Izdaja konzorcij Mesarskega lista v Ljubljani. Urejuje R. Grudnik, Ljubljana, Dravlje 103, klefon 22-89 — Tiska Narodna tiskarna v Ljubljani, predstavnik Fran Jezeršek.
(
Poziv na mesarske i kobasičarske obrtnike i mes« industrije u •lugoslaviji
Pitanje samoodržanja isključuje samoživ-*tvo i upućuje autoritativno na udruživanje
>	medjusobno zbližavanje jer pojedinac mote baš onda da se održi, ako ga društvo podupire, kao što je i društvo kao cjelina ovis-Uo o potpori pojedinca.
Ovo staro pravilo vrijedi za svaku društvenu klasu od najmanje pa do najviše a naročito vrijedi ono za privrednike bez razlike, p* ako je to ikada moralo biti životnim pra'i'. .m, to ie ono danas tim više što su i današnja vremena tako izuzetna, kakova se i u stoljećima ne opetuju. Neka se nitko ne ^ara misleći, da su poteškoće, zapinjanja ■td., koja iz dana u dan sve teže koče i stežu ne samo našu, nego u opće svu privredu Svijeta, poteškoće momenta ili jedne kratke Periode Baš naprotiv! Kao što je svjetskom tatu prethodio sve tamniji i mračniji politički i ekonomski horizont, tako je i jedva Prošli svjetski rat doveo do svih onih kata-srofalnih posljedica, koje su zadrle u samu srž cijelog svjeta, a napose privrede, i bacile ie najprije u vrtlog, noseći je poput orkana visoko iznad inače običnog djelokruga, da ie onda gotovo jednako nenadano bace natrag i dublje, nego Ii je ikada bila. A istodobno slijedile su i trzavice, u kojima je jUnogi privrednik smalaksao i propao, mnogi J mnogi jedva se opet oteo nu još će dugo
>	dugo osjećati posljedice rata, a tek malo ^iih će izaći iz ove oluje čitavi i neozlje-djeni.
Kod onih jadnih žrtava, koje su iskrvavi-le, ne kanimo se zadrževati, jer im nema &Pasa, nu tim više moramo se zaustaviti kod •^e druge grupe, koja se još uvjek odupire s Jtianje ili više uspjeha, koja je grupa i najbrojnija, a njeni članovi sačinjavaju i jezgru vojske, o čijoj pobjedi ovisi i najjači dio uspjeha cjeline kao takove.
Zdrava je pojava, a ujedno i utešna činjenica, da se općenito vidi, danas možda jasni-nego ikada, težnja udruživanja pojeđina-C? n društva i organizacije sa ciljem zajed-n.iž_kim i kao pojedincima i kao cjeline. U ?dju samoodržavanja prema geslu:	Svi za
tednoga, jedan za sve. Pojava je zato zdra-a> a predvodi je logika zdrava razuma, jer jUta dvojbe, da će slabiji tek onda moći urteti, podupire li ga jaki, a jačemu će "P^t borba i napredak samo onda biti mo-8UĆ, okupi li oko sebe što veću, ustrajniju i Otporniju četu slabijih. Takovo medjusob-?0 Podupiranje mora biti okrunjeno uspjehom in konačnom pobjedom.
, ,U samom životu naroda i u njihovoj bor-‘ za samoodržavanje privreda je od uvele 'grala jednu od najvažnijih uloga. Nu da za!jVre^:l m°te da udovolji svom velikom ced*U’ on^a mc)ra biti i svijesna činjeni-uspjeti samo onda, ako odbaci svu imaju« 08^ pristranost 1 jednostranost, te venstveno6^ 0^'ma samo cilj, kojemu je pr-" Namenjena: Opće dobro korača
k njemu neodoljivo, ne pazeći na granice i ne zanoseći se santimentom, već preračunano. hladno, kako proračunano i hladn t mora da kalkulira, hoće li da joj uloženi trud i kapital ne ode u ludo i neplodno u tutani
Uvodno smo spomenuli životni princip, da je pojedinac baš tako vezan na društvo kao na pojedinca pak ponavljajuć tu činjenicu zadovoljstvom konstatiramo da u najbližoj budućnosti predviđjamo i daljnu poslijedicu današnjih teških dana, da će se sva privreda i svi njeni predstavnici morati naći u jednoj falangi i rukom o ruku u prvom redu pomoći sami sebi e cijelim i pojedincima, da si prokrče put a onda time i pridonjeti k općem ozdravljenju svih ekonomskih i socijalnih prilika, koje nam se za sada još čine i prikazuju tamnim i bezutješ-nim.
