KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 72 (5) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 februara 1933. PATENTNI SPIS BR. 9562 Akciova společnost drive Škodovy z&vody v Plzni, Praha i Ing. Pantofliček Bohdan, Plzen-Lochotin, Č S. R. Uredjenje za povećanje trajanja topovskih cevi. Dopunski patent uz osnovni patent broj 8918. Prijava cd 29 januara 1930. Važi od 1 aprila 1932. Traženo pravo prvenstva od 31 januara 192S (Č S. R.). Najduže vreme trajanja do 31 jula 1946. Rasteći zahtevi odnosno dejstva, koji se traže od artileriske municije, imaju naročito nepovoljan uticaj na trajanje topovskih cevi, koje se u srazmerno kratkom vremenu poabaju i usled toga izbacuju o-ružje iz borbe. Jasno je, da se takvo oružje ne može upotrebiti za borbe, ma kako dobro bilo konstruisano. Pomoću uređenja prema ovom pronalasku znatno se reducira abanje cevi, pa se time produžava i trajanje cevi tako, da oružje potpuno odgovara postavljenim za-htevima, što se tiče trajanja. Prema pronalasku postižemo taj cilj na dva načina, i to prvo poboljšanjem zapti-vanja vodeće trake, čime se smanjuje kako mehaničko, tako i hemisko dejstvo gasova, koji prodiru između vodećeg prstena i unutrašnjeg zida cevi na cev, a drugo smanjivanjem koeficienta trenja vodeće trake na odgovarajućim zidovima cevi odnosno sa žljebovima, poljima i letvicama. Prema principu pronalaska se dejstvom pritiska terajućih gasova usled deformacije vodeće trake uštrcava ili utiskuje odgovarajuće mazivo sredstvo ispred, iza ili između vodećih traka, koji ima za cilj ne samo da snizi koeficient trenja, nego da poboljša i zaptivanje vodeće trake u šupljini cevi. Što se tiče mazivog sredstva, kao najbo- lji pokazao se fini grafit; slično dejstvuje i talk ili mešavina talka i grafita. Gde se pokaže za potrebno, mora se o-vom osnovnom materijalu dodati odgovarajuće spojno sredstvo, kao na pir. derivati destilacije teških ulja, parafina, cerezina, montanskog ili pčelinog voska i t. d. ili razne smole i firnajza, kaučuka i t. si., ili jedinjenja silicijuma, kao na pr. vodeno staklo, razne ilovače i t. si. ili i razni cementi, kao na pr. sorelcement i t. d.; za vezu se može upotrebiti vrlo dobro i filc, zatim razni metali u odgovarajućem obliku, eventualno amalgami takvih metala. Što se tiče metala, koji se u proizvoljnom obliku i za proizvoljne ciljeve dodati mogu, vrlo je dobro, ako se izaberu takvi metali, koji na poznati način utiču na uklanjanje bakra iz cevi, kao što su na pr. olovo, kalaj i t. d. U osnovnom patentu uz koji je ovaj dopuna, opisano je pre svega jedno uređenje određeno za jedinačnu municiju, čiji je cilj da poboljša u glavnom početno zaptivanje. Naprotiv uređenja, koja su predmet ovoga pronalaska, su na osnovu dobrog iskustva sa navedenim osnovnim patentom određenja u glavnom za upotrebu kod dvostruke municije, mada se time ne želi reći, da se ta uređenja ne mogu izvesti vrlo dobro i za jedinačnu municiju, ili da se ne bi mogle celishodno kombinovati sa opisanim uređenjem. Što se tiče smeštanja odgovara- Din. 55. jućeg materijala za mazanje i za zaptiva-nje, to se isto može izvršiti u samoj čauri ili u naročitoj kutiji ispred barutnog naboja ili na zrnu, i to ili ispred vodeće trake ilii u njoj samoj, ispod ili iza nje. Što se tiče rasip a reda u samoj čauri, to se razlikuju prvo slučajevi po sl. 1 priloženih nacrta, gde čaura dopire do dna zrna, i drugo prema si. 2, gde između čaure i dna zrna leži srazmerno velik prostor 12. Kod izvođenja po siki 1 je mazajući zap-tivački materijal smešten kao jptrsten 1 u poklopcu 2 čaure 3. U tom se slučaju snab-deva poklopac 2 unutrašnjom ljuskom 4 tako, da tada prostor između poklopca 2 i ljuske 4 može jednostavno da se ispuni sa odgovarajućim materijalom. Vrlo je dobro, da se ipioklopac 2 oslabi ili podelil na jednom, eventualno na dva ili više mesta 5, 6 na odgovarajući način u cilju, da kod paljbe materijal 