3S^r;'Si»rnelj Lav© Poštarina plač Ub« 6/1 ljibl-jam U koliko Italija duie istra je, u toliko gore po nju. Ona ne moie pobjediti. Mussolini i njegovi savjetnici dobro će učiniti da o svemu razmisle. »D a il y E erald« — London) ________________________________________- Broj 5. (J ZasrrebH, 1. februara 103fi. poierlirr hroi stoiH dbiara 1.50 — "V UREDNIŠTVO IN UPRAVA za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine v Ljubljani Erjavčeva cesta la J GIASUO SÀVIZA JUGOSIOVENSKIH EMIGRANATA IZ JULIJSKE KRAJINE KADA BI. . . Kada bi se u Italiji uopće, ili samo u Julijskoj Krajini, izvršile neke radikalnije političke promjene, te bi nas promjene postavile pred nove zadatke. Ti zadaci bi bili obimni i mnogostrani, te ih je teško sve predvidjeti i fiksirati, ali neke od njih, i to dosta važne, možemo da već sada približno postavimo. Dva su rješenja koja bi mogla doći u obzir u toj predvidjenoj političkoj pro- NOVA NASILJA NAD NAŠIM LJUDSTVOM KOMAiVLI RIKARD IN GROSAR VLADKO' KONFINIRANA Gorica, januarja 1936. — (Agis), — Pretekli mesec so aretirali v Solkanu pri Gorici radi protifašističnega delovanja dva mladeniča in sicer K o m a v-lijat Riharda, trgovskega pomočni- ka v konzumnem društvu v Mirnu in Grosarja Vladka, mizarja, ter ju odpeljali v zapore. Po enomesečnem preiskovalnem zaporu sta bila obsojena na triletno konfinacijo. Pravi vzrok nam ni znan. Kaj se skriva za tem, da sta bila obsojena zaradi protifašističnega delovanja, pa tudi ne moremo presoditi, ker fašistične oblasti motivirajo s tem vse, česar ne morejo dokazati. mjeni. 1) U Italiji samoj bi moglo doći do promjene i režima i sistema, pa bi na vladu mogli doći ljudi iz sadanje antifašističke emigracije. U tom slučaju, nadamo se, dala bi talijanska vlada našem narodu u Julijskoj Krajini administrativnu i kulturnu autonomiju. 2) U nekom još uepredvidje-nom razračunavanju mogla bi Julijska Krajina, ili jedan njezin dio da pripadne Jugoslaviji. Govorimo »kada bi-------«, jer ništa nije sigurno, ali u sadašnjem momentu je sve moguće. I jedno i drugo rješenje bi moglo da se ostvari, pa bi nas i jedno i drugo postavilo u nekim pojavama pred slične probleme. Ne uzimljemo u obzir i druga, isto tako moguća rješenja, kao na pr. neku vojnu diktaturu u Italiji, ili čak održanje fašizma, jer ni jedno ni drugo ne bi bitno promijenilo stanje našega naroda u Julijskoj Krajini. Kada bi došlo do političkih promjena na nekoj antifašističkoj bazi, ili kad bi došlo do promjene granica, u Julijskoj Krajini bi se odmah postavio problem: na koji način popuniti mjesta u školstvu i administraciji. Jer i s prvim, a naročito s drugim rješenjem, pitanje školstva bi postalo aktue-Ino. Na 600.000 Jugoslavena trebalo bi okruglo 1.500 učitelja osnovnih škola, a ako k tome pribrojimo potrebno nastavno osoblje za gradjanske i srednje škole, kao i administrativno-nadzorno osoblje, Julijskoj Krajini bi bilo potrebno oko 1.800 prosvjetnih radnika. Taj broj nije previsok, čak bi se tačnim statističkim ispitivanjem mogao približiti do 2.000, a toliki broj ljudi bi trebao i u slučaju kada ne bi došlo do nikakovih promjena granica, već kada bi sadašnji protivnici fašizma u Italiji došli na vlast, i kada bi održali obećanja koja su nam u više navrata dali. Da li bi samo mi — sadašnji emigranti 'z Julijske Krajine — mogli dati tolik broj Prosvjetnih radnika, pribrojivši k tome °nai minimalan broj naših učitelja koji su još u Italiji? inori1 Jusoslaviii može da bude najviše nastavnika osnovnih i srednjih škola koji su došli iz julijske Krajjnei „j su po_ njeklom iz tih krajeva. (Teško je to tačno odredih, ali mislim^ da taj broj nije pre- V1S°i ;.a 1 ' k'*0 mo2uće sve te ljude, u slučaju potrebe, postaviti za nastavnike u Julijskoj Krajini? Kakove bi zapreke Pri tome nastale, teško je predvidjeti, ali da b. jedna takova promjena dobro došla kadru domaćih nezaposlenih mladih učitelja , profesora u Jugoslaviji; ne treba ni isticati Jer tom promjenom bi automatski došli ti nezaposleni učitelji i profesori u Jugoslaviji do zaposlenja, jer bi se ministarstvo prosvjete odteretilo Za 1000 Iju di i moglo bi da na ta prazna mjesta postavi domaće nezaposleno nastavno osoblje Ta dosadanja kalkulacija uzimlje u ob zir samo nastavnike, ali na sličan način bi se moglo pretresti i ostale struke. Mogao bi se izračunati približan broj administrativnog osoblja, osoblja slobodnih profesija itd., koji bi u nekoj eventualnoj promjeni dolazili u obzir za vršenje javnih funkcija u Julijskoj Krajini. Kada bi se uzelo u obzir sve kategorije intelektualnih radnika koji bi bili potrebni, došlo bi e do zamjernog broja. A ako imamo u vidu da su iz Julijske Krajine morali da emigriraju svi intelektualni radnici, KMEČKI FANT S KRASA OBSOJEN NA PET LET KONFINACIJE radi nezadovoljstva z odhodom v Abesinijo Trst, januarja 1936. — (Agis). — Nezadovoljstvo našega ljudstva proti fašizmu dobiva izraza že v najzakotnej-ših vaseh. O tem pričajo številne žrtve naših kmečkih fantov, ki so se na kakršenkoli način pregrešili in s tem dali duška v imenu vseh proti nasilnemu režimu. Poročali smo ze, da je bil pred kratkim aretiran v majhni vasici Gori- če med Vremsko dolino in Divačo neki mladenič s hiše pri Biščevih. Omenjeni je bil klican na nabor in bi moral kmalu oditi z doma. Pri tem pa je dal duška nezadovoljstvu in se izrazil nekaj proti režimu in bil po ovadbi odpeljan v tržaške zapore. Kakor smo zvedeli je bil pred kratkim obsojen na petletno konfinacijo. ŠTEVILNE OBSODBE RADI DEZERTERSTVA Kako hočejo prisiliti dezerterje, da bi se vrnili Trst, januarja 1936. — (Agis). — Število onih, ki so se izognili mobilizaciji v Italiji je precejšnje. Tudi z naših vasi jih je mnogo prešlo mejo. Da pa ne bi ostali nekaznovani in da bi prizadeli našim ljudem čim večjo gospodarsko škodo, so pričele oblasti obsojati vse one, ki so zbežali, oziroma njih domače, na naravnost ogromne denarne kazni in na ječo. Tako vidimo po naših vaseh na vratih nabite obsodbe. strani jim obljubljajo omenjene kazni. Tako sta v Senožečah obsojena brata Anton in France Jurca, prvi na 25.000 drugi na 20.000 lir denarne kazni in vsak na šest mesecev zapora. Omeniti moramo, da sta oba prekoračila mejo že pred štirimi leti. Kmetija je tako ostala brez pravih gospodarjev in edini oče, ki je že v letih ter baš sedaj nevarno bolan, ne more voditi gospodarstva. Kakor se vidi grabežljivo s katerimi V prvi vrsti pozivajo dezer - • Takajo. da bodo zasedli Italijani zopet terje, da se vrnejo domov, na drugi | eno našo domačijo. Mladenič Jež iz Senožeč postavljen pred konfinacijsko komisijo O abesinskih zadevah se ne sme mnogo govoriti Trst,v januarja 1936. — (Agis). — V Senožečah je bil aretiran in odpeljan v tržaške zapore neki Jež, rojen 1903, ker se je drznil daleč v gozdu ziniti nekaj proti veliki fašistični osvobodilni vojni. Imenovani je namreč v gozdu v družbi z nekim italijanskim priseljencem, katerega oče se je prostovojno javil za javna dela za Afriko, žgal oglje. Tu je v razgovoru med drugim tudi rekel, kaj je bilo treba njegovemu očetu iti iskat v Afriko v teh časih. Priseljeni Italijan ga je ovadil in bil_je zaprt. Na intervencijo nekaterih z županstva je bil izpuščen, ker je slabega zdravja. Čez nekaj časa so ga prišli iskat s kamjonom iz Trsta in so ga odpeljali v Trst odkoder ga ni več nazaj. Skoro gotovo bo tudi on postavljen pred konfinacijsko komisijo, kakor se v zadnjem času zelo prakticira, da se s tem izogne dolgim procesom in velikim stroškom. HAPŠENJA NAŠIH LJUDI IZ JULIJSKE KRAJINE zainteresirala su i svjetsku štampu Prema jednom izvještaju iz lista »I n-formator Centralne Evrope« od 21 I. 1936. g. žalosna situacija jugoslovanske