati kucanje živog srca. U sredini ovog srca sijače inicijal Tir-ševog imena, slovo „T”, izradeno u transparentu. L’ sletskoj sceni doči če do izra-žaja ponajviše muzika i svetlosni e-fekti, kojima je, pored kostima, koji se več pripremajui i koji treba da odgova-raju ovim vanrednim dogadajima, poklonjena največa pažnja. U odredeno vreme čuče se glas, koji če recitovati razne citate iz dela osnivača Sokolstva, Tirša, potsečajuči sve prisutne na stalim i trajnu aktuelnost njegovog dela. O-vakvih citata biče dvanaest, kojima če biti prikazan profil prvog sokolskog vode i kojima če istovremeno biti izražen naš sokolski program i sokolsko stanovište prema narodu, držav(i i čove-čanstvu. Na sletištu če 200 tehnički spremnih ljudi izgraditi za izvedbu sletske scene mnoge razne gradnje, koje moraju biti gotove za dva sata. Električari če za to vreme instalirati sva potrebna električna postrojenja za razne svetlosne efekte, koji če biti u-potrebljeni prvi put za ovakvu vrstu priredbe. Na najvišoj ploštini največeg podi-juma pojaviče se skupine tamno ode-venih žena, dece i staraca, oko simbolične vatre, koja polako gori. Skupina devojaka odevenih u smede haljine igrače simboličnu igru, koja če biti izraz stradanja, bojazni i nade. Na samom vrhu gradnje stršiče prema nebu tri krsta. U daljini če se čuti fanfare i brujanje zvona, i skupine če nestati u tami iza zavese od magle. Dolaze zatim trkači sa bakljama i palminim gran-čicama u ruci, prisutni ljudi skidaju sa sebe odela koje je označavalo žalost i najednom pojavljuje se raznobojna me-šavina stilizovanih krojeva te na podijum stupaju vojni komparsi u sokolskim sve- čanim odorama i sa poljskim šlemo-vima, koji simbolizuju sve delove legionarske vojske. Sa največeg podiju-ma diže se u pozadini ogroman pla-stički izraden državni grb; u masi se pojavljuju državne i sokolske zastave i visoki „maji” ukrašeni vrpcama. Skupina trubača završava nastalo veselje i daje znak za radni nastup. Na zasebnom podijumu odredenom za vež-banje biče prikazane vežbe u vrlo skra-čenom sastavu iz svih posleratnih sle-tova (1920, 1926, 1932 i 1938 ^odine). Istovremeno na gornjoj ploštini skupine devojaka izvode igre, koje simbolički označuju sokolski put zdravlja, snage te skladnost kretnja. Ostale skupine prisutne na pozornici donose velike kocke (koje če imati na jednoj strani za tada nevidljive transparentne inicijale reči „Sokol”) i slažu ih u lanac u obliku elipse, koja če obuhvatiti centralni deo pozornice, kao neka granica. Prema ovako označenim granicama približavače se azijatski kostimirane skupine neprijatelja sa teškim topovima iz starog veka i fantastičnim vozovima. Najednom se pojavljuju Sokoli sa šle-movima na glavi i mačevima u ruci, koji popunjavaju razmak medu kockama, na kojima istovremeno počinju sijati do tada nevidljivi sokolski inicijali. Ne-prijateljske skupine posle uzaludnog napora uzmiču, i gube se u tami. Tek što se umirilo radosno odušev-ljenje nad prvoni pobedoin, izlaze iz ta-me tri po boji razne skupine trgovaca sa teretnim vozovima, vade svoju robu i prodaju razne mantile u svim bojama, maske, lampione, letke, balone i sl. Trgovci su završili prodaju, vračaju se i nestajf u tami. Pojedinci se oblače u kupljene stvari i maske i postepeno nastaju svade i bitke; do tada jedan narod deli se u tri skupine. Skupine se od sebe odvajaju po boji haljina i iz unutrašnjosti, označene elipsastom granicom koja siinbo-bolizuje granice države, noše delove gradskih zidina i pored njih izgraduju isprva tri mala utvrđenja, koja se posle dele još na nekoliko utvrdenja. U ovim utvrdenjima nastaje karnevalsko veselje, dok medutim na vežbačkom podijumu ostaje četa sokolskih boraca, na koje se država može uvek' i u svako doba oslo-niti; oni ostaju verni državnim intere-sima i vaspitavaju pokolenje spremno za odbranu. U meduvremenu veselje u malim tvr-davama. dostiže vrhunac i tada se pojave rakete za uzbunu, čuje se tutnjava motora i na obim bokovima pozornica rastu iz zavese od dima duge cevi da-lekometnih topova, uperene na glavne, centralne gradnje pozornice, na koje če iz prednje strane izvršiti napad jedna skupina velikih tankova. Skupine iz malih utvrdenja još na vreme prenele su delove grada u okvir elipsaste granice gde nastaje opet jedna celina i jedan čvrst odbranbeni lanac ljudi, spremnih na borbu. Tankovi uzalud jurišaju na o-vaj borben zid ljudi i odlaze. U ovoj borbi učestvuje i stotina konjanika. Scena završava apotezom pobedi što se izražava u prisegi koju svi prisutni komparsi uzvikom objavljujti rečima: „Dogradičemo i odbraniti!” Sletska scena biče prikazana devet puta,, i to uvek uveče, posle popodnev-nog programa. Prvi put biče izvedena 12. juna o. g. na srednjoškolskim igrama. Pokusi sa svima učesniciina scene počeče 1 maja o. g. U izvedbi scene-su-delovače 2.945 učesnika, večinom ama-tera iz sokolskih redova. PREVOZ NA SLETIŠTE Direkcija tramvaja u Pragu izradila je tačan plan prevoza učesnika i gle-dalaca na sletište i sa sletišta. Prema tom planu moči če se za jedan sat prevesti' iz svih krajeva Praga na sleti-tište 45.000 lica. Za to če biti potrebno 575 motornih kola i 667 prikolica, po-red mnogih autobusa. Na sletište če prevoziti učesnike i 79 autobusa, koji mogu prebaciti za jedan sat oko 7.000 lica. Oni če vršiti saobračaj iz unutrašnjosti grada preko Smihova, Holečkovom ulicom i preko Hržebenka na sletište. Pešice se najbrže može doči na sletište preko Petršina ili Vlaškom ulicom, kao najkračom vezom izmedu u-nutrašnjosti grada i sletišta. Za X svesokolski slet izdate su i zastavice i plakete za automobile. SLETSK1 KONCERAT 23 APRILA O. G. Dne 23 aprila o. g. održač^ se u Smetaninoj dvorani Gradskog doma (O-becni dum) veliko muzičko veče, na-zvano: „Sokolstvo u muzici i pesmi”. U programu ovog večera sudelovače: orkestralni odbor Sokola Prag Vil i sokolske pevačke družine udružene u jedan zbor pod vodstvom br. Krupe, solistkinja R. Urbaškova, solista Lav Uhlirž, te komponisti: Jindržih Jindržih, J. R. Lehnert i dr. SVEČANI SLETSKI PLAKAT JE GOTOV Svečani sletski plakat je gotov i ra-zašilje se širom celog sveta. Sem plakata velikih razmera štampani su i mali plakati na tvrdom papiru, koji če dobro poslužiti za propagandu. Isto tako su štampani i previdni plakati kao transparenti, pogodni za piozoie raznih vozila, vozova, autobusa i sl. SLETSKA OBAVEŠTAJNA SLU2BA U MISLBEKU Ove kancelarije bile su naročito tra-žene za vreme sajma u Pragu. Gosti iz Amerike, Švedske, Argentine i mnogi novinari i/. inostranstva sa intere-sovanjem su razgledali razni propagandni sletski materijal, živo se za-zanimali za novosti u pogledu sletskih priprema i tražili razne informacije i brošure za propagandu X sleta. NAJVEČA TELOVEŽBENA INSTITUCIJA SVETA Gornji naslov nosi jedan članak jed-nog od največih indiskih časopisa „Phulchab”. U tom članku indijski novinar D. L. Kothan informira indijsku javnost o češkoslovačkoj, a poslednji broj bio je posvečen sokolskoj misli i ideologiji Tiršu i X jubilarnom svesokolskoin sletu. T1RŠOV SPOMEN-NOVAC Tiršov zlatni, srebrni i brončani spo-men-novac biče pušten u promet ovili dana. Ovaj novac bio je iskovan pri-likom prošlog IX svesokolskog sleta u proslavu stogodišnjice rodenja osni-vača Sokolstva, dr. Miroslava Tirša. IV SREDNJOŠKOLSKE IGRE X SVESOKOLSKOG SLETA U PRAGU To je napis koji nosi sletska značka za srednjoškolce. Značka je okruglog oblika sa slikom vežbača pri skoku preko prepona. Sa ovom značkom, koja stoj i 7 kč, imače srednjoškolska omladi-na iste povlastice kao sokolski naraštaj i učenici sa svojim sletskim značkama. PRETSEDNIK DR. BENEŠ -POKROVITELJ SREDNJOŠKOLSKIH IGARA Pretsednik republike dr. Edeard Be-šneš primio se za protektora IV s ednjo-školskih igara X svesokolskog sleta. Pretsedništvo svečanosnog odbora pre-uzeo je ministar narodne prosvete dr. Emil Franke. PREKO 34.000 CSL. NARASTAJKA PRIJAVLJENO ZA SLET Do sada se za učešče na X šletu prijavilo preko 34.000 čsl. naraštajka. Naraštajke se spremaju đa i na ovom sletu osvoje palmu pobede. U 3.300 čls. jedinica one se živo spremaju, da bi svojim vežbrma, mladošču i lepotom oduševile gledaoce. Čsl. naraštajke če nastupiti u plavim haljinama u zajednič-koj vežbi „Žuto