1, kada celo usled dejstva pritiska gasa nasedne na dno 7 zrna 8, može lakše da isteče ii da ispuni prostor 9, iz kojeg se utiskuie između prstena 10 i zida 11 cevi. Na taj se način ne stvara samo dobro uređenje, kao i zaptivanje za vreme kretanja zrna u cevi, nego se postiže naročito dobro grafitiranje cevi sa svima povoljnim osobinama'' navedenim u osnovnom patentu. Sasvim analogo dejstvuje uređenje po si. 2, kod kojeg između čaure i dna 7 metka 8 leži srazmerno velik prostor 12. U tom slučaju se poklopac 2 u cilju povećanja vodice 13 izvodi duži. Isto tako obrazuje zaptiivački materijal duži prsten 1, kao što se to vidi iz slike. Ovde se pokloipiac 2 u cilju lakšeg istiskivanja materijala 1 izvodi kao običan om tač, čija obodna površina 14 leži u istoj visini sa dnom 15 ljuske 4. Pripadajući prostor 1 se tada posle ispunjenja zaptivačkim materijalom pokriva tankom zalepljenem pločom 16. Dejstvo je prema uređenju po sl. 1 samo u toliko drugojače, što celo izvodi veće aksial-no pomeranje t. j. pomera se dotle, dok ploča 16 odnosno dno 15 ne nasedne na dno 7 zrna 8. Uređenja po si. 3, 4 i 5 razlikuju se u nekoliko po svojoj konstrukciji, pri čemu zajptivački materijal ispunjava prostor između poklopca 2 i ljuske 4 u pulverizira-nom ili granuliranom obliku. Kod paljbe se zaptivački materijal stavlja u brže kretanje dejstvom pritiska gasova, koji u ljuskama 4 imaju lakši pristup ka zaptivačkom materijalu 1, jer su otvori 17 pokriveni samo tankim zidovima 18 tako, da isti preduhitri poklopac 2, i pošto se na celom o-bimu raspraši, ispunjava dobro prostor 9 između dna zrna i zida cevi. Isto tako su na poklopcu 2 smešteni odgovarajući otvo- ri 19, koji omogućavaju lakše izlaženje zaptivačkog materijala i pokriveni su pločama 16. Na si. 5 je opet analog poklolpac 2, kao kod izvođenja po si. 2 i izveden je kao omotač sa obodom 14. Završetak prstenastog prostora između dna 15 i tog oboda postiže se nalepljenim zidom 16. Zaptivački materijal se može ippk isto tako dobro namestiti na zrno odn. na njegovom donjem delu 20, kao što je pret-stavljeno na si. 6 do 12. Tako je na si. 6 zaptivački materijal smešten po celom o-motaču donjega dela 20 zrna 8. Da ne bi tada kod prenošenja ili t. si. mogao biti povređen, prevučen je isti sa tanko zid im zaštitnim omotačem 21 ili u njemu naleže, koji je centriran na spojnici 22 vodeće trake 10 i pritvrđen je na dnu 7 zrna na pr. letovanjem. Isto tako postrojenje pretstav-Ijeno je na si. 7, samo sa razlikom, da je materijal 1 smešten na znatno manjoj visini, a omotač 21 je pomoću ruba 23 pri-tvrđen na koničnom delu donjega dela 20 zrna 8. Na si. 8 i 9 je visina mase 1 još manja i ne dopire ni preko cilindričnog dela zrna. Masa opet leži u iankozidom zaštitnom o-motaču 21, koji se valjanjem pritvrđuje u žljeb 24 na spojnici 22 vodeće trake 10. Na si. 9 je rub 23 omotača 21 čak šta više savijen prema unutra da bi pritiskom gasa nastupilo lakše otvaranje omotača 21 i da bi se ovaj rasekao po žljebovima cevi, i da bi se uticajem pritiska gasa masa 1 lakše utisnula između vodeće trake i zida cevi. Sasvim je slično uređenje po si. 10, u kojoj je zrno snabdeveno dopunskom trakom 25 za držanje omotača 21, koji nosi žljeb 24, u koji je uvaljan omotač 21, koji prima masu 1, i samo je gore slobodno centriran na Spojnici 22 vodećega prstena 10. Naročiti! umetak 26, koji nosi zaptivački materijal i koji je utisnut iza vodeće trake zrna, prestavljen je na slikama 11 i 12. Na si. 11 je taj umetak obrazovan od zap-tivene spojne mreže, na pr. od metalnog filca natopljenog mazivim sredstvom. Na si, 12 umetak 26 ima oblik rotacionog prstena češljastog profila, u čije se žljebove 27 utiskuje odgovarajući mazivi materijal ili se nanosi kao čvrsti kit. Analogo, kao i u primerima 11 i 12 može se mazivi odnosno zaptivački materijal smestiti i direktno na prsten, kao što pokazuju slike 13 do 20. U si. 13 je masa 1 upresovana u odgovarajuće žljebove vodeće trake 10 ili je kao kit utisnuta. Potpuno ista uređenja su prestavljena na slikama 14, 15. 