manjine u Italiji nije se poboljšala u iugoslovenskim življem u Julijskoj Krajin Medju uhapšenim Jugoslovenima nalazi s Roman Pahor, koji je ranije bio internira u Ponzi, zatim dr. Turina i Vremec. posljednje vrijeme, — kao što su se na- i jedan činovnik po imenu Ferluga. Ško dali u izvjesnim diplomatskim krugovima, — poslije prijateljskog govora novog ministra Italije u Beogradu. Naprotiv, od afričke ekspedicije politički pretresi su sve češći, Tako, naprimjer, doznajemo da su 6 januara izvršena hapšenja u masi medju u isto vrijeme uhapšeno je četrnaest venskih mladića u Općini, dvojica u Pn seku — i jedan u Kontovelu. Motive ovi hapšenja vlasti nisu saopćile, a iz km! uhapšenih osoba fašistička policija odniji la je sve nadjene knjige i napise. IZ ITALIJE BJEŽE VOJNICI U JUGOSLAVIJU SAEROPLANIMI »Times« — London, od 18 Januara, donosi izvještaj ovog beogradskog dopisnika koji kaže da broj izbjeglica iz Italije u Jugoslaviji iznosi oko 1300. Oko 1000 izbjeglica nalaze se u Slovenačkoj. Svi osim jedne stotine prešli su granicu u civilnom odijelu i nalaze se pod kontrolom lokalnih vlasti, kojima moraju da se jave svakog da bi samo mi — današnji emigranti — bili u stanju da dademo dosta velik broj ljudi, koji znadu prilike kraja, koji znadu i jedan i drugi jezik i koji bi se s ljubavlju mogli da posvete ponovnom radu medju narodom u zavičaju. Ta se kalkulacija može mnogima učiniti i suvišna. Ali situacija je takova da nika-kovi dogadjaji i nikakova rješenja nisu ne-_ moguća. Od časa do časa može da dodje mislimo do važnih i sudbonosnih dogadjaja 1 stva- dana. Većina izbjeglica su Hrvati ili Sl< venci iz Istre i Gorice, i ima samo izm dju 40 i 60 pravih Italijana. Prije Izvjesnog vremena nekoliko bji sunaca ie prešlo granicu u uniformi i dva italijanska aeroplana. Oni su intern rani, a aeroplani su vraćeni od strar Jugoslovenskih voinih vlasti Italiji. ri mogu da se radikalno izmijene. Tos radi je vrijedno da se imaju u vidu pn blemi koji se tim izmjenama mogu n; metnuti, pa nije na odmet da se već un Pred prodiskutiraju razna pitanja koja mogla doći vrlo brzo na tapet. A ova — i slična — predvidjanja mogla da vrlo dobro posluže i naši propagandi ovdje, tim više što je stan takovo da se sve te kalkulacije mogu vr brzo realizirat* (t. p). Ovako zamišlja narod u Julijskoj Krajini rješenje situacije. NA RIJECI SE MUSSOLINIJEVE SLIKE ZAMJENJUJU SA KRALJEVIM ZATEGNUTI ODNOSI IZMEDJU VOJ SKE I MILICIJE. Rijeka, 30 januara 1936. — Na Rijeci se u posljednje vrijeme dogadjaju značajne stvari. Ne samo što se javno govori o pretstojećem padu Mussolinija, već se govori i o mogućnosti da Riječani promjene državljanstvo. Doseljeni »renjikoli« su vrlo uzrujani i mnogi nastoje da nadju kupce za nepokretna imanja koja su stekli na Rijeci. Medjutim se ovih zadnjih dana počela da vrši jedna simptomatična izmjena slika. U trgovinama, gostionama i po privatnim kućama gdje je visjela slika Mussolinijeva sada visi slika kra-Jja Vittoria Emanuela. Ta se izmjena izvršila skoro neprimjetno i spontano. Jer mnogi računaju da slika Mussolinijeva može da njezina vlasnika uvrsti medju rasiste, a ako ima sliku kraljevu to je vise manje oficijelna slika radi koje se kasnije ne može imati posljedica. Izmedju oficira milicije i oficira redovne vojske opaža se sve veća zateg-nutost. Već i neupućenijem gradjanstvu upada uoči da oficiri vojske sistematski izbjegavaju oficire milicije, dok su ranije nastupali uvijek zajedno. Ta izmjena slika i ta zategnutost izmedju oficira nije samo značajna za Rijeku, jer se priča da se i u ostalim krajevima Julijske Krajine dogadjaju slične stvari, a i u samoj Italiji se stvari razvijaju u tom pravcu, (S a g) MUSSOLINIJEVE ISCJEPANE SLIKE NA RIMSKIM ULICAMA Rim, januara. — Nekog jutra su na nekim rimskim ulicama osvanule pocjepa-ne slike Mussolinija. Slike su noću poba-cane na ulicu. (U Italiji su slike Mussolinijeve vrlo raširene i svak može da ih dobije besplatno koliko hoće). Da li će doći do rata a Sredozemnom Mora u. Tri su prolaza koja vežu Sredozemno More sa ostalim morima i kojima se odvija živ pomorski Saobraćaj. To su: Gibraltarski tjesnac, Sueski kanal i Dardanele. Oba prm drže u svojim rukama Englezi, a posljednjeg Turci. Strateški znaćaj Gibraltara ne treba isticati jer je njegova važnost poznata. Gibraltar, Malta, Suez i Aden štite Engleskoj put za istok. Zato je i pala prijetnja da će se naročito Gibraltar i Malta bombardirati avionima u slučaju sukoba na Sredozemnom M oru. Valja odmah istaći da je Gibraltar od Sicilije udaljen oko 2000 km, što znati, da inora avion preći put od, 4000 km da bi se vratio u svoju bazu nakon izvršenog bom-bardovanja. Prema mišljenju vojnih stručnjaka Gibraltar prclstavlja takvo utvrdjenje koje je nemoguće današnjim tehničkim sret-stvima zauzeli ni sa mora ni sa kopna. Njegove galerije, koje su izdubljene u kamenitoj pećini, kriju 800 teških obalskih lopova, sa dometom na afričku obalu, kojima se nijedna flota na svijetu ne bi usudila približiti. Da bi se avionima oštetila ova tvrdjava valja napad izvršiti sa zračnim torpedima preko 1000 kg težine, a i tada mogu da stradaju samo gornje galerije. Na putu do Gibraltara U lešlci bombarderi imat će posla sa savršenim engleskim lovačkim avionima, koji će nastojati da spriječe protivnika prije izvršenja svoga zadatka. Sam Gibraltar je načičkan proti-avionskim topovima, koji izbacuju 15 metaka u minutu. Na povratku će biti napadnuti i od lakih krstarica i razarača, koji će im se stavili na put Zapreke su dakle ogromne. Malta bi mogla da strada, jer je od Sicilije udaljena manje od 180 km, ali faktično zauzimanje mora da izvrši mornarica, šio je teško. U Aleksandriji stacionira glavnina engleske flote i čuva Sueski kanal Prilike političke u Egiptu i mogućnost napada i sa mora prisilile sti Engleze na veliku opreznost. U blizini Aleksandrije nalazi se jaka amjatička baza sa nekoliko stotina najmodernijih aparata Aleksandrija, je od Sicilije udaljena isto luko za neko 20ÓÒ km. Engleska baza na Cipru ima za zadatak da štiti i Aleksandriju i Palestinu od talijanske baze na otoku Lerosu u Dodeka-nezu. jer je ova baza najbliža Aleksandriji i 7j.daljena je za nekih 1000 km. Ovo napominjemo s toga jer su ova tri puta kojima može da i nafta dodje. Naročito kroz Dardanele, što nije teško zapriječiti, jer su i Sovjetska Rusija i Rumunjska stupile na siranu sankcionista. Crno More lije ruje i rumunjsku i rusku naftu iz Bakua. Dardanele nisu danas utvrdjene. ali ć.c Turska iskoristili zaplet dg, ih utvrdi, a pored loga nijedan brod bez dozvole turske flote ne može da, prodje kroz ovaj kanal. Najopasnija zona, od incidenta na moru je na .Jadranskom i Crvenom Moru. Talijani će forsirati uvoz nafte iz Albanije, jer je blizu i Albanija je dezerter* odnosno im strani Italije. Aho se dogodi da bude neki transport zaustavljen onda iskra može da plane ba.