Nadamo se. da ćete na osnovu tih naših izvoda razumjeti zašto si je naša zadruga zadala važnu i tešku zadaću, da okupi oko sebe sve mesare i kobasičare. Na mnogim skupštinama i vijećima bilo je pitanje osnivanja neophodno potrebne mesarske zadruge na dnevnom redu i uprkos tome, što se je ovo pitanje tretiralo u svim mogućim prilikama, uvjek i svuda, ostalo je do sada sve uzalud.
Ipak došli su konačno ovi dugogodišnji ciljevi i težnje svog mesarskog, kobasičarskog i srodnog staleža do izražaja na taj način, što se ustanovila sada Zadruga-UdrU-ženje mesara i kobasičara za čitavu Jugoslaviju. Ova zadruga pak, nije možda nekakovo obično zanatsko udruženje, ustanovljeno na osnovu kojekakvog obrtnog ususa i obligacije, niti pak je ustanovljeno silom lokalnih prilika i potreba, već je ova zadruga stvorena na osnovu općih potreba mesarskog, kobasičarskog i srodnog staleža čitave Jugoslavije.
Patnja, koju mora da podnosi sav mesarski stalež, radi iskorišćavanja izvesnih spcc. trgovaca mesarskih potrepština, svima je vrlo dobro poznata; svakom pojedincu poznate su neprilike u kojima se nalaze mnogi mesarski obrtnici, koji žele, da prošire svoja poduzeća a u tome ne uspu, radi finansijel-nih poteškoća. Isto ovako nama svima je vrlo dobro poznato stanje mesara, koji se samostalno t. j. na svoju ruku bave sa izvažanjem in uvažanjem svakojake robe. Kako već napomenusmo, teško izdrži sav taj teret pojedinac, dočim se ovo u zadruzi čak i ne oseti. Ovo naše najnovije udruženje ima zadatak nabavljati svome članstvu uz najnižje cene, na otplatu i bez naročite zarade sve strojeve za preradu i obradu mesa i mesnih proizvoda sav potreben alat, ure-djaj za mesnice, radionice, klaonice, kladionice te u opće sve mesarske potrepštine. Dajat će članovima kredite za nabavku potrebnog alata i pribora, stručne savjete u svim prilikama kao i potrebnu stručnu li-
teraturu. Pored toga svaki član zadruge biće snabdeven sa »Mesarskim listom«, kojeg će zadruga preuzeti u svoje vlastništvo Zbog oskudice mjesta u današnjem broju ne ćemo opširnije naglašivati koristi i uspjeh kojeg će postići naše članstvo već svima najtoplije preporučamo, da pristupe kao članovi jer ovo je jedini način da postignete siguran 1 povoljan prosperitet Vašeg poduzeća
Tom prilikom čast nama je pozvati i sva već postojeća mesarska i slična udruženja, saveze itd. da pristupe sa celokupnim članstvom u našu zadrugu, jer prema dole naznačenim pravilima, zadruga je dužna dobavljati gore spomenute predmete, kredite, posredovati u spornim pitanjima kao i štititi interese samo članovima Zadruge!
Molimo sve, koji se za ovu stvar mtero-suju t koji žele da stupe u zadrugu, neka niže odštampana pravila zadruge pomno pročitaju te nakon toga upute na redakciju M L Ljubljana — Dravlje, dopisnu kartu sledeče sadržine:
»Želim pristupiti, kao član Udruženju K. K. Pošaljite mi poštansku uplatnirn za doznaku Din 10.— u ime pristupnine + Din 100— u ime plaćanja jednog djela (Deleža).
Potpis, sa tačnom adresom t z poslom.
U idućem broju povratit ćemo se na ovu stvar opširnije Medjutim za slučaj, da ne-kome nije šta jasno, neka se izvoli obratiti na redakciju M. L. Ljubljana — Dravlje, za potrebna objašnjenja.
Pridjite dakle jakoj falangi, koja već s nama ide k lepome cilju općeg dobra Nemojte da veliko doba, koje je na domaku, nad je mesarsku struku nespremnu!
Samo složni smo jaki, pa zato još jednom PRISTUPAJTE K ZADRUZI.
t. č. Načelstvo
Prnvila
registrovane zadruge s O. J. »K. K.« za nabavku mesarskih pofrepština u Ljubljani
§ I-
Sedište tvrtke je u Ljubljani.
§ 2.
Svrha zadruge.