16 i 17, samo sa tom razlikom da se masa 1 drži u žljebovima 27 pomoću uvaljanih rubova 28 (sl. 14 i 15). Na sl. 16 i 17 su žljebovi kosi slično kao na sl. 14 i 15, ali su rubovi 28 smešteni samo na jednoj strani i drže masu 1 posle uvaljavanja iste, kao što se to vidi na sl. 17. Na sl. 18 i 19 je prestavljen samo veći žljeb, koji ie izveden na prednjem delu vodećeg prstena 10, pri čemu se masa 1 opet drži uvaljavanjem u žljebu 27 jednostavno previjenim rubom 28. Žljebovi 27 mogu se ipak vodećom trakom 10 i presekom u vidu lastina repa i odgovarajućom masom ispuni'i, kao što pokazuje slika 20. Uređenje ra rraranje odnosno za zapti-vanje može se isio tako dobro smestiti ispred vodećeg prstena. Ta uređenja su u principu istovetna sa uređenjima po si. 8, 9, 10, 11 i 12 samo sa razlikom, da je u obzir dolazeća čaura smeštena ispred vodeće trake. Zato dalje nisu prestavljena sva ta uređenja i kao primer su prestavljana samo na si. 21 i 22, koje po rasporedu odgovaraju slikama 8, 11. Uređenje se može također nezavisno od vodećih uređenja instalirati i u samom te-lu zrna, i to opet kako ispred, tako i iza vodećeg prstena 10, kao što je naznačeno na si. 23 do 26. Odgovarajući materijal 1 dospeva tada dejstvom makakvih sila, kao na pr. udarom, centrifugalnom silom i t. d. do svog mesta opredeljenja. Mešavina 1 može biti smeštena i u žljebovima vrtnja, kao što se vidi na si. 26. To postavljanje u vrtnjastoj liniji može se isto tako dobro primeniti za sva postrojenja, kod kojih je zaptivački odnosno mazivi materijal s mesten u vodećoj traci. Na slikama 27 do 31 pretstavljena su u-ređenja, kod kojih su mase 1 smeštene ispod vodećeg prstena, u kome je cilju u spravi prema si. 27 predviđena šupljina 29 na prstenu 10 i ispunjena je masom 1, pri •čemu masa može da ističe kroz otvore 30 i žljebove 31 kod stiskanja prstena i time se kako prsten, tako i odgovarajuća površina cevi mogu da mažu. Sasvim analogo uređenje pretstavlja slika 28, samo sa tom razlikom, da su u prstenu 10 izvedene na mesto međusobno povezanih šupljina prstenaste komore 29. Slično je i uređenje po si. 29, gde su komore odu. žljebovi 29 za masu 1 smešteni u zrnu. U uređenjima po si. 30 i 31 izvedeni su slični žljebovi, u kojima je masa smeštena; istoči mase su tada obrazovani od nekoliko aksislnih žljebova 32, koji mogu da se završavaju ili ispred ili iza ili kako spreda, tako i pozadi vodećeg prstena 10. Kod ovih do sada navedenih primera služe na prstenu ili na zrnu smešteni žljebovi ne samo za obrazovanje potrebnoga prostora za smeštaj zaptivačke mase, nego-i za lakše tiskanje vodećih traka i za odatle s'.edujući manji otpor kod utiskivanja v deće trake u žljebove. Dalje poboljšanje uređenja protiv aba-nja topovskih cevi postiže se izborom odgovarajućeg materijala za vodice, kao što je na pr. bakar. Dakle treba izabrati materijal boljeg t. j. manjeg koeficienta trenja na čelik topa, naročito materijala, koji ne obrazuje nepovoljni bakarni talog cevi ili najmanje da povoljno utiče na udaljenje bakra. Takva dalja poboljšanja gore opisanih uređenja odn. vrsta postrojenja vodećih prstenova pretstavljena su na slikama 32 do 46. Tako je po si. 32 masa 1, koja leži u žljebovima 29 smeštenim na vodećem prstenu 10, pokrivena uvaljanim prstenom 33 od podesnog materijala, kao na pr. što je nikl-bronza, mek čelik pokriven bakrom ili niklom i t. si. na taj način, da je veći deo površine trenja vodećeg prstena obrazovan od toga prstena 33. Otvori 30 u prstenu 33 služe opet za isticanje mase 1. Isti oblik izvođenja, ali sa više prstenova 33 pokazuje slika 33. Kod izvođenja prestavljenog na si. 34 su u bakarnim vodećim prstenovima 10 izvedeni žljebovi 34, u koje se uvrću prste-novi 35, koji su eventualno napravljeni od žice odgovarajućeg materijala kao na pr. od