š na Jadranu. To isto važi i za Crveno More. U njemu imaju Talijani nekoliko jedinica svoje ratne flote, kojima će povratak u domovinu biti nemoguć. Da li će doživjeti slavu »Emdena* njemačke krstarice, pitanje je, ali sudbinu će svakako. Bilo om brodovi, bilo avioni mogli bt ipak da naškode Sueskom kanalu koji bi onda postao neprohodan i za same Engleze, Države na Sredozemnom Moru, koje su pristupile suradnji u slučaju primjene petrolejskih sankcija raspolažu sa bezbroj luka, gdje će se moći skloniti i sakrivati preko milijun tona ratnog brodovlja koje se nalazi u Sredozemnom Moru spremno dg ovu odluku sprovedu u djelo. Stara i tradicionalna igra Engleske. Valjda je sudbina ili sreća Albiona, da svojom umješnošću nad je konvergentnost svojih interesa sa interesima čitavog čovječanstva i da za svoje ciljeve umije da nadje podršku i kod ostalih naroda. U toj svjetlosti gledan sukob na. Sredozemnom Moru ne daje Talijanima lijepu perspektivu za ishod ovog eventualnog rata. A da li se kod toga računa na požar cijele Evrope kao jedinog izlaza?! Ako Engleska i Francusko dodju do sporazuma da čuvaju u okvirv Društva Naroda kolektivnu bezbjednost onda, nema bojazni od novog svjetskog rata. Ove dvije sile pretstavljaju danas toliku političku, financijsku i vojničku moć, da je mir siguran, ako ga one garantiraju. To znadu vrlo dobro svi oni koji misle na revanš u slučaju evropskog zapleta. Naše je mišljenje da iako dodje do rata na Sredozemnom Moru, do evropskog rata neće doći. TNG. ANTE L0RENC1N. Mussolini je veo sve izgubio OZBILJNO' MIŠLJENJE VELIKOG ENGLESKOG LISTA Veliki londonski list »Daily Herald«, od 23 janauara, donosi uvodni članak u kome kaže da Mussolini i njegovi prijatelji mogu da iz zaključaka u Ženevi nadju vrlo slabu utjehu za svoju politiku. U istini, Mussolini bi dobro učinio da razmisli o toj opomeni i o cijeloj situaciji. Odbor Društva Naroda donio je odluke koje su od najvećeg značaja. Taj odbor je za produženje sankcija i uopće za pojačanje prinudnih mjera protiv Italije. Jedan protivnik pooštrenja sankcija je otišao. Ma ko bio nasljednik g. Lavala, sigurno je da će biti više naklonjen Društvu Naroda a manje Mussoliniju. Mussolini mora biti svijestan činjenice da je izgubio jednog saveznika u Društvu Naroda. On mora uvidjeti da se Društvo Naroda i opet dalo na posao da produži sa mjerama koje će prisiliti Mussolinija na mir. Mussolini je morao uvidjeti da sva pretjerivanaja sa pobjedom generala Graziania, naročito sa ciljem da se umiri talijanski narod, neće ni malo doprinijeti brzoj pobjedi na bojnom polju. Jedino što je postigao za ova četiri mjeseca je to da je srušio onu legendu o tome da je fašizam za posljednjih 13 godina izmijenio i potpuno obnovio italijansku vojsku tako da je ona postala jedna od najjačih u Evropi. Ta vojska je jednaka kakva je bila u svjetskom ratu. Ako produži s ratom, sigur- no je da neće imati nikakve uspjehe. Njemu se neće dozvoliti da iz toga dobije neke materijalne ili teritorijalne dobitke. On nema ništa više da dobije tvrdoglavim produženjem rata; on i Italija mogu samo sve da izgube. Ako se rat produži, sankcije će morati imati konačno svoje dejstvo. Uskoro će biti primijenjene nove sankcije. Presuda je pala. Prije ili poslije Italija će biti pri-nudjena da zaključi mir pod uslovima koje odredi Društvo Naroda. U koliko Italija duže istra je, u toliko gore za nju. Ona ne može pobijediti. Mussolini i njegovi savjetnici dobro će učiniti da o svemu dobro razmisle. PREDREVOLUCIONARNO RASPOLOŽENJE U ITALIJI PREMA INFORMACIJAMA JEDNOG PARI ŠKOG LISTA Uvaženi pariški list »L’Oeuvre« na osnovu pisama koje je dobio iz Italije, piše da u Italiji više ne postoji nikakvo oduševljenje za rat, koji stanovništvo trpi rezignirano i u ćutljivomocajanju. Primjećuju se znaci potište-nosti kod fašističkih šefova. Trupe u Africi i vojska žele da se rat što prije svrši. Vlada je uznemirena izvjesnim znacima obeshrabrenja i zbog toga je poslala u svaki bataljon u Africi agente tajne fašističke policije. U samoj Italiji došlo je do više epizoda pobune u vojničkim formacijama. Radnici u tvornicama ratne industrije podvrgnuti su nečuvenom policijskom nadzoru, i više ne mogu da mijenjaju tvornice. Fašističke vlasti mnogo su zabrinute bijegom kapitala. Jako se šire glasovi o promjeni režima. Pisac članka kaže da je organ sa sumnjom primao kotradiktorne informacije koje su se po ovoj stvari širile po inostranstvu. Medjutim sadašnji glasovi kruže po samoj Italiji i u svakom slučaju pretstavljaju simptom izvjesnog stanja duhova. Kaže da se u Italiji pređvidja uklanjanje Mussolinija i njegovo zamjenjivanje jednom diktaturom, kojom bi upravljali Badoglio, Balbo i admiral Dusi, pod namjesništvom princa Umberta. Ova diktatura trebala bi riješiti pitanje rata u Africi, pre-đuzimajući ponovo pregovore u Ženevi, pod upravom Grandia, sadašnjeg talijanskog ambasadora u Londonu. Ona bi pristupila ras puštanju crnih košulja, uklanjanju jednog dijela visoko fašističke birokracije i odmah bi ostvarila devalvaciju lire. Govori se isto tako o nemilosti Suvića. Pisac članka se pita nisu li to samo probni baloni ili možda stvarni planovi monarhističkih i vojnih krugova. ZNAKI NEZADOVOLJSTVA V ITALIJI Politična in ekonomska situacija v Italiji je obupna Veliki list naših iseljencev v Ameriki »Prosveta« prinaša iz Pariza tole poročilo o situaciji v Italiji: Pariz, januarja. — Znaki, da se je pričelo italijansko ljudstvo zvijati pod udarci ekonomskih sankcij, ki jih izvaja Liga narodov, in nezadovoljive militaristične kampanje v Abesiniji, postajajo z vsakim dnem očitnejši. Potniki, ki se vračajo iz Italije v Pariz necerzurirana pisma in podzemska poročila eno in isto storijo — o veliki demoralizaciji italijanskega prebivalstva in naraščanju nepokoja. Patriotični val, ki je objel italijanski narod pred nekaj meseci, ko se je fašistični režim odločil za roparsko vojno v Afriki, se je polegel. Prebivalstvo je obupano in ne vidi nobenega izhoda iz situacije. Notranji položaj je silno kritičen. To dokazuje zaupno poročilo, ki ga je francoski poslanik v Rimu, ki se je mudil na kratkem obisku v Parizu, predložil premierju Lavalu. Da vesti o resni notranji situaciji v Italiji niso pretirane, kažejo tudi poročila v francoskem tisku. ^ Vest o vojaškem uporu v Meranu je včeraj potrdil list »Oeuvre«, dasi italijanske avtoritete še vedno zanikajo poročila o revolti. Celo konservativni francoski list »Journal des Debats«, ki je bil doslej silno naklonjen Italiji, na-glaša, da je situacija v Italiji povsem drugačna kakor je bila, ko je diktator Mussolini odredil militarističko kampanjo v Afriki. Ta list piše, da ima Italija v Afriki armado 400.000 mož, a kljub temu ta močna oborožena sila ni doslej izvoj evala odločilne zmage. Ekonomska situacija je obupna. Zadnja čevljarska tovarna v Italiji je morala ustaviti obrat zaradi pomanjkanja usnja. V tej tovarni je bilo uposlenih nad tisoč delavcev. V Milanu je dvesto delavcev izgubilo delo zaradi pomanjkanja bakra. Obrat so morale ustaviti tudi velike kovinarske firme Caproni, Breda in Binachi, ker je bil uvoz surovega materijala ustavljen. Nijemci žele talijanski poraz u Abesiniji Poznati švicarski list »Basler Nachrich-ten«. donosi izvlešta) svog berlinskog dopisnika, u kome povodom abesinsko-taii-janskog rata kaže da u Berlinu izvjesni krugovi vjeruju, da Treći Reich sa zadovoljstvom očekuje definitivan poraz Italije u njenoj Istočnoafričkoj pustolovini. Nijemac pokazuje više simpatija za abesinski narod, nego za talijanske bombardere. Visoki vojni faktori izražavaju se nepovoljno o talijanskim šansama za pobjeda. Zašto su Talijani spalili zarobljenog belgijskog oficira? Agencija Stefani javlja: »Izmedju zarobljenih Abesinaca kod Negelija umro je od rana jedan belgijski oficir u službi rasa Deste. Njegova IJešina je spaljena. Ne radi se o belgijskom oficiru, bratu savjetnika rasa Deste, koji se spasio.