Zadruga ima svrhu nabavljati svojim članovima opžte mesarske potrepštine kaot mesingane i pokromane vešalice za meso (reme), noževe, sekire, police, stojala, konzole, nastavke, alat, kao i sirovine rje proste kovine za izradu gore spomenutih predmeta, kao i strojeve za preradu i obradu mesa i mesnih proizvoda. Pored toga svrha je zadruge snabdevati svoje članove, a prvenstveno mesare, kobasičare i mes. industrije sa svim ostalim mesarskim potrepštinama te iste davati svojim članovima u zajam. Ustanavljati i uzdržavati po čitavoj Jugoslaviji zadružna skladišta kao i podružnice. Osnivati naprave te literaturu za procvit obrti i industrije njezinih članova. D&vatl svojim članovima potrebno sa veto putem vlastitog vesnika »Mesarskog lista«.
Članstvo.
Članovi zadruge mogu postati:
1.	Lica, koja su u stanju vezati se sa pogodbom u prvom redu pak, mesari, koba-siCari kao i obrtnici i dobavljači mesarskih potrepština te lica, zaposlena u tim poduzećima. Članstvo pak zadobije se tek sa potpisom pismene pristupnice te uplaćanjem pristupnine kao i predpisatog dela.
Broj članova neograničen je.
§ 4.
Članstvo prestaje:
1.	Svojevoljnim istupom člana. Onaj, koji hoće da istupi, imade barem do kraja meseca juna kod načelstva, članstvo pismeno otkazati. Istup važi tek sa istupom ove godine. Docnije otkazato članstvo važi za iduću godinu.
2.	Smrću člana. U tom slučaju prestaje članstvo odmah.
3.	Isključenjem. Načelstvo sme da isključi člana za slučaj, kad ne ispunjava dužnosti ili kada je štetan po ugled i kredit zadruge. —
Isključenje zajedno sa uzrocima ima načelstvo isključenome pismeno saopštiti. Isključeni ima pravo, da u roku od 14 dana, nakon dostave izvešća podnese žalbu na glavnu skupštinu, koja o tome konačno odluča. Posledice isključenja nastupe sa danom zadevne odluke, ipak ova odluka izvrši se tek kad zadobije punomoć.
Članovi, koji su istupili imadu pravo jedino na deo, koji se iskazao u bilanci u godini za vreme istupa. Ovaj deo isplati se tek nakon završetka jemstva.
Jemstvo.
§ 5.
Savez članova ograničen je. Svaki član jemči pored uplačanih dela još sa 1-strukim iznosom uplačanih dela.
Srestva zadruge.
§ 6.
Srestva zadruge jesu:
1.	zadružni deo,
2.	zadružni zajmovi,
3.	rezervni fond i
4.	pristupnine.
Zadružni deo. (delež)
§ 7.
Zadružni deo iznosi Din 100.— Svaki član dužan je plaćati prilikom stupanja u zadrugu barem jedan deo. Ako pak odobri načelstvo, može i više.
Zadružni deo plati se prilikom potpisa izjave odmah ili pak u ratama, koje odredi načelstvo. —
Deo ne donosi kamatu niti daje dividende.
Rezervni fond.
§ 8.
Rezervni fond stvara se iz čitavog dobitaka te se isti ne sme podeliti medju za-druženike.
Pristupnina iznosi Din 10.— te služi prvenstveno za pokriće troškova nastalih oko ustanavljanja i upravljanja zadruge.
Knjigovodstvo i računi.
§ 9.
Zadružne knjige kao i sve ostalo poslovanje ima se voditi po trgovačkim načelima te odredjenjima trg. zakona.
Nadzorstvo ima se starati o poslovanju u duhu spomenutih načela i osvedočiti se O tome više puta u godini.
Bilanca.
§ i«
Krajem svake poslovne godine, koja se pokriva sa kalendaričnom godinom, načel-»tvo treba da sastavi inventuru, r^čun gu-
bitaka, dobitaka i bilancu, koja ima da obuhvata:
I	Aktiva.
1.	gotovinu krajem poslovne godine,
2.	vrednostne papire po kurzu od 31. decembra,
3.	zalihu robe, inventar i ostalu imovinu zadruge sa otpisom na vrednoći koju ima za vreme sastavljanja bilance,
4.	zadružna potraživanja, rasporedjena po njih kakvoći nesigurna potraživanja treba navesti po njih stvarnoj vrednosti, dok treba nenaplaćane potpuno izostaviti.
II	Pasiva:
1.	Zadružna dugovanja, rasporedjena po njih kakvoći, bez obzira na istok roka.
2.	Uplaćane dele članova,
3.	Rezervne kao i ostale fondove,
4.	Zaostale kamate i ostale troškove.
III	Dobitak ili gubitak:
Kada su aktiva veća od pasiva, tada je razlika čisti dobitak. Ako pak su pasiva veća od aktiva, onda je razlika gubitak.