mekog čelika, čeličnog užeta, nikla ili njegovih legura i t. si., i služe za to, da prvo obrazuju jedan deo trljačke površine, a drugo da sastružu u cevi istaloženi bakar. Jasno je, da se umesto više žljebova 34 može izvesti jedan jedini spiralni žljeb, koji jedan ili više puta omotava obim vodeće trake. Prsten 10 je prema si. 35 izveden potpuno od nikla ili t. si. ili je izveden od legure, i zato je znatno lakše obrazovan i na njegovim obodima 36 i 37 je dobro uvaljan. Šuplji prostor 29 je tada opet ispunjen masom 1, za čije isticanje služe otvori 30. Na si. 36 je pretstavljeno jedno uređenje u principu, koje služi za skupljanje o-boda 36 i 37 takvog prstena 10 pomoću prstenova 38 i 39, pritisnutih jedan na drugi. Sličan prsten od lima nikelovog čelika pretstavljen je na si. 37. Prsten je u tom slučaju iznutra kalajisan i izliven sa odgovarajućom legurom 40, koja obrazuje plastičan jastuk. Šuplji prostor 41 služi za to, da u njega može da odide materijal 40 prilikom usecanja prstena 10. Analogo prethodnom je uređenje po si. 38, ali sa tom razlikom, da su žljebovi 41 uvrćeni u materijalu tela 40. U tom slučaju može se kao materijal 40 vrlo dobro iza- brati bakar, koji se zavarivanjem ili kovanjem snabdeva omotačem 10 od željenog materijala, pa se posle gotovo na isti način celo utvrđuje u žljeb za vodeći prsten. Još je prostiji rad, kada je vodeći prsten 40 snabdeven po celoj površini omotačem 10, kao što je to predstavljeno na si. 39, gde je žljeb 41 izveden na telu zrna i pruža mesta za masu prstena kod njegovog stiskanja. Vrlo fini ali ipak širok prsten je pretstavijen na si. 40 i on je izveden kao tankozidi talasasti prsten 10, koji sa svojim uzvišicama naleže na zidove 42 zrna. Ispunjavanje se vrši opet mekanim metalom ih sličnim materij lom. Žljebovi 41 su također određeni za odilazeću ispunu, kao i u ranijim primerima. Na si. 41 pretstavijen je tankozidi prsten 10 od odgovarajućeg materijala sa plastičnim ispunom 40 i metalnim potpornikom 43, ispod koga se nalazi šuplji prostor 41. SI. 42 pretstavlja primer utvrđivanja limenog prstena 10 snabdevenog ispunom 40, koji se drži naročitim sopstvenim uvaljanim prstenovima 44 i 45. Druga konstrukcija tankozidnog limenog prstena 10 od odgovarajućeg materijala pretstavljena je na si. 43, gde je prsten srazmerno širok i samo se sa jedne strane drži prstenom 44; ispuna 40 ne leži tada ispod cele širine prstena, nego ostaje slobcdan prostor 41 za dilataciju ispune kod usecanja prstena. Razumljivo je, da je kako u tom, tako i u ranijim i docnije idućim primerima za tankozido prstenje izabrat meki materijal od čelika ili niklene legure visoke vrednosti. Vodeći prsten predstavljen na si. 44 izveden je od dela celoga omotača 46, pri čemu omotač omotava donji deo 8 zrna i na njemu je natisnut sa ispunom 40 snab-devenom žljebovima 41. Prema si. 45 se iskorišćuje samo gornji deo takvog omotača, koji se zaletuje zajedno sa ispunom na zrnu. Na si. 46 pret-stavljeni omotni prsten 10 je također zale-tovan i stepenasto ie izveden, da bi se postiglo lakše rasecanje i bolje naleganje o-motača 10 na površinama za naleganje 47 odgovarajućeg dela zrna. Što se tiče vodećeg prstena uopšte, to se isti može ostvariti vrlo dobro i mešavinom, koja se sastoji od metalnog filca ili drugog metalnog ili teme sličnog tkiva sa dodatkom azbesta ili grafita, pri čemu se toj masi može dati željena žilavost i čvrstina hidrauličkim presama odn. utiskivanjem u odgovarajući žljeb zrna. Takav prsten ne samo da ima odlične trljačke osobine, nego se i manje aba i bolje zaptiva. Isto tako dobro se može municija, kod koje se ne upotrebljavaju nikakve čaure, kao i razdeljena municija, snabdeti sa jednim od pomenutih uređenja. Kod teške municije, od koje se ne traži tako velika brzina paljbe, može se uređenje za zapti-vanje i mazanje i zasebno umetnuti iza zrna, kao što je naznačeno na si. 47. Posle umetanja zrna 8 umeće se