« Zašto su Talijani spalili tog belgijskog oficira? Ta u Italiji je iza konkordata najstrože zabranjeno spaljivanje mrtvaca. A nije u skladu ni sa običajima u ratu. Da nisu Talijani htjeli da se na tom Belgijancu osvete za svoju impotenciju, pa su kasnije, da unište dokaze, spalili Iješinu? Sve je moguće od ratnika koji pucaju iz avljona na žene 1 djecu i bacaju bombe na bolnice pod znakom Crvenoga križa. O RANJENCIH V ABESINIJI Trst, januarja 1936. — (A g i s). — Poročajo, da je bil pri Makale ranjen neki domačin Slovenec iz Škocijana pri Divači v ramo. o dveh drugih pa že dalj časa ni nobenih poročil. Podrobnosti o tem bomo poročali kasneje. Italijani se maščujejo nad našimi ljudmi Postojna, januarja 1936 leta. _ (Agis) — Kljub temu, da se mnogokrat zgodi, da razni fašistični činitelji v naših krajih pošiljajo one, ki niso v Ita- liji zadovoljni, čez mejo, se razne oblasti maščujejo nad družinami vojaških ubežnikov. Tako so v neki vasi blizu Slavine odvzeli gostilniško koncesijo družini, katere član se je izognil ekspediciji v Abesinijo. Pa tudi iz neke vasi v reški pokrajini poročajo o takem slučaju. Nova talijanska lira La nuova lira italiana. Mussolinijev uiog na hochi STO JE RAJ ? Na to pitanje odgovara Mussolini 18 januara o. g. u članku štampanom pod naslovom »Dopo due mesi* u milanskom »Popolo d’Italia*. Tu se veli: »Rat je ona pojava u kojoj Narodi bacaju na kocku ne samo živote omladine, već i zlato, kolonije, ratnu mornaricu, trgovačku. mornaricu, mot i prriMS: graniče i nacionalni teritorij, osvojenja u prošlosti j nade u budućnosti.* Bravo Duce! I još masonsko - komuni-sličko-anarhistiiko-anlijašistički blok cijele kugle zemaljske tvrdi da Mussolini ne zna kako će svršiti ovaj rat. A on, eto, zna U> vrlo dobro. On će izgubiti svoj ulog na kocki. I ništa više. Fašistički poxdrav Zarobili Abesinci neke Talijane. Ovi ih pozdravljaju dizanjem ruke. Čude se Abesinci: — Zašto dižete ruku? — Rudi pozdrava. E)ir tuko pozdravljaju? ^Abesinci se još više čude. I domišljaju Vi pozdravljate dizanjem jedne ruke zato, da se poslije, u ratu, ne umorite, dižući obje ruke! ii i m, 18 januara 1936 Ovdje jr na i svečan i pompozan način proslavljen s službeni izvještaj sa ratišta. Mussolini telegrafski čestitao Badogliu i Grazia što su uspjeli da u tako kratkom vrem, popnu broj izvještaja na sto. U diplomatskim krugovima se ističe to fašističko oduševljenje pomućuie jed pomisao na prijatelja Lavala koji da skrhao vrat baš na 99 kabinetu Treće ZÌI i .t r ti1 bt0 Laval u*Pi0 da °l »uje i stoti kabinet tada bi Rim i Pariz sToti juTueT Pr0Slavili Mi'đTdlki latin Več fašizma, mani mesa Da Mussolini »civilizira* Italijane tudi doma, je razvidno iz številk o konzumu mesa. Leta 1926 je statistično pojedel vsak ^ eP mesa, leta 1934 pa samo 40.7 Več fašizma, manj mesa. * Barun Aloisi je čestitao albanskom pretstavniku u Društvu Naroda Assianu radi toga što je Albanija pravedno ina zadovoljstva Društva Naroda riješila pitanje manjinskih Škola. Hoće U doći dan da i pretstavnik Italije u Društvu Naroda dočeka sUčnn čestitku? * Iz Trsta su 24 o. mj. isplovile dvije podmornice Slama. Podmornice su sagradi ene u Tržiču i Trstu za račun siamske vlade. Još ima da se izgradi devet podmornica. Bog zna da li će Italija uspjeti da u Trstu Izgradi još tih devet siamskih podmornica! GLASOVI TALIJANSKE ANTIFAŠISTIČKE ŠTAMPE NOVE POBUNE ALPINA U ITALIJI Jedna žena koja je ovili dana došla iz Italije saopćila nani je da je 9 januara došlo u Belunu do pobune bataljona »Feltre« od 7 regimenta alpina i bataljona »Belluno.« Vojnici su zarobili oficire i postavili pred vrata njihova zatvora mitraljeze. Iza nekoliko sati je uspjelo vojnike nagovoriti da puste zarobljene oficire, ali su im morali obećati da neće biti poslati u Afriku. Jedan bataljon milicije je vojnike iza toga razoružao. (»L’ idea popolare«) HAPŠENJA u MILANU RADI ĆITANJA ANTIFAŠISTIČKIH LETAKA. Milan, januara; — U Milanu je policija uhapsila nekoliko radnika radi širenja antifašističkih letaka. Letači su šireni u tvornici »Bianchi«. Šest radnika je uhapšeno u toj tvornici, jer su ih nadglednici uhvatili na čitaniu letaka. Letake su čitali 'i zahodima. (»L’ i n f o r m a t e u r i t a 1 i c n«) OFICIR MILICIJE PRONEVJERUJE ZLATO SAKUPLJENO ZA RAT. Milan, januara. — Vicedirektor Wa-gons-lits u Milanu Coppa, koji je istaknuti fašista, švercovao je devize. Kada ga je policija otkrila, on se ubio. ^ Jedan oficir milicije fašističke grupe »Finzi« ubio se, jer ga je policija htjela uhapsiti radi toga, što je ukrao zlata u vrijednosti od 50.000 lira, kojega su fašisti »sakupili« od naroda za vodjenje rata. (L’i n f o r ma t e u r italien«) Rim, januara, — 4 februara će se održati sudjenje pred Specijalnim tribunalom devetorici antifašista, koji su u maju bili uhapšeni u Turinu i Cuneu. Medju toni devetoricom su sveučilišni profesor Giua, muzički kritičar dr. Massimo Mila, advokati Marcello Foà i Piero Zanetti i dr. Perelli. Oni su u zatvoru već 8 mjeseci i do sada se o njima nije ništa znalo. (»G i u s t i z i a e Libertà«) ZADNJA GODINA IZAGNANSTVA. Drugovi, prijatelji, po svemu se možemo nadati da je ovo zadnja godina iza-gnanstva za nas i za »Avanti«. (»Avanti«) RADJE BACITI PRSTEN, NEGO GA DATI FAŠIZMU. Milan, januara. — U tvornici Marcili, koja proizvadja električne aparate, izjavio je jedan radnik, da će radje baciti vjenčani prsten nego ga dati fašizmu. Bio je uhapšen. (LM n f o r m a t e u r i t a 1 i e n«) fašizam naredjuje ženama da se ĆUŠKAJU. Turin, januara. — Fašistički sekretar je razaslao okružnicu svim ženama, članicama stranke, da isćuškaju svaku ženu, koju bi čule da govori loše o Mussoliniju i fašizmu. Usprkos toga žene ne sakrivaju pred nikim svoje nezadovoljstvo sa ratom i fašizmom. ______(LM n f o r m a t e u r italien«) ZADARSKI „SAN MARCO" I ZAGREBAČKI „OBZOR" »FAŠIZAM NEĆE ZA SADA DIRATI U SLAVENSKU LITURGIJU U ZADRU« U zagrebačkom »Obzoru« je 10. januara izašao dokumentovan članak o zadarskoj nadbiskupiji i Hrvatima. Zadarski »San Marco« donaša sada preko tri stupca odgovor na taj članak i nastoji dokazati kako Hrvati falsificiraju povijest. Medjutim ti dokazi u »San Marco« nisu ni važni ni interesantni, jer je sve to čorbine čorbe čorba raznih dalmatinskih iredentističkih historika, kao Ćipika, Prage, Tacconia, Bakotića i dr. Ali interesantna su neka tumačenja »San Marca« o toleranciji fašizma i ilustriraju najbolje instrukcije koje ti dalmatinski »iredentisti« dobivaju iz Rima. Tako »San Marco« veli: »Za sada nema niko namjere da zabrani slavensku i glagoljašku službu božju u crkvi Svetog Mihovila — premda bi se to moglo učiniti. A kada bi ta glagoljaška služba božja bila ukinuta to ne bi imalo nikakove praktične vrijednosti, jer bila misa latinska ili glagoljaška, koptska ili maronitska, ona bi bila svejedno nerazumljiva vjernicima bilo koje narodnosti«. A na kraju završava: »Neka se »Obzor« umiri. Nepotreban ostatak slavenskog jezika u crkvi Svetoga Mihovila bit će, na žalost, još toleriran, ali ne radi njegove praktične vjerske koristi, već radi ultratole-ratne velikodušnosti fašizma, koji je uvijek pokazivao — usprkos »Obzora« — i pokazuje i sada kako može da podnese i ovo, a i štošta drugo iz ljubavi za mirom«. Ni junački ni fašistički, ali eto: tako zapovjedaju iz Rima, a — strah 1e vrag! CONTE SFORZA 0 RAFALSKOM UGOVORU i žrtvovanju pola milij ona Jugoslovena Italiji Grof Carlo Sforza, bivši talijanski ministar vanjskih poslova baš u doba potpisa Rapalskog ugovora, sad u emigraciji, već je u više navrata pisao o Rapalskem ugovoru i mi smo to registrirali. Bilježimo i ovo, što je prošlih dana napisao u češkom listu »L i d o v e N o v i n y«. Ne upuštamo se u komentare, nego donosimo stvar samo kao dokumenat o priznavanju Talijana, da nas ima u granicama Italije 600.000. On piše: »Beneš je bio tvorac saveza izmedju Praga i Beograda, zaključenog u augustu 1920 godine. Italija je dala formalnu pomoć ovome savezu u novembru 1920 g kada sam u Rapalu zaključio ugovor s Jugoslavijom, koji je obećavao Jugoslaviji talijansku pomoć za slučaj, da ponovo iskrsne habsburška opasnost, čije je uklanjanje stalo moju zemlju 600.000 njenih sinova. Jugoslovenski opunomoćeni delegati bojali su