cveče” od s. Matjejovco-Ive i u svečanom odelu (crveno-belo) u narodnim igrama, koje je sastavila s. Vokačova. FILMOVANJE X SLETA Posle rezultata natečaja, kako bi najbolje trebalo filmski snimiti sve priredbe i svečanosti X svesokolskog sleta, filmski odbor pozvao je tri najbolja filmska režisera, da pregledaju radove, koji su dobili nagradu' i da dadu svoje mišljenje, koji če biti uzeto u obzir pri-likom snimanja sleta. Računa se, da če biti snimljeno oko 30.000 metara filma. Iz ovih slika biče sastavljen arhivski filtru i film X svesokolskog sleta, koji če biti spojen u pogledu idejne sadržine u jednu celinu i pušten u promet. Film o zimskim sletskim igrama u dužini od 600 metara gotov je i uveliko je prikazivan u raznim gradovimfa i sokolskim jedinicama. Prešlih dana bio je snimljen i film ’0 obaveznim vežbama na spravama za medunarodna takmičenja žena u Pragu 1938. Širina filmske vrpce je 16 mm. SLETSKI NATEČAJ FOTOGRAFA Kiao i prilikom poslednjeg sleta, tako je i za ovaj slet raspisan sletski natečaj fotografa. Svaki fotograf dužan je, nabaviti fotografski znak, koji mu daje pravo slikanja raznih sletskih priredaba. Fo-tografima iz inostranstva biče ukazana naročita pažnja več iz propagandnih razloga. Sokolska župa Zagreb održala fe u nedelju 3 aprila o. g. u 10 s. do po-dne, u maloj dvorani Sokolskog društva Zagreb 2, svoju redovitu godišnju glavnu skupštinu. Prisutno je bilo 97 delegata, koji su zastupali 63 jedinice. Skupštinu je otvorio starešina bral dr. Oton Gavrančič pietetnim spoinen-sl ovom Blaženopočivšem Viteškom Kralju Aleksandru I. Ujedinitelju, koje su prisutni skupštinari popratili poklicima „Večna Mu slava!” i šutnjom od jedne minute. Nakon pozdravnih reči Nj. Vel. Kralju Petru II, koje su prihvačene o-duševljenim poklicima „Živio Kralj”, na predlog starešine odaslan je putem Sa-veza brzojavni pozdrav Nj. Vel. Kralju i takoder brzojavni pozdrav bratskoj upravi Saveza SKJ. U nastavku svog govora brat starešina pozdravio je srdačnom dobrodo-šlicom saveznog izaslanika brata dr. ing. Kostu Petroviča, kao i sve delegate sokolskih jedinica zagrebačke župe, te izneo pregled rada što ga je župa o-bavila u minuloj godini, podajuči u-jedno idejne smernice za daljni uspe-šan rad. Napose je istakao slovensku ideologiju Sokolstva, koju nam je o-stavio u amanet naš veliki učitelj dr. Miroslav Tirš, a od koje nas neče od-vojiti nikad ni vreme ni prostor. O-vaj pasus govora brata starešine po-pračen je osobito burnim odobravanjem i srdačnim ovacijama svoj slovenskoj brači. Prema dnevnom su se redu imali za-tim pročitati izveštaji pojedinih župskih funkcionera, ali kako su ti izveštaji bili več pročitani i prihvačeni na pretkonfe-renciji, to je skupština odustala od po-novnog čitanja. Zatim je starešina pre-dao pretsedništvo najstarijem prisutnom skupštinaru bratu inajoru Petru Mrvošu, koji je pozvao prisutne skupštinare, da izaberu novu župsku upravu. Na predlog medudruštvenog odbora zagrebačkih sokolskih društava i u dogovoru sa delegatima te na temelju odnosnih predloga zbora društvenih načelnika i zbora društvenih prosvetara, pročilao je zatim pretsednik medudruštvenog odbora brat Josip Rišlavi listu nove uprave, koja je u celosti prihvačena), i koju do-našamo na svršetku ovog izveštaja. Nakon izbora novo izabrani starešina brat dr. Oton Gavrančič zahvalio se kratkim govorom na bratskom poverenju iska-zanom njenu i svim članovima uprave ovim izborom. Kod zadnje točke dnevnoga reda prihvačeni su ovi predloži zbora d.uštve-nih načelnika, koje je izneo župski načelnik brat Lujo Vaj n h ar d: POVLASTICE CSL. MINISTARSTVA NARODNE ODBRANE ZA SLET Čsl. nlinistarstvo narodne odbrane iz-zlazi Sokolstvu u svakom pogledu u su-sret. Ministarstvo je izdalo potrebne u-pute za sve one, koji imaju za vreme sletskih dana vojne vežbe, da se njihovim molbama izide u susret i da im se vežba odloži za docnije vreme ili odredi za raniji termin, pre sleta, več kako če ko tražitif, i to za one obveznike, koji uz molbu prilože i potvrdu svog društva, da če aktivno učestvovati u vežbama na X sletu. UVEŽBAVANJE SETSKIH VE2BI CLANICA I NARAŠTAJKA PREKO RADIJA Dne 20 marta završeno je uvežbavanje sletskih vežbi članica i naraštajka preko radia. Sada če preko radia započeti u-vežbavanje sletskih nastupa članica i naraštajki, uvežbavanje vežbe sa loptama i igara, koje če izvesti naraštajke. NASTANBA U PRIVATNIM KUĆAMA Odbor za nastanbu osigurao je do-voljan broj soba (sa jednim, dvft i više kreveta) u privatnim stanovima za one, koji ne budu mogli dobiti prenočišta u hotelima, a koji su u prvom redu oil-redeni za goste iz inostranstva. Svaki koji želi na vreme osigurati sobu treba da sletskom odboru X svesok. sleta — otseku za nastanbu — pošalje prijavu do 15 majaj i priloži Kč. 5.— te če od-mah biti izvešten i biče mu poslata uputnica za stan. 1) da je sudelovanje na sletu bratske Sokolske župe Karlovac fakultativno obligatno za pripadnike naše župe; 2) da se pre polaska na X svesokolski slet u Prag ima u Zagrebu održati smotra svih vežbača naše župe, te da se neče dozvoliti polazak u Prag ni jednom vežbaču, koji nije prisustvovao ovoj smotri; 3) da se bratskom Savezu predloži na odobrenje: a) održavanje župskog sleta u Zagrebu godine 1939; b) održavanje pripravnog sleta u Zagrebu godine 1940 kao uvodne priredbe celokupnog jugoslovenskog Sokolstva pred veliki sveslovenski sokolski slet, koji če se održati godine 1941 u Beogradu prigodom proglašenja puno-letnosti Nj. Vel. Kralja. Srdačno i bratski pozdravljen uzeo je zatim reč savezni delegat brat dr. ing. Kosta Petrovič, koji je u svom govoru naglasio, da smatra osobitom čašču što je dužnost zastupanja Saveza SKJ na godišnjoj skupštini župe Zagreb zapala baš njega, kojega vežu tolike mile uspomene iz najranije mladosti na ovaj lepi kraj. Istakao je nadalje, da bratski Savez budnim okom i iskrenim bratskim osečajima prati rad Sokolske župe Zagreb, bez koje se u-opče ne da ni pomisliti opstanak jugoslovenskog Sokolstva. Sa ovakovim shvačanjem uloge Sokolske župe Zagreb Savez če i u buduče kao i do-sada u največoj meri pomagati rad ove župe, uveren da jaka Sokolska župa Zagreb znači i jako jugoslovensko Sokolstvo. Govor brata saveznog delegata bio je mestimice prekidan burnim odobravanjem, a pri kraju popračen odušev-ljenim poklicima Savezu i njegovom delegatu. U 11.30 sati do podne zaključio je brat starešina skupštinu, isporučivši svim župskim jedinicama i celokupnom članstvu srdačne bratske pozdrave skup-štine. Nato je otpevana sokolska himna „Hej Sloveni”. Kao što smo več gore spomenuli, održana je uoči glavne skupštine pret-konferencija župske uprave i delegata župskih jedinica, na kojoj su uzete u pretres sve tačke dnevnog reda odrede-nog za glavnu skupštinu. Pre konfe-rencije održani su zborovi društvenih načelnika i društvenih prosvetara, a nakon konferencije održano je u velikoj dvorani gimnastičko veče bratskog Sokolskog društva Zagreb 2, kojemu su uz brojnu sokolsku publiku prisustvo-vali i brača delegati te savezni izasla- nik brat dr. ing. Kosta Petrovič. Na ovoj vanredno uspeloj priredbi publici su se osobito svideli sastavi mladih na-raštajaca te vežbe mladih uopče, a od vežbi starijih precizna izvedba na spravama. Krasno su izvedene i vežbe svili četiriju kategorija za praški slet. Videlo se, da je u sve vežbe uloženo ne samo mnogo truda nego i vanredna volja i želja da se taj trud ispolji u jed-noj savršenoj i dostojnoj formi. Svi nastupi bili su popračeni srdačnim i oduševljenim poklicima odobravanja. Nakon gimnastičkog programa mladež se veselo i vedro odala plesu, kojim je završena ova lepa priredba. Novo izabranu upravu Sokolske župe Zagreb sačinjavaju sledeča brača i sestre: starešina: dr. Gavrančič Oton, javni beležnik; 1 zamenik: brig. den. Ži-vanovič Dragutin (Sisak); II zamenik: dr. Mahulja Srečko, advokat; III zamenik: Rišlavi Josip, ekonom Hig. zavoda; načelnik: Vajnhard Ljudevit, čin. SUZORa; I zamenik: Potočnjak Dragutin, poreznik; II zamenik: dr. Tončič Stanko, čin. SUZORa; III zamenik: Du- * jak Branislav, tipograf (Sisak); načelnica: Skalar Elza, privatnica; I zame-nica: Palikovič Ivka, učitaljica; II za-menica: Nogič Slavica, nastavnica gim. (Sisak); III zamenica: Macanovič Mara, kučanica; tajnik: Hajmer Viktor, bank. dir. u p.; tajnik II: Kodžič Stevo, pen-zioner; zapisničar: dr. Begič Zvonimir, pravobr. Hip. banke; pretsednik pros. odbora: Živanovič Čedomir, sud. major; blagajnik I: Jugovič Kosta, viši čin. Srpske banke; blagajnik II: Maržan Ciril, čin. OEC; pretsed. otseka za sok. rad na selu: Milič Vladimir, čin. drž. želj. referent za petogod. sok. rad: Samardžija Dušan, ban. škol. nadzornik; gospodar: Panjkovič Petar, čin. arhivar; lekar: dr. Hloupek Drago, le-kar Hig. zav.; zamenici: dr. Dimitri-jevič Dušan, vojni lekar; i dr. Veselko Otmar, lekar; statističar: Radoševič Božidar, študent tehnike; referenti grad. umet. otseka: ing. Bugarin Dorde, sa-vet. Ban. uprave; ing. Blažekovič Milan, teh. sav. grad. opčine; socijalni referent: Pavlina Jakov, industrijalac; narodno-odbrambeni referent: Stari 1-van, drž. voj. čin.; organizaciono-pravni referent: dr. Mahulja Srečko, advokat; barjaktar: Vrkljan Tomislav, študent prava; zamenici: Holub Josip, učitelj (Glina) i Dimovič Dimitrije, učitelj (O-strožin); pročelnik za propagan. i štam-pu: Macanovič Hrvoje, odgov. urednik „Novosti”. Članovi uprave: Abramovič Pane, čin. polic, uprave; Dobrovoljac Milan, posednik (Dugo Selo), Džamo-nja Srečko, profesor, Gajič Dimitrije, industrijalac, dr. Hraste Matija, profesor (Sisak), Jurkovič Vjekoslav, učitelj, Levaj Marin, inšpektor Ptt, Ljubisav-ljevič Stanislav, drž. majstor, Ljubonič Pero, hotelijer, Magovac Apolinarije, sveštenik (Pakrac), Marčelja Vjekoslav, teh. čin. drž. želj., dr. Matič Stevan, prtniarius bol. Mil. sestara, dr. Mu-drinič Ante, direktor SUZORa, dr. Nemec Josip, senator, advokat (Petrinja), Palikovič Uglješa, čin. Hig. zavoda, Par Slavko, art. major, dr. Rodanič Rudolf, advokat, Rukavina Rudolf, industrijalac, šard Aleksandar, čin. drž. želj., Trapan Marijan, čin. drž. želj., Urban Antun, čin. drž. želj., dr. Višnovec Bo-rivoje, čin. Jug. Lojda, dr. Zavrnik Fran, sveuč. profesor, Potkonjak Simo, po-reski inšpektor (Glina). Revizioni odbor: Buič Frane, blag. Bratimske rud. blagajne, dr. Gačeša Nikola, direktor Pošt. štedionice, Jadranja Josip, posednik, Lauš Slavko, bankovni čin., Li-povčak Matija, trgovac, Mrvoš Pero, major u p., Narančič Milan, kapetan u p., Potušek August, dim. obrtnik, Veselič Vladoje, ravnatelj stoč. blagajne. Sud časti: pretsednik: Radonič Mate, apel. sudija, Benzon Petar, načelnik upr. odel.. Ban. Jipr., dr. Brnčič Fran, advokat, Debeljak Stjepko, profesor u p., Glumičič Neda, dr. Gold Vladimir, sudija, dr. Holer Dragan, sudija okr. suda, dr. Ištvanovič Ivan, advokat, Kolar Milan, Bosner Rudolf, čin. drž. želj., dr. Verk Hugo, advokat, dr. Gajski Dragutin, advokat (Nova Gradiška). Jeste li poslali pretplatu xa sotiolsfie listove? Godišnja skupština Sokolske župe Zagreb f Sestra Franja Tavčar GodiŠllja skllpšfllia Sokolske ŠUpC Tli Z la Sa skupštine Sok. župe Tuzla dne 3-1V o. g. UDŽBENIK za tecajeve ceškog JEZIKA Kako se u mnogim našim jedinica-ua — s obzirom na pretstojeći slet u Pragu — održavaju tečajevi češkoga jetika, to skrećemo pažnju braći vođima bh tečajeva na udžbenik „ČEŠKA POSETNICA” od brata profesora Bogoljuba Krejčika, potprctsednika Prosvet-nog odbora Savcza SKJ. Ovaj udžbenik nože se dobiti preko svih beograd-skih knjižara po ceni od Din. 20.— ZA PRAKTIČNO BLAGAJNICKO POSLOVANJE SOKOLSKIH JEDINICA Brat Radoslav Vojnovič, šef saveznog knjigovodstva, izradio je za bratske je-dinice dnevnik za blagajničko poslovanje- Gospodarski otsek Saveza SKJ pre-gledao je ovaj dnevnik i preporučio Sa bratskim jedinicama, jer je vrlo praktičani i lak za vodenje, te omogučuje lednoobrazan rad u svima jedinicama. Gospodarski otsek Saveza SKJ Godišnja skupština U dane 2 i 3 aprila o. g. odr-žala je u prostorijama Sokolskog doma Niš „Matica” Sokolska župa Niš svoju glavno godišnju skupštinu. 2 aprila t. g. održan je zbor društvenih načelnika i 'načelfaica i fcbor društvenih prosvetara, kao i plenarna sednica starešinstva župe. Istoga dana u 9 časova pre podne starešina župe brat Dimitrijevič otvorio je skupštinu pozdravivši prisutne i po-želevši im bratskli i složan rad. Skupšti-na je nastavila svoj rad po sekcijama, koje su bile podeljene ovako: tajnička, načelnička, prosvetarska, blagajnička, e-konomska, statističarska, ref. za čete, le-karska i narodnoodbranbenog otseka. Ovako podeljene sekcije skupštine ra-dile su preko celog dana do 4 sata po podne, kada su posle toga izneti svi iz- Sokolske župe Niš veštaji na diskusiji! i glasanje te bili priniljeni aklamacijom. Zatim je data razrešnica staroj upravi i od strane kandidacionog odbora, koji se sastojao od 1 člana svakog okružja, predložena je lista nove uprave, koja je primljena jednoglasno, uz aplauz, na opšte zadovoljstvo cele skupštine. Novu upravu sačinjavaju sledeča brača i sestre: starešina: dosadanji starešina župe brat Radovan T. Dimitrijevič, advokat; njegovi zamenici: Sotir čohadžič, penz., Niš; Mihajlo Tuner, apotekar, Zaječar; Blažo Dukanovič, đeneral, Niš, i Mi-hajlo Stevanovič-Cupara, penz., Vranje; tajnici: Hranislav Gvozdenovič, učitelj Niš, Pero Đurašković, penz., Niš i Milan Jovanovič, sudija Okr. suda, Niš; načelnik: inž. Viktor I. Černe, Niš; njegovi zamenici: Vojislav Đorđević, trg., Dne 7 o. m. preminula je u Ljubljani nakon kračeg bolovarija sestra Franja Tavčar, istaknuta nacionalna i kulturna radnica i odlična Sokolica, počasna dvorska dama Nj. Vel. Kraljice Marije. Pokojna sestra Franja Tavčar, udo-va dr. Ivana Tavčara, poznatog slove-načkog književnika i političara, još u svojoj mladosti pokazivala je živo zanimanje za nacionalna, kulturna i so-cijalna pitanja i na tome polju ona je bila verna saradnica svoga muža. Naročitih zasluga pokojnica je stekla na organizovanju naprednih slovenač-kih žena i na budenju nacionalne sve-sti u slovenačkim selima, na koje je tudinska vlast vršila snažan pritisak u cilju denacionalizacije. Pored toga ona se naročito istaklaj i u radu na organizovanju mnogih ženskih kulturnih i humanih društava, preko kojih je naja-gilnije radila i na okupljanju i zbli-žavanju jugoslovenskili žena svih naših krajeva. Vrlo dobro je poznata i njena akcija na skupljanju potpisa po slovenačkim selima za majsku deklaraciju, kojih je sakupila nekoliko stotina hiljada. Njen istaknuti nacionalni rad bio je več pre rata vidno zapažen, pa ju je za njene zasluge na torne polju, kada je pred rat bila u Beogradu, blaženopo-počivši Kralj Petar I odlikovao visokim ordenom sv. Save. Nakon oslobodenja Nj. Vel. Kraljica Marija ukazala joj je visoko priznanje izabravši je počasnom dvorskom damom. Pokojnica je bila poznata i kao velika filantropkinja i mecenatkinja; mnogo je pomagala sirotinju, i siromašne dake, omogučujuči im školovanje, u koju je svrhu osnovala u Ljubljani i Pododbor društva Kneginje Zorke, a isto tako mnogo je pomagala i umetnike. Pokojna sestra Tavčar bila je odu-ševljena Sokolica, istaknuta i veoma zaslužna članica Ljubljanskog Sokola, koji je svojoj odličnoj sestri za njene zasluge prigodom njenog 7l)-godišnjeg jubileja dne 8 februara o. g. poklonio krasnu umetnički izradenu spontenicu. Za svoje mnoge i velike zasluge na nacionalnoin, kulturnoin i butnanom polju bila je odlikovana mnogim visokim jugoslovenskim, češkoslovačkirrt i bugar-skim odličjirna. Velikoj jugoslovenskoj ženi i našoj sestri neka je hvala i slava! U svečanoj sali Sokolskog doma Kralja Aleksandra, I u Tuzli održana je dne 3 aprila godišnja skupština Sokolske župe Tuzla, koja je bila neobično dobro posečena. Skupštini je prisustvovao izaslanik Saveza SKJ brat Miroslav Vojinovič, a 105 delegata, zastupalo je 26 društava i 73 sokolske čete. Prvoga dana, 2 aprila, pre podne, održan je zbor društvenih i četnih prosvetara pod pretsedništvom brata Jovana Durišiča, prosvetara župe, a posle podne zbor načelnika i načelnica pod pretsedništvom brata Osmana Tufekčiča, načelnika župe. Na obadva zbora bio je prisutan i brat Vojinovič. Istoga dana posle podne od 14—23 časa održana je skupštinska pretkonfe-rencija pod pretsedništvom potstarešine župe brata Nikifora Todiča, sudije, na kojoj su pretreseni izveštaji pojedinih jedinica i funkcionera župe, iz kojih najviše padaju u oči zaveti