prsten 53, koji se sastoji od odgovarajućeg filca ili drugog zaptivačkog ili mazivog materijala 1, natopljenog spojnim sredstvom, i u-tiskuje se u prostor 9, koji je obrazovan od zadnjeg dela zrna 20 i konusa 52 prostora za punjenje. U uređenju po si. 48 je takav prsten 53 smešten na vrhu 48 zrna 8 i služi više za mazanje nego za zaptivanje. Može se ipak i u samom zrnu smestiti slično uređenje za mazanje, i to kako u donjem delu zrna, gde se za istiskivanje može upotrebiti dejstvo terajućih gasova, kao na pr. što je označeno na si. 49, gde mazivi i zaptivački materijal 1 zatvarajuća membrana 54 radi uticajem gasova kao klip, da bi njegovu masu istisnula na otvore 55, tako i na vrhu zrna, gde se za sme-štanje polutečnog mazivog materijala prema si. 50 iskorišćuje prostor 50 vazdušne kape 49, pri čemu se spoj toga prostora vrši sa spoljašnjim prostorom pomoću ventila 51, koji se prilikom paljbe automatski otvaraju, i pri čemu se za istiskivanje mazivog materijala upotrebljava kod paljbe na taj materijal dejstvujuće ubrzanje. Kod uređenja po si. 51 se umeće iza zrna 8 naročiti zaptivački klip ili zspušač 59, koji se sastoji od papirnog omota 56 napunjenog plastičnim zaptivačkim i mazivim materijalom 1. Zsptivač može biti snabdeven na zadnjem delu još zaptivačkim filca-nim koturom 57, koii je natopljen masom i štiti se koturom od hartije 58. Razumljivo je, da sve ovde opisane sprave mogu međusobno, da se dopunjuju i da se među sobom kombinuju, a da u bitnosti ne nastupi nikakva promena pronalaska. Patentni zahtevi: 1. Uređenje za povećanje trajanja topovskih cevi po osnovnom patentu br. 8918, naznačeno time, da se terajući gasovi kod paljbe upotrebljavaju za to, da se usled deformiranja vodećeg prstena uštrca ili utisne ispred, iza ili između vodećih traka (10) odgovarajuća mešavina (1), kojoj je cilj, ne samo da smanji koeficient trenja, nego i da poboljša zaptivanje vodeće trake (10) u šupljini topovske cevi. 2. Uređenje po zahtevu 1, naznačeno ti; me, da između vodećih traka (10) i cevi prodrli materijal služi istovremeno kao mazivi materijal, koji se taloži na dodirnoj površini između zrna (8) i cevi i štiti cev od abanja. 3. Uređenje po zahtevima 1 i 2, naznačeno time, da je vodeći prsten snabdeven umetkom od odgovarajućeg materijala. koji smanjuje trenje između ovih i doprinosi čuvanju cevi. 4. Uređenje po zahtevima 1, 2 i 3, naznačeno time, da zaptivačka masa (1) naleže neposredno iza zrna u ustima čaure između dve ljuske (2, 4), pri čemu spoljašnja ljuska ima na obimu oslabljena mesta (5, 6), da bi se spoljašnji zid lakše otkinuo i da bi zaptivačka masa (1) brže prodrla između zrna i cevi (si. 1). 5. Uređenje po zahtevima 1 do 4, nazna čeno time, da zaptivački materijal (1) leži u ustima čaure zrna između dve ljuske (15, 16), od kojih je jedna okrenuta prema dnu zrna i snabdevena je zidom, obrazovanim td tanke nalepljene ploče (16), koja prilikom paljbe lako cdleće i omogućava brzo isticanje zaptivačkog materijala (si. 2). 6. Uređenje p;; zahtevima 1 do 5, nazna- čeno time, da u slučajevima, gde se dno zrna nalazi na izvesnom odstojanju od grotla čaure, zaptivački materijal (1) leži u grotlu čaure između dve ljuske (2, 16), od kojih je spoljašnja (2) produžena u ča-uru zrna, i to produženje služi kao dobra vodica kod bacanja zaptivsčke ispune (1) prema dnu zrna za vreme paljbe u cevi, tako, da zaplivačkii prsten ispravno i brzo ispunjava prostor između donjega dela zrna i cevi i može da bude pritisnut gasovima između vodećeg prstena i cevi (si. 3). 7. Uređenje po zahtevima 1 do 6, naznačeno time, da su obe ljuske (2, 16), između kojih se nalazi zaptivački materijal, snabdevene otvorima (17), koji su zatvoreni tankim zidom (18) tako, da gasovi prilikom eksplozije imaju kroz unutrašnju ljusku lak pristup ka zaptivačkom materijalu i na drugoj strani se zaptivački materijal lako izbacuje kroz otvore (19) u spo-Ijašnju ljusku i može se dovesti u brže kretanje u pravcu prema zrnu (si. 4, 5). 