Načelstvo treba da sastavi računski zaključak te istog zajedno sa predlozima o upotrebi dobitaka, odnosno pokrića gubitaka predloži do kraja marta nadzorstvu. Računski zaključak i predloge načelstva pregleda i prosudi nadzorstvo i za slučaj, da nadje ma kakve neispravnosti, ovo javi načelstvu, koje ima priliku, da računski zaključak i predloge po upustvima nadzorstva ispravi. Zatim nadzorstvo sastavi izveštaj za glavnu skupštinu te istog predloži do kraja aprila načelstvu. Načelstvo mora da računski zaključak i predloge kao i izveštaj nadzorstva 8 dana pre sastanka glavne skupštine iz-vesi u zadružnoj pisarnici, te ovaj poziv ka glavnoj skupštini javno razglasi.
SaOpštenja zadruge.
§11.
Razglasi zadruge izlaze pod zadružnom tvrtkom koje potpisivaju 2 člana načelstva. —
Javni razglasi zadruge obavljaju se objavom u zadružnoj pisarnici i ovo na taj način, što se topogledna obavjest izvesi na vidnom mjestu kao i sa oglasom u »Mesarskom listu«.
Uprava i vodstvo zadruge.
§ 12-
Zadruga obavlja poslove samostalno sa sudelovanjem svih njezinih članova.
Organi zadruge jesu:
1.	Načelstvo,
2.	Nadzorstvo i
3.	Glavna skupština.
Načelstvo.
§ 13.
Načelstvo sastoji se iz načelnika, zastupnika i još 4 člana načelstva, koje izabere glavna skupština za dobu od 3 godine.
Načelstvo legitimuje se sa zapisnikom o odnosnoj glavnoj skupštini. Članovi načelstva imadu odmah nakon izbora, da se prijave za upis u zadružni registar.
§ 14.
Načelstvo vodi i zastupa zadrugu sa svim pravom kao i dužnostima, koje predvidja zadružni zakon od 9. aprila 1873 g. drž. zak. br. 70 Ova pravila, odluke glavne skupštine kao i poslovnik potpisiva za zadrugu na taj način, što ispod zadružne tvrtke stave potpis 2 člana načelstva ili 1 član načelstva i 1 poverenik.
Načelstvo rešava sve stvari, koje potpadaju u njegov djelokrug i to u sjednicama, kojim predseduje načelnik ili njegov zastupnik u prisustvu više od polovine svojih članova Sklapa se sa većinom glasova. Za slučaj izjednačenja glasova, odluča mišljenje predsednika.
Za svaku sjednicu načelstva sastavlja se zapisnik, kojeg potpisivaju svi prisutni.
Odluke načelstva objavljaju se razglasi-ma, izvešenim u zadružnoj pisarnici i u »Mesarskom listu«.
§ 15.
Načelnik vodi načelstvo i svršava njegove odluke. Načelnik sam srne potpisivati jedino pisma, sa kojima ne nalaže zadruzi nikakvih dužnosti ili obaveza.
Načelnik ima da se osvedoči svake sedmice o stanju blagajne i u slučaju ma kakve neispravnosti ima da učini sve potrebno, da sc taj nedostatak odmah otkloni. Za slučaj, da je načelnik sprećen, obavlja njegove poslove podnačelnik.
Za slučaj stalnog zadrška, istupa ili smrti bilo kojeg člana načelstva, popunjava se načelstvo do sledeče glavne skupštine sa kooptacijom novog člana u zajednoj sjednici načelstva i nadzorstva.
Novog člana načelstva, koji se legitimuje sa odnosnim zapisnikom sjednice treba odmah prijaviti za upis u zadružni registar.^
Članovi načelstva ne primaju nikakvih tantjema za njihov rad.
§ 16.
Načelstvo namještava po potrebi činovnike i ostale službenike, istima ođredjuje plato i doluča djelokrug. Činovnici i ostali službenici legitimuju se dekretom o nastavljanju kao i sa event. ovlašćenjem.
Nadzorstvo.
§ 17.
Nadzorstvo sastoji se iz 3 člana, koje izabere gl skupština za dobu od 3 godine. Članovi nadzorstva ne mogu biti ujedno i članovi načelstva.	,
Nadzorstvo izabere iz svoje sredine predsednika.
§ 18.
Svoje dužnosti obavlja nadzorstvo u sjednicama, koje imadu da se vrše barem ,puta u godini.
Sjednice saziva predsednik ili njegov za" stupnik i su sposobne da nešto zaključe tek sa prisustvom više od polovine članova nadzorstva. koji odlučaju sa običnom većinom glasova	.	.,
Za svaku sjednicu sastavlja se zapisnik, kojeg potpisuju svi prisutni. Djelokrug ra da nadzorstva isti je, kojeg doluča §§ 24 25 zadr. zak od 9. aprila 1873 god. br. <«* drž zak.
