AN N ALES • Ser. hist. nat. • 10 • 2000 • 1 (19) stručni rad UD C 929 Radič J. 58:504 DR. FRA JURE RADIČ - BOTANiČAR, MALAKOLOG i EKOLOG (1920-1990) Jakov DULČIČ & Ante ŠiMUNOVIČ Institut za oceanograftju i ribarstvo, HR-21000 Split, P.P. 500 SAŽETAK Dr. fra Jure Radič je bio svjetski priznati stručnjak iz područja rnaiakoiogije, botanike i ekologije. Osnivač je rnakarskog Malakološkog muzeja po kojemu je ostao zabilježen u svjetskoj literaturi, znanstvene publikacije "Acta Biokovica", Instituta. "Planina i more", botaničkog vrta u Kotišini, izdavač ogromnog broja samostalnih znanstvenih radova i članaka. Fra jure Radič je otkrio neke nove endemične vrste biljka iz roda Centaurea I Allium. Kao aktlvan član planinarskog društva "Biokovo", svesrdno se je zalagao za očuvanje sklada prirode Makarskog primorja. Ključne rijed; jure Radič, prirodopis, Dalmacija, jadransko more DR. FRA JURE RADIČ - BOTANICO, MALACOLOC O ED ECOLOG O (1920-1990} StNTESl Cli autori presentano la biografía ed il lavoro del dr. fra jure Radič, scienziato croato, nell'ottantesimo .!aniversario della sua nascita e décimo delta mode. Fra Jure Radič era un sacerdote che nutriva un grande amore per le persone e la natura. H suo !avoro scientifico amatoriale diede i migliori risultati nella ricerca botanica e malacologica, campi in cui lui scopri e descrisse alcune specie endemiche del genere Centaurea ed Allium. Fra jure Radič, inoltre, registró e descrisse la dislribuzione del gasteropode Mitra zonata nel mare Adriático, fondo !'!stituto "Montagna e mare", registro il giornale "Acta Biokovica", il Museo Malacologico a Makarska nonché il Giardino Botánico sul monte Biokovo. Parole chiave: jure Radič, scienze naturali, Dalmazía, Mare Adriático UVO D aktivan je član planinarskog družtva "Biokovo", sve­ srdno se zalaže za očuvanje sklada prirode Makarskog Dvadesetpetog srpnja 1990. godine umro je u split-primorja. Umro je na dan svetoga jakova, zaštitnika skom KBC "Firule" u 70. godini života dr. fra jure Radič školjki. (SI. 1), profesor na Visokoj franjevačkoj bogoslovij! u Makarskoj. Glas najpoznatijeg svečenika splitske Franje-ŽiVOTOPI S vačke provincije u domovini i u svijetu stekao je kao liturgist i prirodoslovac. Bio je svjetski priznati stručnjak Dr. fra jure Radič roden 29. studenog 1920. godine u iz područja rnaiakoiogije, botanike i ekologije, osnivač Baškoj Vodi, kao pi^o dijete jure Radiča i Milke rodene je makarskog Malakološkog muzeja po kojemu je ostao Granič, na razmedi Biokova i mora, cijelim svojim zabilježen u svjetskoj literaturi, znanstvene publikacije bičem do svog posijednjeg ostaje vezan za taj kraj. "Acta Biokovica", Instituta "Planina i more", botaničkog Kriten je u crkvi sv. Nikole i dobio ime Ante. Stradanje vrta u Kotišini, izdavač ogromnog broja samostalnih oca jure u brodolomu parobroda "Daksa" u Biskajskom znanstvenih radova i članaka. Pun životne energije, zaljevu odreduje njegov put u samostan, a kada je 121 ANNALES • Ser. hist. nat. • 10 - 2000 • 1 (19) lakov DULČi Č S An te Š5MUNOVIČ: DR. FRA JURE RADIČ - 80TANIČAR, MALAKOIO G I EKOl.OG !1920-1930), I2I-I2" ! Si/Fig. 1: Dr. Fra Jure Radič. stupio u franjevački red, uzima očevo ime. Završivši kia­sičnu gimnaziju, a ujedno i dva razreda filozofije, maturirao je u Sinju 28. iipnja 1940. godine. Zatim do­lazi u Makarsku i 15. rujna 1940. godine upisuje se na Franjevačkoj visokoj bogoslovij!. Završivši teologiju, fra Jure je i dalje nastavio študirati da se što bolje usavrši u poznavanju teologije. Stoga je u Zagrebu na Bogo­slovskom fakultetu nastavio postdiplomski študij te 1957. godine doktorirao. Neprestano je pratio sva suvre­mena teološka zbivanja, posebno na iiturgijskom pod­ručju. Aktivno je sudjelovao kao predavač na raznim skupovima. Pisao je u tadanjirn rijetkim listovima. O d djetinjstva je bio sklon prirodoslovlju. Osim u gimnaziji stalno se bavio amaterskim istraživanjem bilja t nje­govim sakupljanjem. Nije nikada pohadao prirodoslovni fakultet, več prirodno nadaren sklonošču nadomjestio je to čitanjem, proučavanjem raznih djela i druženjem s vršnim prirodoslovcima. f-ra Jure je proživio svoj životni vijek najviše kao profesor (40 godina), od toga na Bo­goslovij! 