KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 45 (2) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 DECEMBRA 1936. PATENTNI SPIS BR. 12691 Rakotay Georg, Veprek Rudolf, Moskovits Ludwig i fa. Bernat Herskovits & Sohn, Uzhorod, Č. S. R. Mašina za ljuštenje žitnog zrnevlja. Prijava od 20 septembra 1935. Važi od 1 aprila 1936. Traženo pravo prvenstva od 2 oktobra 1934 (Austrija). Kod poznatih valjkastih mašina za ljuštenje žitnog zrnevlja obrće se otprilike sa 400 do 700 obrtaja u minutu neko brušačko telo u unutrašnjosti stalnog o-rnotača a između obaje obrađuje se zrnav-ije u pogledu Ijuštenja i uklanjanja meki-nja, pri čemu veštačka vazdušna struja povlači sobom lake ljuske i nečistoće pa ih odvaja od oljuštene robe. Vetar (vazdušna struja) se proizvodi na uobičajen način uterivanjem svežeg vazduha ili uvlačenjem, po neki put se kombinuje i uteriva-nje i uvlačenje. Prema iskustvu je pravilno provetravanje radnog prostora predu-slov za dobro ljuštenje a vetar mašine ima još i taj važan zadatak da hladi robu koja se Ijušti, koja se Ijuštenjem znatno zagre-va. Da bi se vazduh dovodio između bru-šačkog valjka i sitastog omotača — koji u mašini prema ovom pronalasku prolazi kroz robu koja se Ijušti odozgo na niže — potrebni su otvori za vazduh na obimskoj površini šupljeg brusačkog valjka kroz koji se uvodi svež vazduh. Međutim omotač koji spolja zatvara radni prostor mora da bude odgovarajući' usečen u koju svrhu može da bude izrađen i od žičanog pletiva. Odvojene mekinje odvode se kroz sitasti omotač. Brusački valjci od materijala koji dolazi u pitanje rie mogu lako da se snabde otvorima za propuštanje vaz- duha pa je zbog toga prema ovom pronalasku obrtni bubanj sastavljen od više otprilike cilindričnih brusačkih valjaka između kojih su postavljena medutela sa otprilike podjednakim prečnikom, na pr. isprosecani razdaljeni prstenovi koji mogu da imaju prošeke ili druge prolazne otvore proizvoljnog oblika koji svi zajedno moraju dovoljno da omoguće prolaz vazduha iz unutrašnjosti brusačkog bubnja u radni prostor. Kao što je poznato utiče se na rad Ijuštenja valjkaste mašine za ljuštenje time, što se izlaženje oljuštene robe reguliše zadržavanjem. Time nastaje različito nagomilavanje oljuštene robe u radnom prostoru između bubnja i omotača koje je merodavno za, u ovom slučaju potrebnu, razliku pritiska mašinskog vetra koji i pri pojačanom ■ nagomilavanju mora dovoljno da prodre kroz. uvihorano zrnevlje u radnom prostoru da bi se obez-bedilo po mogućstvu potpuno odvođenje skinutih ljuski i t. d. S jedne strane jačina vazdušne promaje, a s druge strane veličina nagomilavanja Ijuštene robe a napo-sletku i brzine obrtanja brusačkog bubnja, koja je u mašini prema ovom pronalasku izabrana vrlo velika, zajednički određuju funkcije mašine i pouzdano uklanjanje me-kinja. Vazduh koji ulazi kroz otvore raz- Diu. 15.— daljnih prstenova u radni prostor prolazi kroz zrnevlje u pravcu ose brusačkog bubnja pošto vazduh ulazi odozgo a izlazi odozdo (ili obrnuto) tako da će vetar mašine lizati i obimske površine pojedinih delova brusačkog valjka ali i pri priličnoj razlici pritiska samo na takav način da ne nastaje potiskivanje zrnevlja koje se nalazi blizu obimske površine brusačkog valjka. Kada bi vazduh neposredno izlazio iz obimske površine brusačkog valjka, onda bi prirodno prouzrokovao potiskivanje zernevlja na dotičnim mestima obimske površine brusačkog valjka, tako da naročiti način dovođenja vazduha prema ovom pronalasku zasniva znatno preimuć-stvo za dejstvo Ijuštenja. Tek uz prepo-stavku ovakvog vođenja vetra koji proizvodi mašina, omogućuje se primena većeg broja obrtaja nego što je dosad bio uobi-čajan. Radi uravnomeravanja vazdušnog pritiska u unutrašnjosti brusačkog bubnja može da bude shodno da se bubanj razdeli u sektore a mogu se predvideti i zavr-tanjolike ili lopatolike vodice za vazduh u unutrašnjosti bubnja ili se može vetar kroz naročite vodove dovoditi do pojedinih delova bubnja. Uzdužno otvori u stalnom omotaču, koji opkoljava obrtni bubanj, a koji otvori ne propuštaju zrnevlje i raspodeljeni su u velikom broju preimućstveno uporedno sa osom bubnja radi boljeg postavljanja uzdužnog zrnevlja koje ispunjava radni prostor između bubnja i omotača. Zrnevlje koje prolazi kroz radni prostor izgleda zbog obrtanja brusačkog bubnja da dobija razna kretanja tako da se okreće oko sopstvene uzdužne ose i istovremeno kotrljaju jedno o drugo zatim ih povlači bubanj svojim obrtanjem ali tako da nešto zaostaju iza njega i naposletku slede pravac