KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 26 (1) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 februara 1933. PATENTNI SPIS BR.9539 Stettiner Chamotte-Fabrlk A. G. vormals Didier, Berlin-VVilmersdorf, Nemačka. Postupak za proizvodjenje gasa visoke vrednosti. Prijava od 31 avgusta 1931. Važi od 1 marta 1932. Traženo pravo prvenstva od 19 septembra 1930 (Nemačka). Postu :ak po pronalasku se osniva na saznanju, da je, za proizvođenje gasa stvarno visoke vrednosti i čistog gasa iz ugljeva svih vrsta, potrebno, da se oni sastojci uglja, koji pri zagrevanju, do tsčke raspadanja, bitumena koji se nalazi u uglju, bivaju oslobođeni u vidu gasova i para, ot-strane od destilacionog gasa koji treba da se dobije. U razmaku temperature do tačke raspadanja bitumena, t. j. do približno 250° C, ugalj biva oslobođen od svoje spolj-ne vlage, od svoje higroskopske sadržine vode, od kiseonika i sastojaka koji su korisni za obrazovanje C02, pri čemu se u glavnom obrazuje ugljena kiselina. Svi ovi sastojci pretstavljaju bezvrednosni i nemili balast destilacionog gasa koji postaje u docnijim razmacima temperature tako, da njihovo prethodno otstranjenje znatno povećava ogrevnu vrednost i kakvoću proizvedenog gasa. Uz to otstranjenje kiseonika, naročito kod ugljeva koji su bogati ki-seonikom, dejstvuje korisno po kvalitet koksa koji postaje pri izdvajanju gasa. Postupak po pronalasku se sad sastoji u tome, što se zaerevanie uglja koji služi za proizvođenje gasa vrši u dva stupnja, pri čemu zagrevanje u prvom stupnju biva izvedeno do blizu same temperature pri kojoj počinje raspadanje bitumena koji se sadrži u uglju, dok ugalj u drugom stupnju biva dotle i toliko zagrevan, dok ne nastupi potpuno oslobođenje gasova. Pri tome se zagrevanje uglja u prvom stupnju može izvesti neposredno iznutra ili posred- no spelja, pri čemu se ugalj prvog stupnja može nalaziti u samom prostoru za o-slobcđenje gasova ili u prostoru koji je nezavisan cd prostora za oslobođenje gasova. Ako se ugalj za postupanje u prvom stupnju nalazi u samom prostoru za oslobađanje gasova, to se na naročito ekono-man načm može sprovesti stalan ili polu-stalan rad, dok je postupanje uglja, u prvom stupnju, u naročitom prostoru, više podesno za rad koji nije stalan. Postupak se u odnosu na iskorišćenje toplote ukazuje kao veoma ekonoman, ako se za zagrevanje uirlia u prvom stupnju u-potrebe gasovi od ssgorevanja ogrevnih gasova koji služe za zagrevanje uglja u drugom stupnju. Ovi sagoreni gasovi će većinom imati u prvom stupnju i suviše veliku tcplotu za postupanje uglja tako, da po pronalasku sagoreni gasovi koji služe za zagrevanje uglja u prvom stupnju prethodno, u izmenjivaču toplote proizvoljne vrste, bivaju rashlađeni na temperaturu koja je podesna za postupanje uglja. Za postizanje dobrog i u komadima koksa i za što je moguće potpunije isterivanje balastnih sastojaka koji su za gas neupotrebljivi korisno je, s jedne strane, da se preduzme postupno zagrevan ie uglja u prvom stupnju na približno 250° C, dok, s druge strane, u drugom stupnju dalje zagrevanje gasa, treba da se izvrši što je moguće brže i naglo. Stoga po pronalasku zagrevanje uglja u prvom stupnju biva preduzeto postupno, dek u drugom stupnju ugalj biva Din. 20. odmah izložen temperaturi za oslobađanje gasa. Ako za zagrevanje uglja u drugom stupnju budu upotrebljeni sagoreni gasovi iz drugog stupnja, to se kanal koji odvodi sa-gorene gasove drugog stupnja podesno deli u dva pravca tako, da u jednom pravcu može dalje biti upućen deo sagorenih gasova koji je potreban za zagrevanje uglja u prvom stupnju, dok drugim pravcem b?