35 (70 semestara); bio je rektor Bogoslovije 13 godina (1961-1973). Fra jure Radič je bio dobitnik na­grade ZAVNOH-a, Ordena zasluga za narod sa sre­brnim vijencem, i nagrade opčine Makarske. Fra jure Radič je bio poseban i jedinstven čovjek. Ako bismo analizirali ove pojmove onda bismo ih morali sažeti sve u jedan, kako je napisala jedna djevojčica u školskoj zadači, na pitanje: "Koji je smisao života na Zemlji?" Odgovorila je: "Biti čovjek, znači biti malo sunce za sve Ijude. Da svatko gdje god se nadeš, svima oko tebe bude Ijepše i topit je. Zato Sto ti živiš!" Bio je čovjek neobtčno široka pogleda, obdaren bistrinom duha, veo­ma originalan u govoru i rasudivanju i ponašanju. U punini svoje filozofske misli kao 70 godišnjak napisao je cilj svih svojih napora: "sve sam to činio da se korak po korak približimo beskrajnoj i nesbvatljivoj stvarnosti ko­ju s različitih gledišta pokušavamo nazvati različitim imenima (ne atributivno nego substativno): Logos, Ra­zum, Red, Zakonitost, Život, Uzrok, Sila, Moč, Ostva­renje sklada, Trajnost, Vječnost, Besmrtnost". I dok se njegov fizički bitak u prevelikoj čežnjt na neki način gušio, da upozna i što dublje zade u dubine Božjeg djela i njegove njemu tako zorne prisutnosti na otisku svega stvorenoga u mikrokozmosu i makrokozmosu. njaednom je klonuo prešavši granicu ovozemnog živo­ta. Fra Jure Radič je umro 25. srpnja 1990. godine na svetkovinu sv Jakova, svoga zaštitnika. Dr. FRA JURE RADIČ KAO PRJRGDOSLOVAC Svoje znanje iz prirodoslovlja stekao je fra jure mar­ljivim proučavanjem brojne literature koju je imao uvijek u izobilju u svojoj biblioteci, a jednako tako SI. 2: Naslovna stranica knjige Dr. Fra Jure Radiča ­"Blago mora". Fig. 2: Title page oftbe book "The Riches of the Sea" by Dr. Fra Jure Radič. 122 AN N ALES • Ser. hist. nat. • 10 • 2000 • 1 (19) Jakov DULČlČ & Atile ŠtMUNOVIČ: DR. FRA JURE RADIČ • BOTANIČAR, MAlAKOlOG I EKOLOG (T920-1990), 121-12«! pokloni su stizali bilo u knjigama, bilo u brošurama, ili u znanstvenim časopisima iz zemlje i inozemstva. Ipak za uspjeh u istraživanju i prezentiranju najviše fra jure zahvaljuje druženju sa znanstvenic ima istražtvačima od kojih je mnogo primto i stalno bio s njima u kontaktu. Imao je dar posebnoga zapažanja i lako bi uočio nešto što drugima nakon dugog truda uspijeva. Tako na primjer kada je bio simpozij o Visijaniju u Šibeniku 1979. godine na kome je prezenttrano Vizijantjevo djelo: "Ogled dalmatinskog bilja", a preveo ga fra Jure i izdao. Fra jure Radič je prezentirao svoj rad o cen­taureama (rod Centaurea) i dokazao, da je otkrio neke nove vrste. Takoder je proučavao rodove Quercus i Pistacia. Fra jure piše: "Morske dubine kriju u sebi mno­ga čudovišta i Ijepote. Najljepši oblici i najfantastičnije boje pripadajo bez sumnje veličanstvenim tvorevinaina nerazumnih i nesvjesnih graditelja-morskih puževa i školjkaša." Napisao je knjigu: "Blago mora, čarobni svijet školjaka" (Makarska, 1970; formata 21.5 x 20.7 cm, tvrdo ukoričena) koja ima 116 stranica teksta i sadržaj, mnogo slika i crteža u črno bijeloj tehnici, a šest fotografija školjaka u boji (SI. 2). Druga knjiga fra Jure Radiča nosi naslov: "Lice mora" (Makarska, 1991; formata 20 x 14 cm) i ima 94 stranice i donosi 35 slika školjaka u boji, a ispod je natpis imena školjke te kratki opis na četiri svjetska jezika. Onim što je priredio preko pisanog teksta i dati h fotografija, živopisnih oblika i boja kučica-školjaka, zanimijivost morske malakofaune, pri­kazao je na