8. Uređenje po zahtevima 1 do 7, naznačeno time, da zaptivački materijal (1) ispunjava prstenasti prostor, koji se nalazi između obe ljuske (2, 4) snabdevene otvorima (17) i tankozidim zatvaračem (16), pri čemu to prstenasto postrojenje omogućava ispravnu podelu zaptivačkog materijala na obimu zrna. 9. Uređenje po zahtevima 1 do 8, naznačeno time, da je spoljašnja ljuska (2) zaptivačkog materijala (1) snabdevena velikim koncentričnim otvorom (14), zatvorenim tankim zidom (16), dok je unutrašnja ljuska (4) snabdevena sa nekoliko manjih otvora (14), koji su također pokriveni tankim zidom (18) i omogućavaju brzo kretanje zaptivačkog sredstva prema zrnu (si. 5). 10. Uređenje po zahtevima 1 do 9, naznačeno t;me, da je zaptivački materijal (1) smešten u tankozidom zaštitnom omotaču (21) , koji je centriran na jednom uvojku (22) vi deće trake i zaletovan na donjem rubu dna (7) metka (si. 6). 11. Uređenje po zahtevima 1 do 10, naznačeno time, da zaptivački materijal (1) ispunjava samo prstenasti prostor, iza vodećeg prstena (10) pri čemu se drži tanko-zidini omotačem (21), čiji je gornji rub smešten na zavoju (20) vodeće trake, dok donji rub (23) drži konični deo (20) zrna (si. 7). 12. Uređenje po zahtevima 1 do 11, naznačeno time, da je tankozidi zaštitni omotač (21) zaptivačkog materijala (1) uvaljan svojim gornjim obodom u žljeb (24) vodećeg prstena (10), pri čemu je donji rub (23) pravcugaono previjen ka zrnu, čime je omogućeno pritvrđenje zaptivačke mase na zrnu (si. 8). 13. Uređenje po zahtevima 1 do 12, naznačeno time, da svojim gornjim rubom u žljebu (24) vodeće trake (10) držani tan-kozida zaštitni zaptivački materijal (21) ima unutra povijen donji rub tako, da se usled pritiska gasa vrši lakše zatvaranje omotača (si. 8, 9). 14. Uređenje po zahtevima 1 do 13, naznačeno time, da je zrno snabdeveno drugim prstenom (10), smeštenim na izvesnom odstojanju od vodećeg prstena (25), pri čemu zaptivački materijal leži između istoga i vodeće trake, i štiti se pomoću omotača uvaljanog jednm rubom u žljeb (24) prstena (25), a drugim rubom centriranog na vodećoj traci (22) (si. 10). 15. Uređenje po zahtevima 1 do 14, naznačeno time, da je zsptivačkim i mazi-vim materijal m impregnirano jedno spojno tkivo na pr. metalno tkivo, koje je u obliku prstena (26) utisnuto u donji deo zrna ispod vodeće trake (si. 11). 16. Uređenje po zahtevima 1 do 15, naznačeno time, da je zaptivački i mazivi materijal (1) ili utisnut ili na drugi način nanesen na ispod vodeće trake na zrnu smešteni prsten (10) češljastog profila (si. 12). 17. Uređenje po zahteviua 1 do 16, naznačeno time, da se zaptivački i mazivi materijal utiskuje u prstenaste žljebove na obimu vodećeg prstena (10) (si. 13—22). 18. Uređenje po zahtevima 1 do 17, naznačeno time, da je zaptivački i mazivi materijal smešten u prstenastim žljebovima (27) na obimu vodeće trake (10) i u žljebu se drži pomoću jednog ili oba uvaljana ruba žljeba (si. 14—17). 19. Uređenje po zahtevima 1 do 18, naznačeno time, da je zaptivački i mazivi materijal, smešten u jednom jedinom širokom žljebu (27) vodećeg prstena i drži se u istom uvaljanjem gornjeg ruba (28) žljeba. 20. Uređenje po zahtevima 1 do 19, naznačeno time, da se u cilju čvrstog držanja zaptivačkog i mazivog materijala u žljebovima (27) vodećeg prstena (10) izvode ti žljebovi u vidu lastinog repa i da se zaptivački materijal utisku je u iste (si. 20). 21. Uređenje po zahtevima 1 do 20, naznačeno time, da zaptivački i mazivi; materijal (1) leži na zrnu ispred vodeće trake (10) i prema potrebi se drži tankozidim omotačem, čiji je donji rub navučen na jedan zavoj vodećeg prstena i eventualno je na isti pritvrđen (si. 21—22). 22. Uređenje po zahtevima 1 do 21, naznačeno time, da zaptivački i mazivi materijal direktno naleži- u telu zrna (8) i to ili ispred, ili iza vodeće trake (10), pri čemu na taj način obrazuje zatvoreni zaptivački prsten (si. 23, 26). 