P. Bogovič: Učitelji-ministri. Benito Mussolini. Najinteresa tnije niedu ovima je današnji luinistar predseduik ltalije Benito Mussolini. On je čovek. koji je izvršio najniočniji uticaj na duh savremene Italije, ositn toga je začetn-k i voda jednog jakog pokreta. koii širi svoje granice sve to više; u kratko rečeno, on je današnji pravi voda cele Italije. zato je vredno da pobliže nouledamo njegov /ivot i prilike u kojima se je razvio. Važno je i to da je on ioš dosta mlad čovek: tekar ie u 40. godini života. Mussolini je vrlo mlad svršio učitelj. školu. Za učitelja je bio postavljen u jednotn raalenom selu u Romagni. Tu je ostao nekoliko godina. Duh mladog. va- trenog mladiča nije se mogao smiriti u malenom. tihom selu. Zadojen socijalistič- kim idejama. postane njihov najodlučniji propagator. Državna mu vlast brzo pot- Diše pasoš kao pos.ibeljnoim za državne mterese i on morade ostaviti službu i beža,ti u Švicarsku. Nastani se u Lausanne i tu nastavi svoje socijalističko obrazovan.ie. Marljivo je učio i francuski jezik i knji ževnost. Započne suradivati u jednom revolucionarnom listu, u čijim je stupcima razvijao lnarksističku doktrinu. Zbosr njceovos. rada i ekstremnih načela brzo postane i Švicarskoi »neprijatan erost«. te ira i cna progna. Vrati se u Italiju i naistavi svoju socijalističku propagandu putom štampe. Po svojoj iiovinarskoj sposobnosti, postane u kratko vreme direktor »Avantia«, giavnog orsrana socijal. stranke. I u svojoj stranci vodio je žestoku borbu protiv jednog krila stranke te azašao kao po- bednik na komgresu stranke u Anconi 1912. lrodine. U početku rata proživi Mussolini ve¦Hku duševnu krizu. Iz velikog »internacionalca« postane izraziti nacionalist i zagovornik rata. Stupi u redakciju naoijorialističkotr Hsta »Popolo d'Italia«; doskora postane i njegov upravitelj. 1915. god. stupi u talij. vojsku, kao dobrovoljac i pode na frontu. Borio se na različitim po'.ožajitna ob Soči dve godine i tu bude ranjen. Svoie doživljaje iz tih dana opisao je u knjizi: »II mio diario di guerra«. (Moj dnevnik iz rata). U času kad je Italiji pretila največa oo«ibeli od komiumsta. diži se on i u martu 1919. god. stvara fašistički pokret. (Fascio nazionale). Njegov se pokret hitro raš.rio. kao brza munja te stvorlo u kratko hiljade i hiljade vatrenih nacional. boraca. koii su Italiiu spasili od unutrašnje revolucije. Duh njegovog pokreta raširio se . tia susedne zemlje. P. Gorgolini veli o Muissoliniju. da ima: »široku i duboku doktrinu genialno asirti-lovanu. On je veoma efikasan govornik, tribun rečitosti; koja zanosi, agitator veoma velikih sposobnosti. koji miuški inkarnira, superiorni izraz nacionalnog osečanja. Mrzi naduvenu retoriku brbljivce, sveznajuče. pesimiste. Ustrajan, dosledan. u prividnim nedoslednostima. Strašan kad plane. Veran u prijateljstvu. Opasan u osveti i neumoljiv. Uvek isti, u sreči i nesreči. Triumpf ?a tTikada niie opio. kao što ga poraz nije oborio. Čovek sposoban, da sa mirnom pouzdanošču i okom risa. upravlja krmom države.« Na sledbenike vrši neobičan lični magnetizam Izvanredno poznaje veštinu opčenja sa svetom. Mussolini ima običaj da ostavi posetioce dueo čekati. ore no što jih prima. Posetioca čvrsto fiksira sa svojim volovskim očima. pa ga najednom prekida sa kratkim izrazima. On je čvrste jake volje, Dun cnergiie i samopouzdanja. U izvršivanju svojih odluka ie bezobziran i nepooustljiv. Sva njegova osobina karaktera je sadržana u rečima: On je »jaka ličnost«. (Dalje prihodnjič.)