KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 80 (4)
PATENTNI SPIS
INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1 JUNA 1940
BR. 15646
In£. Kal man Josip, Zagreb, Jugoslavija.
Postupak za izradu građe iz sorel-cementa
Prijava od 28 novembra 1938.	Važi od 1 avgusta 1939.
Pronalazak se odnosi na postupak za priređivanje građe i sorel - cementa, koja je poznata pod imenom drvenog kamena, ksilolita itd., a služi za oblaganje podova, zidova, stepenica, prozorskih klupica i sl. Postupak se sastoji u miješanju sorel-cementa sa usitenjenim kamenim orahom. Kameni orah, koji je također poznat pod imenom vegetabilne slonove kosti, je sjemenka raznovrsnih tropskih palma, kao na pr. Phitelephas macrocarpa Ruiz & Pav. ili od svih vrsta ovog roda palma, kao Te-gua, Savanilla, Tumasco, Fidži, Tahiti, Karolina, Salomon i drugih Sago palma. Svrha pronalaska je da se postigne mehanička otpornost i dobra toplinska izolacija ove građe za oblaganje.
Tako zvani drveno kameni podovi izrađivali su se dosad isključivo iz smjese ma-gnezit — bazni klormagnezij i organskih i anorganskih tvari, kao pilovine i brašna mekanih vrsta drveta, brašna i vlakanaca slame, papira, kavinih ljusaka, azbesta, talka, boje i eventualno dodatka tvrdih tvari, kao kvarca, silicijevog karbida, aluminijeva oksida itd.
Podovi, koji se izrađuju iz sorel - cementa sa primjesom organskih tvari, azbesta i talka, imaju nedostatak da im je tvrdoća malena, pa se brzo troše habanjem, posljedica čega je veliko stvaranje prašine. Ako se ovoj masi dodaju još i druge anorganske tvari veće tvrdoće, u svrhu povećanja otpornosti protiv habanja, onda ovako iz drvenog kamena dobiveni podovi ili si. gube svoju najvažniju odliku — elastici-tet i toplinsku izolaciju.
Prije se također nastojalo da se potrebna tvrdoća ove građe za oblaganje postigne primjesom pilovine tvrdog drveta, kao što je hrastovina, bukovina i si., ali se pokazalo da to ne ide radi kemijskog djelovanja baznog klormagnezija na sastav ove vrste drveta. Dosad nije uopće pošlo za rukom da se nađe takva organska primjesa sorel-cementu, koja bi dobivenoj građi dala potrebnu tvrdoću i žilavost.
Prema pronalasku se pronašlo da je gore spomenuti kameni orah materijal, koji posjeduje potrebnu tvrdoću, a ujedno radi svoga sastava ne izvodi kemijske promjene u smjesi sa sorel-cementom. Drveno-kame-ni podovi i si. građa iz dvake smjese posjeduje potrebnu tvrdoću i minimalno se troši, dok je elasticitet i toplinska izolacija ovog materijala na istoj visini kao i kod dosadašnjih smjesa sorel-cementa sa organskim dodacima. Karakteristika nove građe prema pronalasku je dakle tvrdoća, elasticitet i toplina, a ta svojstva nije imao istovremeno ni jedan dosadašnji materijal za ovu svrhu. Naročito su ugodni podovi, koji su napravljeni iz ovog novog materijala.
Brašno ili fina zrnca kamenog oraha mogu se dobivati direktno mljevenjem ili lomljenjem u specijalnim drobilicama za kamen, ali se uglavnom redovno dobivaju velike količine usitnjenog kamenog oraha kao otpaci kod izrade različitih predmeta iz kamenog oraha. Radi toga nije cijena te primjese ništa veća od cijene brašna iz drveta, slame i papira, koje se je dosad upotrebljavalo za tu svrhu, kako smo ranije
Din 5.—
spomenuli. Na taj je način omogućena upotreba otpadaka kamenih oraha, koji su se dosad bacali.
Što se tiče količine i načina miješanja brašna kamenog oraha sa sorel-cementom postupak je jednak dosadašnjem postupku dodavanja drvenog brašna, usitnjene slame itd. Usitnjeni kameni orah može se također pridodavati sorel - cementu skupa sa drugim dosada uobičajenim pridodaci-
ma i to već prema zahtjevanim stvojstvi-ma, koja treba da ima izrađivani materijal.
Patentni zahtjev:
Postupak za izradu građe iz sorel-ce-menta, eventualno u kombinaciji sa poznatim dodacima, naznačen time, što se sorel cementu dodaju usitnjene sjemenke raznih palma, koje su poznate pod imenom kameni orah ili vegetabilna slonova kost.