-va upućen ostali deo sagorenih gasova, na poznat način kroz izmenjivač toplote, na pr. kroz rekuperator za predzagrevanje vazduha za sagorevanje. Ako sagoreni gasovi pre svoje upotrebe za prvi stupanj treba pomoću izmenjivača toplote da budu ohlađeni na podesnu temperaturu, to kao izmenjivač toplote može biti upotrebljen već postojeći rekuperator ili tome si., tako, da u ovom slučaju svi sagoreni gasovi bivaju najpre upućeni kroz rekuperator i tek iza rekuperatora u datom slučaju bivaju deljeni u dve odvojene struje, od kojih jedna biva upotrebljena za zagrevanje uglja u prvom stupnju, dok druga na pr. biva upućena u dimnjak. Da bi izdvojili gasove i pare bez vrednosti, koji postaju u prvom stupnju, od desti-lacionog gasa cd vrednosti, koji postaje u drugom stupnju, to za svaki stupanj zagre-vanja biva predviden zasebni odvodnik gasa. Ako ugalj prvog stupnja biva postupan u prostoru koji je nezavisan od prostora za oslobođenje gasa, to po pronalasku, da bi se cbezbedio rad bez smetnji, između prostora za postupanje za oba stupnja biva postavljen međusud za povremeno smeštanje uglja koji dolazi iz prvog stupnja. Ovaj međusud može prema vrsti rada biti predviđen tako veliki, da svagda prima količnu uglja koja odgovara celom prostoru za oslobađanje gasa, ili samo toliko veliki, da prima razlomljeni deo ove količine uglja, koji s vremena na vreme odgovarajući izuzimaju iz prostora za o-slobađanje gasa biva dopunjavan u ovaj prostor. Ako je više prostora za oslobađanje gasa udruženo u jednu bateriju, to za svaki prostor za oslobađanje gasa može biti postavljen zaseban prostor za prvi stupanj za zagrevanje i jedan međusud; no ipak takođe po pronalasku za više prostora za oslobađanje gasa drugog stupnja može biti predviđen jedan zajednički prostor za postupanje uglja u prvom stupnju i jedan zajednički međusud. U slikama su pokazana dva primera izvođenja pronalaska. Sl. 1 pokazuje jedan oblik izvođenja u vertikalnom preseku koji odgovara liniji A—B iz si. 2 koja pret-stavlja vertikalni presek po liniji C—D iz si. 1. SI. 3 pokazuje drugi oblik izvođenja u vertikalnom preseku, koji odgovara si. 1. U sl. 1 i 2 je pretstavljen jedan uređaj za izvođenje postupka po pronalasku, kod kojeg se postupanje uglja vrši u prvom stupnju u samom prostoru za oslobađanje gasa. Vertikalne komore 1 imaju kanale 2 za grejanje, koji se nalaze u vezi sa generatorom 3 pomoću kanala 4. Komore su u odnosu na njihovo grejanje (loženje) podeljene u dve velike zone koje leže jedna nad drugom, od kojih donja pretstavlja stupanj za oslobađanje gasa, dok gornja zona služi za zagrevanje uglja u prvom stupnju. Odvodni kanal 5 za sagorene gasove iz stupnja za oslobađanje gasa deli se u dva pravca tako, da sagoreni gasovi, s jedne strane, bivaju vođeni kroz kanale 6 rekuperatora 7, s druge strane, pomoću uvlake 8 mogu biti upućeni u ogrevne kanale 9 prvog stupnja zagrevanja. Iz rekuperatora 7 gasovi bivaju vođeni kroz kanal 10 ka odvodnom kanalu 11, dok gasovi iz kanala 9 za grejanje bivaju odvođeni kroz kanal 12 na proizvoljan način koji nije pretstavljen. Vazduh za sagorevanje ogrevnih gasova stupnja za oslobađanje gasa biva vođen kroz rekuperator 7, i kroz kanal 13 ulazi u najniži od kanala 2 za grejanje. Izlaz gasa iz prvog stupnja vrši se kroz kanal 14 preko vodenog zatvarača 15 ili tome si. ka zbirnom kanalu 16, dok donji deo vertikalne komore, koji služi za oslobađanje gasa, ima kanal 17 za odvod gasa sa kontrolnikom 18 i zbirnim kanalom 19. Na gornjem kraju komore nalazi