Članovi nadzorstva ne primaju nikakvih tantjema za svoj rad.
Glavna skupština.
§ 19.
Članovi zadruge izvode njihova _ prava. :oja se tiću poslovanja, na glavnoj skup' itini, na kojoj mora da učestvuje svo član
* Redovita gl. skupština vrši se svake gm line najkasnije do 30. juna posle sastav janja i od nadzorstva odobrenog računsko* ižikl jučkji
Vanredna gl. skupština sazove se po o® lođjenju načelstva ili nadzorstva, odnosu ' tad ovo od načelstva traži 10 deo člano tadruge, pismeno, sa naglašivanjem p
„ „ i -	iriAsi i cl'lartfln
§ 20- ■ a. glavnoj skupštini poziva se na ta^na-
>to se barem 14 dana ranije, , ,g m dana. mjesta, sala kao ’ ^vn* ovo objavi na način kojeg Pre P -
Predmeti raspravljanja gl. skupštine jesu:
1.	izbor načelstva i nadzorstva,
2.	skidanje načelstva i nadzorstva.
3.	promena pravila, ipak §§ 7, 8 15 i 18 ‘»ogu se izmjeniti jedino sa dozvolom sa-Vez» »lovenačkih zadruga u Ljubljani.
4.	razđruženja ili likvidacija,
5.	overovljenje računskog zaključka,
6.	čitanje revizijskog izveštaja,
7.	raspravljanje o žalbama.
§ 22.
Na gl. skupštini svak elan ima ovoliko basova koliko ima i uplaćanih delova.
Članove, koji ne mogu da prisustvuju gl, sMipstini mogu da zastupaju ostali čiano-v>. ipak moraju da raspolažu sa zakonitim °vlaštenjima. Svaki član može da zastupa samo jednog člana.
, Odluke gl. skupštine važe jedino za slupaj, kad je zastupan barem 10 deo glasova. C slučaju, da gl. skupština nije u stanju da ?ešto zaključi, vrši se nakon pola sata još jadan put i koja odluča u svakom slučaju ?ez obzira na broj zastupanih glasova, ako bilo ovo na pozivu za prvu gl. skupšti-“n objavljeno. Sklapa se sa više od polovine §‘asova. Kod jednakog broja glasova odlu-Ca mišljenje predsednika.
. Kad su na dnevnom redu izmene pravila 111 razdruženje zadruge, treba da su zaslužne najmanje 'I 2/3 svib glasova te irriadu glasuju za predlog najmanje 3 * * * * * 9 *Ai zastupa-aih glasova, u protivnom pak odluka ne va-’• Za slučaj, da kod prve gl. skupštine ni-Ž bile zastupane Vs svih glasova, vrši se u ,°ku 14 dana druga gl. skupština, čija od-“ka važi u svakom slučaju. Gl. skupštini
Pfodsedeva načelnik ili njegov zastupnik,ljani.
odnosno predsednik nadzorstva, kad je gl. skupštinu sazvalo nadzorstvo. Glavna skupština može da izabere za predsednika bilo kojeg člana. ;
Glasa se na način, kako to naredi predsednik odnosno većina prisutnih. Svaki član može na gl. skupštini staviti predloge, koji nisu na dnevnem redu. Ovi predloži dodju na pretres tek na idoćoj gl. skupštini.
Za svaku gl. skupštinu sastavlja se zapisnik, kojeg potpiše predsednik, zapisnikar i još 2 prisutna člana.
Razdruženje zadruge.
§ 23.
Zadruga se razdruži:
1.	po odluci glavne skupštine,
2.	kad se otvori preko imetka zadruge konkurs i
3.	po naredjenju upravne vlasti (§§. 36 i 37 zak. od 9. aprila 1873 god. drž. zak. br. 70).
Za slučaj razđruženja pripada sva imovina zasebnom odboru, kojeg izabere gl. skupština. Ovaj odbor čuva imovinu 5 godina, pa ako se u tom roku ne osnuje jednaka zadruga, tada se sav imetak raspodeli me-dju opštinske siromake.
§ 24.