društava i četa u vezi ostvarenja programa Petrove pe-toletnice. Zavetnice se večini delom sa-stoje u podizanju1 i dogradnji sokolskih domova, podizanju vočnjaka i pčelar-stva, održavanju analfabetskih tečajeva, pošumljavanju goleti, podizanju javnih česama, bunafa i seoskih puteva, povečanju članstva i tome slično. Opšti deo skupštine održan je 3 aprila pod pretsedništvom brata Nikifora Todiča, koja je otvorena komemoracijom Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedini-telju. a zatim pozdravnim telegramima Nj. V. Kralju Petru 11, Nj. Kr. Vis. Knezu Namesniku Pavlu, ministru šuma i rudnika bratu dr. Bogoljubu Ku-jundžiču, ministru za fizičko vaspitanje bratu dr. Vjekoslavu Miletiču, Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije, bivšem starešini župe bratu Staji Stajiču i bratu [ovanu Petroviču. Ovom prilikom brat Todič je između ostaloga rekao. „Čuju se doduše sa nekih strana, da je'danas sokolska ideja u krizi, da je SQkolstvo u opadanju i opasnosti, a ja vas, bračo, pitam, je li ikada za ideju bilo opasnije doba nego ono od 1908—1912 godine, kada je više nego polovinu domovine neprijatelj gne-čio, satirao i uništavao sve što narodno misli i i oseča. Ko je tada održao ideju? Ko je održao narodi i njegovu misao u to vreme najernje reakcije? Čuju se zaista, bračo, s nekih strana tužaljke, da smo u dekadenci i imoralnoj potištenosti. A ja vas, bračo, pitam, jesmo li ikada bili u večoj potištenosti i moralnoj krizi, kao ono 1915 godine, kada je hrabra srpska vojska sa svojim narodom sva desetkovana, razbijena i opljačkana ostavila svoje ognjište i u največem neredu uzmicala preko Albanskih brda i dolina? Pa ko spase tu vojsku? Ko je po-diže? Ko povrati Otadžbinu? Ko je poveča i ko nas oslobodi? Ko spase i održa ideju? Svakako, bračo, niko drugi nego ta vojska ista i taj isti razbijeni narod. Njegova ispolinska svest, njegova ogromna snaga i njegov obnovljeni moral, a to vam je najbolji dokaz, šta pretstavlja zdrava ideja, šta je narodna snaga i zdrav narodni instinkt. Bračo Sokoli, ne klonite, jer zdrava sokolska ideja u svojoj čvrstoj i nepoko-lebljivoj odluci nalazi moralnu potporu u velikom primeru i amanetu Kralja Mučenika Aleksandra I i svestrano razumevanje u najvišim funkcioneriiua močne Jugoslavije.” Dalje je istakao zasluge i naklonost koju je brat dr. Bogoljub Kujundžič u svojstvu ministra šumja i rudnika poka-zao prema ovoj župi. Posle podnetih izveštaja pojedinih funkcionera o radu i poslovanju župe u prošloj godini, što su delegati pažljivo saslušali i po istome razvili vrlo živu diskusiju prešlo se na izbor nove žup-ske uprave, u koju su aklamacijom iza-brana sledeča brača i sestre: starešina: Nikifor Todič, starešina sreskog suda; I zam. starešine: Vojislav Vukanovič, viši tehn. čin.; 11 zam. starešine: inž. Branko Budimir, direktor rudnika; tajnik: Šalih Salihspahič, činovnik; načelnik: Osman Tufekčič, priv. činov.; i ačel-nica: sestra Koviljka Andelič, učiteljica; blagajnik: Abdulah Kunosič, direktor zadruge; prosvetar: Jovan Durišič, profesor gimn. Članovi uprave: Ferhad Azabagič, Karnenko Milisavljevič, Anto Primožič, Grujiča Novakovič, Bogoljub Jajčanin, dr. Pero Todorovič, Vukašin Vukovič, dr. Vojislav Vasilježič, dr. Fuad Idrizbegljvič, Stevan Jakšič, Danilo Markovič, dr. Martin Ikič, Aleksa Jovanovič, Milan Markovič dr. Aco Bogdanovič i Dojčin Petrovič. Na koncu je uzeo reč savezni delegat brat Miroslav Vojnovič, koji je u svome govoru konstatovao i istakao normalan rad u ovoj župi, pa je potom skupština zaključena sa himnom „Hej Sloveni”. — M. B. Niš, Danilo Bogič, nast. gimn,, Negotin, Aleksandar Ščeglov, nast. gimn., Zaječar, Momčilo Obrenovič, sud. pripr., Vranje, Rodoljub Stamenkovič, sud. pripr., Leskovac; načelnica: Živka Ja-njuševič, nast. gimn., Niš; njene zarne-nice: Jelena Petrovič, priv., Niš, Desa Stojanovič, priv., Zaječar, Zorica Nešič, nast. gimn., Pirotg i Ljubica Pacič, priv., Negotin; blagajnik: Cvetan Grozdanovič, penz., Niš; prosvetar: Cemovič Velimir, v. čin. drž. hipotek, banke, Niš; stati-stičar: Vojislav Markovič-mladi, priv. čin., Niš; ekonom: Jankovič Života, ve-roučitelj, Niš, i drugi. Posle toga skupština je završila svoj rad, koji je trajao do 19' sati, i ista je nastavljena 3 aprila t.g. u 9 sati pre podne. U 11 sati održana je svečana mani-festaciona skupština, kojoj su prisustvo-vali, pored pretstavnika kulturnih! i humanih ustanova, gradana, velikog broja Sokola, i g.g.: episkop niški dr. Jovan, đeneral Dorde Lukič, komandant divizije sa načelnikom štaba pukovnikom g. Jovanom Crvenčaninom] i komandant konjičke divizije deneral g. Miljkovič Dragoslav, zatim Niko Bartulovič, književnik u ime Saveza Jugoslovensko-če-hoslovačke lige (koga je skupština burno pozdravila). Bratski Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije zastupala su brača: Miloš Stanojevič, savezni prosvetar, i dr. Alfred Pihler, savezni načelnik, koje je skupština burno pozdravila. Na ovoj skupštini jednoglasno je primljena sledeča rezolucija: — Posle svestranog pretresa izveštaja 0 sokolskom radu i ispitivanja rada u toku 1937 godine na teritoriji Sokolske župe Niš, skupština delegata sokolskih društava utvrduje sledeče činjenice: 1) da je skupština Sokolske župe Niš protekla u najboljeni redu, ljubavi 1 slozi, kao i uzajamnom dopunjavanju kako to dolikuje istinskim sokolskim trudbenicima;. 2) da je rad po svima društvim,a i četama Sokolske župe Niš bio aktivniji i sadržajniji nego ranijih godinai, i da su rezultati rada največim delom pozitivni, što je rezultanta svih pozitivnih svoj-stava kojima raspolažu Sokoli ove župe; 3) da je rad tekao u največoj saglas-nosti i saradnji sa našom slavom oven-čanom vojskom, kao i svima nacionalnim, humanim! i socijalnim institucijama na teritoriji naše župe; 4) da su sve preprek^ i smietnjie i u-ticaji izvan sokolskih redova na sokolski rad, u koliko ih je bilo, uspešno otklanjanji i da su utrvene staže i stvo-rene povoljnije prilike za bolji rad; 5) da se celokupni rad izvodio u okviru materijalnih mogučnosti, koje su Sokoli stvarali svojim radom i iz svojih prihoda; u koliko je bilo pomoči sa druge strane, bila je minimalna; 6) da su svi Sokoli sa teritorije Sokolske župe Niš u velikom delu izvršili svoj zadatak za 1937 godinu. Da bi se radom u nastupajučoj radnoj godini — kao! i u buduče — postigli još veči i trajniji rezultati u našem kori-risnom delovanju, skupština župe pre-poručuje, i upučuje preko svoga članstva merodavnim činiocima: 1) da bez Sokolstva nema Jugoslo-venstva; 2) na osnovu ove konstatacije čini se apel: a) pozvanim pretstavnicima samou-pravnog i državnog života da imaju više interesovanja za sokolski rad, ukaziva-juči više materijalne i moralne pomoči i da istu smatraju kao svoju imperativnu dužnost a nasušnu narodnu potrebu; b) Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije, da nađe puta i načina da pruži mogučnosti ovoj župi da u severoistoč-nom delu produži i razvije do največe mere rad na jačanju jugoslovenske svesti; c) svima Sokolima sa teritorije svoje župe da u toku 1938 god. izvrše: A) U tajništvu: da se u buduče šalju na vreme svi izveštaji bratskoj župi o celokupnom radu; B) Ekonomat: da se u najkračem roku utvrdi mate-rijalna vrednost svih društava i četa. C) Zdravstveno-higijenski otsek: Stavlja se u dužnost svakome bratu Sokolu, da u svojoj kuči učini sledeče: 1) obavezno krečenje svih odaja u kojima stanuje, najmanje dva puta go-godišnje; 2) obavezno unošenjie| i upotreba kre-veta, ako to več nije učinjeno; 3) obavezno izgrađivanje đubrišta i pošljunčavanje oko bunara a po mo-gučstvu' i celog dvorišta; 4) obavezno izvodenje dača i drugih običaja po uputu lekarskog otseka br. župe. Sve ovo ima svaki brat Soko učiniti u svojoj kuai i podejstvovati da se isto izvede i još u trima susednim kučama van sokolskih redova. D) Otsek za čete: 1) da se nove čete ne osnivaju dok se ne ispitaju uslovi za osnivanje; 2) da su društva obavezna da obilaze ičete i održavaju lični kontakt, a daotom podnose izveštaj; 3) da se izvrše sve zavetnice i nove stvore za u buduče; 4) da društva postupaju po drugoj i trečoj tačci prošlogodišnje rezolucije. E) Blagajna: 1) da društva i čete koje raspolažu gotovinom