se levak 20 sa napravom 21 za regulisanje i levkovima 22 za punjenje, na donjem kraju komore je predviđena naprava 23 za iznošenje koksa. Rad se vrši na taj način, što ugalj koji treba^da se postupa biva iz levkova punjen u vertikalne komore 1. Grejanje donjih polovina komora vrši se na poznat' način iz generatora 3 sa temperaturom koja je potrebna za potpuno oslobađanje gasa, na pr. 1100°. Gornja polovina komora, koja služi za postupanje uglja u prvom stupnju biva po pronalasku grejana samo temperaturom do približno 250° od jednog dela sagorenih gasova koji dolaze iz kanala 2, koji pomoću uvlaka 8 bivaju na željeni način tako izdeljeni, da sagoreni gasovi koji nisu potrebni za grejanje prvog stupnja bivaju vođeni kroz, na poznat način posivljeni, rekuperator 7 za prethodno zagrevanje vazduha za sagorevanje. Ako je ugalj koji se nalazi u donjoj polovini komora, potpuno oslobođen gasa, to pomoću naprava 23 za iznošenje biva pražnjena P'lovina celrkopne sadržine komora 1 tako, da ugalj koji se nalazi u gornjoj polo- vini kornera i koji je prethodno postupan, dakle zagrejan na 250°, dospeva u donji deo jak zagrejanih komora, dok sada o-slobođeni gornji deo komora biva ispunjen svežim ugljeni iz levkova 20. Postali desti-lacL-ni gasovi odlaze na poznat način iz donjeg dela komore ka zbirnom kanalu 19, dok gasovi i pare bez vrednosti, koji postaju u gornjem delu bivaju odvođeni kroz zbirni kanal 16. Opisani rad pretstavlja način rada, koji nije stalan. Rad se može i tako izvesti, da na mahove biva izuziman mali deo gotovog koksa, pri čemu odgovarajuće količine svežeg koksa bivaju unošene odozgo. Ta-kođe se rad daje sprovesti na stalan način, pri čemu nije potrebno da deo komora, koji služi za prvi stupanj, bude održavan isto tako velikim kao deo koji služi za o-slobađanje gasa. SI. 3 pretstavlja uređaj za postupak po pronalasku, kcd kojeg je prostor, koji služi za postupanje uglja u prvom stupnju, nezavisan cd prostora za oslobađanje gasa. Vertikalne komore 24 su snabdevene kanalima 25 za grejanje, koji se pomoću kanala 26 nalaze u vezi sa generatorom 27. Vazduh za sagorevanje despeva kroz re-kuperator 28 i kanal 29 u kanale 25 za grejanje, dok jedan deo sagorenih gasova, koji dolaze iz kanala 25, biva vođen u suprotnom strujanju kroz kanale 30 reku-peratora i biva odvođen kroz kanal 31a. Iznad rekuperatora 28 je, zs postupanje u prvom stupnju, predviđen naročiti prostor 31, koji je u pretstavljenom primeru snab-deven vijugavom cevi 32. Iznad vijugave cevi je postavljen levak 33 za punjenje, dok donji kraj vijugave cevi ulazi u međusud 34, koji je postavljen iznad komora 24. Sud 34 je snabdeven odvodnikom 35 za gas i pregradnim pločama 36 za razdvajanje gorivne materije od gasova i para. Komora 24 ima otvor 37 za punjenje, koji se nalazi u vezi sa međusudem 34 i, na poznat način, odvodnik 38 za gas, koji je preko kontrolnika 39 vezan sa sprovodnikom 40 za gas, koji je preko kontrolnika 39 vezan sa sprevodnikom 40 za prikupljanje gasa. Na donjem kraju komore 24 se nalaze naprave 41 za iznošenje koksa. Kanal 42 koji služi za odvod gasova iz kanala 25, s jedne strane, se kroz otvor 43 odvaja ka kanalima 30 rekuperatora 28, i, s druge strane, se kroz otvor 45, koji se može regu-lisrti pomoću uvlake 44, odvaja ka vijugavoj cevi 32. Rad se izvedi na sličan način kao kod prethodno opisanog primera, no ipak u ovom slučaju ugalj biva upućen kroz ceva-stu sušnicu 32 i biva najpre prikupljen u međusudu 34. Iz ovog suda prethodno po- stupana gorivna materija dospeva u komoru 24 za oslobađanje gasa. Rad se može