U svrhu revizije u smislu zakona od 10. juna 1903 drž. zak. br. 133 i u svrhu finan-sijelnog izjednačenja pristupa zadruga kao članica Savezu slovenačkih zadruga u Ljub-
Odinkst o razgraničenju izmed ju pilndžiuskog; zanata i inesarsko-kobasičarskog* zanata
I ^ Pod Hl br. 9(08 Min. trg. i industrije đo-
| e|o je sledeeu odluku:
! . ' druženje za grad Beograd i srez vra-
arski — Sekcija sapundžinskih i dr. maj-
. ora putem Zanatske komore u Beogradu
! Savez fabrika sapuna iz Beograda čine r®dl°g za razgraničenje ruda izmed ju iz-
Jujivača sapuna bilo zanatskim ali indu-
.‘r'iskim putem i mesara i kobasičara, po-
9 Poslednji izradjuju sapun .. komesar trgovine i industrije, pod svo-j br 13009 od 28. jula ove godine izdao terp3 osnovu § 136 Zakona o radnjama na-. jdjenje, da mesari ne mogu proizvoditi sa-.	“> sa motivacijom da izrada sapuna po
r i/'?'*11 § 33 tač. 69 Zak. o radnjama spada delokrug rada sapundžinskog zanata. Ovo naredjenje komesara stavljeno je WsnaHe re^enjem Gospodina Ministra tr-in industrije II. br. 23.545 od 7. jula odj/.S. sa motivacijom da za donošenje na U*e u smislu § 136 Zakona o radnjama žanPodručju uprave grada Beograda nadle-lSfj ]e jedino Ministar trgovine i industrije. n0 rešenjem gospodina Ministra odredje-HovŽ izvršenje pismene ankete u cilju ustaje Rvanja granica prava rada mesara s ’ da donošenje konačne odluke mesari po dosadanjem običaju izradjivati ,Uri *z mesnih otpadaka svoje radnje i to Pfostije vrste sapuna, t vezi navedenog rešavanja izvešteno je iljlrane Ministarstva ankentiranje pisme-t0Putem kod zanatskih i industrijskih 'hi/3 ' prema pribavljenim podatcima OsjPja su Zanatskih komora u Zagrebu, »arj u, Sarajevu i Banja Luci, da su me-
otpg^anije imali pravo izrade sapuna od O vi^*a proizvoda svoje radnje i to samo Priznatjlrubog sapuna i da bi im trebalo ^ao nužnu dopunu ovo i po dosa-Mredbama Zakona o radnjama. In-
i
dustrijska komora iz Beograda podnosi iscrpan referat po celom pitanju u kome ukazuje na činjenicu, da su mesari u pojedinim krajevima imali pravo izradjivanja grubog sapuna ali da ovo nebi trebalo više dopustiti iz higijenskih i fiskalnih razloga. Zajednička komora iz Ljubljane ukazuje na činjenicu, da mesari na njihovom području nisu imali po ranijim zakonima i da nema mesta po sadanjim zakonima da im se ovo omogući.
Udruženje mesara i kobasičara iz Beograda u svojoj motivisanoj prestavci navodi, da su mesari na području važenja Zakona o radnjama iz 1910 god. uvek kuvali sapun iz mesnih otpadaka proizvoda svoje radnje, koji je poznat pod nazivom »mesarski sapun«. — Ono moli, da se izrada sapuna iz otpadaka mesnih proizvoda u mesarsko - ko-basičarskim radnjama prizna kao stečeno pravo. Uzimajući u obzir sve navedeno, kao i potrebu, da se ovo pitanje reši, to na osnovu odredaba §§ 136 stav. 2 i 419, a u vezi §§ 23 i 137 Zakona o radnjama donosim ovu
ODLUKU :
o razgraničenju rada u mesarsko - kobasičarskom i sapundžinjskom zanatu kao i industrijskoj izradi sapuna na sledeči način:
1.	U delokrug rada sapundžmjskog zanata (industrije) spada: izrada svih vrsta sapuna u neograničenoj količini;
2.	U delokrog rada mesara i kobasičara spada izrada proizvoda mesarsko - kobasičarske struke, s tim, da od mesnih otpadaka proizvoda svoje sopstvene radnje mogu kuvati običan grubi (mesarski) sapun.
Mesari i kobasičari su dužni, da masne ođ-patke sopstvene radnje namenjene kuvanju sapuna pribiraju odvojeno i udaljeno od
svojih mesarskih proizvoda namenjenih za ljudsku ishranu. Sapun se ne sme kuvati u sudovima u kojima se topi mast pri pripremanju bilo koje namirnice za ljudsku prehranu. Zabranjeno je mesarima i kobasiča-rima kupovanje masnih otpadaka od drugih radnja ili bilo koje druge strane u cilju kuvanja sapuna. Mesarski sapun ne može biti predmet učešća na javnim nabavkama, koje se vrše putem licitacije.
Pravo izrade sapuna mesara i kobasičara ima se smatrati stečenim pravom.