se nepopularnosti — naročito su se bojali, da će i suviše prekoračiti instrukcije, s kojima su otišli iz Beograda — ako dobrovoljno pristanu na to. da nam ostave pola milijuna Slovena, koji žive na talijanskoj strani Alpa. Bio bih izdajica svoga naroda — naroda, o kome mogu reći, da je u toku hiljadugodišnje historije progonio diktatore, kao u doba lombardijske lige i da se nikad nije upuštao u zavojevačke ratove — bio bih izdajica ovog naroda, kada mu ne bi osigurao zaštitu neuporedive tvrdjave, kao što su Alpe. »Zar ne osjećate«, rekao sam jugoslovenskim državnicima, »da ćemo ovo Jadransko more, oko koga se tako istrajno svadjamo. moiati jednog dana da branimo od još veće opasnosti Drang nach Osten. nego što je bio onaj, koji smo doživjeli 1914 godine? Možda ćemo jednog dana morati da branimo Trst i Pulu od istih onakvih težnji, kao što su one, ko>° će ugrožavati Ljubljanu i Zagreb « ŠTEVILO PRISILJENIH ITALIJANOV SE VSAKO LETO VEČA Reka, januarja 1936. (Agis). - V resko pokrajino, kot ljudi v Reko samo, se je v teku let priselilo veliko število Italijanov iz notranjih pokrajin države. Zavzeli so vsa boljša mesta in položaje, pa tudi delavskih družin je brez števila. Vsako poletje prihajajo novi priseljenci, ko so razna sezonska in javna dela otvorjena, ko se pa sezona teh del zaključuje ostajajo, kljub temu, da so brez dela in brez zaslužka. Od raznih ustanov, zlasti pa od občinskih uprav dobivajo podpore tako, da se preživljajo tudi v času, ko so brezposelni. Naši brezposelni, katerih število se vsako leto veča zaradi priseljencev in drugih neugodnih okoliščin, pa ostajajo brez dela in brez podpor. Nobena ustanova in tudi občinske uprave se zanje ne zmenijo, pač pa jih pošiljajo v Abesi-nijo, kjer je baje »za vse dovolj dela in zaslužka« ali pa jih z raznimi predba-civanji pošiljajo čez mejo v »sosednjo državo«. NOVA BREMENA NAŠIH OBČIN Obéina IS. Bistrica nageSa nadaljatjjih J70.000 Si** «sosogila Reka, januarja 1936. — (Agis). — V reški pokrajini je bilo pred kratkim na posebni seji pokrajinske uprave dovoljeno raznim občinam, da najamejo nova posojila, nekaterim celo za milijonske zneske. Med drugimi je tudi ilir-sko-bistriška občina, kateri je dovolje-nih nadaljnjih 370.000 lir posojila, ki pa je že nekaj let, to se pravi, odkar je prešla uprava v italijanske roke, obremenjena s posojili, ki gredo baje v milijone, Vendar pa nima niti Bistrica, še manj pa Trnovo in ostale vasi od teh posojil nobenih koristi, pač pa čimdalje večje občinske davke. Ceste so zlasti v zimskem času blatne in skoraj neprehodne, poleg tega je Trnovo brez pitne vode, ker so vse privatne in javne vodnjake že pred leti zapečatili. Tudi električne razsvetljave, katero bodo imele kmalu skoraj vse vasi. Trnovo še nima, razen malenkostne inštalacije po vasi in v nekaterih javnih lokalih. Kljub temu, da so bile vse te naprave in inštalacije že zdavnaj v načrtu, menda tudi v proračunu, občanom pa že neštetokrat obljubljene in zagotovljene, do danes ni še ničesar storjenega v tem pogledu. V ISTRI SO MORALI DAROVATI PRSTANE IN PLACATI ŠE PET LIR Reka, januarja 1936. — (Agis). — Po nekaterih farah v Istri so morali ob »prostovoljnem« darovanju prstanov plačati ljudje še pet lir, za kar so dobili nazaj aluminijast prstan. Tako so po nekaterih krajih fašistični oblastniki na svojo roko iskoristili to priliko, da so zopet prizadejali našim ljudem čim večjo škodo. ♦ Položaj Italije u Evropi oslabio je. Ovo odlično znaju u Berlinu, piše moskovska »Izvestija«. LAHKO TEBI, KER BOŠ OSTAL, Ml PA BOMO MORALI ITI... Reka, januarja 1936. — (Agis). — Porazi, ki jih je doživela zadnje čase Italija \ Afriki porazno vplivajo na Italijane, zlasti na priseljence v naših krajih. Ne samo, da molčijo o prej toliko prorokovanih zmagah, ampak tudi tožijo nad zgubami in porazi. Zlasti pa se boje enega, in sicer tega, da bodo morali oditi iz naših krajev. Tako se je ze večkrat slišalo tarnanje italijanskih inteligentov napram našim češ, vi bost» ostali, m) pa bomo morali oditi. VOJAKI POŠILJAJO DENAR, ker ga nc morejo nikjer zapraviti Trst, januarja 1936. — (Agis) — številni so slučaji, ko so vojaki iz Afrike poslali svoj skromni zaslužek domov. Zlasti oni, ki so v prvih linijah in ki ne morejo niti tistih par liric, ki jih tedensko dobe, zapraviti. Zavedajo se namreč, da so njih starši v velikih potrebah in poleg tega tudi, da jih sami ob najmanjši bitki ne bodo mogli ver, nikoli uporabiti. OlilPNE GOSPODARSKE RAZMERE NA GORIŠKEM PISMO »ISTRI« IZ GORICE L Gorica, januarja 1936. — Ako iščem c vzroke današnjo gospodarske krize, ki jo Preživlja naš narod posebno na Goriškem (treba je namreč razlikovati splošno krize ÙH ono. naroda pod takozv. načrtnim ^-mirn gospodarstvom) moramo seč prišlo” a m)a'° naza.i in preiskati, zakaj j< stanji 10 'e8a nnpnvo'jnnga gospodarskega končnem obračun/? pohodu , na Rimt ir irrt . . L,lnu z vsemi starimi stran ', . •'anuaila 1925 — imel malo prosts jo začel obračati pažnjo jugosloven ski manjsm! m kor se 0 tokom časa iz kazaio, da nasilno raznarodovanje ni us pelo treba je btlo poseči p„ drugih sred s vili, da se že od okupacijo začeto izpod nvanjo našega življa nadaljme. , , u v°jf'a in način njenoga iz W?* Vv,Ja b'1 VZ ’ da marsikateri na? kmet b,l vržen na cesto znalll, ,h,„ Vplivni svetovalec g. Mussolinija senat.»' Ctpicco, si ip predstavljal, a3imiiadjf (entemishcni izraz za raznarodovanje) bc dovršena v par letih. Kako razočaranje jc moralo nastati v Rimu po tolikih lotih kc so dobivali poročila, da vzlic vsemu aparatu, vsem tisočem plačanih in neplačanih agentov in ovaduhov.Jc vru v.om mj, nad Idrijo Kobalovo planino (829 m), Kopasti vrh, gol na južni strani, zaraščen na vrhu in na severni strani, za njim pa Cer-kovni vrh (757 m) s krasnim razgledom na koleno Idrijce pri Sp. Idriji. J retja skupina grebenov leži med Gačnikom do Idrijce in Belce. Glavni vrhovi so: Jelenji vrh (1147 m), Osrednik (883 m). Orna draga (920 m), dalje proti jugovzhodu pa Sleme (1.103 m) in Osrednik (674 m) -, .Yse tri skupine leže na levem bregu Idrijce, ki jih skoraj popolnoma oklepa. Na njenem desnem bregu pa imamo še dve skupini. Prva skupina leži proti jugu in tvori razvodje mpd Črnim in Jadranskim morjem. Začenjafna severu pri Poljanščici, teče proti jugu in se pri Prapretnem brdu (1009 m) cepi v dve veji proti vzhodu in Jugovzhodu Zadnja posega v južno alpsko predhnbje in še cez Gradišče (995 m), čez Mrutnik (891 m) nad Idrijo in Žirovnico tja k Jelicnemu vrhu (854 ni) s številnimi vrhovi do Mravljišča (865 m). Zadnja skupina pa je že večinoma to-stran državne meje in doseže najvišji vrh V+o kPvni y^niko. Zadnji dve skupini sta bolj podobni razsekanim planotam. Gričevje je Proti vzhodu nizko in dobiva popolnoma kraško lice. Ima kotanje, razora-Požiralnike in tudi nekaj podzemelj-sKin Jam, ki So na vsaj zanimivejše, že vse v nasi državi. Idrijsko gorovje, idrijski svet teži in yls.LP°, stv°li naravi proti zapadu. V naj- antJfki đi?