izvoditi kontinualno, pri čemu bi na otvoru 37 za punjenje komore 24 morala da se predvidi naprava za punjenje, koja bi odgovarala napravi 41 za iznošenje. Ako se rad izvede polustalno to sud 34 može biti predviđen znatno manji od komore 24, pri čemu koks biva odvođen povremeno pomoću naprave 41 za iznošenje i svež ugalj biva dopunjavan iz suda 34 u odgovarajućoj količini. Ako se rad sprovodi na dis-kontinualan način, to sud 34 mora imati bar zapreminu komore 24, pri čemu po svakom iznošenju koksa koji je proizveden u komori 24, sud 34 biva pražnjen celom svojom sadržinom u komoru za oslobađanje gasa. U ovom slučaju mogu na donjem kraju komore 24 da budu postavljeni obični otvori za pražnjenje. Patentni zahtevi: 1. Postupak za proizvođenje gasa visoke vrednosti, naznačen time, što se zagrevanje uglja koji služi za proizvođenje gasa, vrši u dva stupnja, pri čemu zagrevanje biva izvedeno u prvom stupnju do skoro same temperature, pri kojoj počinje raspadanje bitumena, koji se nalazi u uglju, dok ugalj u drugom stupnju biva dotle i toliko za-grevan, dok ne nastupi oslobađanje gasa. 2. Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se zagrevanje uglja vrši u prvom stupnju neposredno iznutra ili posredno spo-Ija, ili kako iznutra tako i spolja, dok se zagrevanje uglja u drugom stupnju vrši u-vek posredno1 spolja, pri čemu se ugalj prvog stupnja može nalaziti u samom prostoru za oslobađanje gasa ili u prostoru koji je nezavisan od prostora za oslobađanje gasa. 3. Postupak po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što se zagrevanje uglja u prvom stupnju vrši pomoću sagorenih gasova od gasova koji služe za zagrevanje uglja u drugom stupnju. 4. Postupak po zahtevu 1—3, naznačen time, što sagoreni gasovi koji služe za zagrevanje uglja u prvom stupnju najpre, u kakvom izmenjivaču toplote proizvoljne vrste, bivaju rashlađeni na temperaturu koja je podesna za postupanje uglja. 5. Postupak po zahtevima 1—4, naznačen time, što se zagrevanje uglja u prvom stupnju vrši postupno, dok ugalj u prvom stupnju biva odmah izložen punoj temperaturi za oslobađanje gasa. 6. Uređaj za izvođenje postupka po zahtevima 1—5, naznačen time, što, pri upotrebi sagorenih gasova drugog stupnja za zagrevanje uglja u prvom stupnju, odvodni kanal (5, 42) koji odvodi gasove iz dru- gog stupnja biva podeljen u dva pravca tako, da jednim pravcem biva dalje upućen deo sagorenih gasova koji su potrebni za zagrevanje uglja u prvom stupnju, dok u drug'; m pravcu ostali deo sagorenih gasova na poznat način biva upućen kroz iz-menjivač toplote, na pr. kroz rekuperator (7, 28) za prethodno zagrevanje vazduha za sagorevanje. 7. Uređaj za izvođenje postupka po za-htevima 1—5, naznačen time, što je za svaki stupanj zagrevanja postavljen zaseban gasni edvednik (14, 17, 35, 38) s jedne strane, za odvođenje gasova i para koji su postali u prvom stupnju zagrevanja, i s druge strane za odvođenje gasa visoke vrednosti koji je postao u drugom stupnju. 8. Uređaj za izvođenje postupka po za-htevima 1—5, naznačen time, što je kod po-stupanj i uglja prvog stupnja u prostoru (31) koji je nezavisan od prostora za oslobađanje gasa, između prostora (24, 31) za postupanje oba stupnja postavljen međusud (34) za povremeno smeštanje uglja koji dolazi iz prvog stupnja. 9. Uređaj za izvođenje postupka po za-htevima 1—5, naznačen time, što je za više prostora, za oslobađanje gasa, drugog stupnja predviđen zajednički prostor za postupanje uglja u prvom stupnju i jedan zajednički međusud. FigJ. /tdpatent bro/9539. Fiff.2. •- . ' Adpatent broj9539.