23. Uređenje po zahtevima 1 do 22, naznačeno time, da mazivi i zaptivački materijal leži u prstenastim žljebovima smešte-nim na obimu zrna (si. 25). 24. Uređenje po zahtevima 1 do 23, naznačeno time, da mazivi i zaptivački materijal leži u telu ili u vodećem prstenu zrna u vrtanjskom žljebu, smeštenom na obimu zrna ili vodećeg prstena (si. 26). 25. Uređenje po zahtevima 1 do 24, naznačeno time, da mazivi i zaptivački materijal (1) u vidu zatvorenog prstena naleže ispod vodeće trake (10) u šupljini (29) predviđenoj u tom cilju na istoj i kod stiskanja vodeće trake prodire kroz otvore (30) i žljebove (31) predviđene u istoj do mesta svoga opredeljenja (si. 27, 28). 26. Uređenje po zahtevima 1 do 25, naznačeno time, da je mazivi i zaptivački materijal (1) u vodećoj traci smešten u nekoliko prstenastih u unutrašnjosti- trake izdubljenih komora, iz kojih pri stiskanju vodeće trake može da izađe i da dospe kroz otvore predviđene na istoj do mesta opredeljenja. 27. Uređenje po zahtevima 1 do 26, naznačeno time, da mazivi i zaptivački materijal leži u prstenastim žljebovima (29), smeštenim u telu zrna ispod unutrašnjeg omotača vodećeg prstena i prodire kroz red otvora u vodećoj traci do mesta svoga opredeljenja (si. 29). 28. Uređenje po zahtevima 1 do 27, naznačeno time, da u zrnu u jednom ili više žljebova (29) ispod vodećeg prstena (10) ležeći zaptivački ili mazivi materijal (1) može da dospe do mesta svoga opredeljenja kroz aksiaine kana'iće (32) s neštene u telu zrna i koji se svršavaju na površini zrna ili ispred ili iza ili i ispred i iza trake (si. 30, 31). 29. Uređenje po zahtevima 1 do 28, naznačeno time, da je spoljašnja površina vodećeg prstena (10), koji je snabdeven prstenastim žljebovima (29), u kojima se nalazi zaptivački i mazivi materijal (1), pokrivena omotačem (33) od nikl-bronze, mekog čelika ili t. si., prevučenog bakrom ili niklcm i snabdevenog otvorima, pri čemu taj materijal smanjuje trenje zrna u cevi i ne samo da sprečava taloženje bakra, nego i povoljno deluje na uklanjanje bakra iz cevi (si. 32. 33). 30. Uređenje po zahtevima 1 do 29, naznačeno time, da su u vodećoj traci sme-šteni žljebovi sa zaptivačkim i mazivim materijalom (1) svaki pojedini pokriveni samostalnim prstenovima (33) od materijala, opisanog u 29 zahtevu (si. 33). 31. Uređenje po zahtevima od 1 do 30, naznačeno time, da su na spi jasnoj strani vodećeg prstena smešteni prstenasti ili spiralni žljebovi (34) ispunjeni prstenovima (35) eventualno od žice odgovarajućeg materijala, kao što je mek čelik, čelično uže, nikl ili njih ve legure i t. si., koji služe za te, da sastružu istaloženi bakar u cevi (si. 34). 32. Uređenje po zahtevima 1 do 31, naznačeno time, da je ceo vodeći prsten (10) izveden kao cmotač od niklane ili slične legure sa rubovima (36, 37) uvaljanim u žljeb zrna i da je šuplji prostor između ovoga i zrna ispunjen zaptivačkim i mazivim materijalom (1), koji se kod paljbe istiskuje kroz otvore (30) u omotaču (si. 35). 33. Uređenje po zahtevima 1 do 32, naznačeno time, da je kcd izvođenja vodećeg prstena u obliku omotača (10) od niklene ili slične legure sa rubovima uvaljanim u žljeb zrna šuplji prostor između omotača i zrna ispunjen odgovarajućom legurom (401, koja obr zuje plastični jastuk i kod paljbe odilazi u prstenastu šupljinu, koja je izvedena na površini zrna ispod jastuka (si. 37). 34. Uređenje po zahtevima 1 do 33, naznačeno time, da legura ili drugi odgovarajući materijal, koji obrazuje plastični jastuk (40) i koji je snabdeven na spoljaš-njoj strani sa omote čem (10) od niklene legure ili t. sh legure, ima na svojoj unutrašnjoj s'rani uvrćene žljebove (41), koji omogućavaju deformaciju prstena kod prolaza zrna kroz žljeb cevi (si. 38). 