-ka-Z n,am s,uži Unica, s svojimi dotoki, ki je glavni Sočin pritok. Izvira v Razonh Pod Vojskim, teče proti jugovzhodu, dobi v Beli prvi pritok Belco in teče nato proti severovzhodu. Pred mestom dobi se Zalo in Ljubevščico z desne strani z leve pa v mestu potok Nikovo, pri Spodnji 'dril1 Pa Kanomljico. Nato teče proti seve-r>rkii^-Provzhodl' do ŽcIina’ kier dobi mdtSov'Ob” i, in iPOte"1 "c Vcč "'aujših pntoKov ninsko, Jesenico. Sevnico in Ko- suče nro i°k' Pri ,pot2ku Paberščku se zasuče proti jugu do Stopnice, nakar obide v velikem i0ku šentviško goro, sprejme še Iribušo z Gačnikom in Hotenjico in teče pioti severozahodu proti Soči / v kateri konca pn Sv. Luciji svojo 55 km dolgo NAŠA KULTURNA KRONIKA t JOSIPU TRUBIČU-DOBRINJCU Doma sam prihajal — kako sako leto — k našoj dobroj staroj mame. I va-vek sam se večer po našeh »Glavicah« nastavljal i žejno naslišal, ako če mi od kuda vetar trmuntana do uha pr-nest glas domačega kanta... Ni glasa ni truska — od nikuda! »Kako da j neki z rukun preko pasal«. (A kad san bil miči pulì mami, sused mi j’ poa sa-mun kućun, Mate šendikov, va velu sopel milo sopeval!). Zamuknula je naša draga starina... Namesto nje se tamo ne j de z duga čuje, kako neko po novu bleje, a mane se j’ se videlo, kako da se crna noč okol mane smeje... A potle j’ Tebe bil Bog prnesal va naše strani, vmula se j’ duša va ovi kraji — i va me. Ti si svojen »grlon od Slaviča« ta-knul va dušu i srce seh i sakega: po Kastavščine sopet je skrsnula od mrt-veh naša starinska nota i se ki god je Počel pokantevat Tvoju »Marice divo j-ko, ti si dobra roda«, »Da ne bi jubavi, svita ne bi bilo« i puno još drugeh sr-dačneh, ke si se bil navadil doma, va Tvojen i mojen dragen Dobrinje, kade još i danas živu najbolji kanturi i lepe kanturice. Ni sam nisi znal, ko velo dobro si nam s ten storil i ki glas si za sobun pustil. Prerano si nan odašal, rano naša! Rad biž-Ja znan-bil još čuda puti Ka-stavščinu obač J z Mateton Jardason milo navijat. A. si bimo to bili od sega srca želeli, zač Ti si bil — kako nijedan drugi-zvan i ubran, da pomoreš čuvat naše dobro od nekada: da nam se koren po sen sega ne zatare i da mlaj uhi nekako bolje poštuju starejeh. (Baš onega dneva, kad si po zadnji put hitil žlicu na policu, bil je pul mane Tvoj i moj i naše starini veli prijatelj Ive Je-lenović-Dobrinjac: i kako da bi nan neki rekal, navili smo gramofon i za sun žejun poslušali Tvoje ploči! Ki bi nan bil to rekal on večer, da si nas za-vavek pustil. Morda si pak, brižan, nan dven prven prišal se javit onu noč...) Bog neka Tl plati, dragi Trubiču! Mi Te pozabit nećemo i ne smemo! živet ces s nami i mej nami, dokle god bude Ka-stavac, ki imaju srca i jubavi za svoj kraj i za svoju starinu! Va Zagrebe, 24 antonščaka 1936. L Matetič-Ronjgov. ★ Sušačke »Primorske novine« prenašaju iz božičnog broja »Istre« članak Ivana M a t e t i Ć a-R o n j g o v a pod naslovom »Kako da sačuvamo naš muzički folklor«, pa na osnovu tog članka pišu o primorskim narodnim običajima. OCENE BEVKOVIH »PASTIRCEV« Kritik Budal piše v »Ljubljanskem Zvono« o Bevkovih »Pastircih« ki so izšli v izdaji »Mladinske matice« to-le: »Bevkovi mladinski spisi se množijo kakor nemladinski. »Mladinska matica« je izdala že tretjo njegovo knjigo »Pastirce«. Nekaj drugih je izšlo v Gorici in Trstu. Glavni znaki Bevkove umetnosti bijejo iz vsake strani, iz vsake vrste: preprosto nizanje pokrajinskih in vremenskih vtiskov, naravno pribijanje trenutnih dogodkov in ugotavljanje razkosanih čuvstev, na videz sama enostavna dušeslovna drobnjav, nič zapletenega, zavitega, težkega — dokler se PO par poglavjih mahoma ne zaveš, da si v mreži, v razburkanem vrtincu človeških prastrasti... Bevk je odličen oblikovalec temnih človeške duše. ki se za zunanji svet of™?®*0.Pretežno v lopovščinah in zloči-V1 i*1» ie pestro prgišče zajel pri iz-_ ~1 še žubore in ne podirajo jezov, v« u.6 ♦ u *’ da Jih Pozneje kdaj še bodo. ?ap!eteno, da bi se moralo D ^kšn° smrtjo v prepadu, kakor „ in, ,v. mnpgih Bevkovih gorskih ,sl, i® Bevk pri tem idiličnem oncu naredil kaj sile, je vendar zaključek otroškemu svetu zelo primeren in za pastirce samo začasen; življenje jih bo že se bolj po bevkovsko motalo.« n,i Kx1Stl |tev; »Ljubljanskega zvona« je priobčeno še tole: h *Citat®!!e b° nedvomno zanimala sodba o publikacijah Mladinske matice ki jo Je napisal ruski prevajalec in dober po-znavalec vse slovanske in otroške litera-ture N. Bahtin. — Ugajajo mu Bevkovi fFashrci«, o katerih meni, da bi z malimi izpremembami lahko izšli v ruščini (Čudi se kako more biti v »tako katoliški deželi« dopuščen stavek »Bog je bil srdit«), •seveda je malo upanja, da bi rusko otroško založništvo izdalo knjigo, v kateri ni govora o ekonomskih vzrokih revščine.« DONESEK K ZBIRKI „NARODNI OBIČAJI V JULIJSKI KRAJINI" »KAMENJANJE SV. ŠTEFANA«. V Bolj uncu v severni Istri imajo edinstven običaj, da na dan sv. Štefana (t. j. 26. decembra) »kamenjajo« deco. Po popoldanski službi božji se zberejo otroci na »Gorici«, t. j. na prostranem, podolgovatem trgu sredi vasi. Izza voglov pridejo odrasla dekleta in pričnejo obmetavati zbrano deco z jabolki in pomarančami. Deca je takega »kamenjanja« vesela in četudi ji včasih prileti kako Jabolko naravnost v glavo, vendar hiti pobirati sadje. „SV. TRIJE KRALJI” V TRŽAŠKI OKOLICI Koledovanje sv. treh kraljev je v navadi po vsej slovenski zemlji Ta navada se je ohranila prav pred ozidjem Trsta, še danes hodijo otroci v Barkov-ijah, Rojanu, Sv. Ivanu, Rocolu in Skednju na predvečer sv. treh kraljev z lučko od hiše do hiše in pojejo tole pesem: Razsvetljeni Modri so prišli iz daljave, iz Jutrove dežele Jezusa molit. Modri so vprašali: »Kje more rojen bit, Kralj nebes in zemlje, sveta Odrešenik?« Zvezda božja pravi: »Vam hočem znamenit, za mano se podajte in pojte ga častit«. Zvezda se ustavi nad revno štalico, v ljubezni, sveti, previ, pastirci molijo. »Ubožna revna štalica od zunaj se nam zdi, stopimo vanjo grešniki, velik zaklad je v nji« D. L. SADRŽAJ MALOG ISTRANINA Jubilarni broj »Malog Istranina« (siječanj 1936) donosi slijedeće priloge: Josip A. Kraljić: O 30-godišnjici istarskog omladinskog lista, Viktor Car-Emin: Nekoliko uspomena prigodom 30-godišnjice »Malog Istranina«, Rikard Katalinić-Jeretov: Pjesma o Božiću, Vladimir Nazor: Kako je Vladimir Nazor postao omladinski pisac, Prikodražan: Snijeg, Ernest Radetić: »Mali Istranin« iz-van, Btre, Ante Iveša: Za materinsku riječ, — Majmun Klok, mali Jožić i njihove vragolije, Gabrijel Cvitan: Stari Fran, Rikard Katalinić-Jeretov; Pjesma o mojem žalu, — Dječje novine. Razno, Zagonetke i odgonetke. »Mali Istranin« izlazi jedamput mjesečno. — Pretplata iznosi 12 dinara na godinu. — Pojedini broj stoji 1 dinar. — Za inostranstvo dvostruko. Uredništvo i uprava nalaze se u Boškovićevoj ulici br. 20. Telefon 59-31. — Vlasnik, izdavač i odgovorni urednik: Ernest Radetić. VSEBINA 4. ŠTEVILKE »NAŠEGA RODA« Ribičič Uvodna. Kunčič Sošolca. (Pesem). Seliškar: Bratovščina Sinjega galeba. Karalijče v-Poto-kar: Ižo-Mižo in Klan-Klan. Young-Kunaver: Bivališča ljudi v tujih deželah. Bandrovski-Vodnik: Pro- fesor. Ocvirk: Trije kralji. ***: Vseved. ***: Trije potepuhi. ***: Zimsko veselje. Župančič: Od bombaža do preje. — ***: Kako se ljudje pozdravljajo. — Zanimivosti iz zdravilstva v Abesiniji . — Sicherl: Mladi smučar. — Mladina piše. — Uganke. — Nagrade. — številka je izredno bogato ilustrirana in ima poleg ilustracij Sirka, Sedeja, Ravnikarja še mnogo risb in fotografskih posnetkov. ČLANAK DR. MIJE MIRKOVIČA O BELGIJSKIM SELJACIMA U januarskom broju »Savremenih pogleda« napisao je dr. Mijo Mirkovič članak o belgijskim seljacima, članak je napisan na osnovu studija na samom terenu — u Belgiji. PREDAVANJE IVA GRAHORJA V torek 28 t. m. je naš književnik in kntik Ivo Grahor održal zanimivo predavanje v Klubu primorskih akademikov v Ljubljani. DUŽNICI, ŠALJITE PRETPLATU! MoUmo Sve pretplatnike da nam doznače pretplatu. Dužnike za proš poravnaju*zaostali^dug™0 ^ ^ ^ " febrUarU 1936 ^ te * rnolim° ' 1935 ^ mo“m° a“ ” Hio •• ovai ,bi° potrebniji nego sada. Na vidiku su važni dogi ujaji. u tim dogadjajima ce veliku ulogu igrati naš zavičaj i naš narod doli a i mi u emigraciji ćemo imati novih dužnosti. S> i® <*° sada vršio časno ulogu informativnog i ideološki g asila Julijske Krajine i emigracije, imat će u ovogodišnjoj nastaloj situac Ji da svlada