u ma kom obliku ispune sva svoja dugovanja prema župi i Savezu; 2) da društva uredno i tačno šalju svoje velike statističke izveštaje do kraja godine. F) Načelništvo: 1) da se takmičenje četa obavi po iz-lučujučem sistemu u punom obimu; 2) da se obavi isto tako župsko takmičenje društava sa obaveznim učeščem po jednog odelenja članova ili nara-štaja; 3) da svako društvo održi svoj javni nastup; 4) da se osnuje konjički otsek kod načelništva župje i pravilnik za isti; 5) da se održi župsko takmičenje u smučanju; 6) da svako društvo održi prednjački tečaj i posle završetka tečaja da se u roku od tri meseca obavi ispit za pred-njačke pomočnike; 7) da se u toku meseca aprila i maja održe dva dvodnevna tečaja radi pregleda praških prostih vežbi; 8) da svaki okružni načelnik najmanje dva puta godišnje i to prvi put pred slet u Prag obide područna društva i sravni prozivnik vežbajučeg članstva sa mesečnim statističkim izveštajem. O-vo isto važi za društvenog načelnika odnosno načelnicu obzirom na područne čete; V nedeljo 20. februarja t. 1. je bila v Narodnem domu v Celju redna glavna skupščina župe Celje ob navzočnosti 52 izmed 63 v župi včlanjenih edinic. V soboto na večer je bil istotam sestanek društvenih in četnih delegatov, kjer so se do podrobnosti obravnavale poe-dine točke dnevnega reda župne skupščine. 2upni starešina br. Jože Smertnik je otvoril skupščino z naslednjim govorom ki ga priobčimo v izvlečku: — Prej ko preidemo na delo današnje glavne skupščine, naj pohite v tihi pobožnosti naše misli in čustva na Ople-nac, kjer počiva On, ki je izdihnil svojo veliko dušo in prelil svojo srčno kri za Jugoslavijo, kjer počiva največji naš Genij, blagopokojni Viteški kralj Aleksander I. Zedinitelj. Čuvajmo Jugoslavijo! Od svetišča na Oplencu pa pohitimo s čustvi vroče ljubezni in udanosti k našemu mlademu kralju Nj. Vel. Petru II., našemu sokolskemu starešini, ki sedaj zbira moči za izvrševanje svoje težke vladarske naloge, ki ga čaka, da jo prevzame na dan svoje polnoletnosti, ko bo stopil na prestol kraljevine Jugoslavije in bo vzel v svoje roke vladarsko žezlo. Sokoli smo in hočemo ostati Njegova najzvestejša opora. Mi Sokoli nikad ne pozabimo, da je On naš kralj v najtežjem trenutku svojega življenja, s skrušenim srcem korakal za krsto svojega velikega Očeta — v sokolskem kroju in tedaj afirmiral pred vso Evropo, ki je bila zbrana po svojih zastopnikih v Beogradu — da je naš in da deli žalost in radost z nami Sokoli. Našemu starešini, Nj. Vel. kralju Petru M. trikratni sokolski Zdravo! Bratje in sestre! Lansko leto so izgubili br. Čehi dve veliki svoji osebnosti. S smrtjo sestre dr. Renate Tyrševe je izgubilo češko Sokolstvo in z njim vse slovansko Sokolstvo najmarkantnejšo o-sebnost, svojo duhovno mater, ki je pred 75 leti dovršila 16 leto in je 9) da sva društva održe po jedmi priredbu u korist putne blagajne radi pomoči vežbačima za odlazak na X svesokolski slet u Pragu. G) Prosvetni odbor: 1) da se bezuslovno odredi referent za sokolsku Petrovu petoljetku; 2) da se odredi jedno lice isključivo za štampu; 3) da se odredi jedna sestra iz starešinstva župe da bude izvestilac za vaspitanje članica sokolskih četa; 4) da se bezuslovno izvrši organizacija župskih, društvenih i četnih prosvetnih odbora po odredbama „Organizacije”; 5) da se nastoji da što veči broj prosvetara prode kroz prosvetnu školu; 6 )da se izvrši naknadna organizacija i uredi funkcionisanje prosvetnih okruž-ja prema pravilniku od 24 januara 1935 godine s tim, da im se propišu dužnosti ; 7) da se izvrši pregled po mogučstvu u svirti društvima (odnosno okružjima) od strane župskog prosvetnog odbora ili od strane okružnih prosvetara po pripadajučim društvima; 8) da se bezuslovno održi deseto-dnevni župski prosvetni tečaj za društvene prosvetare i članove prosvetnih odbora; 9) da se održi jednodnevni prosvetni tečaj po društvima ili okružjima za četne prosvetarej i članove prosvetnih odbora; 10) da se bezuslovno poveča broj pretplatnika na sokolske listove; 11) da se obrati što veča pažnja na kulturno podizanje našeg sela; 12) da se razvije i ojača što bolja obaveštajna služba; 13) da se organiznje i održi što veči broj sokolskih priredaba; 14) da se organizuje i održe prosvetni kursevi za prednjake; 15) da se umnože i povečaju dru- štvene i četne knjižnice; 16) da se u svim jedinicama osnuju čitaonice; 17) da bratski Savez preduzme potrebne mere kod nadležnih da se postave stručni nastavnici gimnastike po učiteljskim školama, gde ih nema, jer to iziskuju sokolske potrebe. Ova rezolucija ima se istači na vid-nom mestu u sokolani i pre početka svake sednice pročitati. — stala s svojim očetom Fiignerjem in bodočim soprogom Tyršem ob zibelki Sokolstva. In od vsega začetka pa vse dolgo življenje je bila z delom in duhom najtesneje povezana s Sokolstvom. Od Sokolstva jo je mogla odvojiti samo smrt. Slava njenemu spominu! S smrtjo dr. Tomaša Masaryka pa je izgubil češki narod svojega velikega misleca, svojega Osvoboditelja. Ves svet časti Masarykovo ime, celo sovražniki češkega naroda klonejo glave pred duhovno veličino Tomaža Masaryka. Mi Sokoli smo izgubili z njim svojega brata, ki je visoko cenil sokolsko delo in ga je na vso moč podpiral. Slava njegovemu spominu! V naši župi je lansko leto smrt prizanesla, ali že letos v mesecu januarju je nam pobrala br. dr. Zorana Jošta, bivšega predsednika župnega zdravniškega odseka, sokolskega prednjaka in sokolskega pisatelja. V našem sokolskem „Vestniku” je priobčil članek „Telovadba in šport”, članek, ki je še danes aktualen in bo še dolgo aktualen. Slava njegovemu spominu! Bratje in sestre! Napori, ki jih je vložilo Sokolstvo naše župe v svoje delo lansko leto, so bili kronani z vidnimi in nevidnimi uspehi. V št. Petru v Sav. dolini smo otvo-rili nov Sokolski dom, ki nosi častno i-ine „Dom Viteškega kralja Aleksandra 1. Zedinitelja”. Sok. društva v Št. Jur-ju ob Taboru, v Vojniku in na Polzeli so dogradila svoje domove ter bomo obhajali še v tem letu najmanj tri slavnostne otvoritve sokolskih domov. Razen navedenih 4 društev bo zgradilo še 13 nadaljnih društev svoje sokolske domove v okviru Petrove petletke, 13 društev že poseduje sokolske domove, tako da bo v naši župi ob koncu Petrove petletke najmanj 30 sokolskih domov. 2e to samo na sebi priča o ogromnem podrobnem delu, ki se dnevno vrši v naši župi, o veliki požrtvovalnosti in ljubezni za sokolske ideale. Sokolska Petrova petletka je afirmacija ljubezni, volje in moči sokolske. S sokolsko Petrovo petletko potenciramo vse naše napore za večne sokolske i-deale. Resnica je, da se govori o sokolski Petrovi petletki po vsej državi, pa tudi izven državnih mej je bila opažena od velikih gimnastičnih udruženj. Brez dvoma bo Sokolstvo častno izvršilo svojo prostovoljno in z ljubeznijo sprejeto nalogo ter bo skupek vseh teh naporov o-gromna sokolska armada, delujoča neumorno za procvit majke Jugoslavije in za srečo našega kralja Petra II. Medtem pa, ko je Sokolstvo n£ nedvoumen način iskalo pota svojemu napredku in je vedno dajalo neovrgljive dokaze svoje poštenosti in dobre volje pomagati vsemu kar okrepi moč jugo-slovenske države, niso prestale nam nasprotno razpoložene sile s svojim rova-njem proti Sokolstvu. Vse ono malo in efemerno, vse kar je zagrizeno plemensko, versko ali strankarsko, je stalo proti Sokolu. Pri tem so se posluževali prav nečednih metod, ter so prikazovali naše Sokolstvo v zvezi s komunizmom in fašizmom, napadali z noži Sokole, požigali domove, zažgali so sokolski paviljon v Ljubljani itd. Na žalost v tej usijeni borbi nismo imeli zaščite niti na oni strani, od katere bi s pravico pričakovali odločno podpore. Vsako naše pariranje se je označevalo kot spuščanje Sokolstva v poli-lično areno, medtem pa se je toleriralo snovanje navidezno sportskih, telovadnih, stvarno pa plemenskih in verskih, nestrpnih udruženj. To našo borbo omenjam danes samo zategadelj, da pokažem na naše velike in lepe ljudi, na naše sokolske junake, ki kljub neizmernemu trpljenju — neomajno vztrajajo pri sokolskem delu. Kdo izmed nas jih ne pozna? Kdo izmed nas ne čuti z njimi, kot da je njemu samemu zadan udarec? In če pomislimo, da se vse to godi v času, ko v blazni, naglici