njemu svojstven način. Tako je znakovito svoj opus dovršio djelom "Lice mora", mora s kojim je svakodnevno intenzivno i zanosno živio, otkrivajuči, proučavajuči i poučavajuči nas kako preko onog što se vidi spoznati ono što se ne vidi. Treča njegova knjiga nosi naslov: "Bilje Biokova" (Makarska, 1976; formata 14.5 x 21 cm) koja ima 237 stranica, 64 fotografije i 113 crteža. U njoj je opisao 1275 vrsta i podvrsta biljaka. U predgovoru je medu ostalima navedeno i 11 imena svih blokovskih endema. Dr fra Jure Radič je bio osnivač, glavni urednik i suradnik znanstveno-stručnog časopisa "Acta Biokovica" (godišnjak, Makarska, 1981-1989} u kojem su se ugiavnom sakupljali znanstveni radovi vezanj uz planinu Biokovo i makarsko područje Fra Jurini radovi u "Acta Biokovica": 1. "Biokovske en­demične centati reje11, 2. "Hrastovi biokovskog područja", .3. "Blokovski 2ivi fosil vapnojed i prodornik", 4. "Vjetrovice biokovskog područja", 5. "Slani luk, Allium salsuginis, i drugi samonikli lukovi Podbiokovlja". Bio je i osnivač Malakološkog muzeja koji je bio otvoren 30. travnja 1960. godine u konobi starog samostana u Makarskoj. Paralelno sa skupljanjem školjaka orga­nizirao je i skupljanje fosila okamenjenih ostataka me­kušaca. U Malakoioškoj zbirci živučih vrsta zastupana su sva svjetska mora, a u Paleontološkoj zbirci su pretežno fosili mekušaca što su nekoč živjeli na području srednje Dalmacije (SI. 3). Fra Jure je 7. listopada 1979. godine započeo inicijaciju Instituta "Planina i more" koje objašnjava riječima: "Najuočljivije lice biološke nauke u naše dane jest, bez sumnje, ekološko lice. Su vremena biologija promatra život kroz ekološku prizmu abiotičkih i biotičkih faktora. što se tiče čovjeka, njegov odnos s prirodom proučava bezbroj različitih znanosti, a odnos ljudi jednih prema drugima prvenstveno sociologija. Principi suvremene sociologije prodrli su i u crkveno područje. No, nije mi poznato da se osnovne principe ekologije organizirano i znanstveno primjenjuje na sakralno područje, premda su ih kroz svu povijest krščanstva crkvene ustanove u praksi bolje ostvarivale nego profane. Skromni pokušaj da bi se ta praznina počela popunjavati jest formiranje Instituta "Planina i more"". Blokovski Botanički vrt Kotišina osnovan je Odiukom skupštine opčine Makarska 2. listopada 1984. godine prema zaključcima l. i IK "Znanstvenog skupa o prirodi Biokovskog područja", a po ideji t zamisli fra Jure Radiča. Ovaj botanički vrt je vrt biljnoga svijeta užeg i šireg prostora planinskog masiva Biokova i nalazi se u podnožju planine Biokovo, na južnim padinama iznad sela Kotišine na nadmorskoj višini od 350 do 500 m. Osnovna svrha i namjena vrta je upoznavanje, popularizacija i znanstvena istraživanja fiore i vegetacije planinskog masiva Biokova. Sastavni je dio posebno zaštičenog objekta prirode "Park prirode Biokovo" i zauzima površinu od 15 hektara (sadrži preko 300 biijnih vrsta). Natpis na litici pred ulazom u botanički vrt glasi: "Očima pameču srcem po onom što se vidi do onoga što se ne vidi" (Oculis mente corde per visibilia ad invisibilia) i njegov autor je fra Jure Radič. Premda se od 1959. godine intenzivno bavi školjkašima, nije napustio svoju veliku ijubav planinarenje. U Planinarsko družtvo "Biokovo" se učlanio kao član Organizacijskog odbora za obnovu rada samog družtva, pa je za zasluge i nagraden priznanjem Planinarskog saveza Hrvatske. SI. 3: Puž Charon ia tritonis -tritonova truba. Fig. 3: Triton's horn Charonia tritonis -a trumpet shell. 