nove zadatke. Omogućite tom listu njegov rad urednim šiljanjem pretplate, Pravovr meno plaćanje pretplate ima duplu vrijednost. Kko dobra domaćica imi poduzimamo - veliko čišćenje - ' na našim stovarištima StoGa dajemo POPUSTd Čitavu zimsku robu 2.0%popusta. na originalne.ocj htomioe propisane cijene. ODLUČire Se.DOKZALIHA TRAJO! TIVAB ODIJELA RAD JUGOSLAVENSKE MATICE" U ZAGREBU U GODINI 1935. Narod koji zaboravlja svoju braću u ropstvu zanemaruje svo}u dužnost! Jugoslovenska Matica brino se za to, da naš narod nc zaboravi svojo braće u ropstvu. To jo njozin uzvišeni cilj. Ona prikuplja paru po na našoj braći otarc što višo suza, da joj rano krutog i bezdušnog nasil?a . ... jo ona uza svo teške privrednu i druge pri liko izvršila svoju dužnost, u granicama mogućnosti, u prošloj godini potvrdjuiu podaci o njo zinu radu, kojo ni*,o iznašamo. U prošloj 1&35. godini došlo jo k Jugoslovon-skoj M^ici u Zagrebu da dobiju moralno i ma-tonjalne potporo 627 NOVIH EMIGRANATA. * to iz Istro 367, iz Trsia 42, z Gorico 14, iz Ri I°ko i Zadra 18, iz OistaLh naših potobljonih kra-J®*® 186. — Od tih su po zanimanju: Bravari, oloktričari, kovači ložači mehaničari i šoferi 64 njeca i djaci 47, krojači(ce), stolari, postolari soboslikari, tokari i zidari 69, brijači, konobari, ku-nari(co), mesari i pekari 29, kućanice, radi:ici(c3) 344, trgovci, trgovački pomoćnici, oriv&lni namještenici i raznih ostalih struka 74. ukupno 627 omi- eranata. Izmodju svih tih najvišo je mladih ljudi, koji bi bili morali da idu u Abesiniju liti svoju krv 2® tudjinca . . . To su samo novi emigranti. A koliko jo obratilo na Jugoslovensku Maticu starih * ™ i K r a n a t a, koji su so na nju već i ranijo obraćali, ni broja so no znade — jor so bilježi »amo prvi dolazak novih o m igrana t a. Jugoslovenska jo Matica primila sve, i svima ao-liko jo bilo samo mogućo, pomoglo u svakom Pogledu. Kroz prošlu jo godinu podijelila 1038 novča- paru, liječi nih potpora, nekoliko potpora u ruhu i obući, platila jo preko 1800 ručaka, izdala je 1631 raznih preporuka i uvjerenja, napravila nebrojeno molbe u svakoj potrebi. Zalagala so je po članovima Banovinskog odbora i mnogobrojnim Učnim intervencijama svagdje gdjegod se Je samo mogio. Svoj jo rad koordinirala i sa radom društva »ISTRA« u Zagrebu. — Ali uza sva njozina na stojanja imađe jošto čitava vojska naših ponajboljih ljudi bez rada i zarade u teškim prilikama. Preporučuje so pažnji i djelotvorno! i požrtvovnoj ljubavi svih onih koji im idu jošto humanih i nacionalnih osjećaja, neka pružo ruku pomoćnicu onima, koji su ostali bez krova i bez ičega na svijetu samo ir ljubavi do materinske riječi i naroda svo^a. Teško so prilike osjećaju osobito u radu Podružnica i Povjereništava Jugoslovenska Matice. Prijašnjih jc godina Banovinski odbo»* uživa., s te strane obilniju potporu. Ipak sc mora Istaknuti osobitom pohvalom slijedoćo kojo su, osim što su pođupiralo istarske nmigranto u svojim mjestima, doznačilo i Banovinskom odboru svojo prilogo: CAKOVAC 750 Din, CRIKVENICA 720 Din, KASTAV 1000 Din RASINJA 482 Din. SISAK 500 Din, VARAŽDIN 2500 Din, ŽENSKA SEKCIJA JUGOSLOV. MATICE U ZAGREBU 30 W Din — ukupno 8952 Din. Povjereništvo u IVANCU doznačilo nam jo po Novo godini 113 50 Din ls prošlu godinu. Da nismo imali posobmh požrtvovnih dobrotvora bili bismo morali obustaviti svojo poslovanje. To bi bio težak i nonaknadiv gubitak za ono, koji najviše trobajr našo pomoći u moralnom i materijalnom pogledu. Zahvaljujemo re svima, koji Su pomaBaL Ju-«oslovonsku Malim u radu za spas na«o porob-Ijeno braće. ODBOR JUGOSLUVENSKE MATICE, ZAGREB- Italija povlači srebro iz prometa Reuter javlja iz Rima: Sinoć je obja- vljen dekret, da se povlači iz saobraćaja sav srebrni kovani novac. Dekret izdan je na osnovu zakona od mjeseca maja. Neki se krugovi boje, da će nestati dovoljno sitnog novca jer novi dekret ne naredjuje istovremeno štampanje novčanica, koje bi zamijenile srebrni kovani novac. Jedino u posljednjim mjesecima puštene su u pro-niet novčanice od 10 lira. Pored njih ostaje u saobraćaju kovani novac od nikla od Jedne i dvije lire. NEZAUPANJE V ITALIJANSKI DENAR. Trst, januarja 1936. — (A g i s). — Med prebivalstvom, zlasti med bolj petičnim je nastalo veliko nezaupanje v domačo denarno valuto. Mnogi so zato pričeli nakupovati zlasti nepremičnine. INFLACIJA I NEZADOVOLJSTVO. Italija — Cijene skaču. Ne prenaglo, ali stalno skaču. Banke imaju kupove novčanica od 1000 lira tek izašlih iz štampe. Niko ovdje ne vjeruje u službeni izvještaj o poginulima. Mnogo imena nema u njemu za koje se zna da su poginuli. To uvjerava ljude da su svi izvještaji nepotpuni i kriv?. Dobrovoljci optuženi radi kradje * i.* x i *1 , -'-•.«« « i cz. - OCIVICUU ld- . istickih inousliuskih sindikata Cecconi i dr. Agostino Lazarotto, bivši federalni se-k[’e^r> otišli su kao dobrovoljci u Afriku. •i- ornTnr?6 ■ sat*a otRr'lo da su proncvje-nli 2OU.U00 lira državnoga novca i da su radi toga otišli u dobrovoljce, kako bi izbjegli kaznu. Takovih slučajeva ima dosta FAŠISTA na KONFINACI.il JER JE PROTIV RATA. A s c ° 1 i Piceno, januara. — Fašista Marcantoni Domenico iz Montefiore je osudjen na 5 godina konfinacijé radi defetizma, jer je »na neinteiigentan način kritizirao vojne mjere u Istočnoj Africi«. Pred nekoliko sedmica je radi toga razloga izbačen iz fašističke stranke. Z UTRJEVALNIMI DELI OKROG SNEŽNIKA SO POPOLNOMA PRENEHALI Reka, januarja 1936. — (Agis). — Z utrjevalnim deli okrog Snežnika so že pred časom popolnoma prenehali in kot zgleda, nimajo namena nadaljevati. Tvrtka, ki je prevzela in izvršila vsa ta utrjevanja je baje ves materijal in vse tozadevno orodje odposlala v Afriko, kjer je, kot je sklepati iz raznih govoric, prevzela večje delo. MALE VESTI Izmedju talijanskih vojnika i engleskih mornara došlo je do puškaranja u Port Saldu. Englezi su se rugali Talijanima da ih Abesinci tuku, pa su na to Talijani počeli pucati u Engleze. Englezi su uzvratili vatru i tako je nastao težak incident. Možda je to samo predigra? * Marširanje talijanskih trupa se dočekuje žviždanjem u kinematografima Carigrada i Atene, piše »New-York Times«. Nepopularnost Italije je na Bliskom Istoku vrlo velika. * Litar vode na dan će dobivati talijanski vojnici na somalijskom frontu. Tu naredbu je izdao general Oraziani. * Talijanski parobrod »Monte Gargano«, koji putuje u redovitoj pruzi za Albaniju, stigao je 25 o. mj. u šibensku luku. Na parobrodu se nalazi 10 velikih cisterna za petrolej, koje se prenose u Albaniju. U šibenskoj luci krca parobrod izradjene daske za pravljenje petrolejskih sanduka isto za Albaniju. ♦ Povodom sastava nove francuske vlade »Kurier Foranny« izražava mišljenje, da će Francuska pod g. Flandinom pokazati zacijelo mnogo manje požr-tvovanja, da spasi Italiju iz teškog položaja, u koji je zapala uslijed pohoda na Abesiniju. * U francuskim ijevičarskim političkim krugovima i u štampi ne sakrivaju zadovoljstva, što je nova vlada sastavljena bez Lavala. Za njih je to velika zadovoljština, jer je tako maknut političar, koga su najviše napadali posljednjih mjeseci zbog njegove politike prema Italiji, a protiv planova Velike Britanije, koji odgovaraju i željama francuskih ljevičara. Sada, kad je Lavai definitivno maknut, oni se nadaju, da će biti i definitivno likvidirana i njecrova vanjska politika.