KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 47 (2) INDUSTMSKE SVOJINE Izdan 1. Februara 1930. PATENTNI SPIS BR. 6756 Siemens & Halske A. G. Berlin — Beč. Prenos pomodri kupasiih zupčanika. Prijava od 22. maja 1928. Važi od 1. septembra 1929. Traženo pravo prvenstva od 17. decembra 1927. (Nemačka). Pronalazak se odnosi na jedan prenos pomodri kupastih zupčanika, ko ji se sastoje iz dva glavna zupčanika i više izmedu njih ra-sporedjenih planetskih zupčanika, kako se primerke upotrebljavaju kod motarskih kola i aeroplana. Kod ovili prenosa javlja se ne-dostatak, koji se sastoji u torne, da je vrlo teško dovesti sve Strane (bokove) zuba, planetskih točkova, koji se nalaze u zahvatu, do toga, da istovremeno vrše i prenos. Ako se uspe, da se obrtni moment, koji se prenosi, razdeli podjednako na pojedine planetne točkove, onda na nekim mestima nastaja prevelika naprezanja, k oj a imaju za posledicu jako trošenje zubnih bokova, što može dovesti i do preloma zuba. Naročita se to štetno ističe kod aeroplanskih inotora, kod ko jih se radi smanjenja težine mora iči do granice dozvoljenog naprezanja, a da se uz to zagarantuje potpuna sigurnost pogona. Tamo se je radi toga najpre predlagalo, da se broj planetskih točkova ograniči na tri, a da se istovremeno izvede veza glavnin točkova sa pogonskom osovinom odn. sa oklopom, tako da se oni mogu na svojoj podloži u stanovitim granicama podešavati. Time treba da se postigne takozvano ispu-vjavanje pojedinačnih točkova, koji leže jedan na drugom, da bi se istovremeno dobilo dobro nalaganje svili bokova zuba, koji se nalaze u zahvatanju. Sve poznate vrste izvo-djenja pokazuju ali taj nedostatak, da se pri pomeranju glavnoga točka, u cilju podeša-vanja, vrh ozubljene kupe, koje ovome pripada, pomakne izvan osovine. Time se po- novo uvode nepravilnosti u odnose zahva-tanja, jer kod ispravnog zahvatanja, rnoraju se vrhovi sv ih ozubljenih kupa sastajati u jednoj tački. Prema pronalasku izvode se potporne površine glavnih točkova tako, da one obra-zuju deiove kupastih površina, čija se sre-dista sastaju sa vrbovima ozubljnih kupa u jednoj tački. Na slikama predcčena su dva primerična oblika izvodjenja u preseku. Oba slučaja odnose se na prenoie za aeroplanske mo-tore, gde sl. r predočava iivodjenje, kod kojega su planetni točkovi, na poznati način uležajeni na čepovima propelerske osovine, koja je izvedena kao unakrsna osovina, dok sl. 2 predočava drugi oblik izvodjenja sa jednitn nafočitim oklopom, koji je čvrsto vezan za osovinu propelera. Kri vaju a osovina označena je u ona slučaja sa 1. Na jednorn kraju krivajne osovine naklinovana je u sl. 1 jedna ploča 2, koja je na spoljašnjim kra-jevima snabdevena zubima. Jedna druga ploča 12, koja je isto na spoljašnjim kraje-vima ozubljena, zašarafljena je za oklopom 3. 4 i 13 su oba glavna točka. Oni za-hvataju sa unutarnjim ozubljenjem, na način ozubljene spojnice, u ozubljene krajeve ploča 2 odn. 12, i mogu menjati svoj položaj prema pločarna 2 odn. 12. lzmedju glavnih točkova 4 i 14 rasporedjeni su planetni točkovi 5. Oni su prema sl. 1 uležajeni pomoču čaura 6 na čepovima 17 propelerske osovine 7, a prema napolju podu-prti su kugličnim ležištima 8. Kao noseči Din. 15. ležaj za propelerska osovonu služi kugljični ležaj 9, koji je smešten u unutrašnjosti ploče 12 i u svome položaju održavan prstenima 10, 11. Daljnje podupiranje propelerske oso-vine postiže se na taj način, da jedan kraj 27 zahvala u krivajnu osovinu 1, u kojoj je uležajen u ležaju 19. Radi medjusobnog po-dupiranja mogu biti čepovi 17 spojeni jeumm prstenem 13. Podupiranje glavnih točkova 4 i 14 vrši se preko prstena 15 odn. 2b na taj način, da prsten 15 nalegne na jedan kugljični ležaj 16, koji je maticom 18 držan na propelerskoj osovini 7, dok prsten 25 naleže na unutarnju glatku površinu ozub-ljene ploče 12. Potporne površine obih pr-stenova 15 i 25 sačinjavaju delove iste površine kugle, i ri čemu s edište pada zajeano sa vrhcv.ma sv:h ozubljenih kupa u jednu tačku na osovini. Jasno je, da je rnoguče potporne površine izvesti kao detove površina kugala, k oj e su jedna u drugoj koncentrično rasporedjene. U pogonu pogoni se najpre glavni točak 4 