Ovu odluku dostaviti' radi . izvršenja Upravi grada Beograda — Odelenje za radnje u Beogradu, Odelenju gradskog poglavarstva u Zemunu i gradskom poglavarstvu u Pančevu, a Zanatskoj Komori u Beogradu radi znanja. —
Hladioiaice
Svim viastnicima kladionica na znanje. Kako se približuje vreme generalnoj reviziji kladionica, zato ovom. prilikom upozoravamo sve vlastnike kladionica na sledeče:
Hladionica mora u svakom pogledu da služi svojoj svrsi pa zato je potrebno, da je potpunoma ispravna. Svaka hladionica treba da se podvrgne nakon izvesnog vremena generalnoj reviziji, kako bi se moglo ustanoviti sve njezine mane i neispravnosti te naći načina, da se nadjene neispravnosti otklone. Naravski, da ovaj posao t. j. reviziju i opravku kladionice ne može da obavi sa uspehom kojekakav bravar ili kovač, nego treba taj posao povjeriti specijalnim poduzećima, koja raspolažu sa potrebnim stručnjacima i koja jedina su sposobna, da ovaj posao obave besprikorno i sa garancijom za uspješan i pravilan rad odnosno svrhu hladionice. Pored toga kad se poveri pregled i opravka ovakovfm poduzećima, dodje ovo i jeftinije, nego kad se poveri ovaj posao bilo kojem nestručnjaku. Iz tog razloga najtoplije preporučamo svima, koji žele, da budu njihove hladionice zaista služile svojoj svrsi t. j. da budu potpuno ispravne, čiste i bez svakih mana, neka se obrate na naše specijalno poduzeće za mesarske potrebštine »GRUDNIK« d. z. o. z., Ljubljana - Dravlje 103. —
UPRAVA.
Knfige
Stručna knjiga za mesarski, kobasičarski i srodni zanai. — Preporučamo svim gg. mesarima i kobasičarima, koji još nisu nabavili ovu, po sav mesarski, kobasičarski i srodni stalež prepotrebni! knjigu, da istu što prije nabave, pošto je zaliha knjige vrlo malena.
U svom stručnom štivu knjiga je vrlo bogata te sadrži izmedju ostalog još 281 me-sarsko-kobasičarskih recepata.
Sadržaj.
Odelenje stoke, Stručni deo za mesarsko-kobasičarski zanat. Mesarski i kobasičarski pribor, Recepti.
Pošto smo cjenu knjizi vrlo snizili, to je u interesu svakog mesara i kobasičara, da istu što prije poruči za svoju ličnu upotrebu.
Pored toga preporučamo i svim mesarskim i kobasičarskim pomoćnicima, da ovu neophodno potrebnu knjigu nabave, pošto će im ista vrlo dobro poslužiti prilikom polaganja ispita te će im biti u svakom momentu i u svim prilikama najbolji savjetnik. —
Cjena knjizi je Din 66.— po komadu, te istu šaljemo franko, pošta naručnika. —
Poručbine slati na »Upravu M. L.« —• Ljubljana - Dravlje 103.
Uprava.
• Dne 13. i 14. listopada o. g. održavat će se I. vučenje novog 33. kola drž. r. lutrije, koje i ovaj puta sadržaje za današnje prilike upravo ogroman broj zgoditaka od ukup-nc 64 MILIJUNA i 320.000.- DINARA. Ovom zgodom upozoravamo naše cij. čitaoce na prilog poznate glavne kolekture drž. raz. lutrije A. Rein i drug. Zagreb, Gajeva ulica 3 i Ilica 15 koji prileži cijeloj našoj današnjoj nakladi. Dugogodišnji uzoran i nadsve korektan i solidan rad ove kolekture toliko je poznat čitavoj našoj javnosti, da ju i mi sa naše strane možemo našim čitaocima preporučiti. SEJMI Sajam stoke i svinja u Ptuju. — Dogon na sajam stoke u Ptuju je iznosio 85 volova, 349 krava, 21 bik, 47 junica, 91 tele. 24 konja, 78 kobila i 14 ždrebadi. Od tega su prodana 34 vola, po 3.50 — 4, din po kg, 126 krava po 1.50 — 3.25, 16 bikova po 3 — 3.75 din, 11 junica po 2.50 — 3.50 din.	42 telića po 3 — 4 din. Konji i kobile su trgovanj od 450 — 3.500 din, ždrebad po 950 — 1.500 din. — Na svinjski sajam je dognana 401 svinja, od toga je prodano 83 komada. Cijene su bile ove:	Prašići od 6 — 12 sedmica 80 — 150 din, mesnate svinje 6.50 — 7 din, tovljene 6.50 — 7 din, po kilogramu. — Bečko