123 ANNALES • Ser. hist. nat. • 10 • 2000 • 1 (19) Jakov DULČI Č & Anie ŠIMUNOVIČ : P R f'RA JURE RADIČ - BOTANIČAR, MALAKOLO G I EKOLO G {1320-15901, 121-124 DR. FRA JURE RADIČ - BOTANIST, MALACOLOGIS T AN D ECOLOGIST (1920-1990) Jakov DULČIČ & Ante ŠIMUNOVIČ Institute of Oceanography and Fisheries, HR-21000 Split, P.O.BOX 500 SUMMARY At the 80!h anniversary of birth and the 10th anniversary of death of Dr. Fra jure Radič, the Croatian natural scientist, the authors present his biography and work. Or. Fra jure Radič was a priest with a great love of people and nature. His amateur scientific work was most successful in his botanical and malacological research, the fields in which he discovered and described some endemic species of the genera Centaurea and Allium. He also recorded and described distribution of the gastropod Mitra zonata in the Adriatic Sea. He is the founder of the institute "Mountain and Sea", the journal "Acta Biokovica", the Malacological Museum t'rt Makarska and the Botanical Gardens in the Biokovo Mountain. Key words: jure Radič, natural sciences, Dalmatia, Adriatic Sea BIBLIOGRAFIJA PRIRODOSLOVNI H RADOV A Dr. fra JUR E RAD1ČA Radič, J. (1969): Gastropod Mitra zonata u jadranskom moru. Thalassia Jugoslavica, 5, 277-282. Radič, J. (1976): Prilog poznavanju flore Biokova. Acta Botanica Croatica, 33, 219-222. Radič, }. (1977): Drugi prilog poznavanju flore Biokova. Acta Botanica Croatica, 36, 173-175. Radič, j. (1978): Dalmatinski bor, Pinus dalmatica Vi­siani na Biokovu. Horticultura, 3, 101-106. Radič, J. (1978): Preteča dalmatinske fitologije Robert Visiani. Ogled daimatinskog bilja, Split, 193-198. Radič, J. (1978): Maiakoioške zbirke u SFRJ. Pomorska enciklopedija, 2, 201 str. Radič, }. (1978): Malakološki muzej u Makarskoj. Bio­loški vodič kroz muzeje, Sarajevo, 160-165. Radič, j. (1979): Doprinos fitogeografiji Biokovskog područja. Acta Botanica Croatica, 38, 95-103. Radič, J. (1979): Mikroklimatski uvjeti rasprostranjenosti nekih biljaka Biokova. I znanstveni skup o prirodi Bio­kovskog područja, Makarska rivijera, 17-18. Radič, J. (1981): Biokovske endemične centaureje. Acta Biokovica, 1, 71-144. Radič, }. (1982): Ekološki odnosi biljnog pokrova Crno­gorskog primorja i Biokovskog područja. Glasnik Repub­ličkog zavoda za zaštitu prirode, Titograd, 15, 197-21 7. Radič, J. (1982): Contribution a la connaissance de !a distribution des Moliusque (Molusca) dans les bio­coenoses benthiques du littorai de Makarska. Acta Adriatica, 23, 175-195. Radič, j. (1983): Hrastovi biokovskog područja. Acta Biokovica, II, 1-103. Radič, j. (1983): Doprinos poznavanju rujevine Cotinus coggyria Scop. Zbornik radova povodom jubileja Pavla Fukareka, Sarajevo, 215-220. Radič, j. (1983): Blokovski endem Centaurea cu spi data Visiani. Zbornik Roberta Visijanija Šibenčanina, Šibenik, 411-423. Radič, J. (1983): Doprinos R. Vizijanija poznavanju flore Biokova. Zbornik Roberta Visijanija Šibenčanina, Šibenik, 137-142. Radič, J. & D. Papež (1983): Študije kromosoma blo­kovskih endemtčkih centaureja. Acta Biokovica, II, V 207. Radič, J. (1984): Doprinos poznavanju dendroha­zomofita Biokovskog područja. Ul kongres ekologa' Jugoslavije, Knjiga II, Sarajevo, 423-430. Radič, J. (1984): Biokovski živi fosili vapnojed i po~ dornik. Acta Biokovica, III, 3-144. Radič, (. (1986): Mjesto biokovske tršlje u evoluciji i migracijama roda Pistacea. VII kongres biologa jugo-. slavije, Budva. Radič, J. (1987): Vjetrovice biokovskog područja. Acta Biokovica, IV, 73-96. Radič, J. (1989): Slani luk i ostali samonikli lufcovr-Podbiokovlja. Acta Biokovica, V, 5-84. Radič, j. (1990): Biljni svijet biokova. Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima. Glasnik-, za šumarske pokuse, XXVI, 291-306. Radič, ). (1990): Contribution to the knowledge of re­production peculiarity of genus Allium L. in the Podbîokovlje. SAZ U Razprave, XXXI(1 7), 247-269. Radie', j. (1991): Prilog sagledavanju problematike kod nomenklature biljnih vrsta u biblijskim tekstovima. U službi Riječi (Zbornik), 69-77. LITERATURA Radič, N. (1998): Dr. Fra jure Radič. Knjižnica Zbornika !lKačič" - Monografije, dokumenti, grada... br. 28. Split-Makarska, 296 pp. 12.4