rada. Može se pretposatviti da ova razna kretanja zrnevlja u radnom prostoru već izazivaju međusobno brušenje zrnevlja. Nalaže se potreba da se razdaljeni pr-stenovi između pojedinih delova brusačkog valjka izrade od materijala koji se u trošenju po mogućstvu podjednako vlada kao brusačka površina bubnja. Bubanj se može obrazovati i tako da se umereno konično proširuje ka izlaznom kraju oljuštene robe. Kada je bubanj koničan, onda radni prostor između njega i cilindričnog omotača ima sve manju širinu ka izlaznom kraju, tako da gustoća nagomilava-nja raste u pravcu prolaza zrnevlja a to može poboljšati proces Ijuštenja. Može se i brusačka obloga bubnjevih delova kon-tinualno postaviti sve finija i finija u pravcu prolaza zrnevlja. Nagomilavanje zrnevlja koje se nalazi u radnom prostoru mašine zavisi od veličine izlaznog otvora. Da bi se uravno-merio izlaz oljuštene robe i da bi se iz-begli mrtvi uglovi u naslaganju zrnevlja, to se izlaz može raspodeliti preimućstveno na više otvora koncentrično oko kraja omotača. Regulisanje izlazne količine oljuštene robe vrši se na inače poznati način pomoću kapaka ili sličnog. Pokretanje tog regulisanja može se preneti na ska-zaljku koja se nalazi izvan mašine i koja se kreće po skali a može se i učvrstiti tako da se spolja može videti i podesiti željeni stepen nagomilavanja odgovarajući prema zrnevlju koje se Ijušti. Crtež pokazuje šematski na sl. 1 u perspektivi jedan deo mašine, naime, raspo-ređenje bubnja i omotača koji su delimič-no odlomljeni, na si. 2 razdelu bubnjeve šupljine i sektore, na si. 3 zavrtanjolike vodice za vetar u šupljini bubnja, na si. 4 naročite vodove za pojedine delove bubnja. SI. 5 pretstavlja jedan izveden oblik uređenja za odvođenje oljuštene robe i u-redaje za odvođenje mekinja pa i raspore-denje kapaka za regulisanje nagomilavanja zrnevlja u radnom prostoru. SI. 6 pretstavlja podešljivu skazaljku sa skalom. Na sl. 1 obeležavaju oznake li, h, bi i t. d. pojedine valjke brusačkog bubnja 1, a oznaka 2 stalni omotač. Strela 3 pokazuje dovođenje svežeg vazduha, strela 4 odlaz odvojenih mekinja koje prolaze kroz otvore 5 omotača 2. Razdaljni prste-novi 6i, 62, 63 i t. d. imaju otvore 7 za prelaženje vazduha. SI. 2 pokazuje razdelu unutrašnjosti bubnja u sektore umetanjem skroznih radialnih limova 8. SI. 3 pretstavlja zavrtanjolike ili lopatolike vodice 9 za vetar u unutrašnjosti bubnja. SI. 4 pokazuje naročite vodove lOi do 10r, za pojedine delove bubnja. Na si. 5 se vidi raspore-denje bubnja i stalnog omotača 2 u unutrašnjosti kućice 11. Oljuštena roba izlazi kroz na pr. koncentrično raspodeljene otvore 12 na dnu pa ide kroz odvodnu cev 13 na čijem je kraju postavljen regulacio-ni kapak 14 koji se pokreće spolja pomoću poluge 15 koja istovremeno služi kao skazaljka. Ova se poluga kreće po skali 16 pa se može utegnuti pomoću zavrtnja 17 (si. 6). Time je omogućeno podešavanje zadržavanja pa tako i nagomilavanje zrnevlja u mašini. Mekinje odlaze iz kućice 11 kroz kanal 18 u ventilator 19 koji ih odvodi napolje u pravcu strela 20. Patentni zahtevi: 1) Mašina za ljuštenje žitnog zrnevlja sa šupljim brusačkim bubnjem koji se obrće u unutrašnjosti stalnog omotača koji je snabdeven presecima, zatim sa veštač-kim sprovodenjem vazduha i sa podešlji-vim ispuštanjem oljuštene robe, naznačena time, što se brusački bubanj (1) sastoji od više cilindričnih brusačkih valjaka (li, h, Is) između kojih su postavljena među-tela, na pr. isprosecani razdaljni prstenovi (61, 62, 63), sa podjednakim prečnikom koja su snabdevena otvorima (7) za propuštanje vazduha čime se omogućuje prelaženje vazduha iz unutrašnjosti brusačkog bubnja u radni prostor u tolikoj meri da ostaje očuvana dovoljna razlika pritiska vetra, — koji proizvodi mašina, na ulazu i izlazu koja je razlika potrebna za dejstvo Ijuštenja i onda kada se prigušivanjem izlaza oljuštene robe pojačava nagomilava-nje zrnevlja koje prolazi odozgo na niže kroz radni prostor između bubnja (1) i omotača (2). 2) Mašina za ljuštenje žitnog zrnevlja prema zahtevu 1, naznačena time, što se mašinski vetar uravnomerava u unutrašnjosti brusačkog bubnja (1) postavljanjem sprovodnih limova (8, 9) na pr. bilo dele-njem unutrašnjeg prostora u sektore, bilo pomoću zavrtanjolikih vodica ili pomoću naročitih vodova za pojedine delove bubnja. 3) Mašina za ljuštenje žitnog zrnevlja prema zahtevu 1, naznačena time, što je izlaz za oljuštenu robu raspodeljen iznad izlaznog kraja na više otvora (12) koncentrično oko omotača (2). , - '' . i ■.' Ad pat.br.12691 5_ . ■ "• "■ ■ A