tržište stokom. Dogon na bečko tržište stokom iznosio je 1641 kom goveda i to: 839 kom. tovljenih i 802 kom. mršavih. Od ovoga bilo je iz Austrije 1168, iz Madžarske 163, iz Jugoslavije 96, iz Rumunjske 196, iz Poljske 18. Notiraju (u šilingi-ma po kilogramu žive vage): volovi ekstremni 1.45 do 1.60, la 1.30 do 1.45. Ha 1.17 do 1.28, lila 1.05 do 1.15, bikovi 0.90 dol. 15, krave 0.95 do 1.20, maršava stoka 0.73 do 0.88. Bikovi i mršava stoka su bili za 2 groša jeftiniji, ostalo nepromenjeno. Promet se razvijao mirno. Bečko tržište svinjama. Dogon na bečko tržište svinjama je iznosio 11.098 kom. svinja i to 5033 kom. mesnatih i 6063 kom. tovljenih. Od ovoga bilo je iz Austrije 2196, iz	Madžarske 2137, iz Rumunjske 1825, iz Ju* goslavije 2148, iz Poljske 2630, iz Danska 160. Notiraju (u šilingima po kilogramu žive vage): prima teške mangulice (madžarske) 1.52 do 1.58, seljačje jugoslavenske 1.50 do 1.60, stare jugoslavenske 1.40 do 1.47, banatske 1.65 do 1.72, engleske križane 1-51 do 1.58, srpske 1.52 do 1.54, mesnate (austrijske) 1.65 do 1.92. mesnate (poljske teške) 1.46 do 1.65, mesnate (poljske lakše) 1.46 do 1.75. Mesnate svinje (austrijske) da 3 groša bolje, mesnate poljske lakša roba do 5 gr. bolja, ostale sve vrste nepromijenjene-Promet je bio živahan. —ff— Sumnjivi putnici. U poslednje vreme pojavili su se brojni sumnjivi agenti, koji su s« specijalizirali za posjet naročito mesara s* namerom. da kod ovih zarade u obliku kt' pare, koju u velike traže i primaju od ovih na račun poručene robe. Napominjemo, d< dobavljač u ovakvim slučajevima nije dužan poručbu efektirati pa s toga upozoravamo sve da ne sklapaju sa ovakvim agentima nikakvih poručaba.	UPRAVA
P. N. mesari — kobasica« Svima, koji se interesujete za nabavu automatske hladionice, odnosno, koji želite da nabavite u doglednom vremenu do iduće sezone automatsku hladionu izvolite dole otštampanu UPITNU LISTINU tačno is-	puniti, otseći te poslati na adresu: »Mesarske potrepštine«, št. Vid n. Ljubljano. Svaki koji će poslati upitnu listinu, dobit će blagovremeno pismenu ponudu. Ove naše ponude bit će potpune te će se moći svatko na iste osloniti te pouzdati. Osobito apeliramo na interesente, koji posjeduju	kakvo imanje jer reflektanti, koji žele n>* kakve platežne uslove, neka izvole ovo javiti. Konačno napominjemo, da smo u stanju da dobavimo u najkraće vreme najbolj* hladione strojeve i to po beskonkurenčniP cenama. —11—
Šaljem ispunjenu upitnu ponudu za napravu hladione. Jeli Vam potrebna jedna ili više hladionih prostorija?	listinu, te Vas molim, da mi na osnovi donjih podataka stavite svoju najnižu Upitna listina.	
Kako velikih? širina	visina	dužina	1 Mere u metrima !
Imate li već potrebne prostorije, ili treba, da se tek naprave ? U prizemlju — u podzemlju ?		
Od kakvog materijala je patos	stene	strop
Koliko i koju robu hoćete hladiti ?
Želite li proizvadjati veštački led i koliko dnevno ?	
Raspolažete li već sa pogonskom snagom ? Kakvu si želite nabaviti ? Kakva je struja kod Vas ? .					
Do kada želite imati kladionicu već u obratu ?	
Hoćete li hladionu platiti odmah ili na odplatu ? '	
Dali se interesujete ozbiljno, te je Ii je posjet našeg stručnog inženera ili zastupnika potreban ? Ovaj posjet je potpunoma besplatan i za interesenta neobavezan. Tako su i svi naši proračuni besplatni!	
Koji od Vaših drugova se još interesuje za nabavu hladione ? Njihov naslov :	
Koje su Vaše naročite želje ?
Tačna adresa (štambilj) odpošiljača :
Ime i prezime-----------------------------------------Mesto________________________________ i
Ulica____________________________________ broj____________banovina ________________________
ši