preživljamo dobo, prepolno usodnih dogodkov, ki nas vodijo v neznano bodočnost — moramo strmeti nad cinizmom in slepoto nam sovražnih krogov. Naš odgovor je delo, podvojeno delo za naše sokolske ideale. Vemo, da je ta odgovor najučinkovitejši in najbolj ne-zaželjen. Kljub vsemu, že dolgo nismo delali s takim veseljem, s takim svetim navdušenjem, kot delujemo sedaj. Vemo, da sokolska stvar mora zmagati in bo tudi zmagala. Dokler bo imelo Sokolstvo take junake, kot jih ima naša župa, se ni bati, da bi sokolska fronta kakorkoli popustila. Nas je mnogo in vsaka ura rodi nove sokolske bojevnike. In vse prešinja samo ena volja: Vse za močno in srečno Jugoslavijo in našega kralja! Zdravo!” Savez je zastopal savezni prosvetar bi. Stanojevič, ki je skupščino pozdravil v imenu Saveza. Br. Čepin je objavil tajniško poročilo v Sokolski volji. Blagajnik brat Kovačič je izkazal 178.338.92 din prometa. V župnih matrikah je bilo ob koncu leta 1937 vpisanih 3757 članov, 1470 članic, 619 naraščajnikov, 431 naraščajnic in 1614 moške in 1516 ženske dece, skupaj 9407 pripadnikov. Za upravo „Vestnika” "je poročal br. Janko Pogačnik, za strelski odsek br. poročnik Tkalčec. Poročilo prosvetarja je izostalo, ker je bil ta pred mesecem premeščen v Beograd. Poročila načelnika, načelnice in ostalih poročevalcev župnega odbora so bila podana na zboru društvenih načelnikov in načelnic dne 12. novembra 1937 in v izvlečku objavljena v zadnji številki Župnega vestnika. Župni zlet bo letos 12. junija v Celju. Občni zbor je sprejel nekatere predloge, med drugimi, da bi se društvene skupščine vršile meseca septembra vsakega leta. Uvedel se je nov letni prispevek po 50 par na člana in članico za tiskovni sklad. Župna uprava, nadzorni odbor in razsodišče je za leto 1938 ta: starosta Smertnik Jože, Celje; L nam. staroste dr. Zdolšek Jože, Brežice; II. nam. staroste Čepin Franjo, Celje; III. nam. staroste dr. Hrašovec Milko, Celje, načelnik Grobelnik Tone, Celje; L. nam. načelnika Klum Franc, Zagorje; II. nam. načelnika Verk Karel, Sevnica, III. nam. načelnika Grilec Konrad, Celje; načelnica Grudnova Mirka, Celje; I. nam. načelnice Klunova Darinka, Zagorje; linam. načelnice Juvančeva Stana, Sevnica; III. nam. načelnice Križmaničeva Marjuči, Gornji grad; prosvetar Pahor Drago, Trbovlje; tajnik dr. Kloar Fran, Celje; blagajnik Kovačič Viktor, Celje. Člani uprave: Jesih Adolf, Trbovlje; Debelak Zofka, Celje; Dolžan Franjo, Celje; Kramar Josip, Celje; Kurnik Tone, Velenje; Nedl Alojz, Celje; dr. Strmšek Pavel, Celje; Tkalčec Jakob, Celje; Wltavsky Bernard, Celje; dr. Vrečko Drago, Celje; Vrečko Franjo, Celje I; Novak Franc, Celje. Namestniki članov uprave: Zupanc Jernej, Sv. Jurij ob j. žel.; Križnik Otmar, Laško; Milost Bogomir, Sevnica; Poljšak Rastko, Laško; dr. Rak Janko, Gornji grad. Nadzorni odbor: Kralj Drago, Celje; Šmit Matko, Celje; dr. Požar Jože, Celje; Perc Karel, Celje; Perc Stanko, Celje. Namestniki nadzornega odbora: Furlan Franjo, Laško; Šmid Franjo, Celje. Razsodišče: Nendl Alojz, Celje; dr. Hrašovec Milko, Celje; dr. Orožen Milan, Celje; dr. Požar Joško, Celje; Pavlin Maks, Celje. Namestniki razsodišča: dr. Dolničar Jože, Celje; Ročnik Rudolf Celje. Skupščina je bila zaključena s pesmijo sokolskih legij. Godišnja skupština Sokolske župe Šibenik-Zadar U subotu 26 marta t. g. održana je godišnja skupština Sokolske Župe Šibenik—-Zadar, kojoj je prisustvovao velik broj delegata društava! i četa. Dan ranije održan je zbor društvenih i četnih prosvetara, a iza toga pret-konferencija. Naročito je zapaženo, da je odaziv, kako na zbor tako na konferenciju i skupštinu, bio mnogo brojniji nego ra-nijih godina. Na konferenciji raspravljano je o svim važnijim pitanjima koja zasecaju u rad Sokolstva naročito onog na selu. Kao glavne tačke dnevnog reda bile su: teča-jevi, rad u četama, finansije, administracija, opšte prilike i smetnje u radu i na koncu date su smernice za buduči rad. Godišnju skupštinu župe otvorio je II zam. starešine br. Kovačev Pavao u zameni starešine brata dr Srečka Poturi-ce, koji je početkom godine službeno premešten u Split. Posle pozdravnog govora br. Kovačeva skupština je oduševljeno usvojila predložene pozdravne telegrame Nj. V. Kralju Petru II i br. Savezu. Sve podnesene izveštaje funkcionera uprave župe skupština je jednoglasno primila i odobrila, sa konstatacijorn, da je rad uprave župe kao i područnih jedinica u prošloj godini bio plodan naročito u izvršivanju postavljenih za-dataka u sokolskoj Petrovoj petogodiš-njici. Nadalje je skupština izmedu ostaloga zaključila da se u ovoj godini održe sledeče priredbe: okružni sletovi u Bio-gradu n/m, Kninu, Rogoznici, Devrska-ma, a u Bratiškovcima, javni čas pri-likom osvečenja kamena temeljca so-kolskoga doma. Nakon razrešnice dosadanjoj upravi, kandidacioni odbor predložio je skup-štini listu nove uprave, koja je jednoglasno primljena, te koju sačinjavaju: starešina: Pavao Kovačev; 1 zamenik: Ljubo Montana; II zamenik Anta O-bratov (Tijesno); III zamenik Oskar Marčič; načelnik: Hinko Meliš; I zam. načelnika: Kreše Grubišič: II zam. načelnika: Dako čenič (Klanac); načelnica: 'I ona Grubišič;: 1 zam. načelnice Marija Vitalijani; II zam. načelnice: Pera Ga-špardi (Drniš); tajnik: Josip Ježek; prosvetar: Petar Ruževič; blagajnik: Ludvik Ivnik; pročel. socij. o.: Ivo Ma-tulovič; proč. o. za inuziku: Dominik Milovič; referent za čete: Ivan Čok; referent za SPP: Ivo Kramarič; statističar: Josip Franzot; proč. lekar. o.: dr. Boško Maleševič. Članovi uprave: ing. Josip Vonko (Siverič); Kvintilijan Tomov, Marko Milutinovič, Mileva De-filipis, Frano, Grubišič, Mojsije Zeče-čevič, Nenad Sinobad, Ante Vlahovič (Mandalina), Josip Kraljič (Mandalina), Delfin Delfin (Šibenik). Zamenici: Emil Gregov (Preko), Dušan Raškovič (Bio-grad n/m), Ivan Juraga (Muiter), Rudolf Koštre (Rogoznica), Petar Kneže-vic (Obrovac), Jovo Šeat (Biograd n/m), Niko Dubajič (Kistanje), Tanasija Ka-lanj (Benkovac), Drago Jelušič (DrniŠ), Glavna skupščina Sokolske župe Celje Božo Dobrota (Bratiškovci). Revizori: Marko Matavulj, Ivo Zenic (Siverič), Frano Kučera. Zamenici: Marko Marinčič i Bruno Merlak. Sud časti Ivo Ren-dić-Miočević, Ernest Peručič, Jerko Bu-čić, Dinko Palajič, Emil Bumber. Zame-nici: dr. Đoko Maleševič, Marko Ba-činič, dr. Ante Dunkič. Pivkov dom Sokola Maribor I Dne 29. marca t. 1. je protekla prva obletnica smrti velikega carzanskega junaka, odličnega Sokola in vzornega narodnjaka dr.Ljudevita Pivka. Telesno je umrl, toda njegov duh, njegove ideje živijo ter so posebno žive in tvorne v vrstah Pivkove sokolske družine v V. mestnem okraju v Mariboru. Sokol Maribor I. hoče zvesto in zgledno nadaljevati program, ki mu ga je zastavil njegov ustanovitelj ter prvi starosta, nepozabni pokojni dr. Pivko. Pivkova sokolska družina se pripravlja na razvitje prapora za deco, ki bo 12. junija t. 1. Prihodnje leto bo razvitje naraščajskega ter društvenega prapora ob priliki 10 letnice Qbstoja in razvoja Sokolskega društva Maribor I. Društvo, ki šteje okoli 800 pripadnikov, med temi 300 telovadečih članov m ki je med najvzorneje delujočimi sokolskimi društvi v državi, pa si je v okviru sokolske Petrove petletke postavilo za cilj, da zgradi v V. mestnem okraju v Mariboru Pivkov dom Sokola Maribor 1. Doslej so vneti in navdušeni člani nabrali že dobro tretjino zneska, ki je potreben za do sego tega cilja. Novi dom najbi bil toplo, domačnostno in prijetno zavetišče Pivkove sokolske družine, ki hodi vztrajno in dosledno za svetlimi in vzvišenimi sokolskimi cilji, ki jih je svoji ljubljeni družini začrtal nepozabni ataman in »očka« dr. Ljudevit Pivko. Ob težki izgubi, ki je doletelo Pivkovo sokolsko družino ob prerani smrti nepo zabnega voditelja je dozorel sklep, ki predstavlja najvišji cilj, ki si ga je moglo društvo postaviti ob tej trpki izgubi, da se v V mestnem okraju postavi čim preje ponosen Sokolski dom, ki bo nosil ime nesmrtnega Sokola in neustrašenega carzan-skega junaka. Obenem pa naj bo ta dom živ dokument sokolske požrtvovalnosti ter uspehov številne Pivkove sokolske družine v Mariboru, ki se ob prvi obletnici smrti s'ojega voditelja globoko sklanja nad njegovim, s cvetjem posutim grobom. Obe nem s Pivkovo