__________ Sve više rastu teškoće oko isplate od strane Italile, piše londonski »Time s«, Danas Italija duguje austrijskim izvoznicima oko 40 do 60 milijuna šilinga, i prema svima izvještajima izgleda da austrijski trgovci i banke traže da Italija plaća u gotovom. Tako je silom okolnosti došlo do toga da Austrija možda neće biti u stanju da popuni praznine u uvozu u Italiju. * Englezi tjeraju sa Malte talijanske učitelje koji su vršili tamo fašističku propagandu. Ti učitelji nisu sa Malte, već Talijani i talijanski državljani. Fašistička štampa, razumije se, oštro napada taj barbarski postupak Engleza. ♦ Vojna industrija v Abesiniji. Abesi-nija se vedno bolj moderno oborožuje. Nedavno je tam ustanovil Armenijec Sferian tovarno za municijo, posebno za ročne granate. Sam cesar Haj le jo je posetil in vrgel za poskušnjo več granat- ter naročil, naj jih tovarna izdeluje še več. Do polovice novembra je tovarna izdelala nad 100.000 granat, obrat dela noč in dan in v njem je zaposlenih mnogo vojaških strokovnjakov. VIJESTI IZ ORGANIZACIJA GLAVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA »ISTRA« U ZAGREBU XIV redovita godišnja glavna skupština »ISTRE«, udruženja Jugoslavena iz Julijske Krajino u Zagrebu, održat ćo so u nedjelju dne 16 februara 1936 u 9 sati ujutro u dvorani »Kola« u Zagrebu s ovim dnevnim redom: 1) Otvorenje, 2) izvještaj tajnika, 3) izvještaj socijalnog otsjeka, 4) izvještaj omladinska sekcije, 5) izvještaj pjevačkog zbora, 6) izvještaj sekcijo za medjusobnu pomoć, 7) izvještaj blagajnika, 8) izvještaj nadzornog odbora, 9) razrješnica upravnom i nadzornom odboru, 10) izbor upravnog i nadzornog odbor«, 11) slučajnosti. _No buđo li u odredjeno vrijeme prisutan do voljan broj redovitih članova, održat ćo se skup^ stina pola sata kasnije i stvarati zaključke sa prisutnim članovima (§ 24 društvenih pravila). ttt P,?^VC glasa imadu samo oni clano- VI K0JI SU NAVRŠILI 18. GODINU I NISU U SA TROMJESEČNOM ČLANARINOM (§ 25). Eventualni predloži za glavnu skupštinu imadu se dostaviti upravnom odboru barom tri dana prije glavno skupštino. — ODBOR. POKLADNA ZABAVA DRUŠTVA »ISTRA« Društvo »Istra« u Zatrrehu prirodjujc 8 februara svoju uobičajenu pokladnu zabavu s plosom. Zabava će se održati u »Kolu«. Program i buffet će biti još bolji nego lanjske godine. »ISTRA-TRST-GORICA« U BEOGRADU Poziv na glavnu godišnju skupštinu. Emigrantsko urduženje »Istra—Trst—Gorica« u Beogradu održa* će svoju godišnju glavnu skup. stinu dne 2 februara 1336 god u 3 sali prije pod. ne n svojim prostorijama u »Invalidskom Domu« (VUtoonov trg 5. II kat lijevo stepenište) sa sli. jedećim dnevnim redom: 1. Otvaranje skupštine i pozdravna riječ pret-sjednika, ... 2- Čitanje zapisnika sa prošle glavne skup-strne, 3. Izvještaj o radu Udruženja- a) tajnika b) blagajnika, c) pročelnice žensko sekcije, d) pročelnika akademske sekcije, e) nadzornog odbora. i. Bazrešnica staram i biranje novog odbora. 5. Eventualijc. ' ODBOR. IZ OMLADINSKE SEKCIJE DRUŠTVA »ISTRA« U ZAGREBU ČAJANKA OMLADINSKE SEKCIJE S PLESOM H™^Ì?J5LJU 2 °. ra* U * SATA POPODNE PRI. »0MI,ADINSKA SEKCIJA »ISTRE« U ČAJANKU S PLESOM. ČAJANKA SE S25ŽAVA*U DRUŠTVENIM PROSTORIJAMA UZ 1 BUFFET. POZIVAJU SE BRA-ČA I PRIJATELJI DA DODJU U ŠTO VEĆEM BROJU, ________ ODBOR. Predavanje o Viktoru Caru-Eminu. Omladinska sekcija društva »Istra« u Zagrebu održat co u nedjelju 2 februara u 10 sati ujutro svoj redovni sastanak u prostorijama društva »Istra«. Na sastanku ćo predavati drug Vodine» Uć o Viktoru Caru-Eminu. Nova roba uz nove cijene: Odio sagova i zastora u III. katu pruža Vam niz povoljnih nabavnih prilika. Evo nekoliko primjera: ,\«//NYvvyv'^yvvv*'vV' 19-1 Zastor od Madras tkiva M feremmn «tkivom, postojan a boji, v*4Èi. krila 45X240 om, draperija 50X160 cm Din 65,— 19-3 Pokrivač za dva kreveta od modernog kabd-tvet tkiva u eJkri boji, sa uiknaisniim resama, vellič. 200X300 cm Din 160«— 19-2 Pollisi oc od čipke u bijeloj boji, veKč. 135X240 Dia 65._ 19-4. Flanel pokrivač, u sivoj boji s plavom bondiurom veliič. 120X180 om Din 32___ ti9-6 Brevetska garnitura od gobelin tkiva, 'ečš od diva krervetska pokrivača i stoi-» bcfc ncieooj dg crvenoj Din 190,— ISS:, ve.».«».»««»««*,, „ 19-10 Zidni sag od gobelin tkiva sa razni mslškama iz rarirode vetSč. 66X140 cm Din 65.____ robe u provinciju piata poštarinu mušterija. - U Zagrebu dostavljamo robu besplatno kuti. Odio sagova III. kat 19-5. Dječji ilanel-pokrivač u plavoj «K roza boji, vellič. 65X90 om Din 15._ uz zajamčenu besprikornost robe. — Do Din ioo>— . Od Din 101 200 plača mušterija samo 3/4 poštarine od 201-300 „ „ », Vz od 301 —400 hm m '/* ,» od 401-500 „ „ V* preko 500 Din ne plača mušterija ni dipara poštarine »Istra« izlazi svakog tjedna dinara; za Inozemstvo dva Iva Mihovilović, Jakičeva ni. petak — Uredništvo uprava nalaze se u «.asimiu. roas.ryKova unca za 11. — nroj eaaovnog računa liti.IDU. — pretpla *a. za , inozema'tvo dvostruko: za Ameriku 2 dolara na godinu. — Oglasi se računaju po cljon'ku. — Vlasnik i izdavač: KONZORCIJ »ISTRA«, Mašarvkova 10 ROa nu ™ 30. - Za uprava nalaze se ara na godinu uredništ vo ođoovara: Dr. PREDAVANJE PROF. Dr. E. TURKA V »TABORU« O VITEŠKEM KRALJU ALEKSANDRU I ZEDINITELJU Ljubljana, januara 1936 (Agis). — V četrtek 16. t. m. je bilo v društvu »Tabor« predavanje, posvečeno rojstnemu dnevu Viteškega kralja Aleksandra I. prof. dr. E. Turk a. G. predavatelj je podal izčrpen oris zgodovine od ustanka Karadjordjeviča. preko vseh bojev do za--Prestola po Petru Karadjordjoviču. ki io vodil vso borbe do balkanskih vojn, kjer je že prevzel glavno vodstvo sin kralja Petra blagopokojni viteški kralj. . 91**??* .na?1 j0 težke borbe Srbije v svetovni vojni, ki jo je jmj mnogih krvavih borbah in te-zan umiku preko balkanskih gora vseskozi hrabro bodril naš veliki Kralj ki ni obupal v težkem položaju tedanje Srbije in je vodil nadaljnc borbe, ne le za osvobojen je Srbije, marveč vseli Jugoslovanov pod avstroegrskim jarmom. Končno nam je g. prof. dr. Turk očrtal veliko državniško moč našega blagopokojnoga vladarja, ki jo uredil notranje politično življenje s svojim šostojanuarskim manifestom in končno še s tretjim oktobrom, končno pa je vzel tudi zunanje politike < Malo antante ter utrdil mir no ropi. Poslušalci člani in prijatelji društva, k( so se zbrali v velikem številu, so predavanju sledili v velikim zanimanjem in pozornostjo, ter se g predavatelju za res lepo predavanje,'zahvalili s to-plim aplavzom. pa je vzel tudi krmilo svoje roko in je z utrditvijo ustanovitvijo Balkansko zveze na Balkanu. tomVeč tudi v Ev- ODSEKA PLESNE VAJE MLADINSKEGA »SOČE« V CELJU “urSa dolgoletna zelja emigrantsko mladine v Celju da „?50 ,dobrB voh'e, truda in dola je bilo troha, P?es?B3lnt ar-Ure!mi611a- Vmular uspeh ni izostaL CTantakn i, a1SO posta,° zbirališče samo emi-granisko mladine, temveč tudi ostale celjske jav-*’ 1,h JO pridno in z veseljem posečala. oS«n8S ]allko mladina s ponosom pokaže svojo »^ ^“UTarijenr™ družabn0Ba živii™Ia v „«.J’, n‘., ,c?a le,a 1,0 “tea11 Prirodih zaključni večeromzdruzDn z bruštvonim družabno-zabavnim y.Pamo; tla bo javnost upoštevala ves trud “fù rtom ŠntrPrireervB kat°rinl 10 a~ap dia« Torej 8. n. 1336. nai no ho izostal; vsak pa naj prin£s0 mnogo dobre volje. — Odbor * 8. II. nikogar, ki bi s seboj mnogo, PLES »SOČE« UPOZORENJE DOPISNICIMA. Molimo sniko i: vrijeme. jor dopi- sri jodom budu navoče. ___ pisani črnilom-" ______da nam priloge ša- redakcija lista “zaključuje Ujedno molimo j«, prilozi i samo na jednoj stranici» U FOND „ISTRE” Marija Dugar, učiteljica, Stu-denica pri Poljčanah ... Don Niko Grego, Omišalj . U prošlom broju objavljeno . UKUPNO Zagrebu. Masarykova ulica 28 II. — Broj čekovnog računa 36.789. — Pretpla (a: Za D 5,— D 10.— D 38.366.10 D 38 381.10 Fran Brnčič, advokat, Varšav ska 6. _ Visak: Stečajnina Jugoslavenske Štam pe d odgovara Budali Polanovlč, Zagreb. Ilica broj 131. . „ „ , tlinara: za po godine » ul 28 II Telet, br 87-80 Urednik: Zagreb Masarykova 28a. — Za tiskaru