krivajnom oso vinom 1, sa kojom je vezan preko ploče 2. Usled toga stavljaju se u obrtanje i planetni točkovi ti. Oni se ko-trljaju po čvrstom glavnom točku 14 i pc-vlače za sobom propelerska osovinu, koja se dakle kod jednakog izvodjenja obih glavnih točkova obrče sa polovičnim broje obr-taja krivajne csovine. Nastane li pri torne nejednakomerno naleganje pojedinin planetnih tečkova na pr. na ploču 14, to ova popusta na cnome mestu, gde je pritisak naj-jači i pribhžuje se istovremeno planetnim točkovima, na suprotnom kraju, tako da se pritisak na ova tri planetna točka potpuno izjednači. Pri ovome gibanju kliže glavni točak 14 po potpornom prstenu 2ti i giba se dakle uvek tako, da vrh njegove ozubijene kupe zadrža.va svoj prvobitni položaj. '1 o isto vazi i za točak 4; o vaj je samo podupit o propelerska osovinu. Pravilno zapadanje prenosnih točkova jedan u drugi može se samo onda izvesti, ako planetni točkovi nisu podvrgnuti nikakvom titranju; čepovi 17 mera ju dakle biti jaki i vrlo lačno ostrugani (izglačar.i). Privodjenje ulja ka pojedinačnim mažučim mestima, vrši se na poznati način, kroz unutrašnjost osovine. Kod primeričnog oblika izvodjenja, koji je predočen u sl. 2, ni je čep 17 izveden sa oso vinom 7 iz jednog komada, kao kod izvodjenja prema sl. 1, več su plenatni točkovi učvrščeni u jednom oklopu 20, koji je pomoču šarafa 26 spojen sa propelerskem osovinom 7. Na strani, koja je okrenuta prema motoru uležajen je osim toga oklop 20 na potpornom prstenu 12 pomoču kug-ljičnog ležaja 28. Izvodjenje potpernih površina za glavne točkove je isto, kao i na sl, 1. Položaj ovih glavnih točkova je sli promenjen, t. j. točak, koji se obrče sa kri- va nom osovinom oslanja se svim svojim de ovima na stranu, koja je okrenuta pro-peleru dok je čvrsto stoječi točak 14 va-sporedjen na strani, koja je okrenuta prema motoru. Točak 4 zah vata svojim unutarnjim ozubljenjem u zube, koji su neposredno isfrezovam na krivajnoj osovini, medju-ploče dakle mje potrebna. Da bi se na oklopu omogucilo usavrsavanje ozubljenog venca 12 rasporedjen je naročiti medju-zid 22 koji je n3r]pndnl° “ df11.0,T1 °k,0Pa 21. koji opkoljava prenos, zasrafljen za oklop motora 3. Pogon se sada vrši od krivajne osovine . p , 0 ? njom spojenog glavnog točka 4 i preko pDnetmh točkova 5, na oklop 20. Menjanje položaja planetnih točkova, usled titranja propelerske i krivajne osovine, nije moguce, pošto je oklop 20 i sa njim spojena propelerska osovina 7 čvrsto uležajena na dva mesta, t. j. u ležaju 9 i 28. Titraji kraja ki i vaj ne osovine ne mogu im ati uticaja na zahvatanje zuba, jer se izjednačuje od-govarajucim gibanjem glavnog točka 4. Da bi se i o vi titraji sveli na minimum, poduprt je kraj krivajne osovine o čep 27 propelerske osovine 7. 1 reirnučstva pronalaska sastoje se u torne da se glavni točkovi prema svojim potpor-nim površinama giblju u stanovitim granica-ma i na taj način izvode jednakomernu ra-spoaelu zubmh pritisaka, a time i jednako-mernu raspodelu prenosečeg se obrtnog momenta, da je pri torne gibanju ali zagaran-tevano prvobitno zahvatanje, pošto se ceo sis em obrče oko vrha, koji leži na osovini. Usled o drža vanja povolinih odnosa zahveta-nja, mogu se sa ovim prenosom uz svu Skucenu lzvectu, prenosih srazmerno velika dejstva. Pri tune je trošenje zupčanika neznatno, prenos iraje dvgo vremena i zado-voljava ‘to se tče sigurnosti pogona i naj-strože zahteve. Patentni zahtevi: 1. Prenos pomoču kupastih zupčanika, sa automatski se podešavajučim glavnim točkovima, izmedju koji h su rasporedjeni planetni točkovi, naročilo za aeroplanske motore, naznačen time, da potporne površine glavnih točkova obrazuju delove površine kugala, čija središta pača u sa vrbovima ozubljenih kupa u jednu tačku. 2. Prenos pomoču kupastih zupčanika sa automatski se podšavajučim glavnim točkovima, po zahtevu 1 naznačen time, da potporne površine glavnih točkova pripadaju istoj površini kugle. 3. Prenos pomoču kupastih zupčanika, po zahtevu 1 naznačen time, da su planetski toči o vi uležajeni u jednom oklopu, koji je čvrsto spjen sa pogonjenom osovinom, a koji je osim toga uležajen na oklopu motora. Adpaientbroj6756. / ■ ■ ■ ■ Adpatent brof8756\ »