sokolsko družino pa se je ob tej obletnici poklonil ves nacionalni in sokolski Maribor manom enega najplemenitejših sinov jugoslovenskega naroda. Prednjački tečaj Sokolsko# društva Bela Crkva Sokolsko društvo Bela Crkva održalo je svoj peti društveni prednjački tečaj u vremenu od 14 decembra 1937 do 11 febru-ara o. g. Tečaj je pohadalo 7 članova i 2 Članice. Na tečaju su predavali: starešina društva brat Dragutin Popovič: Organiza- ciju, prosvetar brat Jordan Kojič: Istoriju Sokolstva; društveni lekar brat dr. Marko Janič; Fiziologiju, Anatomiju, Higijenu i Prvu pomoč, i načelnik brat Kornel Bura; Sustav, Metoditku, Praktično vežbanje, Opis sprava i Opremu vežbališta. Zatim su pod vodstvom župskog pred-njaka brata Bukača Stevana obavljeni is-Piti, i to pismeni 21 februara, a usmeni 22 > 23 februara. Ispit su sa uspehom položili 7 članova i 2 članice, koji su osposobljeni za društvene prednjake, odnosno prednja-Čice. Na završetku tečaja, koji je uspeo i dao društvu lep broj sokolskih radnika, predate su tečajcima svedodžbe o položenom diuštvenom prednjačkom ispitu. Prednjački tečaj Sokolsko# društva Čurug Sokolsko društvo Curug održalo je od 31 januara do 12 februara o. g. pred-niački tečaj koji je posečivalo 20 članova. TcČaj je vodio brat Stevanko Ivkov. Te-čajci su požljivo i vredno radili te su na c'aj način stekli dosta sokolskog znanja i nioči če pristupiti polaganju prednjačkog 'spita. Ovako lep broj svršenih tečajaca Poslužiče ovome društvu za izvodenje teh r,iČkog rada, osobito kad je u izgledu, da društvo doci do svog doma u koji de 11 °či primiti veči broj vežbača svih kate- gorija i u kome če se izvoditi obavezno fi-zičko vaspitanje. Na tečaju su bili predavači brada: dr. Rada Srečkov, opšt. lekar, Mirko N. Perovič, učit.elj, Todor Kasapinovič, učitelj, Ljubomir Bakajin, učitelj, Milorad Jovanovič, učitelj, Vitomir Jovin, trgovac, Olga Oavrilovic činovnica, Stevanko Ivkov, trgovac, Nikola Kovačevič, trg. i Branko Stevanovič. — M. N. P. Pčelarski tečaj Sokolskog društva Mokrin Nedavno je Sokolsko društvo Mokrin o-držalo pčelarski tečaj koji je organizovao i vodio brat Boris Novički, starešina društva. Tečaj je pohadalo 25 lica, od kojih 14 starih pčelara, a ostali su mladi ljudi, koji su se sada zainteresovali za pčelare-nje. Tečaj je trajao tri meseca, a voden je po sveskama Pčelarske dopisne škole. Te-čajci su pokazali veliko interesovanje za primenjivanje naprednog načina pčelarenja te su izrazili želju da se tečaj nastavi na leto sa praktičnim radovima, da bi mogli videti kako se u praksi primenjuju metode modernog pčelarenja. iz naših lupa IZ SOKOLSKE ŽUPE OSIJEK Župski prednjački ispiti održani su 12 i 13 marta o. g. Ispit su položila brača: Ivan Markovič, Stevan Odadžič iz Vinkovaca, Ranko Stojakovič iz Bos. Broda i Stjepan Gisler iz Osijeka Matice. Ispitnoj komisiji pretsedavao je br. M. Vojinovič, I zam. načelnika Saveza SKJ iz Beograda. IZ SOKOLSKE ŽUPE CELJE Prosvetni odbor Saveza SKJ je že pred več leti pričel zbiranje predmetov za sokolski muzej. Posebno važnost je polagal na zbii-ko fotografij in posnetkov javnih nastopov, raznih društvenih prireditev in pio-slav, slike sokolskih domov, znakov, lepakov in slično. Pred leti so temu pozivu sledila tudi nekatera naša društva in poslala župi po dva izvoda fotografij, enega za župno zbirko, drugega za savezni prosvetni odbor. Zadnji leti so bratske edinke prispevke popolnoma opustile, ker se tudi od naše strani zanimanje ni stopnjevalo. Prosvetni odbor Saveza SKJ si je v do mu, ki ga bo v Beogradu zgradil v dobi petletke, zagotovil prostor za stalni muzej. Zato se je znova živahneje lotil zbiranja raznih predmetov, ki bi obogatil muzej. Sokolski muzej v Beogradu more po svoji vsebini postati dragocena sokolska pridobitev le s sodelovanjem bratskih edi-nic. Zgodovina je učiteljica narodov, sokolska zgodovina je učiteljica sokolske organizacije. Če bi imela vsa naša društva od početka urejene svoje zbirke, bi ostalo mnogo ohranjenega, kar je danes pozabljenega. Župna zbirka, negovana že od ustanovitve župe, bi nudila danes bogato zakladnico dokazov o izvršenem delu. Iz te zakladnice bi ne črpali samo župni činite-1 ji, v njej bi našli velike dobrine vsi naši piipadniki. Prikazi vseh dosedanjih nastopov bi zgovorno dokazovali življensko silo poedine-ga društva, pričali bi o početnih naporih, nas razveseljevali nad postopnim napredovanjem in nas navduševali za nadaljno delo. Fotografije raznih prireditev iz širokega področja sokolskega delovanja bi nudila nazorno sliko ogromnega dela, storjenega v dolgih letih sokolskega udejstvovanja. V naši župi je nekaj društev, ki so skrbela za zbirko in priredila tudi razstavo. V splošnem pa moramo priznati, da smo v tem pogledu mnogo zamudili ali opustili, česar ne moremo nadomestiti. Za zamuieno se lahko odškodujemo le tako, če bomo odslej v večji meri posvečali pozornost društvenim in četnim zbirkam. Po več letih bo lahko imela vsaka edinica veliko zbirko in bo sposobna, da vsaj ob priliki svojega jubileja priredi razstavo. Kdor bi utegnil pomišljati o važnosti sokolskih zbirk, muzejev in razstav, si naj ogleda sokolstvo razstavo v Pragi, ko bo vsesokol-ski zlet. Ako omenimo, da se je vršil v Pragi v času od 17. do 19. septembra 1937 tiidnevni razstavni tečaj in da ima vsaka edinica na češkoslovačkem svojega posebnega poročevalca, odpade nadaijno utemeljevanje o vrednosti in vzgojnem pomenu sokolskih razstav in muzejev. Nekateri župni prosvetni odbori so uvedli tudi zbirko časopisnih izrezkov. Na takšne zbirke naletimo tudi pri nekaterih društvih in bi priporočali, da bi jo povsod u-vedli. Sestavni del sokolskega muzeja je pazljivo pisana in urejevana kronika. Primerjanje o postopnem napredovanju edinice in vodilo k novim podvigom, kakor bi bilo razmotrivanje o razlogih nazadovanja svarilo, po kateri poti se ne sme ubrati. Kronika ni popolna, ako ne vsebuje pregledne tabele o vsakoletnem številčnem stanju pripadnikov. Kakor bratski Savez je pričela tudi žu-pa Celje z zbiranjem raznih predmetov, ima iz prejšnih let že precej gradiva, toda Osnova Pivkovog doma Sok društva Maribor I Prednjački tečaj Sok. društva Čurug, održan od 31-1 do 12-11 o. g. Pčelarski tečaj Sok. društva Mokrin Prednjački tečaj Sok. društva Bela Crkva, održan od 14-ХИ 1937 do 11 II 1938 ... '♦*•• •* AvšSral 59, л Ujec,. ........t uipeuee na spangu praktlčiM- za Skol-sku djeiu koja daleko idu u Skolu. Vel. 27—3(1 Din 25.—, 31—34 Din 29.—. »»nelep Df- *15— Naju>c i rit zet.a iijecja ci pelica od finoe laka « spangom 1 čvrstim kožnim djonom. Od br. 24—26 Din 49.--, od br. 27—30 Din 59.—, od hr 31—34 T»i4 «o ______ Nesui»m>.i iljeei za akulu ■ Igru najpodesnlte su ovt poluclpplo od 'nke ko/ sa neporterlvlm Kiimeniin d,Ionom. Od br. Si—31 Din 19.— ort br is—3« l>ln 'o - Dobro., ujec. /... jrolieii ота fina rieksiln sandala sa ukrasom ! *pan*om Breko risla. Ud ur 27—3C in 19.—. br. 31—34 Dir "ela na spancu sa gumenim d.tnnom 1 niskom pe (im Rniljene li Hran •vol hoii Hon proijetm model. La-Se 1 udobne ženske cipellce izradjene u snieujoj lioji, za Vaš no\i kostim ■n na.ipodesn* *'■ '.•УЛ1Ч-'- S UDOBNOSi t'KUE SVEti.l Iskrojene n rlstn 1 bogato n krasen e ripele. Vezuju se J*1 nkrasnlm prrtlama. — Vrlo su lagane. zato ih topite za Srtn In ženski cipellce sa »lroUon -pangom preko rista, kožnim djonom, niskom pot-peticom. Udoban oblik I niška peta o^nvaće \'nu TOfl* Odlična (l je vojačka clpoi. ra lzradjena od smedje; boksa 1 kombinirana sn tam no smeri Ji m semitom Iste ci police izradjene od ernog laka, kombinirane sa črnim semlftom C Lake i fine damske polu-cipellce sa ukusnim okrasom izradjene od s med Jr ševroa. sa kožnim .Ijonn polnvisokom pot» etlcr ^ака aamska cipeiica iz-•adjena od jakog pJptna ча ukrasom od diftina. — Vrlo su lake, ndooiie i oodesne za Mirno *rih*mf Elegantna taka » prozrac-na damska sanda>a. Izra-djena od Jake bijele kože kombinirane sa nlavom **ožoin nrrK**' rl«srn tkuoiisi i bogalo perlorira-na poluriprla koja ćr potpuno od go varati Vašem kostimu. Izradjene su od •rnoc ili *mrdjrir l»rk«n Jake mu>ke fjmuopeie, >a potpuno novim iiKrasom, od smedje kože sa kožnim djonom. — Koitnln s*»mr ^In fnt.