35. Uređenje po zahtevima 1 do 34, naznačeno time. da je ispuna u vidu jastuka (40) snabdevena po svojoj celoj površini omotačem (10) i da kod paljbe ta ispuna •odilazi u prstenaste žljebove (41) na zrnu, koji se nalaze ispod is'pune (šl. 39). 36. Uređenje po zahtevima 1 do 35, naznačeno time, da omotač (10) ispune jastuka (40) ima talasast oblik veće širine i da se svojim ispupčenim delovima (42) oslanja na zid zrna tako, da on deli ispunu na nekoliko prstenastih delova, pri čemu je prema svakom od njih predviđen na zrnu žljeb (41) za odilazeću ispunu kod paljbe (si. 40). 37. Uređenje po zahtevima 1 do 36, naznačeno time, da plastična ispuna jastuka (40) zaštićena spolja omotačem (10) odgovarajućeg materijala naleže svojom unutrašnjom stranom na metalnoj ploči (43), koja ima lučni profil tako, da između iste i zrna nastaje šuplji prostor (41), koji o-mogućava lakšu deformaciju ispune jastuka (si. 41). 38. Uređenje po zahtevima 1 do 37, na-načeno time, đa su oba ruba omotača (10), koji štiti ispune jastuka pokrivena uvaljanim prstenovima (44) od iste legure kao ispuna jastuka, koja ispuna može da odide prilikom paljbe u žljebove u zrnu (si. 42). 39. Uređenje po zahtevima 1 do 38, naznačeno time, da je prostor ispod zaštitnog omotača ispunjen samo delimično jastukom, a ostali prostor je određen za ispunu pri deformaciji za vreme paljbe (si. 43). 40. Uređenje po zahtevima 1 do 39, naznačeno time, da je vodeći prs'.en, koji sadrži ispunu jastuka obrazovan od tankozi-dog omotača (10) od legure nikla ili mekog čeličnog materijala, koji obuhvata donji deo zrna i svojim gornjim rubom naleže na cilindričnom delu zrna (si. 44). 41. Uređenje po zahtevima 1 do 40, naznačeno time, da je tankozidi omotač (10), koji sadrži ispunu jastuka, zaletovan svojim rubovima na zrno (si. 45). 42. Uređenje po zahtevima 1 do 41, naznačeno time, da tankozidi omotač, zaletovan na zrnu ima probijen profil i time obrazuje nekoliko komora za ispunu, čime se omogućava lakše rasecanje vodećeg prstena i bolje utvrđenje sa njegovim širokim površinama naleganja na zrno (si. 46). 43. Uređenje po zahtevima 1 do 42, naznačeno time, da se vodeći prsten zrna sastoji od žičanog filca ili metalnog tkiva sa dodatkom azbestne i grafitne mešavine, koja se hidraulički utiskuje u žljeb zrna. 44. Uređenje po zahtevima 1 do 43, naznačeno time, da se prsten (1) od mazivog ili zaptivačkog materijala kod zrna većega kalibra umeće tek posle umetanja zrna između zadnjega dela zrna i zida cevi (si. 47). 45. Uređenje po zahtevima 1 do 44, naznačeno time, da je prsten (53) od mazivog i zaptivačkog materijala nataknut na oživalnom prednjem delu zrna, gde on u glavnom služi kao sredstvo za mazanje (si. 48). 46. Uređenje po zahtevima 1 do 45, naznačeno time, da mazivi i zaptivački materijal (1) leži na dnu zrna i pokriven je membranom (54), na koju kod paljbe deluje pritisak gasa i mazivi materijal istiskuje kroz kanaliće (55) na površinu, koji su kanalići u tom cilju izbušeni u zrnu (si. 49). 47. Uređenje po zahtevima 1 do 46, naznačeno time, da je mazivi i zaptivački materijal (1) smešten u šupljinuu prednjem delu zrna, iz koje usled dejstva ubrzanja zrna ističe prilikom paljbe kroz kanaliće (51), koji se zatvaraju automatski se zatvara jućim i otvara jućim se ventilima (si. 50). 48. Uređenje po zahtevima 1 do 47, naznačeno time, da se u valjkastom papirnom omotu (56) ležeći mazivi i zaptivački materijal (1) ugura u cev iza zrna (20), pri čemu se na dno čaure može staviti filcani kotur (57) impregniran mazivim materijalom i može se pokriti sa papirnim koturom (58) (si. 51). £1. » i. Adpatent broj9562. SZ. ć* • ■ ' ■ . . ■ : S,-; ■ AcIpatent h roj 9562. si. 7* SL. Sl. 12* Sl. 13 m z ^5 ^7 si. ii 5» Si Adpafentbrm9S62. ■' ■ ’ * - - s-3. . 7V.' ■ ■ si., 32. si. . 33. si 34. y///^io si. .35. . 36. si. J7. ..m .40. si. * 36. . , / i - i - ■ ' ' 1 ' ■ • : ’ ■ . . ' ' $i. 4i. si. 42. si. 43. si. 44. si. , 45. 8 40 W Sl. : . ■ ■: '• K , !:■ ■ ’ , ■■ •; ' 'v' ,r: v "> ■ . ■. i ■ ' ; - m ■ < ■H, v, ' ■ ■ -