— i^akr muske poiucipeie izradjene od smedje Kože sa kožnim djonom Bušen. zračenje samo Din ukras pos p je Su je noge. Kostaju * '0.—. >ovi iuouex. ble^anUKiiii gospod Inu uz proljetno odi jelo ove fine rlpele u irap-smrrt joi •fnm’i'nnrljl. fOSLJEDNJl BECKI MODEL! Dekr.ltirana clpellca od plavog ševroa sa u krasom preko rista i visokom pot-petlcom. Mašna Jr kombinirana сл «i*ml5oni ckusne damske cipclice oci plavog semiša sa bijellm ili plavim isplrtrniin okrasom na Ilcu. Neophodno potrebne uz proljetne kajute 1 kostimr. Bogalu ukradene luuske t* pele izradjene od sivoj; semiša Ili drap kože sa kožnim d Ionom. l*rista|u iz svako IJrtnc -uii jelo ' NAš PONOS! Fina muška el pela Izra d jena od fine smedje ili '■me kože sa kožnim djonom i kožnom potpctlc >»11. ™*'ф'-9гче« za zbirko v večjem obsegu ji dosti manjka. Obračamo se na bratska društva s prošnjo, da pregledajo arhiv in ugotovijo, če imajo po več izvodov kakršnihkoli fotografij nanašajočih se na Sokolstvo in drugih primernih predmetov ter nam pošljejo, če le mogoče po dva izvoda, da moremo enega poslati prosvetnim odboru. Na vsak način prosimo, da nam odslej edinice redno pošiljajo po dva izvoda fotografij svojih prireditev, ako si bodo fotografije oskrbeli. Naj nam tudi pošiljajo in drugo priložnostno gradivo. 2u-pa bi si rada omislila tudi mapo s slikami vseh sokolskih domov v župi. Priporočamo se za fotografije sokolskih domov onih diuštev, ki nam jih še niso poslala. Bratske prosvetne odbore prosimo, da se za zbirke v opisanem smislu živo zavzamejo, da bo bodočim pokolenjem omogočeno spoznavati delo prednikov in da bodo po teh delih in naukih privedli slovansko sokolsko organizacijo do končne zmage. Povedali smo že da bo na letošnjem vse-sokolskem zletu v Pragi ogromna sokolska razstava, ki bo nazorno pokazala razvoj in napredek češkoslovaškega Sokolstva. Na tej razstavi bo poseben oddelek za ju-goslovensko Sokolstvo. Prosvetni odbor Sa-veza vabi bratske edinice, da preko župe pošljejo za to razstavo razpoložljive slike, rokopise, zgodovinska pisma in druge listine, ki se nanašajo na ustanavljanje Sokolstva. Bratska društva in čete, ki bi imele navedene predmete in bi bile voljne jih v Pragi razstaviti, naj odpremijo pošiljko na župo do 30. aprila t. I. Bratski Savez bo izdal pismeno potvrdilo in prevzel jamstvo ra poslane piedmete. Zdravo! Župni prosvetni odbor SOKOLSKO DRUŠTVO GORNJA RADGONA Dne 26. marca t. 1. zvečer je priredilo tuk. Sokolsko društvo v posebni sobi gostilne g. Martina Ritonje poslovilni večer odhajajočemu članstvu, in sicer sestri Mariji Klinčevi, bratom Ludviku Klinc, Gezi Benko, Joškotu Zemljič in Tonetu Adanič. Prvoimenovana dva odhajata iz Gornje Radgone radi upokojitve, ostali trije bratje pa radi vpoklica v vojaško službo. Izredno lepo število udeležencev je bil dokaz splošne priljubljenosti, katero so uživali odhajajoči v vseh tukajšnjih krogih. Na tem poslovilnem večeru je zbrano članstvo ter prijatelji in znanci, ki so se udeležili večera, zbrali za zgradbo sokolskega doma na meji znesek 423 Din, za kar izreka gradbeni odsek bratsko zahvalo. MURSKO SOKOLSKO OKROŽJE LJUTOMER Dne 27. marca t. 1. se je vršila seja Mur-skosokolskega okrožja v Ljutomeru, na kateri so se razpravljale razne važne tekoče zadeve, zlasti o propagandi in predpripravah za vsesokolski zlet v Pragi, kamor ie prijavljenih doslej 25 članov in članic, po večini telovadečih. Sklepalo se je nadalje o društvenih nastopih, ki so predvideni v okrožju, in sicer v 5 edinicah tekom meseca junija, julija in septembra t. I. in to v Ljutomeru 12. junija, v Veržeju 26. junija. Sv. Jurij v maju, Cven ali Strigova dne 10. julija, okrožni zlet pa dne 11. septembra v Gor. Radgoni. Tekme članstva in naraščaja bodo v Ljutomeru za vse edinice v o-krožju dne 16. junija t. 1. popoldne, mladinski dan dne 18. septembra, tajni peši-zlet v septembru. Pri volitvah je bil z malo spremembo izvoljen po večini star odbor z br. Slavkom Stopar in s. Marico Ogo-rclec na čelu. Telesno vaspitanje u svetu PROPISI O VEŽBAONICAMA ENGLESKOJ U Engleskoj nalazi se danas telove-žba u znaku velikih reforma, za kojiina stoji cela vlada. O torne se svuda govori i piše, a u poslednje vreme iz-daju se u torne smislu i novi priruč-nici. Tako su izradeni i novi propisi, koji se odnose na izgradnju i opreinu vežbaonica. Ovi propisi izradeni su na osnovu propisa iz godine 1925 i 1934 i dopunjeni iskustvom stečenim u poslednje vreme. Svrha tih propisa nije neka šematič-nost u naertima, več da se pri izgradnji i opremi vežbaonica ispune minimalni tehnički i zdravstveni zahtevi. Ti propisi predvidaju tri tipa vežbaonica, i to prema veličini škole, broju i polu daka. Tip A je vežbaonica 60 X 30 stopa (33 cm), na čijoj su užoj strani dodate svlačionice, kupatila, skladište i jedna soba za učitelja telovežbe. To je vežbaonica za 30 daka. Tip B je vežbaonica iste veličine kao tipa A, ali ostale dodane prostorije treba da su na dužoj strani, i to po dve svlačionice, dva kupatila itd.; to je dakle vežbaonica za koedukacione škole, gde vežbači treba da su odeljeni. Tip C je kombinacija tipa A i B, što znači, da se dve prostorije za gore pomenute potrebe nalaze na užoj strani vežbaonice. Propisi dalje obuhvataju detaljne odredbe o gradevinskom materijalu, o-svetlenju, ventilaciji itd. Drugi deo propisa odnosi sc na o-premu vežbaonica sa spravama, od ko-jih sem naših uobičajenih sprava još predvidaju švedske lestvice, 5 m dugu strunjaču za različnosti, napunjen džak (60 cm promera) za pretiskivanje itd. Za izvodenje igara koje se najviše gaje, pod vežbaonice orisan je uljanim bojama, kako je to u mnogim vežba-onicama u inostranstvu. TELESNO VASPITANJE U FRANCUSKIM SKOLAMA Francuski ministar narodnog odgoja i vaspitanja 2an 2aj u razgovoru sa redaktorom lista „L’Oto” izjavio je medu ostalim i sledeče: „Telesno vaspitanje u francuskim školama je u mom programu, na isto tako važnom mestu kao i staranje o duševnom vaspitanju omladine. školsko telesno vaspitanje — to jc pre svega pitanje upotrebe naj-korisnije metode, jer su se stari načini telesnog vaspitanja pokazali malo korisni, a sem toga i kratko vreme, koje jc bilo posvečivano telesnom vaspi-tanju, a koje je uostalom često bilo i skračivano, nije dovoljno za uspešno vršenje telesnog vaspitanja u školama. Radi se stoga na tome, da stare metode, koje su omladini dosadne i odvratne, budu zamenjene novim, bo-ljim metodama. Ali to je istovre-meno i materijalno pitanje — jer škole nemaju dovoljno materijalnih sredstava za uspešno vršenje telesnog vaspitanja. Sem toga je to i pedagoško pitanje, jer je za to potrebno spremnih nastavnika, koji treba da predmet dobro poznaju. To je i psihološko pitanje, jer je potrebno ubediti roditelje 0 potrebi telesnog vaspitanja omladine. Napokon, to je i političko pitanje, jer treba dokazati, da se može telesno vaspitanje vršiti i pored totalitarnog sustava, ne u cilju pripremanja za rat 1 ne u cilju spajanja telesnog vaspitanja sa rasnom mistikom”. Ministar je na kraju izjavio, da se več u nekim školama vrše pokušaji sa novom meto-dom telesnog vaspitanja omladine, koji su pokazali Vrlo dobre rezultate i da da če postepeno biti zavedene nove metode rada u svim školama. HOLANDIJA Časopis „Het Turnblad” javlja, da su se februara o. g. u Amsterdamu sastali stari vežbači i održali go-dišnju skupštinu. U programu je bilo i prikazivanje velikog sokolskog filma. Savezni načelnik predlagao je u cilju vaspitavanja što večeg broja dobrih vežbača takmičara, takiničenja omladi-,ne i članstva u vrstama 10—16 članova. Granica za članstvo ustanovljena je sa 17 godina. Isto tako imali su sastanak tehničari, koji su proučavali mnoge vežbe iz svih grana telovežbe. Prema vestima iz Holandije, i tamo je zavladala „bolest”, koju su preboleli več mnogi narodi. Naime, naročito se dopadaju meke, rit-mičke kretnje u vežbama na štetu istin-skog snaženja tela. Izabrana vrsta žena pokazala je u Amsterdamu uzorne vežbe, sa kojima če nastupiti na sletu u Pragu. Izdaje za Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije Đ. Paunkovič, Rumunska 56* Glavni i odgovorni urednik Stjepan Celar, Jovana Rističa 32 • Uredjuje redakcioni odber Štamparija Drag. Gregoriča, Strahinjiča Bana 75. — Beograa